Notice: This is a Juremy.com rendered version. Only European Union documents published in the Official Journal of the European Union are deemed authentic. Juremy accepts no responsibility or liability whatsoever with regard to the content of this document.
Base data © European Union, 1998-2024. Postprocessed and marked-up data © 2019-2024 Juremy.com, all rights reserved.
Render version: 0.1, render date: 2024-07-24
Uradni list
Evropske unije
SL
Službeni list
Europske unije
HR
Serija L
Serija L
2024/1689
12.7.2024
2024/1689
12.7.2024
UREDBA (EU) 2024/1689 EVROPSKEGA PARLAMENTA IN SVETA
UREDBA (EU) 2024/1689 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
z dne 13. junija 2024
od 13. lipnja 2024.
o določitvi harmoniziranih pravil o umetni inteligenci in spremembi uredb (ES) št. 300/2008, (EU) št. 167/2013, (EU) št. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1139 in (EU) 2019/2144 ter direktiv 2014/90/EU, (EU) 2016/797 in (EU) 2020/1828 (Akt o umetni inteligenci)
o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji i o izmjeni uredaba (EZ) br. 300/2008, (EU) br. 167/2013, (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1139 i (EU) 2019/2144 te direktiva 2014/90/EU, (EU) 2016/797 i (EU) 2020/1828 (Akt o umjetnoj inteligenciji)
(Besedilo velja za EGP)
(Tekst značajan za EGP)
EVROPSKI PARLAMENT IN SVET EVROPSKE UNIJE STA –
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
ob upoštevanju Pogodbe o delovanju Evropske unije ter zlasti členov 16 in 114 Pogodbe,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 16. i 114.,
ob upoštevanju predloga Evropske komisije,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
po posredovanju osnutka zakonodajnega akta nacionalnim parlamentom,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
ob upoštevanju mnenja Evropskega ekonomsko-socialnega odbora (1),
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
ob upoštevanju mnenja Evropske centralne banke (2),
uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke (2),
ob upoštevanju mnenja Odbora regij (3),
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (3),
v skladu z rednim zakonodajnim postopkom (4),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (4),
ob upoštevanju naslednjega:
budući da:
(1)
Namen te uredbe je izboljšati delovanje notranjega trga z določitvijo enotnega pravnega okvira, predvsem za razvoj, dajanje na trg, dajanje v uporabo ter za uporabo umetnointeligenčnih sistemov (v nadaljnjem besedilu: sistemi UI) v Uniji, v skladu z vrednotami Unije, da bi spodbujali uvajanje na človeka osredotočene in zaupanja vredne umetne inteligence (UI) in hkrati zagotovili visoko raven varovanja zdravja, varnosti in temeljnih pravic, kot so določene v Listini Evropske unije o temeljnih pravicah (v nadaljnjem besedilu: Listina), vključno z demokracijo, pravno državo in varstvom okolja, za zaščito pred škodljivimi učinki sistemov UI v Uniji ter da bi podpirali inovacije. S to uredbo se zagotavlja prosti čezmejni pretok blaga in storitev, ki temeljijo na umetni inteligenci, s čimer se državam članicam preprečuje, da bi uvedle omejitve za razvoj, trženje in uporabo sistemov UI, razen če je to izrecno dovoljeno s to uredbo.
(1)
Svrha je ove Uredbe poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta utvrđivanjem ujednačenog pravnog okvira, osobito za razvoj, stavljanje na tržište, stavljanje u upotrebu i korištenje sustava umjetne inteligencije („UI sustavi”) u Uniji, u skladu s vrijednostima Unije, promicati prihvaćanje antropocentrične i pouzdane umjetne inteligencije uz istodobno jamčenje visoke razine zaštite zdravlja, sigurnosti i temeljnih prava kako su sadržana u Povelji Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”), uključujući demokraciju, vladavinu prava i zaštitu okoliša, zaštitu od štetnih učinaka UI sustavâ u Uniji, te podupirati inovacije. Ovom se Uredbom osigurava slobodno prekogranično kretanje robe i usluga temeljenih na umjetnoj inteligenciji, čime se države članice sprečava da nametnu ograničenja razvoju, stavljanju na tržište i korištenju UI sustavâ, osim ako je to izričito odobreno ovom Uredbom.
(2)
To uredbo bi bilo treba uporabljati v skladu z vrednotami Unije, zapisanimi v Listini, kar bi olajšalo varstvo fizičnih oseb, podjetij, demokracije, pravne države in varstva okolja, hkrati pa spodbujalo inovacije in zaposlovanje ter Uniji zagotovilo vodilno vlogo pri uvajanju zaupanja vredne UI.
(2)
Ova bi se Uredba trebala primjenjivati u skladu s vrijednostima Unije sadržanima u Povelji i trebala bi olakšati zaštitu fizičkih osoba, poduzeća, demokracije, vladavine prava i okoliša, a istodobno poticati inovacije i zapošljavanje te učiniti Uniju predvodnikom u prihvaćanju pouzdane umjetne inteligencije.
(3)
Sisteme UI je mogoče zlahka uporabljati v številnih različnih gospodarskih in družbenih sektorjih, tudi čezmejno, in lahko enostavno krožijo po vsej Uniji. Nekatere države članice so že preučile možnost sprejetja nacionalnih predpisov, s katerimi bi zagotovile, da je UI zaupanja vredna in varna ter da se razvija in uporablja v skladu z obveznostmi glede temeljnih pravic. Različna nacionalna pravila lahko povzročijo razdrobljenost notranjega trga in zmanjšajo pravno varnost za operaterje, ki razvijajo, uvažajo ali uporabljajo sisteme UI. Zato bi bilo treba zagotoviti dosledno in visoko raven varstva po vsej Uniji, da bi dosegli zaupanja vredno UI in hkrati preprečili razlike, ki ovirajo prosti pretok, inovacije, uvajanje in uporabo sistemov UI ter z njimi povezanih proizvodov in storitev na notranjem trgu, in sicer z določitvijo enotnih obveznosti za operaterje ter zagotovitvijo enotnega varstva prevladujočih razlogov javnega interesa in pravic oseb na notranjem trgu na podlagi člena 114 Pogodbe o delovanju Evropske unije (PDEU). Kolikor ta uredba vključuje posebna pravila o varstvu posameznikov pri obdelavi osebnih podatkov v zvezi z omejitvami uporabe sistemov UI za biometrično identifikacijo na daljavo za namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj, uporabe sistemov UI za ocene tveganja fizičnih oseb za namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj ter uporabe sistemov UI za biometrično kategorizacijo za namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj, je primerno, da ta uredba, kar zadeva ta posebna pravila, temelji na členu 16 PDEU. Glede na ta posebna pravila in sklicevanje na člen 16 PDEU se je primerno posvetovati z Evropskim odborom za varstvo podatkov.
(3)
UI sustavi mogu se lako uvesti u brojne različite sektore gospodarstva i mnoge dijelove društva, među ostalim i preko granica, te lako cirkulirati u cijeloj Uniji. Neke su države članice već razmotrile donošenje nacionalnih pravila kojima bi se zajamčilo da umjetna inteligencija bude pouzdana i sigurna te da se razvija i upotrebljava u skladu s obvezama u području temeljnih prava. Divergentna nacionalna pravila mogu dovesti do fragmentacije unutarnjeg tržišta i smanjiti pravnu sigurnost za operatere koji razvijaju, uvoze ili upotrebljavaju UI sustave. Stoga bi za postizanje pouzdane umjetne inteligencije trebalo osigurati dosljednu i visoku razinu zaštite u cijeloj Uniji, dok bi divergencije koje otežavaju slobodnu cirkulaciju, inovacije te uvođenje i prihvaćanje UI sustava i povezanih proizvoda i usluga na unutarnjem tržištu trebalo spriječiti utvrđivanjem ujednačenih obveza za operatere i jamčenjem ujednačene zaštite prevladavajućih razloga od javnog interesa i pravâ osoba na cijelom unutarnjem tržištu na temelju članka 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). U mjeri u kojoj ova Uredba sadržava specifična pravila o zaštiti pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka u vezi s ograničenjima korištenja UI sustavâ za daljinsku biometrijsku identifikaciju u svrhu kaznenog progona, korištenja UI sustavâ za procjene rizika u pogledu fizičkih osoba u svrhu kaznenog progona i korištenja UI sustavâ za biometrijsku kategorizaciju u svrhu kaznenog progona, primjereno je ovu Uredbu, u mjeri u kojoj se odnosi na ta specifična pravila, temeljiti na članku 16. UFEU-a. S obzirom na ta specifična pravila i pozivanje na članak 16. UFEU-a, primjereno je zatražiti mišljenje Europskog odbora za zaštitu podataka.
(4)
UI je hitro razvijajoča se skupina tehnologij, ki prispeva k številnim gospodarskim, okoljskim in družbenim koristim v celotnem spektru panog in družbenih dejavnosti. Uporaba UI lahko z izboljšanjem napovedi, optimizacijo delovanja in dodeljevanja virov ter po meri prilagojenimi digitalnimi rešitvami, ki so na voljo posameznikom in organizacijam, zagotavlja ključne konkurenčne prednosti za podjetja ter podpira družbeno in okoljsko koristne rezultate, na primer na področju zdravstvenega varstva, kmetijstva, varnosti hrane, izobraževanja in usposabljanja, medijev, športa, kulture, upravljanja infrastrukture, energije, prometa in logistike, javnih storitev, varnosti, pravosodja, učinkovite rabe virov in energije, okoljskega spremljanja, ohranjanja in obnovitve biotske raznovrstnosti in ekosistemov ter blažitve podnebnih sprememb in prilagajanja nanje.
(4)
Umjetna inteligencija skup je tehnologija koji se brzo razvija i doprinosi širokom spektru gospodarskih, okolišnih i društvenih koristi u cijelom nizu industrija i društvenih aktivnosti. Zahvaljujući boljem predviđanju, optimizaciji operacija i dodjeli resursa te personalizaciji digitalnih rješenja dostupnih pojedincima i organizacijama, korištenje umjetne inteligencije može poduzećima pružiti ključne konkurentske prednosti te podupirati društveno i okolišno korisne ishode, na primjer u zdravstvu, poljoprivredi, sigurnosti hrane, obrazovanju i osposobljavanju, medijima, sportu, kulturi, upravljanju infrastrukturom, energetici, prometu i logistici, javnim uslugama, sigurnosti, pravosuđu, resursnoj i energetskoj učinkovitosti, praćenju stanja okoliša, očuvanju i obnovi bioraznolikosti i ekosustavâ te ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima.
(5)
Hkrati lahko UI – odvisno od okoliščin v zvezi z njenim posebnim namenom, uporabo in ravnjo tehnološkega razvoja – povzroča tveganja ter škodi javnim interesom in temeljnim pravicam, ki jih varuje pravo Unije. Ta škoda je lahko premoženjska ali nepremoženjska, vključno s fizično, psihično, družbeno ali ekonomsko škodo.
(5)
Istodobno, ovisno o okolnostima njezine specifične primjene, korištenja i razine tehnološkog razvoja, umjetna inteligencija može stvoriti rizike i uzrokovati štetu javnim interesima i temeljnim pravima zaštićenima pravom Unije. Ta šteta može biti materijalna ili nematerijalna, uključujući tjelesnu, psihološku, društvenu ili ekonomsku štetu.
(6)
Glede na velik vpliv, ki ga lahko ima UI na družbo, in potrebo po vzpostavitvi zaupanja je bistveno, da se UI in njen regulativni okvir razvijata v skladu z vrednotami Unije iz člena 2 Pogodbe o Evropski uniji (PEU), temeljnimi pravicami in svoboščinami, ki so zapisane v Pogodbah, in, na podlagi člena 6 PEU, v Listini. Osnovni pogoj za UI bi moral biti, da je to tehnologija, osredotočena na človeka. Morala bi biti orodje za ljudi, končni cilj pa bi moral biti povečanje njihove blaginje.
(6)
S obzirom na velik učinak koji umjetna inteligencija može imati na društvo i potrebu za izgradnjom povjerenja, ključno je da se umjetna inteligencija i njezin regulatorni okvir razvijaju u skladu s vrijednostima Unije sadržanima u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), temeljnim pravima i slobodama sadržanima u Ugovorima i, na temelju članka 6. UEU-a, u Povelji. Umjetna inteligencija neophodno bi trebala biti antropocentrična tehnologija. Trebala bi služiti kao alat namijenjen ljudima s krajnjim ciljem povećanja njihove dobrobiti.
(7)
Da bi zagotovili dosledno in visoko raven zaščite javnih interesov v zvezi z zdravjem, varnostjo in temeljnimi pravicami, bi bilo treba določiti skupna pravila za visokotvegane sisteme UI. Ta pravila bi morala biti skladna z Listino, nediskriminatorna in v skladu z mednarodnimi trgovinskimi zavezami Unije. Treba bi bilo upoštevati tudi Evropsko deklaracijo o digitalnih pravicah in načelih za digitalno desetletje ter Etične smernice za zaupanja vredno umetno inteligenco strokovne skupine na visoki ravni za umetno inteligenco (AI HLEG).
(7)
Kako bi se osigurala dosljedna i visoka razina zaštite javnih interesa u smislu zdravlja, sigurnosti i temeljnih prava, trebalo bi utvrditi zajednička pravila za visokorizične UI sustave. Ta bi pravila trebala biti dosljedna s Poveljom, nediskriminirajuća i usklađena s međunarodnim trgovinskim obvezama Unije. Njima bi se ujedno trebalo uzeti u obzir Europsku deklaraciju o digitalnim pravima i načelima za digitalno desetljeće i Etičke smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju koje je sastavila Stručna skupina na visokoj razini za umjetnu inteligenciju.
(8)
Da bi spodbujali razvoj, uporabo in uvajanje UI na notranjem trgu, je torej potreben pravni okvir Unije, v katerem bodo določena harmonizirana pravila o umetni inteligenci in bo hkrati zagotovljena visoka raven zaščite javnih interesov, kot so zdravje in varnost ter varstvo temeljnih pravic, vključno z demokracijo, pravno državo in varstvom okolja, kot je priznano in zaščiteno s pravom Unije. Za dosego tega cilja bi bilo treba določiti pravila, s katerimi bo urejeno dajanje nekaterih sistemov UI na trg in v uporabo ter njihova uporaba, s čimer bo zagotovljeno nemoteno delovanje notranjega trga in bo omogočeno, da se v okviru teh sistemov izkoristi načelo prostega pretoka blaga in storitev. Ta pravila bi morala biti jasna in robustna glede varstva temeljnih pravic, morala bi podpirati nove inovativne rešitve in omogočati delovanje evropskega ekosistema javnih in zasebnih akterjev, ki ustvarjajo sisteme UI v skladu z vrednotami Unije, ter uresničevati potencial digitalne preobrazbe v vseh regijah Unije. Z določitvijo teh pravil in ukrepov v podporo inovacijam s posebnim poudarkom na malih in srednjih podjetjih (MSP), vključno s zagonskimi podjetji, ta uredba podpira cilj spodbujanja evropskega na človeka osredotočenega pristopa k umetni inteligenci in vodilnega položaja v svetu pri razvoju varne, zaupanja vredne in etične UI, kot je navedeno v sklepih Evropskega sveta (5), in zagotavlja zaščito etičnih načel v skladu z izrecno zahtevo Evropskega parlamenta (6).
(8)
Stoga je potreban pravni okvir Unije kojim se utvrđuju usklađena pravila o umjetnoj inteligenciji kako bi se poticali razvoj, korištenje i prihvaćanje umjetne inteligencije na unutarnjem tržištu i istodobno ostvarila visoka razina zaštite javnih interesa, kao što su zdravlje i sigurnost te zaštita temeljnih prava, uključujući demokraciju, vladavinu prava i zaštitu okoliša, kako su priznata i zaštićena pravom Unije. Da bi se postigao taj cilj, trebalo bi utvrditi pravila kojima se uređuju stavljanje na tržište, stavljanje u upotrebu i korištenje određenih UI sustava, te tako osigurati neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta i omogućiti da ti sustavi ostvaruju koristi od načela slobodnog kretanja robe i usluga pogoduju. Ta bi pravila trebala biti jasna i snažna u zaštiti temeljnih prava, podupirati nova inovativna rješenja i pogodovati europskom ekosustavu javnih i privatnih aktera koji stvaraju UI sustave u skladu s vrijednostima Unije te ostvariti potencijal digitalne transformacije u svim regijama Unije. Utvrđivanjem tih pravila i mjera za potporu inovacijama s osobitim naglaskom na malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi), uključujući start-up poduzeća, ovom se Uredbom doprinosi cilju promicanja europskog antropocentričnog pristupa umjetnoj inteligenciji i globalnog vodstva u razvoju sigurne, pouzdane i etične umjetne inteligencije kako je navelo Europsko vijeće (5) te se osigurava zaštita etičkih načela u skladu s izričitim zahtjevom Europskog parlamenta (6).
(9)
Harmonizirana pravila, ki se uporabljajo za dajanje visokotveganih sistemov UI na trg ali v uporabo ter za njihovo uporabo, bi bilo treba določiti skladno z Uredbo (ES) št. 765/2008 Evropskega parlamenta in Sveta (7), Sklepom št. 768/2008/ES Evropskega parlamenta in Sveta (8) ter Uredbo (EU) 2019/1020 Evropskega parlamenta in Sveta (9) (v nadaljnjem besedilu: novi zakonodajni okvir). Harmonizirana pravila, določena v tej uredbi, bi bilo treba uporabljati v vseh sektorjih, hkrati pa v skladu z novim zakonodajnim okvirom ne bi smela posegati v veljavno pravo Unije, zlasti pravo o varstvu podatkov, varstvu potrošnikov, temeljnih pravicah, zaposlovanju in varstvu delavcev ter varnosti proizvodov, ki ga ta uredba dopolnjuje. Posledično ostanejo nespremenjeni in se v celoti uporabljajo vse pravice in pravna sredstva, ki jih takšno pravo Unije zagotavlja potrošnikom in drugim osebam, na katere bi lahko sistemi UI negativno vplivali, tudi v zvezi z nadomestilom morebitne škode na podlagi Direktive Sveta 85/374/EGS (10). Poleg tega ta uredba v okviru zaposlovanja in zaščite delavcev ne bi smela vplivati na pravo Unije o socialni politiki in nacionalno delovno pravo, ki je skladno s pravom Unije, v zvezi z zaposlovanjem in delovnimi pogoji, vključno z zdravjem in varnostjo pri delu ter razmerjem med delodajalci in delavci. Tudi ne bi smela vplivati na uveljavljanje temeljnih pravic, ki so priznane v državah članicah in na ravni Unije, vključno s pravico do stavke ali drugih ukrepov, zajetih v specifičnih sistemih odnosov med delodajalci in delojemalci v posameznih državah članicah, ter na pravico do pogajanj, sklepanja in izvrševanja kolektivnih pogodb ali do kolektivnih ukrepov v skladu z nacionalnim pravom. Ta uredba ne bi smela vplivati na določbe za izboljšanje delovnih pogojev pri platformnem delu iz direktive Evropskega parlamenta in Sveta o izboljšanju delovnih pogojev pri platformnem delu. Namen te uredbe je tudi okrepiti učinkovitost takih obstoječih pravic in pravnih sredstev z določitvijo posebnih zahtev in obveznosti, tudi glede preglednosti, tehnične dokumentacije in vodenja evidenc sistemov UI. Poleg tega bi bilo treba obveznosti, naložene različnim operaterjem, vključenim v verigo vrednosti UI na podlagi te uredbe, uporabljati brez poseganja v nacionalno pravo, ki je skladno s pravom Unije in katerega učinek je omejitev uporabe nekaterih sistemov UI, kadar tako pravo ne spada na področje uporabe te uredbe ali je namenjeno uresničevanju legitimnih ciljev v javnem interesu, ki niso cilji iz te uredbe. Ta uredba na primer ne bi smela vplivati na nacionalno delovno pravo in pravo o varstvu mladoletnikov, tj. oseb, mlajših od 18 let, ob upoštevanju Splošne pripombe št. 25 KZNOP (2021) o otrokovih pravicah v zvezi z digitalnim okoljem, če se to pravo ne nanaša posebej na sisteme UI in je namenjeno uresničevanju drugih legitimnih ciljev v javnem interesu.
(9)
Usklađena pravila koja se primjenjuju na stavljanje na tržište, stavljanje u upotrebu i korištenje visokorizičnih UI sustava trebala bi biti utvrđena u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (7), Odlukom br. 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8) i Uredbom (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća (9) (novi zakonodavni okvir). Usklađena pravila utvrđena u ovoj Uredbi trebala bi se primjenjivati u svim sektorima i, u skladu s novim zakonodavnim okvirom, ne bi trebala dovoditi u pitanje postojeće pravo Unije, osobito ono u području zaštite podataka, zaštite potrošača, temeljnih prava, zapošljavanja, zaštite radnika i sigurnosti proizvoda, koje ova Uredba dopunjuje. Kao posljedica toga sva prava i pravna sredstva predviđena tim pravom Unije za potrošače i druge osobe na koje UI sustavi mogu imati negativan učinak, među ostalim i u pogledu naknade potencijalne štete na temelju Direktive Vijeća 85/374/EEZ (10), i dalje su nepromijenjeni i u potpunosti se primjenjuju. Nadalje, u kontekstu zapošljavanja i zaštite radnika, ova Uredba stoga ne bi trebala utjecati na pravo Unije o socijalnoj politici i nacionalno radno pravo, u skladu s pravom Unije, koje se odnosi na zapošljavanje i radne uvjete, uključujući zdravlje i sigurnost na radu te odnos između poslodavaca i radnika. Ova Uredba ne bi trebala utjecati ni na ostvarivanje temeljnih prava priznatih u državama članicama i na razini Unije, uključujući pravo ili slobodu štrajka ili poduzimanja drugih mjera obuhvaćenih specifičnim sustavima država članica u području radnih odnosa, kao i pravo na dogovaranje, kroz pregovore, na sklapanje i provedbu kolektivnih ugovora ili na poduzimanje kolektivnih mjera u skladu s nacionalnim pravom. Ova Uredba ne bi trebala utjecati na odredbe čiji je cilj poboljšanje radnih uvjeta u radu putem platformi utvrđene u direktivi Europskog parlamenta i Vijeća o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi. Usto, cilj je ove Uredbe ojačati djelotvornost tih postojećih prava i pravnih sredstava utvrđivanjem posebnih zahtjeva i obveza, među ostalim i u pogledu transparentnosti, tehničke dokumentacije i vođenja evidencije o UI sustavima. Nadalje, obveze koje su na temelju ove Uredbe nametnute različitim operaterima uključenima u lanac vrijednosti umjetne inteligencije trebale bi se primjenjivati ne dovodeći u pitanje nacionalno pravo, u skladu s pravom Unije, koje ima učinak ograničavanja korištenja određenih UI sustava ako takvo pravo nije obuhvaćeno područjem primjene ove Uredbe ili ako se njime žele ostvariti drugi legitimni ciljevi od javnog interesa koji nisu ciljevi koji se nastoje ostvariti ovom Uredbom. Na primjer, ova Uredba ne bi trebala utjecati na nacionalno radno pravo ni na pravo o zaštiti maloljetnika, odnosno osoba mlađih od 18 godina, uzimajući u obzir Opću napomenu Ujedinjenih naroda br. 25 (2021.) o pravima djece u pogledu digitalnog okružja, u mjeri u kojoj ono nije specifično za UI sustave i njime se žele ostvariti drugi legitimni ciljevi od javnog interesa.
(10)
Temeljna pravica do varstva osebnih podatkov je zajamčena zlasti z uredbama (EU) 2016/679 (11) in (EU) 2018/1725 (12) Evropskega parlamenta in Sveta ter Direktivo (EU) 2016/680 Evropskega parlamenta in Sveta (13). Direktiva 2002/58/ES Evropskega parlamenta in Sveta (14) poleg tega varuje zasebno življenje in zaupnost komunikacij, vključno z zagotavljanjem pogojev za shranjevanje osebnih in neosebnih podatkov na terminalski opremi in za dostop do teh podatkov z nje. Navedeni pravni akti Unije so podlaga za vzdržno in odgovorno obdelavo podatkov, tudi kadar nabori podatkov vključujejo kombinacijo osebnih in neosebnih podatkov. Namen te uredbe ni vplivati na uporabo veljavnega prava Unije, ki ureja obdelavo osebnih podatkov, med drugim tudi ne na naloge in pooblastila neodvisnih nadzornih organov, pristojnih za spremljanje skladnosti s temi instrumenti. Uredba tudi ne vpliva na obveznosti ponudnikov in uvajalcev sistemov UI v njihovi vlogi upravljavcev ali obdelovalcev podatkov, ki izhaja iz prava Unije ali nacionalnega prava o varstvu osebnih podatkov, če zasnova, razvoj ali uporaba sistemov UI vključuje obdelavo osebnih podatkov. Prav tako je treba pojasniti, da posamezniki, na katere se nanašajo osebni podatki, še naprej uživajo vse pravice in jamstva, ki jim jih podeljuje tovrstno pravo Unije, tudi pravice, povezane izključno z avtomatiziranim sprejemanjem posameznih odločitev, vključno z oblikovanjem profilov. Harmonizirana pravila za dajanje sistemov UI na trg ali v uporabo ter za njihovo uporabo, ki so določena na podlagi te uredbe, bi morala olajšati učinkovito izvajanje in omogočiti uveljavljanje pravic posameznikov, na katere se nanašajo osebni podatki, in drugih pravnih sredstev, zagotovljenih na podlagi prava Unije o varstvu osebnih podatkov in drugih temeljnih pravic.
(10)
Temeljno pravo na zaštitu osobnih podataka osobito je zajamčeno uredbama (EU) 2016/679 (11) i (EU) 2018/1725 (12) Europskog parlamenta i Vijeća te Direktivom (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća (13). Direktivom 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (14) dodatno se štiti privatni život i povjerljivost komunikacija, među ostalim i pružanjem uvjeta za svu pohranu osobnih i neosobnih podataka u terminalnoj opremi te pristup tim podacima s terminalne opreme. Ti su pravni akti Unije temelj za održivu i odgovornu obradu podataka, među ostalim i onda kada skupovi podataka uključuju kombinaciju osobnih i neosobnih podataka. Ovom se Uredbom ne nastoji utjecati na primjenu postojećeg prava Unije kojim se uređuje obrada osobnih podataka, uključujući zadaće i ovlasti neovisnih nadzornih tijela nadležnih za praćenje usklađenosti s tim instrumentima. Ona usto ne utječe na obveze dobavljačâ UI sustava i subjekata koji uvode te sustave u njihovoj ulozi voditelja obrade podataka ili izvršitelja obrade podataka koje proizlaze iz prava Unije o zaštiti osobnih podataka ili nacionalnog prava o zaštiti osobnih podataka u mjeri u kojoj dizajniranje, razvoj ili korištenje UI sustava uključuje obradu osobnih podataka. Također je primjereno pojasniti da ispitanici i dalje uživaju sva prava i jamstva koja su im dodijeljena tim pravom Unije, među ostalim i prava povezana s isključivo automatiziranim pojedinačnim donošenjem odluka, uključujući izradu profila. Usklađena pravila o stavljanju na tržište, stavljanju u upotrebu i korištenju UI sustava uspostavljena ovom Uredbom trebala bi olakšati djelotvornu provedbu i omogućiti ostvarivanje prava ispitanikâ i drugih pravnih sredstava zajamčenih na temelju prava Unije o zaštiti osobnih podataka i drugih temeljnih prava.
(11)
Ta uredba ne bi smela posegati v določbe o odgovornosti ponudnikov posredniških storitev iz Uredbe (EU) 2022/2065 Evropskega parlamenta in Sveta (15).
(11)
Ovom se Uredbom ne bi trebale dovoditi u pitanje odredbe o odgovornosti pružatelja usluga posredovanja kako su utvrđene u Uredbi (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća (15).
(12)
Pojem „sistem UI“ v tej uredbi bi moral biti jasno opredeljen in tesno usklajen z delom mednarodnih organizacij, ki se ukvarjajo z UI, da bi zagotovili pravno varnost, olajšali mednarodno zbliževanje in široko sprejemanje ter hkrati zagotovili prožnost, ki bo omogočala prilagajanje hitremu tehnološkemu razvoju na tem področju. Poleg tega bi morala opredelitev temeljiti na ključnih značilnostih sistemov UI, po katerih se razlikuje od enostavnejših tradicionalnih sistemov programske opreme ali programskih pristopov, in ne bi smela vključevati sistemov, ki temeljijo na pravilih, ki jih za samodejno izvajanje operacij opredelijo izključno fizične osebe. Ključna značilnost sistemov UI je njihova sposobnost sklepanja. Ta sposobnost sklepanja se nanaša na proces pridobivanja izhodnih podatkov, kot so napovedi, vsebina, priporočila ali odločitve, ki lahko vplivajo na fizično in virtualno okolje, ter na sposobnost sistemov UI, da izpeljejo modele ali algoritme ali oboje iz vhodnih vrednosti ali podatkov. Tehnike, ki omogočajo sklepanje pri vzpostavljanju sistema UI, vključujejo pristope strojnega učenja, ki se tega, kako doseči določene cilje, učijo iz podatkov, ter pristope, ki temeljijo na logiki in znanju ter izhajajo iz kodiranega znanja ali simbolične predstavitve naloge, ki jo je treba rešiti. Zmogljivost sistema UI za sklepanje presega osnovno obdelavo podatkov z omogočanjem učenja, prihajanja do zaključkov ali modeliranja. Izraz „temelječ na napravah“ se nanaša na dejstvo, da sisteme UI poganjajo stroji. Sklicevanje na eksplicitne ali implicitne cilje poudarja, da lahko sistemi UI delujejo v skladu z eksplicitnimi ali implicitnimi cilji. Cilji sistema UI se lahko v posebnih okoliščinah razlikujejo od predvidenega namena sistema UI. Za namene te uredbe bi bilo treba okolja razumeti kot kontekste, v katerih delujejo sistemi UI, medtem ko izhodni podatki, ki jih ustvari sistem UI, odražajo različne funkcije, ki jih opravljajo sistemi UI, in vključujejo napovedi, vsebine, priporočila ali odločitve. Sistemi UI so zasnovani tako, da delujejo z različnimi stopnjami avtonomije, kar pomeni, da so do neke mere neodvisni od človeškega sodelovanja in zmožni delovati brez človeškega posredovanja. Prilagodljivost, ki bi jo sistem UI lahko pokazal po uvedbi, se nanaša na sposobnosti samoučenja, ki omogočajo, da se sistem med uporabo spremeni. Sistemi UI se lahko uporabljajo samostojno ali kot komponenta določenega proizvoda, ne glede na to, ali je sistem fizično integriran v proizvod (vgrajen) ali služi funkcionalnosti proizvoda, ne da bi bil vanj integriran (nevgrajen).
(12)
Pojam „UI sustav” u ovoj bi Uredbi trebalo jasno definirati i usko ga uskladiti s radom međunarodnih organizacija koje se bave umjetnom inteligencijom kako bi se zajamčila pravna sigurnost te olakšala međunarodna konvergencija i široka prihvaćenost i pritom omogućila fleksibilnost za prilagođavanje brzom tehnološkom napretku u tom području. Nadalje, ta bi se definicija trebala temeljiti na ključnim značajkama UI sustavâ po kojima se razlikuje od jednostavnijih tradicionalnih softverskih sustava ili pristupâ programiranju te ne bi trebao obuhvaćati sustave koji se temelje na pravilima koja su definirale isključivo fizičke osobe za automatsko izvršavanje operacija. Ključna značajka UI sustava njihova je sposobnost zaključivanja. Ta sposobnost zaključivanja odnosi se na proces dobivanja izlaznih vrijednosti, kao što su predviđanja, sadržaj, preporuke ili odluke, koje mogu utjecati na fizička i virtualna okružja, te na sposobnost UI sustava da izvode modele ili algoritme, ili i modele i algoritme, iz ulaznih vrijednosti ili podataka. Tehnike koje omogućuju zaključivanje pri izgradnji UI sustava uključuju pristupe strojnog učenja koji s pomoću podataka uče kako postići određene ciljeve te pristupe temeljene na logici i znanju koji izvode zaključke iz kodiranog znanja ili simboličkog prikaza zadatka koji treba riješiti. Sposobnost UI sustava da zaključuje nadilazi osnovnu obradu podataka omogućujući učenje, rezoniranje ili modeliranje. Pojam „strojni” odnosi se na činjenicu da je rad UI sustava pogonjen strojevima. Upućivanjem na eksplicitne ili implicitne ciljeve ističe se da UI sustavi mogu raditi u skladu s eksplicitno definiranim ciljevima ili implicitnim ciljevima. Ciljevi UI sustava mogu se u specifičnom kontekstu razlikovati od namjene UI sustava. Za potrebe ove Uredbe okružja bi trebalo razumjeti kao kontekste u kojima UI sustavi rade, a izlazne vrijednosti koje UI sustav generira odražavaju različite funkcije UI sustava i uključuju predviđanja, sadržaj, preporuke ili odluke. UI sustavi dizajnirani su tako da rade s promjenjivim razinama autonomije, što znači da imaju određeni stupanj neovisnosti djelovanja od ljudske uključenosti i sposobnosti rada bez ljudske intervencije. Prilagodljivost koju bi UI sustav mogao pokazati nakon uvođenja odnosi se na sposobnosti samostalnog učenja, koje sustavu omogućuju da se mijenja dok je u upotrebi. UI sustavi mogu se upotrebljavati samostalno ili kao komponenta nekog proizvoda, neovisno o tome je li sustav fizički integriran u proizvod (ugrađen) ili služi funkcionalnosti proizvoda, a da nije integriran u njega (neugrađen).
(13)
Pojem „uvajalec“ iz te uredbe bi bilo treba razlagati kot vsako fizično ali pravno osebo, vključno z javnim organom, agencijo ali drugim telesom, ki uporablja sistem UI pod svojo pristojnostjo, razen kadar se sistem UI uporablja v okviru osebne nepoklicne dejavnosti. Glede na vrsto sistema UI lahko uporaba sistema vpliva na osebe, ki niso uvajalec.
(13)
Pojam „subjekt koji uvodi sustav” iz ove Uredbe trebalo bi tumačiti kao svaku fizičku ili pravnu osobu, uključujući tijelo javne vlasti, javnu agenciju ili drugo javno tijelo, koja upotrebljava UI sustav u okviru svoje nadležnosti, osim ako se UI sustav upotrebljava u osobnoj neprofesionalnoj djelatnosti. Ovisno o vrsti UI sustava, njegovo korištenje može utjecati na osobe koje nisu subjekt koji ga uvodi.
(14)
Pojem „biometrični podatki“, ki se uporablja v tej uredbi, bi bilo treba razlagati glede na pojem biometričnih podatkov, kot je opredeljen v členu 4, točka 14, Uredbe (EU) 2016/679, členu 3, točka 18, Uredbe (EU) 2018/1725 in členu 3, točka 13, Direktive (EU) 2016/680. Biometrični podatki lahko omogočijo avtentikacijo, identifikacijo ali kategorizacijo fizičnih oseb in prepoznavanje njihovih čustev.
(14)
Pojam „biometrijski podaci” koji se upotrebljava u ovoj Uredbi trebalo bi tumačiti s obzirom na pojam biometrijskih podataka kako je definiran u članku 4. točki 14. Uredbe (EU) 2016/679, članku 3. točki 18. Uredbe (EU) 2018/1725 i članku 3. točki 13. Direktive (EU) 2016/680. Biometrijski podaci mogu omogućiti autentifikaciju, identifikaciju ili kategorizaciju fizičkih osoba i prepoznavanje njihovih emocija.
(15)
Pojem „biometrična identifikacija“ iz te uredbe bi bilo treba opredeliti kot avtomatizirano prepoznavanje fizičnih, fizioloških in vedenjskih človeških značilnosti, kot so obraz, gibanje oči, izrazi obraza, oblika telesa, glas, govor, hoja, drža, srčni utrip, krvni tlak, vonj in značilnosti tipkanja, za namene preverjanja identitete posameznika s primerjavo biometričnih podatkov tega posameznika s shranjenimi biometričnimi podatki posameznikov v referenčni podatkovni zbirki ne glede na to, ali je posameznik v to privolil ali ne. To izključuje sisteme UI za biometrično preverjanje, tudi avtentikacijo, katerih edini namen je potrditi, da je določena fizična oseba res ta, za katero se predstavlja, in potrditi identiteto fizične osebe izključno z namenom dostopa do storitve, odklepanja naprave ali varnostnega dostopa do prostorov.
(15)
Pojam „biometrijska identifikacija” iz ove Uredbe trebalo bi definirati kao automatizirano prepoznavanje fizičkih, fizioloških i bihevioralnih obilježja ljudi, kao što su lice, pokreti očiju, izrazi lica, oblik tijela, glas, govor, hod, držanje, srčani ritam, krvni tlak, miris i način tipkanja, u svrhu utvrđivanja identiteta pojedinca usporedbom njegovih biometrijskih podataka s biometrijskim podacima pojedinaca pohranjenima u referentnoj bazi podataka, neovisno o tome je li dotični pojedinac dao privolu. To isključuje UI sustave namijenjene za biometrijsku provjeru, uključujući autentifikaciju, čija je jedina svrha potvrditi da je određena fizička osoba doista ona kojom se predstavlja i potvrditi identitet fizičke osobe isključivo radi pristupa usluzi, otključavanja uređaja ili sigurnog pristupa prostorijama.
(16)
Pojem „biometrična kategorizacija“ iz te uredbe bi bilo treba opredeliti kot razvrstitev fizičnih oseb v posebne kategorije na podlagi njihovih biometričnih podatkov. Takšne posebne kategorije se lahko nanašajo na vidike, kot so spol, starost, barva las, barva oči, tetovaže, vedenjske ali osebnostne lastnosti, jezik, vera, pripadnost narodnostni manjšini, spolna ali politična usmerjenost. To ne vključuje sistemov za biometrično kategorizacijo, ki so izključno pomožni element, neločljivo povezan z drugo komercialno storitvijo, kar pomeni, da tega elementa iz objektivnih tehničnih razlogov ni mogoče uporabiti brez glavne storitve, njegova vključitev ali funkcionalnost pa ni sredstvo za izogibanje uporabi pravil iz te uredbe. Na primer, filtri za kategorizacijo obraznih ali telesnih značilnosti, ki se uporabljajo na spletnih tržnicah, bi lahko bili takšen pomožni element, saj se lahko uporabljajo le v zvezi z glavno storitvijo, ki je prodaja izdelka na način, da se potrošniku omogoči, da si ogleda prikaz izdelka sam, in se mu pomaga pri sprejemanju odločitve o nakupu. Filtre, ki se uporabljajo na spletnih storitvah družbenih omrežij in s katerimi se kategorizirajo obrazne funkcije ali funkcije telesa, da lahko uporabniki dodajajo ali spreminjajo slike ali videoposnetke, bi prav tako lahko šteli za pomožno funkcijo, saj takega filtra ni mogoče uporabljati brez glavne storitve, tj. storitev družbenih omrežij, ki vključuje izmenjavo vsebin na spletu.
(16)
Pojam „biometrijska kategorizacija” iz ove Uredbe trebalo bi definirati kao razvrstavanje fizičkih osoba u određene kategorije na temelju njihovih biometrijskih podataka. Te specifične kategorije mogu se odnositi na aspekte kao što su spol, dob, boja kose, boja očiju, tetovaže, značajke ponašanja ili osobnosti, jezik, vjera, pripadnost nacionalnoj manjini, spolna ili politička orijentacija. To ne uključuje sustave za biometrijsku kategorizaciju koji su isključivo pomoćni element intrinzično povezan s drugom komercijalnom uslugom, što znači da se taj element iz objektivnih tehničkih razloga ne može upotrebljavati bez glavne usluge i da integracija tog elementa ili funkcionalnosti nije sredstvo za zaobilaženje primjenjivosti pravila ove Uredbe. Na primjer, filtri za kategorizaciju značajki lica ili tijela koji se upotrebljavaju na internetskim tržištima mogli bi biti takav pomoćni element jer se mogu upotrebljavati samo u vezi s glavnom uslugom koja se sastoji od prodaje proizvoda tako što se potrošaču omogućuje da pregleda prikaz proizvoda na sebi i tako što pomaže u donošenju odluke o kupnji. Filtri koji se upotrebljavaju na internetskim društvenim mrežama i kojima se kategoriziraju značajke lica ili tijela kako bi se korisnicima omogućilo dodavanje ili izmjena slika ili videozapisa također bi se mogli smatrati pomoćnim elementom jer se takvi filtri ne mogu upotrebljavati bez glavne usluge društvenih mreža koja se sastoji od dijeljenja sadržaja na internetu.
(17)
Pojem „sistem za biometrično identifikacijo na daljavo“ iz te uredbe bi bilo treba opredeliti funkcionalno kot sistem UI, namenjen identifikaciji fizičnih oseb brez njihovega dejavnega sodelovanja, običajno na daljavo, s primerjavo biometričnih podatkov osebe z biometričnimi podatki iz referenčne podatkovne zbirke, ne glede na uporabljeno tehnologijo, procese ali vrste biometričnih podatkov. Takšni sistemi za biometrično identifikacijo na daljavo se običajno uporabljajo za hkratno zaznavanje več oseb ali njihovega vedenja, da se bistveno olajša identifikacija fizičnih oseb brez njihovega dejavnega sodelovanja. To izključuje sisteme UI za biometrično preverjanje, tudi avtentikacijo, katerih edini namen je potrditi, da je določena fizična oseba res ta, za katero se predstavlja, in potrditi identiteto fizične osebe izključno z namenom dostopa do storitve, odklepanja naprave ali varnostnega dostopa do prostorov. Ta izključitev je utemeljena z dejstvom, da bodo imeli taki sistemi verjetno manjši vpliv na temeljne pravice fizičnih oseb v primerjavi s sistemi za biometrično identifikacijo na daljavo, ki se lahko uporabljajo za obdelavo biometričnih podatkov velikega števila oseb brez njihovega dejavnega sodelovanja. Pri sistemih „v realnem času“ se zajemanje biometričnih podatkov, primerjava in identifikacija izvedejo takoj ali skoraj takoj, v vsakem primeru pa brez večje zamude. V zvezi s tem ne bi smelo biti prostora za izogibanje pravilom te uredbe o uporabi zadevnih sistemov UI „v realnem času“, saj je predvidena možnost manjših zamud. Sistemi „v realnem času“ vključujejo uporabo gradiva „v živo“ ali „skoraj v živo“, kot je videoposnetek, ki ga ustvari kamera ali druga naprava s podobno funkcionalnostjo. Pri „naknadnih“ sistemih so bili biometrični podatki že zajeti, primerjava in identifikacija pa se izvedeta šele po daljšem času. To vključuje gradivo, kot so slike ali videoposnetki, ki jih ustvarjajo kamere CCTV ali zasebne naprave, ki je bilo ustvarjeno pred uporabo sistema v zvezi z zadevnimi fizičnimi osebami.
(17)
Pojam „sustav za daljinsku biometrijsku identifikaciju” iz ove Uredbe trebalo bi definirati funkcionalno kao UI sustav namijenjen identifikaciji fizičkih osoba bez njihova aktivnog sudjelovanja, obično na daljinu, usporedbom biometrijskih podataka dotične osobe s biometrijskim podacima iz referentne baze podataka, bez obzira na specifičnu tehnologiju, specifične postupke ili specifične vrste biometrijskih podataka koji se upotrebljavaju. Takvi sustavi za daljinsku biometrijsku identifikaciju obično se upotrebljavaju za istodobno percipiranje više osoba ili njihova ponašanja kako bi se znatno olakšala identifikacija fizičkih osoba bez njihova aktivnog sudjelovanja. To isključuje UI sustave namijenjene za biometrijsku provjeru, uključujući autentifikaciju, čija je jedina svrha potvrditi da je određena fizička osoba doista ona kojom se predstavlja i potvrditi identitet fizičke osobe isključivo radi pristupa usluzi, otključavanja uređaja ili sigurnog pristupa prostorijama. To je isključenje opravdano činjenicom da će takvi sustavi vjerojatno manje utjecati na temeljna prava fizičkih osoba nego sustavi za daljinsku biometrijsku identifikaciju koji se mogu upotrebljavati za obradu biometrijskih podataka velikog broja osoba bez njihova aktivnog sudjelovanja. U slučaju sustava u stvarnom vremenu prikupljanje biometrijskih podataka, usporedba i identifikacija odvijaju se trenutačno, gotovo trenutačno ili u svakom slučaju bez znatnog vremenskog odmaka. U tom pogledu ne bi trebao postojati prostor za zaobilaženje pravila iz ove Uredbe o korištenju dotičnih UI sustava u stvarnom vremenu predviđanjem kratkih vremenskih odmaka. Sustavi u stvarnom vremenu uključuju korištenje materijala snimljenog „uživo” ili „gotovo uživo”, kao što je videozapis, zabilježenog kamerom ili drugim uređajem sa sličnom funkcijom. S druge strane, u slučaju sustava za naknadnu identifikaciju biometrijski su podaci već prethodno prikupljeni te se usporedba i identifikacija provode tek nakon znatnog vremenskog odmaka. To uključuje materijal, kao što su fotografije ili videozapisi zabilježeni nadzornim kamerama ili privatnim uređajima, snimljen prije nego što je sustav upotrijebljen za identifikaciju dotičnih fizičkih osoba.
(18)
Pojem „sistem za prepoznavanje čustev“ iz te uredbe bi bilo treba opredeliti kot sistem UI za prepoznavanje čustev ali namer ali za sklepanje o čustvih ali namerah fizičnih oseb na podlagi njihovih biometričnih podatkov. Pojem se nanaša na čustva ali namere, kot so sreča, žalost, jeza, presenečenje, ogorčenje, zadrega, navdušenje, osramočenost, zaničevanje, zadovoljstvo in zabavanje. Ne vključuje fizičnih stanj, kot sta bolečina ali utrujenost, na primer vključno s sistemi, ki se uporabljajo za odkrivanje stanja utrujenosti poklicnih pilotov ali voznikov za namene preprečevanja nesreč. To tudi ne vključuje zgolj odkrivanja lahko vidnih izrazov, gest ali gibov, razen če se uporabljajo za prepoznavanje čustev ali sklepanje o njih. Ti izrazi so lahko osnovni obrazni izrazi, kot je namrščenost ali nasmeh, ali geste, kot je premikanje dlani, rok ali glave, ali značilnosti glasu osebe, kot je povzdignjen glas ali šepetanje.
(18)
Pojam „sustav za prepoznavanje emocija” iz ove Uredbe trebalo bi definirati kao UI sustav namijenjen prepoznavanju emocija ili namjera fizičkih osoba ili izvođenju zaključaka o njihovim emocijama ili namjerama na temelju njihovih biometrijskih podataka. Taj se pojam odnosi na emocije ili namjere kao što su sreća, tuga, ljutnja, iznenađenje, gađenje, osramoćenost, uzbuđenje, sram, prijezir, zadovoljstvo i zabavljenost. Ne uključuje fizička stanja, kao što su bol ili umor, među ostalim, primjerice, sustave koji se upotrebljavaju za otkrivanje stanja umora kod profesionalnih pilota ili vozača u svrhu sprečavanja nesreća. To također ne uključuje samo otkrivanje lako vidljivih izraza, gesta ili pokreta, osim ako se upotrebljavaju za identifikaciju ili izvođenje zaključaka o emocijama. Ti izrazi mogu biti osnovni izrazi lica, kao što su namrštenost ili osmjeh, ili geste kao što su pokreti ruku ili glave, ili značajke glasa osobe, kao što su podignut glas ili šaptanje.
(19)
Za namene te uredbe bi bilo treba pojem javno dostopnega prostora razumeti kot vsak fizični prostor, ki je dostopen nedoločenemu številu fizičnih oseb, ne glede na to, ali je ta prostor v zasebni ali javni lasti, in ne glede na dejavnost, za katero se ta prostor uporablja, denimo za komercialno, na primer trgovine, restavracije, kavarne; storitveno, na primer banke, poklicne dejavnosti, gostinske ali nastanitvene dejavnosti; športno, na primer bazeni, telovadnice, stadioni; prevozno, na primer avtobusne postaje, postaje podzemne železnice in železniške postaje, letališča, prevozna sredstva; razvedrilno, na primer kinematografi, gledališča, muzeji, koncertne in konferenčne dvorane; prostočasno ali drugo dejavnost, na primer javne ceste in trgi, parki, gozdovi, igrišča. Prostor bi bilo treba tudi razvrstiti kot javno dostopen, če za dostop ne glede na morebitne omejitve zmogljivosti ali varnostne omejitve veljajo nekateri vnaprej določeni pogoji, ki jih lahko izpolni nedoločeno število oseb, kot je nakup vstopnice ali vozovnice, predhodna registracija ali določena starost. Nasprotno pa se prostor ne bi smel šteti za javno dostopnega, če je dostop omejen na določene in opredeljene fizične osebe bodisi na podlagi prava Unije bodisi na podlagi nacionalnega prava, ki se neposredno nanaša na javno varnost ali varovanje, ali če se oseba, ki ima za ta prostor ustrezna pooblastila, glede tega jasno opredeli. Dejanska možnost samega dostopa, kot so odklenjena vrata, odprta vrata v ograji, ne pomeni, da je prostor javno dostopen, če obstajajo znaki ali okoliščine, ki kažejo na nasprotno, kot so znaki, ki prepovedujejo ali omejujejo dostop. Prostori podjetij in tovarn ter pisarne in delovni prostori, do katerih naj bi dostopali samo ustrezni zaposleni in ponudniki storitev, so prostori, ki niso javno dostopni. Javno dostopni prostori ne bi smeli vključevati zaporov ali območij mejne kontrole. Nekateri drugi prostori lahko zajemajo tako javno dostopne kot javno nedostopne prostore, kot je hodnik ali veža zasebne stanovanjske zgradbe, prek katere se dostopa do zdravniške pisarne, ali letališče. Spletni prostori niso zajeti, saj niso fizični prostori. Ali je določen prostor dostopen javnosti ali ne, pa je treba ugotoviti za vsak primer posebej, ob upoštevanju posebnosti posamezne dane situacije.
(19)
Za potrebe ove Uredbe pojam „javno mjesto” trebalo bi razumjeti kao svako fizičko mjesto koje je dostupno neodređenom broju fizičkih osoba, bez obzira na to je li dotično mjesto u privatnom ili javnom vlasništvu i na aktivnost za koju se to mjesto može upotrebljavati, kao što su trgovina npr. trgovine, restorani, kafići, usluge npr. banke, profesionalne aktivnosti, ugostiteljstvo, sport npr. bazeni, teretane, stadioni, prijevoz npr. autobusne i željezničke postaje, postaje podzemne željeznice, zračne luke, prijevozna sredstva, zabava npr. kina, kazališta, muzeji, koncertne i konferencijske dvorane odnosno aktivnosti u slobodno vrijeme ili druge svrhe npr. javne ceste i trgovi, parkovi, šume, igrališta. Mjesto bi trebalo klasificirati kao javno i ako, bez obzira na potencijalni kapacitet ili sigurnosna ograničenja, pristup tom mjestu podliježe određenim unaprijed utvrđenim uvjetima koje može ispuniti neodređen broj osoba, kao što su kupnja ulaznice ili prijevozne karte, prethodna registracija ili određena dob. S druge strane, mjesto se ne bi trebalo smatrati javnim ako je pristup ograničen na specifične i definirane fizičke osobe putem prava Unije ili nacionalnog prava koje je izravno povezano s javnom sigurnošću ili zaštitom odnosno putem jasnog iskaza volje osobe koja ima odgovarajuće ovlasti na tom mjestu. Sama činjenična mogućnost pristupa kao što su otključana vrata ili otvoreni ulaz u ogradi ne znači da je mjesto javno ako postoje naznake ili okolnosti koje upućuju na suprotno kao što su znakovi kojima se zabranjuje ili ograničava pristup. Poslovni prostori poduzećâ i tvornica te uredi i mjesta rada kojima mogu pristupiti samo relevantni zaposlenici i pružatelji usluga nisu javna mjesta. Javna mjesta ne bi trebala uključivati zatvore ili graničnu kontrolu. Neka druga mjesta mogu se sastojati i od mjesta koja su javna mjesta i od mjesta koja to nisu, kao što je hodnik privatne stambene zgrade potreban za pristup liječničkoj ordinaciji ili zračna luka. Nisu obuhvaćeni internetski prostori jer oni nisu fizički prostori. Ipak, činjenicu je li određeno mjesto javno trebalo bi utvrditi na pojedinačnoj osnovi i pritom uzeti u obzir specifične okolnosti konkretne situacije.
(20)
Da bi dosegli največje koristi sistemov UI in hkrati zaščitili temeljne pravice, zdravje in varnost ter omogočili demokratični nadzor, bi morala pismenost na področju UI ponudnikom, uvajalcem in osebam, na katere vpliva sistem UI, omogočiti razumevanje potrebnih pojmov za sprejemanje informiranih odločitev v zvezi s sistemi UI. Ti pojmi se lahko razlikujejo glede na zadevni kontekst in lahko vključujejo razumevanje pravilne uporabe tehničnih elementov v razvojni fazi sistema UI, ukrepe, ki jih je treba uporabiti med njegovo uporabo, ustrezne načine za razlago izhodnih podatkov sistema UI in, v primeru oseb, na katere vpliva sistem UI, znanje, potrebno za razumevanje, kako bodo odločitve, sprejete s pomočjo UI vplivale nanje. V okviru uporabe te uredbe bi morala pismenost na področju UI vsem zadevnim akterjem v verigi vrednosti UI zagotoviti vpoglede, potrebne za zagotovitev ustrezne skladnosti s to uredbo in njenega pravilnega izvrševanja. Poleg tega bi lahko široko izvajanje ukrepov za pismenost na področju UI in uvedba ustreznih nadaljnjih ukrepov prispevala k izboljšanju delovnih pogojev ter nazadnje podprla konsolidacijo in inovacijsko pot zaupanja vredne UI v Uniji. Evropski odbor za umetno inteligenco (v nadaljnjem besedilu: Odbor) bi moral podpirati Komisijo pri spodbujanju orodij za pismenost na področju UI, ozaveščenosti javnosti in razumevanja koristi, tveganj, zaščitnih ukrepov, pravic in obveznosti v zvezi z uporabo sistemov UI. Komisija in države članice bi morale v sodelovanju z ustreznimi deležniki olajšati pripravo prostovoljnih kodeksov ravnanja za izboljšanje pismenosti na področju UI med osebami, ki se ukvarjajo z razvojem, delovanjem in uporabo UI.
(20)
Kako bi se ostvarile najveće koristi od UI sustava i istodobno zaštitila temeljna prava, zdravlje i sigurnost te omogućila demokratska kontrola, pismenost u području umjetne inteligencije trebala bi dobavljačima, subjektima koji uvode sustav i osobama na koje utječe umjetna inteligencija osigurati vladanje potrebnim pojmovima kako bi mogli donositi informirane odluke o UI sustavima. Ti se pojmovi mogu razlikovati s obzirom na relevantni kontekst i mogu uključivati razumijevanje pravilne primjene tehničkih elemenata tijekom faze razvoja UI sustava, mjera koje treba primijeniti tijekom njegova korištenja, prikladnih načina tumačenja izlaznih vrijednosti UI sustava i, u slučaju osoba na koje utječe umjetna inteligencija, znanje potrebno za razumijevanje načina na koji će odluke donesene uz pomoć umjetne inteligencije utjecati na njih. U kontekstu primjene ove Uredbe pismenost u području umjetne inteligencije trebala bi svim relevantnim akterima u vrijednosnom lancu umjetne inteligencije pružiti uvide potrebne za osiguravanje odgovarajuće usklađenosti i njezina pravilnog izvršavanja. Nadalje, široka provedba mjera pismenosti u području umjetne inteligencije i uvođenje odgovarajućih daljnjih mjera mogli bi doprinijeti poboljšanju radnih uvjeta i u konačnici podržati konsolidaciju i inovacijski put pouzdane umjetne inteligencije u Uniji. Europsko vijeće za umjetnu inteligenciju („Vijeće za umjetnu inteligenciju”) trebalo bi podupirati Komisiju u promicanju alata za pismenost u području umjetne inteligencije, javne svijesti te razumijevanja koristi, rizika, zaštitnih mjera, prava i obveza povezanih s korištenjem UI sustava. U suradnji s relevantnim dionicima Komisija i države članice trebale bi olakšati izradu dobrovoljnih kodeksa ponašanja kako bi se unaprijedila pismenost u području umjetne inteligencije među osobama koje se bave razvojem, radom i korištenjem umjetne inteligencije.
(21)
Za zagotovitev enakih konkurenčnih pogojev ter učinkovitega varstva pravic in svoboščin posameznikov po vsej Uniji bi se morala pravila iz te uredbe nediskriminatorno uporabljati za ponudnike sistemov UI, ne glede na to, ali imajo sedež v Uniji ali v tretji državi, in za uvajalce sistemov UI s sedežem v Uniji.
(21)
Kako bi se osigurali jednaki uvjeti i djelotvorna zaštita prava i sloboda pojedinaca u cijeloj Uniji, pravila utvrđena ovom Uredbom trebala bi se primjenjivati na dobavljače UI sustava na nediskriminirajući način, bez obzira na to imaju li poslovni nastan u Uniji ili trećoj zemlji, i na subjekte koji uvode UI sustave s poslovnim nastanom u Uniji.
(22)
Zaradi svoje digitalne narave bi morali nekateri sistemi UI spadati na področje uporabe te uredbe, tudi če niso dani na trg ali v uporabo oziroma se ne uporabljajo v Uniji. To velja na primer za operaterja s sedežem v Uniji, ki določene storitve naroča pri operaterju s sedežem v tretji državi v zvezi z dejavnostjo, ki jo bo izvajal sistem UI, ki bi bil opredeljen kot visokotvegani sistem. V teh okoliščinah bi lahko sistem UI, ki ga operater uporablja v tretji državi, obdeloval podatke, ki se zakonito zbirajo v Uniji in prenašajo iz nje, ter naročniku v Uniji zagotovil izhodne podatke navedenega sistema UI, ki izhajajo iz te obdelave, ne da bi bil ta sistem UI dan na trg ali v uporabo oziroma bi se uporabljal v Uniji. Da bi preprečili izogibanje določbam te uredbe in zagotovili učinkovito varstvo fizičnih oseb v Uniji, bi se morala ta uredba uporabljati tudi za ponudnike in uvajalce sistemov UI s sedežem v tretji državi, če so izhodni podatki, ki jih ti sistemi ustvarijo, namenjeni uporabi v Uniji. Kljub temu pa se zaradi upoštevanja obstoječih ureditev in posebnih potreb po prihodnjem sodelovanju s tujimi partnerji, s katerimi se izmenjujejo informacije in dokazi, ta uredba ne bi smela uporabljati za javne organe tretje države in mednarodne organizacije, kadar delujejo v okviru sodelovanja ali mednarodnih sporazumov, sklenjenih na ravni Unije ali nacionalni ravni za sodelovanje na področju preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj ter pravosodnega sodelovanja z Unijo ali državami članicami, pod pogojem, da zadevna tretja država ali mednarodne organizacije zagotovijo ustrezne zaščitne ukrepe v zvezi z varstvom temeljnih pravic in svoboščin posameznikov. To lahko po potrebi zajema dejavnosti subjektov, ki so jim tretje države zaupale izvajanje posebnih nalog v podporo takemu sodelovanju na področju preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj ter pri pravosodnem sodelovanju. Takšni okviri za sodelovanje ali sporazumi so bili vzpostavljeni dvostransko med državami članicami in tretjimi državami ali med Evropsko unijo, Europolom in drugimi agencijami Unije ter tretjimi državami in mednarodnimi organizacijami. Organi, pristojni za nadzor organov za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj ter pravosodnih organov v skladu s to uredbo, bi morali oceniti, ali navedeni okviri za sodelovanje ali mednarodni sporazumi vključujejo ustrezne zaščitne ukrepe v zvezi z varstvom temeljnih pravic in svoboščin posameznikov. Nacionalni organi prejemniki ter institucije, organi, uradi in agencije Unije, ki uporabljajo take izhodne podatke v Uniji, so še naprej odgovorni za zagotavljanje, da je njihova uporaba skladna s pravom Unije. Ko se ti mednarodni sporazumi revidirajo ali se v prihodnosti sklenejo novi, bi si morale pogodbenice kar najbolj prizadevati za njihovo uskladitev z zahtevami iz te uredbe.
(22)
Određeni bi UI sustavi s obzirom na njihov digitalni karakter trebali biti obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe čak i ako nisu stavljeni na tržište ni u upotrebu niti se upotrebljavaju u Uniji. To se, primjerice, odnosi na operatera s poslovnim nastanom u Uniji koji od operatera s poslovnim nastanom u trećoj zemlji naruči određene usluge povezane s aktivnošću koju obavlja UI sustav koji bi se smatrao visokorizičnim. U tim bi okolnostima UI sustav kojim se služi operater u trećoj zemlji mogao obrađivati podatke koji su zakonito prikupljeni u Uniji i preneseni iz nje te operateru ugovaratelju u Uniji dostaviti izlazne podatke UI sustava koje su rezultat te obrade, a da taj UI sustav nije stavljen ni na tržište ni u upotrebu niti se upotrebljava u Uniji. Kako bi se spriječilo zaobilaženje ove Uredbe i osigurala djelotvorna zaštita fizičkih osoba koje se nalaze u Uniji, ova bi se Uredba trebala primjenjivati i na dobavljače UI sustava i subjekte koji ih uvode koji imaju poslovni nastan u trećoj zemlji, u mjeri u kojoj se u Uniji namjeravaju upotrebljavati izlazni podaci tih sustava. Međutim, kako bi se uzeli u obzir postojeći aranžmani i posebne potrebe za budućom suradnjom sa stranim partnerima s kojima se razmjenjuju informacije i dokazi, ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati na tijela javne vlasti treće zemlje ni na međunarodne organizacije kada djeluju u okviru suradnje ili međunarodnih sporazuma koji su na razini Unije ili na nacionalnoj razini sklopljeni s Unijom ili državama članicama radi suradnje u područjima kaznenog progona i pravosuđa, pod uvjetom da relevantna treća zemlja ili međunarodna organizacija osigura odgovarajuće zaštitne mjere u pogledu zaštite temeljnih prava i sloboda pojedinaca. To prema potrebi može obuhvaćati aktivnosti subjekata kojima su treće zemlje povjerile izvršavanje posebnih zadaća za potporu takvoj suradnji u područjima kaznenog progona i pravosuđa. Takvi okviri za suradnju ili sporazumi uspostavljeni su bilateralno između država članica i trećih zemalja ili između Europske unije, Europola i drugih agencija Unije te trećih zemalja i međunarodnih organizacija. Tijela nadležna za nadzor tijela kaznenog progona i pravosudnih tijela na temelju ove Uredbe trebala bi procijeniti uključuju li ti okviri za suradnju ili međunarodni sporazumi odgovarajuće zaštitne mjere u pogledu zaštite temeljnih prava i sloboda pojedinaca. Nacionalna tijela primatelji i institucije, tijela, uredi i agencije Unije koji se služe takvim izlaznim podacima u Uniji i dalje snose odgovornost za osiguravanje usklađenosti njihova korištenja s pravom Unije. Pri reviziji tih međunarodnih sporazuma ili sklapanju novih sporazuma u budućnosti ugovorne stranke trebale bi uložiti najveće moguće napore u usklađivanje tih sporazuma sa zahtjevima ove Uredbe.
(23)
To uredbo bilo treba uporabljati tudi za institucije, organe, urade in agencije Unije, kadar delujejo kot ponudniki ali uvajalci sistema UI.
(23)
Ova bi se Uredba trebala primjenjivati i na institucije, tijela, urede i agencije Unije kada djeluju kao dobavljač UI sustava ili subjekt koji ga uvodi.
(24)
Če in kolikor so sistemi UI s spremembami ali brez njih dani na trg ali v uporabo oziroma se uporabljajo za vojaške ali obrambne namene ali namene nacionalne varnostni, bi morali biti izključeni iz področja uporabe te uredbe ne glede na to, katera vrsta subjekta izvaja te dejavnosti, tj. ali gre za javni ali zasebni subjekt. Kar zadeva vojaške in obrambne namene, je taka izključitev utemeljena tako s členom 4(2) PEU kot tudi s posebnostmi obrambne politike držav članic in skupne obrambne politike Unije iz naslova V, poglavje 2, PEU, za katere velja mednarodno javno pravo, ki je zato ustreznejši pravni okvir za ureditev sistemov UI v kontekstu uporabe smrtonosne sile in drugih sistemov UI v kontekstu vojaških in obrambnih dejavnosti. Kar zadeva namene nacionalne varnosti, izključitev upravičuje tako dejstvo, da nacionalna varnost ostaja v izključni pristojnosti držav članic v skladu s členom 4(2) PEU, kot tudi posebna narava in operativne potrebe dejavnosti nacionalne varnosti ter posebna nacionalna pravila, ki se za te dejavnosti uporabljajo. Če pa se sistem UI, ki je bil razvit, dan na trg ali v uporabo oziroma se uporablja v vojaške ali obrambne namene ali namene nacionalne varnosti, začasno ali stalno uporablja za druge namene (na primer civilne ali humanitarne namene, namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj ali namene javne varnosti), bi tak sistem spadal na področje uporabe te uredbe. V tem primeru bi moral subjekt, ki sistem UI uporablja za namene, ki niso vojaški ali obrambni nameni ali nameni nacionalne varnosti, zagotoviti skladnost sistema UI s to uredbo, razen če je sistem že skladen s to uredbo. Sistemi UI, ki so dani na trg ali v uporabo za izključene namene, tj. vojaške, obrambne namene ali namene nacionalne varnosti, in enega ali več neizključenih namenov, kot so civilni nameni ali nameni preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj, spadajo na področje uporabe te uredbe, njihovi ponudniki pa bi morali zagotoviti skladnost s to uredbo. V teh primerih dejstvo, da sistem UI lahko spada na področje uporabe te uredbe, ne bi smelo vplivati na možnost subjektov, ki izvajajo nacionalne varnostne, obrambne in vojaške dejavnosti (ne glede na vrsto teh subjektov), da uporabljajo sisteme UI za namene nacionalne varnosti, vojaške in obrambne namene, katerih uporaba je izključena iz področja uporabe te uredbe. Sistem UI, dan na trg za civilne namene ali namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj, ki se uporablja s spremembami ali brez njih za vojaške in obrambne namene ali namene nacionalne varnosti, ne bi smel spadati na področje uporabe te uredbe, ne glede na vrsto subjekta, ki izvaja te dejavnosti.
(24)
Ako se i u mjeri u kojoj se UI sustavi stavljaju na tržište, stavljaju u upotrebu ili se upotrebljavaju, s izmjenama ili bez njih, u vojne svrhe, obrambene svrhe ili u svrhe povezane s nacionalnom sigurnošću, te bi sustave trebalo isključiti iz područja primjene ove Uredbe neovisno o tome koja vrsta subjekta obavlja te aktivnosti, primjerice bez obzira na to radi li se o javnom ili privatnom subjektu. Kad je riječ o vojnim i obrambenim svrhama, takvo je isključenje opravdano i člankom 4. stavkom 2. UEU-a i posebnostima obrambene politike država članica i zajedničke obrambene politike Unije obuhvaćene glavom V. poglavljem 2. UEU-a koje podliježu međunarodnom javnom pravu, koje je stoga primjereniji pravni okvir za reguliranje UI sustavâ u kontekstu korištenja smrtonosne sile i drugih UI sustava u kontekstu vojnih i obrambenih aktivnosti. Kad je riječ o nacionalnoj sigurnosti, isključenje je opravdano kako činjenicom da nacionalna sigurnost ostaje isključiva odgovornost država članica, u skladu s člankom 4. stavkom 2. UEU-a, tako i posebnom prirodom i operativnim potrebama aktivnosti povezanih s nacionalnom sigurnošću i posebnim nacionalnim pravilima koja se primjenjuju na te aktivnosti. Međutim, ako se UI sustav koji je razvijen, stavljen na tržište, stavljen u upotrebu ili se njime služi u vojne svrhe, obrambene svrhe ili u svrhe povezane s nacionalnom sigurnošću privremeno ili trajno upotrebljava u druge svrhe, na primjer civilne ili humanitarne, u svrhu kaznenog progona ili za potrebe javne sigurnosti, takav bi sustav bio obuhvaćen područjem primjene ove Uredbe. U tom bi slučaju subjekt koji UI sustav upotrebljava u svrhe koje nisu vojne svrhe, obrambene svrhe ili svrhe povezane s nacionalnom sigurnošću trebao osigurati usklađenost UI sustava s ovom Uredbom, osim ako je sustav s njome već usklađen. UI sustavi koji se stavljaju na tržište ili u upotrebu u isključene svrhe, odnosno vojne svrhe, obrambene svrhe ili svrhe povezane s nacionalnom sigurnošću, i u jednu ili više svrha koje nisu isključene, kao što su civilne svrhe ili kazneni progon, obuhvaćeni su područjem primjene ove Uredbe i dobavljači tih sustava trebali bi osigurati usklađenost s ovom Uredbom. U tim slučajevima činjenica da UI sustav može biti obuhvaćen područjem primjene ove Uredbe ne bi trebala utjecati na mogućnost da subjekti koji provode aktivnosti povezane s nacionalnom sigurnošću te obrambene i vojne aktivnosti, bez obzira na vrstu subjekta koji te aktivnosti obavlja, upotrebljavaju UI sustave čija je upotreba isključena iz područja primjene ove Uredbe u svrhe povezane s nacionalnom sigurnošću te vojne i obrambene svrhe. UI sustav koji se stavlja na tržište u civilne svrhe ili u svrhu kaznenog progona i koji se, s izmjenama ili bez njih, upotrebljava u vojne svrhe, obrambene svrhe ili u svrhe povezane s nacionalnom sigurnošću ne bi trebao biti obuhvaćen područjem primjene ove Uredbe, bez obzira na vrstu subjekta koji obavlja te aktivnosti.
(25)
S to uredbo bi bilo treba podpirati inovacije in spoštovati svobodo znanosti ter z njo ne bi smeli ogrožati raziskovalnih in razvojnih dejavnosti. Zato je treba iz njenega področja uporabe izključiti sisteme in modele UI, ki so bili posebej razviti in dani v uporabo izključno za znanstvene raziskave in razvoj. Poleg tega je treba zagotoviti, da ta uredba ne vpliva kako drugače na znanstvene raziskave in razvoj sistemov ali modelov UI, preden se dajo na trg ali v uporabo. Tudi kar zadeva v proizvode usmerjene raziskave, testiranje in razvoj sistemov ali modelov UI, se določbe te uredbe ne bi smele uporabljati pred dajanjem teh sistemov in modelov v uporabo ali na trg. Ta izključitev pa ne posega v obveznost skladnosti s to uredbo, če je sistem UI, ki spada na področje uporabe te uredbe, dan na trg ali v uporabo kot rezultat take raziskovalne in razvojne dejavnosti, ter v uporabo določb o regulativnih peskovnikih za UI in testiranju v realnih razmerah. Poleg tega bi morale brez poseganja v izključitev sistemov UI, ki so posebej razviti in dani v uporabo izključno za namene znanstvenih raziskav in razvoja, za vse druge sisteme UI, ki se lahko uporabljajo za izvajanje kakršnih koli raziskovalnih in razvojnih dejavnosti, še naprej veljati določbe te uredbe. V vsakem primeru bi bilo treba vsakršno raziskovalno in razvojno dejavnost izvajati v skladu s priznanimi etičnimi in strokovnimi standardi za znanstvene raziskave ter v skladu z veljavnim pravom Unije.
(25)
Ovom bi se Uredbom trebale podupirati inovacije, trebala bi se poštovati sloboda znanosti te se njome ne bi smjele ugrožavati aktivnosti istraživanja i razvoja. Stoga je iz njezina područja primjene potrebno isključiti UI sustave i modele koji su posebno razvijeni i stavljeni u upotrebu isključivo u svrhu znanstvenog istraživanja i razvoja. Nadalje, potrebno je osigurati da ova Uredba na drugi način ne utječe na aktivnosti znanstvenog istraživanja i razvoja UI sustava ili modela prije njihova stavljanja na tržište ili u upotrebu. Kad je riječ o aktivnostima istraživanja, testiranja i razvoja u vezi s UI sustavima ili modelima usmjerenima na proizvode, odredbe ove Uredbe ne bi se trebale primjenjivati ni prije nego što se ti sustavi i modeli stave u upotrebu ili na tržište. Tim isključenjem ne dovodi se u pitanje obveza usklađivanja s ovom Uredbom ako se UI sustav obuhvaćen područjem primjene ove Uredbe stavlja na tržište ili u upotrebu kao rezultat takve aktivnosti istraživanja i razvoja niti se dovodi u pitanje primjena odredaba o regulatornim izoliranim okruženjima za umjetnu inteligenciju i testiranju u stvarnim uvjetima. Nadalje, ne dovodeći u pitanje isključenje UI sustava koji su posebno razvijeni i stavljeni u upotrebu isključivo u svrhu znanstvenog istraživanja i razvoja, svi ostali UI sustavi koji se mogu upotrebljavati za obavljanje bilo kakvih aktivnosti istraživanja i razvoja trebali bi i dalje podlijegati odredbama ove Uredbe. U svakom slučaju, aktivnosti istraživanja i razvoja trebale bi se provoditi u skladu s priznatim etičkim i profesionalnim standardima za znanstvena istraživanja i u skladu s primjenjivim pravom Unije.
(26)
Za uvedbo sorazmernega in učinkovitega sklopa zavezujočih pravil za sisteme UI bi bilo treba upoštevati jasno opredeljen pristop, ki temelji na tveganju. Ta pristop bi moral vrsto in vsebino takih pravil prilagoditi intenzivnosti in obsegu tveganj, ki jih lahko ustvarijo sistemi UI. Zato je treba prepovedati nekatere nesprejemljive prakse UI, določiti zahteve za visokotvegane sisteme UI in obveznosti za zadevne operaterje ter določiti obveznosti glede preglednosti za nekatere sisteme UI.
(26)
Kako bi se uveo proporcionalan i djelotvoran skup obvezujućih pravila za UI sustave, trebalo bi slijediti jasno definiran pristup temeljen na riziku. Vrsta i sadržaj tih pravila u tom bi pristupu trebali biti primjereni intenzitetu i opsegu rizika koje mogu stvoriti UI sustavi. Stoga je potrebno zabraniti određene neprihvatljive prakse u području umjetne inteligencije te utvrditi zahtjeve za visokorizične UI sustave i obveze za relevantne operatere te obveze u pogledu transparentnosti za određene UI sustave.
(27)
Čeprav je pristop, ki temelji na tveganju, podlaga za sorazmeren in učinkovit sklop zavezujočih pravil, je pomembno opozoriti na Etične smernice za zaupanja vredno umetno inteligenco iz leta 2019, ki jih je razvila neodvisna strokovna skupina na visoki ravni za umetno inteligenco (AI HLEG), ki jo je imenovala Komisija. V teh smernicah je AI HLEG razvila sedem nezavezujočih etičnih načel za UI, ki naj bi pomagala zagotoviti, da je UI zaupanja vredna in etično zanesljiva. Teh sedem načel vključuje človeško delovanje in nadzor, tehnično robustnost in varnost, zasebnost in upravljanje podatkov, preglednost, raznolikost, nediskriminacijo in pravičnost ter družbeno in okoljsko blaginjo in odgovornost. Brez poseganja v pravno zavezujoče zahteve te uredbe in katerega koli drugega veljavnega prava Unije te smernice prispevajo k oblikovanju skladne, zaupanja vredne in na človeka osredotočene UI v skladu z Listino in vrednotami, na katerih temelji Unija. V skladu s smernicami AI HLEG človeško delovanje in nadzor pomeni, da se sistemi UI razvijajo in uporabljajo kot orodje, ki služi ljudem, spoštuje človeško dostojanstvo in osebno avtonomijo ter deluje tako, da ga ljudje lahko ustrezno upravljajo in nadzorujejo. Tehnična robustnost in varnost pomeni, da se sistemi UI razvijajo in uporabljajo na način, ki omogoča robustnost v primeru težav in odpornost proti poskusom spremembe uporabe ali učinkovitosti sistema UI, ki bi lahko tretjim osebam omogočila nezakonito uporabo, in čim bolj zmanjša nenamerno škodo. Zasebnost in upravljanje podatkov pomeni, da se sistemi UI razvijajo in uporabljajo v skladu s pravili o zasebnosti in varstvu podatkov, hkrati pa obdelujejo podatke, ki izpolnjujejo visoke standarde v smislu kakovosti in celovitosti. Preglednost pomeni, da se sistemi UI razvijajo in uporabljajo na način, ki omogoča ustrezno sledljivost in razložljivost, obenem pa so ljudje seznanjeni s tem, da komunicirajo ali da so v stiku s sistemom UI, uvajalci so ustrezno obveščeni o zmogljivostih in omejitvah zadevnega sistema UI, osebe, na katere vpliva sistem UI, pa o svojih pravicah. Raznolikost, nediskriminacija in pravičnost pomeni, da se sistemi UI razvijajo in uporabljajo na način, ki vključuje različne akterje in spodbuja enakopraven dostop, enakost spolov in kulturno raznolikost, hkrati pa se preprečujejo diskriminatorni učinki in nepravični predsodki, ki jih pravo Unije ali držav članic prepoveduje. Družbena in okoljska blaginja pomeni, da se sistemi UI razvijajo in uporabljajo na trajnosten in okolju prijazen način ter v korist vseh ljudi, hkrati pa se spremljajo in ocenjujejo dolgoročni vplivi na posameznika, družbo in demokracijo. Ta načela bi bilo treba uporabljati tudi pri zasnovi in uporabi modelov UI, kadar je mogoče. V vsakem primeru bi morala biti podlaga za pripravo kodeksov ravnanja na podlagi te uredbe. Vsi deležniki, vključno z industrijo, akademskimi krogi, civilno družbo in organizacijami za standardizacijo, naj ustrezno upoštevajo etična načela za razvoj prostovoljnih najboljših praks in standardov.
(27)
Iako je pristup temeljen na riziku osnova za razmjeran i djelotvoran skup obvezujućih pravila, važno je podsjetiti na Etičke smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju iz 2019. koje je izradila neovisna Stručna skupina za umjetnu inteligenciju koju je imenovala Komisija. U tim je smjernicama Stručna skupina za umjetnu inteligenciju razvila sedam neobvezujućih etičkih načela za umjetnu inteligenciju kojima se nastoji osigurati pouzdanost i etička prihvatljivost umjetne inteligencije. Tih sedam načela uključuju ljudsko djelovanje i nadzor; tehničku otpornost i sigurnost; privatnost i upravljanje podacima; transparentnost; raznolikost, nediskriminaciju i pravednost; dobrobit društva i okoliša te odgovornost. Ne dovodeći u pitanje pravno obvezujuće zahtjeve iz ove Uredbe i bilo koje drugo primjenjivo pravo Unije, te smjernice doprinose dizajniranju koherentne, pouzdane i antropocentrične umjetne inteligencije, u skladu s Poveljom i vrijednostima na kojima se Unija temelji. Prema smjernicama Stručne skupine za umjetnu inteligenciju, „ljudsko djelovanje i nadzor” znači da se UI sustavi razvijaju i upotrebljavaju kao alat koji služi ljudima, poštuje ljudsko dostojanstvo i osobnu autonomiju te funkcionira na način koji ljudi mogu na odgovarajući način kontrolirati i nadzirati. Tehnička otpornost i sigurnost znači da se UI sustavi razvijaju i upotrebljavaju na način kojim se omogućuje otpornost u slučaju problema i odupiranje pokušajima promjene korištenja ili učinkovitosti UI sustava s ciljem da se trećim stranama omogući nezakonita upotreba, te kojim se nenamjerna šteta svodi na najmanju moguću mjeru. Privatnost i upravljanje podacima znači da se UI sustavi razvijaju i upotrebljavaju u skladu s pravilima o privatnosti i zaštiti podataka, pri čemu se obrađuju podaci koji ispunjavaju visoke standarde u pogledu kvalitete i cjelovitosti. Transparentnost znači da se UI sustavi razvijaju i upotrebljavaju na način kojim se omogućuje odgovarajuća sljedivost i objašnjivost, uz istodobno informiranje ljudi o tome da komuniciraju ili su u interakciji s UI sustavom te propisno obavješćivanje subjekata koji uvode sustav o sposobnostima i ograničenjima tog UI sustava, a osoba na koje utječe UI sustav o njihovim pravima. Raznolikost, nediskriminacija i pravednost znači da se UI sustavi razvijaju i upotrebljavaju na način koji uključuje različite aktere i kojim se promiču jednak pristup, rodna ravnopravnost i kulturna raznolikost, pri čemu se izbjegavaju diskriminirajući učinci i nepravedne pristranosti koji su zabranjeni pravom Unije ili nacionalnim pravom. Dobrobit društva i okoliša znači da se UI sustavi razvijaju i upotrebljavaju na održiv i okolišno prihvatljiv način i u korist svih ljudi, uz istodobno praćenje i procjenu dugoročnih učinaka na pojedinca, društvo i demokraciju. Ta bi se načela trebala primjenjivati i pri dizajniranju i korištenju UI modela, kada je to moguće. Ona bi u svakom slučaju trebala služiti kao osnova za izradu kodeksa ponašanja na temelju ove Uredbe. Sve dionike, uključujući industriju, akademsku zajednicu, civilno društvo i organizacije za normizaciju, potiče se da prema potrebi uzmu u obzir etička načela za razvoj dobrovoljnih najboljih praksi i normi.
(28)
Poleg številnih koristnih uporab UI jo je mogoče tudi zlorabiti, tako da bi nastala nova in močna orodja za prakse manipulacije, izkoriščanja in družbenega nadzora. Take prakse so še posebej škodljive in zlonamerne in bi jih bilo treba prepovedati, ker so v nasprotju z vrednotami Unije glede spoštovanja človekovega dostojanstva, svobode, enakosti, demokracije in pravne države ter temeljnimi pravicami, določenimi v Listini, vključno s pravico do nediskriminacije, varstva podatkov in zasebnosti ter pravicami otroka.
(28)
Osim brojnih korisnih primjena umjetne inteligencije, ona se može i zloupotrijebiti te omogućiti nove i moćne alate za manipulativne i izrabljivačke prakse te prakse društvene kontrole. Takve su prakse osobito štetne i predstavljaju zlouporabu te bi ih trebalo zabraniti jer su protivne Unijinim vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, ravnopravnosti, demokracije i vladavine prava te temeljnih prava sadržanih u Povelji, uključujući pravo na nediskriminaciju, zaštitu podataka i privatnost te prava djeteta.
(29)
Z UI omogočene manipulativne tehnike se lahko uporabljajo za napeljevanje oseb k neželenemu vedenju ali za njihovo zavajanje, tako da se jih spodbuja k odločitvam na način, ki spodkopava in ovira njihovo avtonomijo, odločanje in svobodno izbiro. Dajanje na trg, dajanje v uporabo ali uporaba nekaterih sistemov UI s ciljem ali učinkom bistvenega izkrivljanja človeškega vedenja, pri čemer je verjetno, da bo nastala znatna škoda, zlasti z dovolj pomembnimi škodljivimi učinki na telesno ali duševno zdravje ali finančne interese, je še posebej nevarno oziroma nevarna in bi ga oziroma jo bilo zato treba prepovedati. Takšni sistemi UI uporabljajo subliminalne komponente, kot so zvočni, slikovni ali video dražljaji, ki jih osebe ne morejo zaznati, ker ti dražljaji presegajo človekovo dojemanje, ali druge manipulativne ali zavajajoče tehnike, ki spodkopavajo ali ovirajo posameznikovo avtonomijo, odločanje ali svobodno izbiro na načine, da se ljudje ne zavedajo teh tehnik ali pa, kadar se jih zavedajo, so kljub temu lahko zavedeni ali jih ne morejo nadzorovati ali se jim upreti. To bi bilo na primer mogoče olajšati z vmesniki stroj-možgani ali virtualno resničnostjo, saj omogočajo višjo stopnjo nadzora nad tem, kateri dražljaji so predstavljeni osebam, če lahko bistveno izkrivljajo njihovo vedenje na znatno škodljiv način. Sistemi UI lahko tudi sicer izkoriščajo šibke točke določene osebe ali skupine oseb zaradi njihove starosti, invalidnosti v smislu Direktive (EU) 2019/882 Evropskega parlamenta in Sveta (16) ali posebnih socialnih ali gospodarskih razmer, zaradi katerih so te osebe verjetno bolj izpostavljene izkoriščanju, na primer osebe, ki živijo v skrajni revščini, ter etnične ali verske manjšine. Takšni sistemi UI se lahko dajo na trg ali v uporabo oziroma se uporabljajo s ciljem ali učinkom bistvenega izkrivljanja vedenja osebe, in sicer na način, ki tej ali drugi osebi ali skupinam oseb povzroči znatno škodo, vključno s škodo, ki se lahko sčasoma nakopiči, ali za katerega obstaja razumna verjetnost, da jo bo povzročil, zato bi morali biti prepovedani. Morda ni mogoče domnevati, da obstaja namen izkrivljanja vedenja, kadar je izkrivljanje posledica dejavnikov zunaj sistema UI, na katere ponudnik ali uvajalec ne more vplivati, in sicer dejavnikov, ki jih ni mogoče razumno predvideti in jih zato ponudnik ali uvajalec sistema UI ne more zmanjšati. V vsakem primeru ni potrebno, da ima ponudnik ali uvajalec namen povzročiti znatno škodo, če takšna škoda izhaja iz manipulativnih ali izkoriščevalskih praks, ki jih omogoča UI. Prepovedi takih praks UI dopolnjujejo določbe Direktive 2005/29/ES Evropskega parlamenta in Sveta (17), zlasti v smislu, da so nepoštene poslovne prakse, ki potrošnikom povzročajo gospodarsko ali finančno škodo, prepovedane v vseh okoliščinah, ne glede na to, ali se izvajajo prek sistemov UI ali kako drugače. Prepoved manipulativnih in izkoriščevalskih praks iz te uredbe ne bi smela vplivati na zakonite prakse v okviru zdravljenja, kot je psihološko zdravljenje duševne bolezni ali telesna rehabilitacija, kadar se te prakse izvajajo v skladu z veljavnimi pravnimi medicinskimi standardi in zakonodajo, kot na primer izrecna privolitev posameznikov ali njihovih zakonitih zastopnikov. Poleg tega se običajne in zakonite poslovne prakse, na primer na področju oglaševanja, ki so v skladu z veljavnim pravom, same po sebi ne bi smele šteti za škodljive manipulativne z UI omogočene prakse.
(29)
Manipulativne tehnike omogućene umjetnom inteligencijom mogu se upotrebljavati kako bi se osobe navelo na neželjeno ponašanje ili kako bi ih se obmanulo tako da ih se potiče na odluke na način kojim se podriva i narušava njihova autonomija, donošenje odluka i slobodan izbor. Stavljanje na tržište, stavljanje u upotrebu ili korištenje određenih UI sustava s ciljem ili učinkom bitnog iskrivljavanja ljudskog ponašanja, pri čemu je vjerojatno da će nastati znatna šteta, osobito ona koja ima dovoljno velike štetne učinke na fizičko ili psihološko zdravlje odnosno financijske interese, osobito su opasni te bi ih stoga trebalo zabraniti. U takvim se UI sustavima upotrebljavaju subliminalne komponente kao što su zvučni i slikovni podražaji te videopodražaji koje osobe ne mogu percipirati jer nadilaze ljudsku percepciju ili se upotrebljavaju druge manipulativne ili prijevarne tehnike kojima se podriva ili narušava autonomija, donošenje odluka ili slobodan izbor osobe na način da ljudi svjesno ne percipiraju te tehnike ili zbog kojih su, ako ih i jesu svjesni, svejedno prevareni ili ih ne mogu kontrolirati niti im se oduprijeti. To bi se, na primjer, moglo olakšati sučeljima mozak-računalo ili virtualnom stvarnošću jer se njima omogućuje viši stupanj kontrole toga koji se podražaji prikazuju osobama, u mjeri u kojoj bi oni mogli bitno iskriviti njihovo ponašanje na znatno štetan način. Osim toga, UI sustavi mogu na drugi način iskorištavati ranjivosti osobe ili određene skupine osoba zbog njihove dobi, invaliditeta u smislu Direktive (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća (16) ili određene socijalne ili gospodarske situacije zbog kojih bi te osobe mogle biti izloženije iskorištavanju, kao što su osobe koje žive u ekstremnom siromaštvu i etničke ili vjerske manjine. Takvi UI sustavi mogu se staviti na tržište, staviti u upotrebu ili se upotrebljavati s ciljem ili učinkom bitnog iskrivljavanja ponašanja osobe i to na način kojim se toj osobi ili drugoj osobi ili skupinama osoba uzrokuje znatan šteta ili je se može razumno očekivati da će se prouzročiti takva šteta, što uključuje štetu koja se može akumulirati s vremenom, te bi ih stoga trebalo zabraniti. Možda nije moguće pretpostaviti postojanje namjere da se iskrivi ponašanje ako je to iskrivljavanje ponašanja posljedica čimbenika izvan UI sustava koji su izvan kontrole dobavljača ili subjekta koji uvodi sustav, odnosno čimbenika koje dobavljač UI sustava ili subjekt koji ga uvodi ne mogu u razumnoj mjeri predvidjeti i stoga ublažiti. U svakom slučaju, nije potrebno da dobavljač UI sustava ili subjekt koji ga uvodi ima namjeru prouzročiti znatnu štetu pod uvjetom da ta šteta proizlazi iz manipulativne ili izrabljivačke prakse omogućene umjetnom inteligencijom. Zabrane takvih praksi u području umjetne inteligencije komplementarne su odredbama sadržanima u Direktivi 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (17), osobito u pogledu toga da su nepoštene poslovne prakse koje dovode do gospodarske ili financijske štete potrošačima zabranjene u svim okolnostima, bez obzira na to provode li se putem UI sustavâ ili na drugi način. Zabrane manipulativnih i izrabljivačkih praksi iz ove Uredbe ne bi trebale utjecati na zakonite prakse u kontekstu liječenja, kao što je psihološko liječenje mentalnih bolesti ili fizička rehabilitacija, ako se te prakse provode u skladu s primjenjivim pravom i medicinskim standardima, kao što su izričita privola pojedinaca ili njihovih zakonskih zastupnika. Osim toga, uobičajene i zakonite poslovne prakse, primjerice u području oglašavanja, koje su u skladu s primjenjivim pravom ne bi same po sebi trebalo smatrati štetnom manipulativnom praksom omogućenom umjetnom inteligencijom.
(30)
Prepovedati bi bilo treba sisteme za biometrično kategorizacijo, ki temeljijo na biometričnih podatkih fizičnih oseb, kot so obraz ali prstni odtisi posameznika, za sklepanje ali ugotavljanje o političnem prepričanju posameznika, članstvu v sindikatu, verskem ali filozofskem prepričanju, rasi, spolnem življenju ali spolni usmerjenosti. Ta prepoved ne bi smela zajemati zakonitega označevanja, filtriranja ali kategorizacije naborov biometričnih podatkov, pridobljenih v skladu s pravom Unije ali nacionalnim pravom na podlagi biometričnih podatkov, kot je razvrščanje slik glede na barvo las ali oči, ki se lahko na primer uporabljajo na področju preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj.
(30)
Trebalo bi zabraniti sustave biometrijske kategorizacije koji se temelje na biometrijskim podacima fizičkih osoba, kao što su lice ili otisak prstiju pojedinca, kako bi se deduciralo ili izvelo zaključke o njegovim političkim mišljenjima, članstvu u sindikatima, vjerskim ili filozofskim uvjerenjima, rasi, spolnom životu ili seksualnoj orijentaciji. Ta zabrana ne bi trebala obuhvaćati zakonito označivanje, filtriranje ili kategorizaciju skupova biometrijskih podataka prikupljenih u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom na temelju biometrijskih podataka, kao što je razvrstavanje slika prema boji kose ili boji očiju, koji se, primjerice, mogu upotrebljavati u području kaznenog progona.
(31)
Sistemi UI, ki zagotavljajo družbeno točkovanje fizičnih oseb s strani javnih ali zasebnih akterjev, lahko vodijo do diskriminatornih rezultatov in izključitve nekaterih skupin. Lahko kršijo pravico do dostojanstva in nediskriminacije ter vrednote enakosti in pravičnosti. Takšni sistemi UI ocenjujejo ali razvrščajo fizične osebe ali skupine fizičnih oseb na podlagi več podatkovnih točk, povezanih z njihovim družbenim vedenjem v več kontekstih ali znanih, predpostavljenih ali predvidenih osebnih ali osebnostnih značilnostih v določenih časovnih obdobjih. Število družbenih točk, dodeljenih s strani takih sistemov UI, lahko vodi do škodljivega ali neugodnega obravnavanja fizičnih oseb ali celotnih skupin le-teh v družbenih kontekstih, ki niso povezani s kontekstom, v katerem so bili podatki prvotno ustvarjeni ali zbrani, ali do škodljivega obravnavanja, ki je nesorazmerno ali neupravičeno glede na resnost njihovega družbenega vedenja. Sisteme UI, ki vključujejo take nesprejemljive prakse točkovanja in povzročajo takšne škodljive ali neugodne rezultate, bi bilo zato treba prepovedati. Ta prepoved ne bi smela vplivati na zakonite prakse ocenjevanja fizičnih oseb, ki se izvajajo za poseben namen v skladu s pravom Unije in nacionalnim pravom.
(31)
UI sustavi koji omogućuju društveno vrednovanje fizičkih osoba koje upotrebljavaju javni ili privatni akteri mogu rezultirati diskriminatornim ishodima i isključivanjem određenih skupina. Njima se može prekršiti pravo na dostojanstvo i nediskriminaciju te vrijednosti kao što su ravnopravnost i pravda. Takvi UI sustavi evaluiraju ili klasificiraju fizičke osobe ili skupine fizičkih osoba na temelju višestrukih podataka povezanih s njihovim društvenim ponašanjem u višestrukim kontekstima ili poznatih, izvedenih ili predviđenih osobnih značajki ili značajki osobnosti tijekom određenih razdoblja. Društveni rejting dobiven takvim UI sustavima može rezultirati štetnim ili nepovoljnim tretmanom fizičkih osoba ili cijelih skupina fizičkih osoba u društvenim kontekstima koji nisu povezani s kontekstom u kojima su podaci izvorno generirani ili prikupljeni odnosno štetnim tretmanom koji je nerazmjeran ili neopravdan u odnosu na težinu posljedica njihova društvenog ponašanja. Stoga bi UI sustave koji uključuju takve neprihvatljive prakse vrednovanja i koji rezultiraju takvim štetnim ili nepovoljnim ishodima trebalo zabraniti. Ta zabrana ne bi trebala utjecati na zakonite prakse evaluacije fizičkih osoba koje se provode u specifičnu svrhu u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom.
(32)
Uporaba sistemov UI za biometrično identifikacijo fizičnih oseb na daljavo v realnem času v javno dostopnih prostorih za namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj je posebej hudo poseganje v pravice in svoboščine zadevnih oseb, kolikor lahko vpliva na zasebno življenje velikega dela prebivalstva, vzbuja občutek stalnega nadzora ter posredno odvrača od uresničevanja svobode zbiranja in drugih temeljnih pravic. Tehnične netočnosti sistemov UI, namenjenih za biometrično identifikacijo fizičnih oseb na daljavo, lahko vodijo do pristranskih rezultatov in diskriminatornih učinkov. Takšni možni pristranski rezultati in diskriminatorni učinki so zlasti pomembni glede na starost, etnično pripadnost, raso, spol ali invalidnost. Poleg tega se zaradi takojšnjega učinka in omejenih možnosti za nadaljnja preverjanja ali popravke v zvezi z uporabo takih sistemov, ki delujejo v realnem času, povečujejo tveganja za pravice in svoboščine zadevnih oseb v okviru dejavnosti preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj ali zaradi vpliva teh dejavnosti nanje.
(32)
Korištenje UI sustava za daljinsku biometrijsku identifikaciju fizičkih osoba u stvarnom vremenu na javnim mjestima u svrhu kaznenog progona osobito je intruzivno za prava i slobode dotičnih osoba, u onoj mjeri u kojoj može utjecati na privatni život velikog dijela stanovništva, pobuditi doživljaj stalnog nadzora i neizravno odvratiti od ostvarivanja slobode okupljanja i drugih temeljnih prava. Tehničke netočnosti UI sustava namijenjenih daljinskoj biometrijskoj identifikaciji fizičkih osoba mogu rezultirati pristranim rezultatima i imati diskriminacijske učinke. Takvi potencijalni pristrani rezultati i diskriminacijski učinci osobito su relevantni s obzirom na dob, etničku pripadnost, rasu, spol ili invaliditet. Osim toga, neposrednost učinka i ograničene mogućnosti za dodatne provjere ili ispravke u pogledu korištenja takvih sustava koji funkcioniraju u stvarnom vremenu nose povećane rizike za prava i slobode dotičnih osoba u kontekstu aktivnosti kaznenog progona ili na koje aktivnosti kaznenog progona utječu.
(33)
Zato bi bilo treba prepovedati uporabo teh sistemov za namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj, razen v izrecno naštetih in ozko opredeljenih primerih, ko je uporaba nujno potrebna za dosego pomembnega javnega interesa, katerega pomen prevlada nad tveganji. Gre na primer za iskanje nekaterih žrtev kaznivih dejanj, vključno s pogrešanimi osebami, nekatere nevarnosti za življenje ali fizično varnost oseb ali varnost pred terorističnim napadom ter lokalizacijo ali identifikacijo storilcev ali osumljencev kaznivih dejanj, navedenih v prilogi k tej uredbi, kadar je za ta kazniva dejanja v zadevni državi članici predpisana zgornja meja zaporne kazni ali ukrepa, vezanega na odvzem prostosti, najmanj štiri leta in so v pravu te države članice opredeljena. Tak prag za zaporno kazen ali ukrep, vezan na odvzem prostosti, v skladu z nacionalnim pravom prispeva k zagotavljanju, da je kaznivo dejanje dovolj hudo, da bi lahko upravičilo uporabo sistemov za biometrično identifikacijo na daljavo v realnem času. Poleg tega seznam kaznivih dejanj iz priloge k tej uredbi temelji na 32 kaznivih dejanjih, naštetih v Okvirnem sklepu Sveta 2002/584/PNZ (18), ob upoštevanju, da so nekatera od teh kaznivih dejanj v praksi verjetno pomembnejša od drugih, saj bi bila lahko uporaba biometrične identifikacije na daljavo v realnem času predvidoma potrebna in sorazmerna v zelo različnem obsegu za praktično izvajanje lokalizacije ali identifikacije storilca ali osumljenca različnih navedenih kaznivih dejanj ter ob upoštevanju verjetnih razlik v resnosti, verjetnosti in obsegu škode ali morebitnih negativnih posledic. Neposredna grožnja za življenje ali fizično varnost fizičnih oseb bi tudi lahko bila posledica resne motnje v kritični infrastrukturi, kot je opredeljena v členu 2, točka 4, Direktive (EU) 2022/2557 Evropskega parlamenta in Sveta (19), kadar bi okvara ali uničenje take kritične infrastrukture povzročilo neposredno grožnjo za življenje ali fizično varnost osebe, med drugim tako, da bi močno škodilo zagotavljanju osnovne oskrbe prebivalstvu ali izvajanju temeljne funkcije države. Poleg tega bi morala ta uredba organom za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj, organom mejne kontrole, organom, pristojnim za priseljevanje, ali azilnim organom še naprej omogočati izvajanje ugotavljanja identitete v prisotnosti zadevne osebe v skladu s pogoji, ki so za tako ugotavljanje določeni v pravu Unije in nacionalnem pravu. Predvsem bi morali imeti organi za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj, organi mejne kontrole, organi, pristojni za priseljevanje, ali azilni organi možnost, da za identifikacijo oseb, ki med ugotavljanjem identitete tako ugotavljanje zavrnejo ali ne morejo navesti ali dokazati svoje identitete, uporabijo informacijske sisteme v skladu s pravom Unije ali nacionalnim pravom, ne da bi morali v skladu s to uredbo pridobiti predhodno dovoljenje. To bi bila lahko na primer oseba, vpletena v kaznivo dejanje, ki organom za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj ni pripravljena ali zaradi nesreče ali zdravstvenega stanja ne more razkriti svoje identitete.
(33)
Stoga bi trebalo zabraniti korištenje tih sustava u svrhu kaznenog progona, osim u taksativno popisanim i usko definiranim situacijama u kojima je ono nužno za ostvarenje znatnog javnog interesa, čija važnost premašuje rizike. Te situacije uključuju potragu za određenim žrtvama kaznenih djela, uključujući nestale osobe, određene prijetnje životu ili tjelesnoj sigurnosti fizičkih osoba ili prijetnje od terorističkih napada i lociranje ili identifikaciju počiniteljâ kaznenih djela ili osumnjičenikâ za kaznena djela iz priloga ovoj Uredbi, ako je za ta kaznena djela u dotičnoj državi članici zapriječena kazna zatvora ili oduzimanja slobode u maksimalnom trajanju od najmanje četiri godine i kako su definirana u pravu te države članice. Takvim pragom za kaznu zatvora ili oduzimanje slobode u skladu s nacionalnim pravom doprinosi se osiguravanju toga da kazneno djelo bude dovoljno teško da bi se moglo opravdati korištenje sustava za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu. Nadalje, popis kaznenih djela naveden u prilogu ovoj Uredbi temelji se na 32 kaznena djela navedena u Okvirnoj odluci Vijeća 2002/584/PUP (18), uzimajući u obzir da su neka od tih kaznenih djela u praksi vjerojatno relevantnija od drugih, u smislu da bi primjena daljinske biometrijske identifikacije u stvarnom vremenu mogla biti predvidljivo potrebna i proporcionalna u vrlo promjenjivim opsezima za praktičnu provedbu lokalizacije ili identifikacije počinitelja različitih navedenih kaznenih djela ili osumnjičenika za ta kaznena djela i s obzirom na vjerojatne razlike u težini, vjerojatnosti i razmjeru štete ili mogućih negativnih posljedica. Izravna prijetnja životu ili tjelesnoj sigurnosti fizičkih osoba mogla bi također rezultirati iz ozbiljnog poremećaja kritične infrastrukture, kako je definirana u članku 2. točki 4. Direktive (EU) 2022/2557 Europskog parlamenta i Vijeća (19), ako bi poremećaj u radu ili uništenje takve kritične infrastrukture prouzročili izravnu prijetnju životu ili tjelesnoj sigurnosti osobe, među ostalim i putem teške štete pružanju osnovne opskrbe stanovništva ili izvršavanju temeljne funkcije države. Osim toga, ovom bi se Uredbom trebala očuvati sposobnost tijela kaznenog progona, tijela nadležnih za nadzor granica, tijela nadležnih za imigraciju ili tijela nadležnih za azil da provode provjere identiteta u prisutnosti dotične osobe, u skladu s uvjetima utvrđenima za takve provjere u pravu Unije i nacionalnom pravu. Tijela kaznenog progona, tijela nadležna za nadzor granica, tijela nadležna za imigraciju ili tijela nadležna za azil osobito bi se trebala moći koristiti informacijskim sustavima, u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom, za identifikaciju osoba koje se tijekom provjere identiteta odbijaju identificirati ili nisu u stanju navesti ili dokazati svoj identitet, a da pritom ne moraju pribaviti prethodno odobrenje na temelju ove Uredbe. To bi, na primjer, mogla biti osoba uključena u kazneno djelo, koja nije voljna ili koja zbog nesreće ili zdravstvenog stanja nije u stanju otkriti svoj identitet tijelima kaznenog progona.
(34)
Za zagotovitev odgovorne in sorazmerne uporabe teh sistemov je pomembno tudi določiti, da bi bilo treba v vsakem od teh izrecno naštetih in ozko opredeljenih primerov upoštevati nekatere elemente, predvsem glede narave razmer, zaradi katerih je bila zahteva vložena, ter posledic uporabe za pravice in svoboščine vseh zadevnih oseb ter zaščitnih ukrepov in pogojev, predvidenih z uporabo. Poleg tega bi bilo treba uporabo sistemov za biometrično identifikacijo na daljavo v realnem času v javno dostopnih prostorih za namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj uporabljati le za potrditev identitete specifično ciljnega posameznika in bi morala biti omejena na to, kar je nujno potrebno za časovno obdobje ter geografsko in osebno področje uporabe, pri čemer je treba upoštevati zlasti dokaze ali znake v zvezi z grožnjami, žrtvami ali storilcem. Uporaba sistema za biometrično identifikacijo na daljavo v realnem času v javno dostopnih prostorih se dovoli le, če je ustrezni organ za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj opravil oceno učinka na temeljne pravice in, če v tej uredbi ni določeno drugače, sistem registriral v podatkovni zbirki, kot je določeno v tej uredbi. Referenčna podatkovna zbirka o osebah bi morala biti primerna za vsak primer uporabe v vsakem od navedenih primerov.
(34)
Kako bi se osiguralo odgovorno i proporcionalno korištenje tih sustava, važno je i utvrditi da bi u svakoj od tih taksativno popisanih i usko definiranih situacija trebalo uzeti u obzir određene elemente, osobito u pogledu prirode situacije zbog koje se zahtijeva njihova upotreba i posljedica te upotrebe za prava i slobode svih dotičnih osoba te u pogledu zaštitnih mjera i uvjeta propisanih za tu upotrebu. Osim toga, sustavi za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu na javnim mjestima u svrhu kaznenog progona trebali bi se upotrebljavati samo za potvrđivanje identiteta konkretno ciljanog pojedinca i ta bi upotreba trebala biti ograničena na ono što je nužno kad je riječ o razdoblju te zemljopisnom i personalnom području primjene, uzimajući osobito u obzir dokaze ili naznake u vezi s prijetnjama, žrtvama ili počiniteljem. Upotrebu sustava za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu na javnim mjestima trebalo bi odobriti samo ako je relevantno tijelo kaznenog progona dovršilo procjenu učinka na temeljna prava i, osim ako je drukčije predviđeno u ovoj Uredbi, registriralo sustav u bazi podataka kako je utvrđeno u ovoj Uredbi. Referentna baza podataka osoba trebala bi biti primjerena za svaki slučaj korištenja u svakoj od gore navedenih situacija.
(35)
Za vsako uporabo sistema za biometrično identifikacijo na daljavo v realnem času v javno dostopnih prostorih za namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj bi bilo treba pridobiti izrecno in posebno dovoljenje sodnega organa ali neodvisnega upravnega organa države članice, katerega odločitev je zavezujoča. Tako dovoljenje bi bilo treba načeloma pridobiti pred uporabo sistema UI za identifikacijo osebe ali oseb. Izjeme od tega pravila bi morale biti dovoljene v ustrezno utemeljenih nujnih primerih iz nujnih razlogov, tj. v primerih, ko je uporaba zadevnih sistemov potrebna do te mere, da je dejansko in objektivno nemogoče pridobiti dovoljenje pred začetkom uporabe sistema UI. V takih nujnih primerih bi bilo treba uporabo sistema UI omejiti na absolutni minimum, zanjo pa bi morali veljati ustrezni zaščitni ukrepi in pogoji, kot jih določa nacionalno pravo ter kot jih v okviru vsakega posameznega primera nujne uporabe določi organ za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj. Poleg tega bi moral organ za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj v takšnih primerih zaprositi za tako dovoljenje, hkrati pa navesti razloge, zakaj ga ni mogel zahtevati prej, brez nepotrebnega odlašanja in najpozneje v 24 urah. Če se tako dovoljenje zavrne, bi bilo treba takoj prenehati uporabljati sisteme za biometrično identifikacijo v realnem času, povezane s tem dovoljenjem, vse podatke, povezane s tako uporabo, pa bi bilo treba zavreči in izbrisati. Takšni podatki vključujejo vhodne podatke, ki jih sistem UI pridobi neposredno med uporabo takega sistema, ter rezultate in izhodne podatke uporabe, povezane s tem dovoljenjem. Ne bi smeli vključevati vhodnih podatkov, ki so zakonito pridobljeni v skladu z drugim pravom Unije ali nacionalnim pravom. V nobenem primeru odločitve, ki bi imela škodljiv pravni učinek na osebo, ne bi smeli sprejeti izključno na podlagi izhodnih podatkov sistema za biometrično identifikacijo na daljavo.
(35)
Uvjet za svaku upotrebu sustava za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu na javnim mjestima u svrhu kaznenog progona trebalo bi biti izričito i specifično odobrenje pravosudnog tijela ili neovisnog upravnog tijela države članice čija je odluka obvezujuća. Takvo bi odobrenje u načelu trebalo pribaviti prije upotrebe UI sustava radi identifikacije jedne ili više osoba. Iznimke od tog pravila trebalo bi dopustiti u propisno opravdanim situacijama na temelju hitnosti, odnosno u situacijama u kojima je potreba za upotrebom dotičnih sustava takva da je praktično i objektivno nemoguće pribaviti odobrenje prije početka upotrebe UI sustava. U takvim hitnim situacijama upotreba UI sustava trebala bi biti ograničena na apsolutno nužni minimum te podlijegati odgovarajućim zaštitnim mjerama i uvjetima, kako je utvrđeno u nacionalnom pravu i kako je odredilo sâmo tijelo kaznenog progona u kontekstu svakog pojedinačnog hitnog slučaja upotrebe. Osim toga, tijelo kaznenog progona trebalo bi u takvim situacijama zatražiti takvo odobrenje uz navođenje razloga zbog kojih ga nije moglo zatražiti ranije, bez nepotrebne odgode, a najkasnije u roku od 24 sata. Ako je takvo odobrenje odbijeno, upotrebu sustavâ za biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu povezanu s tim odobrenjem trebalo bi smjesta zaustaviti te bi sve podatke povezane s takvom upotrebom trebalo odbaciti i izbrisati. Takvi podaci uključuju ulazne podatke koje je UI sustav izravno prikupio tijekom upotrebe takvog sustava te rezultate i izlazne podatke upotrebe povezane s tim odobrenjem. Ne bi trebali uključivati ulazne podatke koji su zakonito pribavljeni u skladu s drugim pravom Unije ili nacionalnim pravom. U svakom slučaju, odluku koja proizvodi negativan pravni učinak na osobu ne bi trebalo donijeti isključivo na temelju izlaznih podataka sustava za daljinsku biometrijsku identifikaciju.
(36)
Da bi lahko ustrezni organ za nadzor trga in nacionalni organ za varstvo podatkov izvajala svoje naloge v skladu z zahtevami iz te uredbe in nacionalnih pravil, bi ju bilo treba obvestiti o vsaki uporabi sistema za biometrično identifikacijo v realnem času. Organi za nadzor trga in nacionalni organi za varstvo podatkov, ki so bili obveščeni, bi morali Komisiji predložiti letno poročilo o uporabi sistemov za biometrično identifikacijo v realnem času.
(36)
Kako bi obavljali svoje zadaće u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi i nacionalnim pravilima, relevantno tijelo za nadzor tržišta i nacionalno tijelo za zaštitu podataka trebali bi biti obaviješteni o svakom korištenju sustava za biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu. Tijela za nadzor tržišta i prijavljena nacionalna tijela za zaštitu podataka trebala bi Komisiji podnositi godišnje izvješće o korištenju sustava za biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu.
(37)
Poleg tega je v izčrpnem okviru, določenem s to uredbo, primerno določiti, da bi morala biti taka uporaba na ozemlju države članice v skladu s to uredbo mogoča le, kadar in kolikor se je zadevna država članica odločila izrecno predvideti možnost odobritve take uporabe v svojih podrobnih pravilih nacionalnega prava. Zato imajo države članice na podlagi te uredbe še naprej pravico, da take možnosti sploh ne predvidijo ali da jo predvidijo le za nekatere cilje, ki lahko upravičijo dovoljeno uporabo, opredeljeno v tej uredbi. O takih nacionalnih predpisih bi bilo treba uradno obvestiti Komisijo v 30 dneh po njihovem sprejetju.
(37)
Nadalje, primjereno je u kontekstu iscrpnog okvira utvrđenog ovom Uredbom predvidjeti da bi takvo korištenje na državnom području države članice u skladu s ovom Uredbom trebalo biti moguće samo ako i u mjeri u kojoj je dotična država članica odlučila izričito predvidjeti mogućnost odobravanja takvog korištenja u svojim podrobnim pravilima nacionalnog prava. Stoga države članice na temelju ove Uredbe i dalje mogu slobodno odlučiti da neće uopće predvidjeti takvu mogućnost ili mogu predvidjeti takvu mogućnost samo u odnosu na neke od ciljeva kojima se može opravdati odobreno korištenje utvrđeno u ovoj Uredbi. O takvim nacionalnim pravilima trebalo bi obavijestiti Komisiju u roku od 30 dana od njihova donošenja.
(38)
Uporaba sistemov UI za biometrično identifikacijo fizičnih oseb na daljavo v realnem času v javno dostopnih prostorih za namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj nujno vključuje obdelavo biometričnih podatkov. Pravila te uredbe, ki ob upoštevanju nekaterih izjem prepovedujejo tako uporabo, ki temelji na členu 16 PDEU, bi se morala uporabljati kot lex specialis v zvezi s pravili o obdelavi biometričnih podatkov iz člena 10 Direktive (EU) 2016/680, tako da bi izčrpno urejala tako uporabo in obdelavo zadevnih biometričnih podatkov. Zato bi morali biti taki uporaba in obdelava mogoči le, če sta združljivi z okvirom iz te uredbe, ne da bi zunaj tega okvira obstajalo področje uporabe za pristojne organe, kadar delujejo za namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj, za uporabo takih sistemov in obdelavo takih podatkov v zvezi z njimi na podlagi razlogov iz člena 10 Direktive (EU) 2016/680. V tem smislu ta uredba ni namenjena zagotavljanju pravne podlage za obdelavo osebnih podatkov na podlagi člena 8 Direktive (EU) 2016/680. Vendar uporaba sistemov za biometrično identifikacijo na daljavo v realnem času v javno dostopnih prostorih za namene, ki niso preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj, tudi s strani pristojnih organov, ne bi smela biti zajeta v posebni okvir v zvezi s tako uporabo za namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj, določene s to uredbo. Za tako uporabo za namene, ki niso preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj, zato ne bi smela veljati zahteva po dovoljenju na podlagi te uredbe in veljavnimi podrobnimi pravili nacionalnega prava, na podlagi katerih se lahko to dovoljenje uveljavi.
(38)
Korištenje UI sustavâ za daljinsku biometrijsku identifikaciju pojedinaca u stvarnom vremenu na javnim mjestima u svrhu kaznenog progona nužno uključuje obradu biometrijskih podataka. Pravila iz ove Uredbe kojima se, podložno određenim iznimkama, zabranjuje takvo korištenje, koja se temelje na članku 16. UFEU-a, trebala bi se primjenjivati kao lex specialis u odnosu na pravila o obradi biometrijskih podataka iz članka 10. Direktive (EU) 2016/680, čime se na iscrpan način uređuje takvo korištenje i obrada biometrijskih podataka. Stoga bi takvo korištenje i obrada trebali biti mogući samo u onoj mjeri u kojoj su u skladu s okvirom utvrđenim ovom Uredbom, pri čemu ne bi trebao postojati prostor, izvan tog okvira, da nadležna tijela koja djeluju u svrhu kaznenog progona upotrebljavaju takve sustave i obrađuju takve povezane podatke na temelju razloga navedenih u članku 10. Direktive (EU) 2016/680. U tom kontekstu svrha ove Uredbe nije pružanje pravne osnove za obradu osobnih podataka na temelju članka 8. Direktive (EU) 2016/680. Međutim, korištenje sustavâ za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu na javnim mjestima u druge svrhe osim kaznenog progona, među ostalim kad ih upotrebljavaju nadležna tijela, ne bi trebalo biti obuhvaćeno posebnim okvirom o takvom korištenju u svrhu kaznenog progona utvrđenim ovom Uredbom. Takvo korištenje u druge svrhe osim kaznenog progona stoga ne bi trebalo podlijegati zahtjevu za odobrenje na temelju ove Uredbe te važećim podrobnim pravilima nacionalnog prava kojima se daje učinak tom odobrenju.
(39)
Pri vsaki obdelavi biometričnih podatkov in drugih osebnih podatkov, vključenih v uporabo sistemov UI za biometrično identifikacijo, razen v povezavi z uporabo sistemov za biometrično identifikacijo na daljavo v realnem času v javno dostopnih prostorih za namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj, kot jo ureja ta uredba, bi morale biti še naprej izpolnjene vse zahteve, ki izhajajo iz člena 10 Direktive (EU) 2016/680. Za namene, ki niso preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj, člen 9(1) Uredbe (EU) 2016/679 in člen 10(1) Uredbe (EU) 2018/1725 prepovedujeta obdelavo biometričnih podatkov, za katere veljajo omejene izjeme, kot so določene v navedenih členih. Pri uporabi člena 9(1) Uredbe (EU) 2016/679 za uporabo biometrične identifikacije na daljavo za namene, ki niso preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj, že veljajo odločitve o prepovedi s strani nacionalnih organov za varstvo podatkov.
(39)
Svaka obrada biometrijskih podataka i drugih osobnih podataka povezana s korištenjem UI sustavâ za biometrijsku identifikaciju, osim obrade povezane s korištenjem sustavâ za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu na javnim mjestima u svrhu kaznenog progona kako je uređeno ovom Uredbom, i dalje bi trebala ispunjavati sve zahtjeve koji proizlaze iz članka 10. Direktive (EU) 2016/680. U svrhe koje nisu kazneni progon, člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679 i člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 zabranjuje se obrada biometrijskih podataka koji podliježu ograničenim iznimkama kako je predviđeno u tim člancima. Primjenom članka 9. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 nacionalna tijela za zaštitu podataka već su donijela odluke o zabrani upotrebe daljinske biometrijske identifikacije u svrhe koje nisu kazneni progon.
(40)
V skladu s členom 6a Protokola št. 21 o stališču Združenega kraljestva in Irske v zvezi z območjem svobode, varnosti in pravice, ki je priložen PEU in PDEU, pravila iz člena 5(1), prvi pododstavek, točka (g), kolikor se uporabljajo za uporabo sistemov biometrične kategorizacije za dejavnosti na področju policijskega in pravosodnega sodelovanja v kazenskih zadevah, iz člena 5(1), prvi pododstavek, točka (d), v obsegu, v katerem se uporablja za uporabo sistemov UI, zajetih v navedeni določbi, iz člena 5(1), prvi pododstavek, točka (h), 5(2) do (6) in iz člena 26(10) te uredbe, sprejeta na podlagi člena 16 PDEU, ki se nanašajo na obdelavo osebnih podatkov s strani držav članic, kadar izvajajo dejavnosti, ki spadajo na področje uporabe poglavja 4 ali 5 naslova V tretjega dela PDEU, za Irsko niso zavezujoča, če je ne zavezujejo pravila, ki urejajo oblike pravosodnega sodelovanja v kazenskih zadevah ali policijskega sodelovanja, v okviru katerih je treba upoštevati določbe predpisov, sprejetih na podlagi člena 16 PDEU.
(40)
U skladu s člankom 6.a Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog UEU-u i UFEU-u, Irsku ne obvezuju pravila utvrđena u članku 5. stavku 1. prvom podstavku točki (g), u mjeri u kojoj se primjenjuje na korištenje sustavâ biometrijske kategorizacije za aktivnosti u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, u članku 5. stavku 1. prvom podstavku točki (d), u mjeri u kojoj se primjenjuje na korištenje UI sustava obuhvaćenih tom odredbom, u članku 5. stavku 1. prvom podstavku točki (h), u članku 5. stavcima od 2. do 6. i u članku 26. stavku 10. ove Uredbe, donesena na temelju članka 16. UFEU-a, koja se odnose na obradu osobnih podataka koju vrše države članice pri obavljanju aktivnosti koje su obuhvaćene dijelom trećim glavom V. poglavljem 4. ili poglavljem 5. UFEU-a ako Irsku ne obvezuju pravila koja uređuju oblike pravosudne suradnje u kaznenim stvarima ili policijske suradnje za koja se zahtijeva usklađenost s odredbama utvrđenima na temelju članka 16. UFEU-a.
(41)
V skladu s členoma 2 in 2a Protokola št. 22 o stališču Danske, ki je priložen PEU in PDEU, Danske ne zavezujejo in se zanjo ne uporabljajo pravila iz člena 5(1), prvi pododstavek, točka (g), kolikor se uporabljajo za uporabo sistemov biometrične kategorizacije za dejavnosti na področju policijskega in pravosodnega sodelovanja v kazenskih zadevah, iz člena 5(1), prvi pododstavek, točka (d), v obsegu, v katerem se uporabljata za uporabo sistemov UI, zajetih v navedeni določbi, iz člena 5(1), prvi pododstavek, točka (h), člena 5(2) do (6) in iz člena 26(10) te uredbe, sprejeta na podlagi člena 16 PDEU, ki se nanašajo na obdelavo osebnih podatkov s strani držav članic, kadar izvajajo dejavnosti, ki spadajo na področje uporabe poglavja 4 ali 5 naslova V tretjega dela PDEU.
(41)
U skladu s člancima 2. i 2.a Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog UEU-u i UFEU-u, Dansku ne obvezuju pravila utvrđena u članku 5. stavku 1. točki (g), u mjeri u kojoj se primjenjuje na korištenje sustavâ biometrijske kategorizacije za aktivnosti u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, u članku 5. stavku 1. prvom podstavku točki (d), u mjeri u kojoj se primjenjuju na korištenje UI sustava obuhvaćenih tom odredbom, u članku 5. stavku 1. prvom podstavku točki (h), u članku 5. stavcima od 2. do 6. i u članku 26. stavku 10. ove Uredbe, donesena na temelju članka 16. UFEU-a, niti ona podliježe primjeni tih pravila koja se odnose na obradu osobnih podataka koju vrše države članice pri obavljanju aktivnosti koje su obuhvaćene dijelom trećim glavom V. poglavljem 4. ili poglavljem 5. UFEU-a.
(42)
V skladu z domnevo nedolžnosti bi bilo treba fizične osebe v Uniji zmeraj presojati glede na njihovo dejansko ravnanje. Nikoli jih ne bi smeli presojati na podlagi ravnanja, ki ga predvideva UI zgolj na podlagi njihovega oblikovanja profilov, osebnostnih lastnosti ali značilnosti, kot so državljanstvo, kraj rojstva, kraj prebivališča, število otrok, stopnja zadolženosti ali vrsta avtomobila, brez utemeljenih razlogov za sum, da je bila ta oseba vpletena v kriminalno dejavnost na podlagi objektivnih preverljivih dejstev in brez človeške ocene. Zato bi bilo treba prepovedati ocene tveganja, ki se izvajajo v zvezi s fizičnimi osebami, da se oceni verjetnost, da bodo te osebe storile kaznivo dejanje, ali da se predvidi dejansko ali potencialno kaznivo dejanje samo na podlagi oblikovanja profilov teh fizičnih oseb ali ocene njihovih osebnostnih lastnosti in značilnosti. V nobenem primeru ta prepoved ne vključuje ali se ne nanaša na analizo tveganja, ki ne temelji na oblikovanju profilov oseb ali na osebnostnih lastnostih in značilnostih posameznikov, kot so sistemi UI, ki uporabljajo analizo tveganja za oceno verjetnosti finančnih goljufij s strani podjetij na podlagi sumljivih transakcij ali orodij za analizo tveganja, ki omogočajo napovedovanje verjetnosti lokalizacije prepovedanih drog ali nezakonitega blaga s strani carinskih organov, na primer na podlagi znanih trgovskih poti.
(42)
U skladu s pretpostavkom nedužnosti, fizičke osobe u Uniji uvijek bi trebalo prosuđivati na temelju njihova stvarnog ponašanja. Fizičke osobe nikada ne se bi trebale prosuđivati na temelju ponašanja koje je umjetna inteligencija predvidjela isključivo na temelju njihova profiliranja, obilježja osobnosti ili značajki kao što su državljanstvo, mjesto rođenja, mjesto boravišta, broj djece, razina duga ili vrsta automobila, bez opravdane sumnje da je ta osoba uključena u kriminalnu aktivnost na temelju objektivnih provjerljivih činjenica i bez ljudske procjene tih činjenica. Stoga bi trebalo zabraniti procjene rizika u pogledu fizičkih osoba u svrhu procjene vjerojatnosti da će počiniti kaznena djela ili u svrhu predviđanja počinjenja stvarnog ili potencijalnog kaznenog djela isključivo na temelju profiliranja tih osoba ili procjene njihovih obilježja osobnosti i značajki. U svakom slučaju, ta se zabrana ne odnosi niti se dotiče analitike rizika koja se ne temelji na profiliranju pojedinaca ili na obilježjima osobnosti i značajkama pojedinaca, kao što su UI sustavi koji upotrebljavaju analitiku rizika u svrhu procjene vjerojatnosti počinjenja financijskih prijevara od strane poduzeća na temelju sumnjivih transakcija ili alate za analizu rizika kako bi predvidjeli vjerojatnost lokalizacije narkotika ili nezakonite robe od strane carinskih tijela, primjerice na temelju poznatih krijumčarskih ruta.
(43)
Treba bi bilo prepovedati dajanje na trg, dajanje v uporabo za ta posebni namen ali uporabo sistemov UI, ki ustvarjajo ali širijo podatkovne zbirke za prepoznavanje obrazov z neciljnim odvzemom podob obraza z interneta ali posnetkov sistema CCTV, saj ta praksa prispeva k občutku množičnega nadzora in lahko povzroči hude kršitve temeljnih pravic, vključno s pravico do zasebnosti.
(43)
Trebalo bi zabraniti stavljanje na tržište, stavljanje u upotrebu u tu specifičnu svrhu ili korištenje UI sustava koji stvaraju ili proširuju baze podataka za prepoznavanje lica neciljanim prikupljanjem prikaza lica s interneta ili iz snimaka CCTV-a jer ta praksa doprinosi osjećaju masovnog nadzora i može dovesti do teških kršenja temeljnih prava, uključujući pravo na privatnost.
(44)
Obstajajo resni pomisleki glede znanstvene podlage sistemov UI, katerih namen je prepoznavanje čustev ali sklepanje o njih, zlasti zato, ker se izražanje čustev med kulturami in okoliščinami ter celo pri enem samem posamezniku zelo razlikuje. Med ključnimi pomanjkljivostmi takšnih sistemov so omejena zanesljivost, premajhna specifičnost in omejena možnost posplošitve. Zato lahko sistemi UI, ki prepoznavajo čustva ali namere fizičnih oseb na podlagi svojih biometričnih podatkov ali ki iz njih sklepajo, vodijo do diskriminatornih rezultatov ter posegajo v pravice in svoboščine zadevnih oseb. Glede na neravnovesje moči v kontekstu dela ali izobraževanja ter intruzivne narave teh sistemov bi lahko takšni sistemi povzročili škodljivo ali neugodno obravnavo nekaterih fizičnih oseb ali celotnih skupin fizičnih oseb. Zato bi bilo treba prepovedati dajanje na trg, dajanje v uporabo ali uporabo sistemov UI, namenjenih odkrivanju čustvenega stanja posameznikov v situacijah, povezanih z delovnim mestom in izobraževanjem. Ta prepoved ne bi smela zajemati sistemov UI, danih na trg izključno iz zdravstvenih ali varnostnih razlogov, kot so sistemi za terapevtsko uporabo.
(44)
Postoji ozbiljna zabrinutost u pogledu znanstvene osnove UI sustavâ čiji je cilj utvrđivanje emocija ili izvođenje zaključaka o njima, osobito s obzirom na to da se izražavanje emocija znatno razlikuje među kulturama i situacijama, pa čak kod istog pojedinca. Među ključnim su nedostacima takvih sustava ograničena pouzdanost, nedostatak specifičnosti i ograničena mogućnost generalizacije. Stoga UI sustavi koji identificiraju emocije ili namjere fizičkih osoba ili izvode zaključke o njihovim emocijama ili namjerama na temelju njihovih biometrijskih podataka mogu dovesti do diskriminatornih ishoda te biti intruzivni za prava i slobode dotičnih osoba. S obzirom na neravnotežu moći u kontekstu rada ili obrazovanja, u kombinaciji s intruzivnom prirodom tih sustava, takvi bi sustavi mogli dovesti do štetnog ili nepovoljnog tretmana određenih fizičkih osoba ili cijelih skupina određenih fizičkih osoba. Stoga bi trebalo zabraniti stavljanje na tržište, stavljanje u upotrebu ili korištenje UI sustava namijenjenih za otkrivanje emocionalnog stanja pojedinaca u situacijama povezanima s radnim mjestom i obrazovanjem. Ta zabrana ne bi trebala obuhvaćati UI sustave koji se stavljaju na tržište isključivo iz medicinskih ili sigurnosnih razloga, kao što su sustavi namijenjeni terapijskoj upotrebi.
(45)
Ta uredba ne bi smela vplivati na prakse, ki jih prepoveduje pravo Unije, vključno s pravom o varstvu podatkov, pravom o nediskriminaciji, pravom o varstvu potrošnikov in konkurenčnim pravom.
(45)
Ova Uredba ne bi trebala utjecati na prakse koje su zabranjene pravom Unije, među ostalim u okviru prava o zaštiti podataka, nediskriminacijskog prava, prava o zaštiti potrošača i prava tržišnog natjecanja.
(46)
Visokotvegane sisteme UI bi bilo treba dati na trg Unije ali v uporabo ali jih uporabiti le, če izpolnjujejo nekatere obvezne zahteve. Navedene zahteve bi morale zagotoviti, da visokotvegani sistemi UI, ki so na voljo v Uniji ali katerih izhodni podatki se drugače uporabljajo v Uniji, ne predstavljajo nesprejemljivega tveganja za pomembne javne interese Unije, kot jih priznava in varuje pravo Unije. Kot je pojasnjeno v obvestilu Komisije „Modri vodnik“ o izvajanju pravil EU o proizvodih iz leta 2022 (20), je na podlagi novega zakonodajnega okvira splošno pravilo, da se več kot en pravni akt harmonizacijske zakonodaje Unije, kot sta uredbi (EU) 2017/745 (21) in (EU) 2017/746 (22) Evropskega parlamenta in Sveta ter Direktiva 2006/42/ES Evropskega parlamenta in Sveta (23), lahko uporablja za en proizvod, saj se lahko omogočanje dostopnosti ali dajanje v uporabo izvede le, če je proizvod skladen z vso veljavno harmonizacijsko zakonodajo Unije. Da bi zagotovili doslednost in preprečili nepotrebna upravna bremena ali stroške, bi morali ponudnikom proizvoda, ki vsebuje enega ali več visokotveganih sistemov UI, za katere se uporabljajo zahteve iz te uredbe in harmonizacijske zakonodaje Unije iz priloge k tej uredbi, omogočiti prožnost glede operativnih odločitev o tem, kako na optimalen način zagotoviti skladnost proizvoda, ki vsebuje enega ali več sistemov UI, z vsemi veljavnimi zahtevami harmonizacijske zakonodaje Unije. Sistemi UI, opredeljeni kot visokotvegani, bi morali biti omejeni na tiste, ki imajo znaten škodljiv vpliv na zdravje, varnost in temeljne pravice oseb v Uniji, taka omejitev pa bi morala čim bolj zmanjšati morebitno omejevanje mednarodne trgovine.
(46)
Visokorizični UI sustavi trebali bi se stavljati na tržište Unije ili u upotrebu odnosno upotrebljavati se samo ako ispunjavaju određene obvezne zahtjeve. Tim bi se zahtjevima trebalo osigurati da visokorizični UI sustavi koji su dostupni u Uniji ili čije se izlazne vrijednosti na drugi način upotrebljavaju u Uniji ne predstavljaju neprihvatljiv rizik za važne javne interese Unije koji su priznati i zaštićeni pravom Unije. Na temelju novog zakonodavnog okvira, kako je pojašnjeno u obavijesti Komisije pod nazivom „‚Plavi vodič’ o provedbi pravila EU-a o proizvodima 2022.” (20), opće je pravilo da se više od jednog pravnog akta zakonodavstva Unije o usklađivanju, kao što su uredbe (EU) 2017/745 (21) i (EU) 2017/746 (22) Europskog parlamenta i Vijeća ili Direktiva 2006/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (23), može primjenjivati na jedan proizvod jer se stavljanje na raspolaganje ili u upotrebu može provesti samo ako je proizvod u skladu sa svim primjenjivim zakonodavstvom Unije o usklađivanju. Kako bi se osigurala dosljednost i izbjegla nepotrebna administrativna opterećenja ili troškovi, dobavljači proizvoda koji sadržava jedan ili više visokorizičnih UI sustava, na koje se primjenjuju zahtjevi iz ove Uredbe i zahtjevi iz zakonodavstva Unije o usklađivanju navedeni u prilogu ovoj Uredbi, trebali bi biti fleksibilni u pogledu operativnih odluka o tome kako na najbolji način osigurati usklađenost proizvoda koji sadržava jedan ili više UI sustava sa svim primjenjivim zahtjevima zakonodavstva Unije o usklađivanju. UI sustavi utvrđeni kao visokorizični trebali bi biti ograničeni samo na one koji imaju znatan štetan učinak na zdravlje, sigurnost i temeljna prava osoba u Uniji i takvim bi se ograničenjem trebalo svesti na najmanju moguću mjeru bilo kakvo potencijalno ograničenje u pogledu međunarodne trgovine.
(47)
Sistemi UI bi lahko imeli škodljiv učinek na zdravje in varnost ljudi, zlasti kadar taki sistemi delujejo kot varnostne komponente proizvodov. V skladu s cilji harmonizacijske zakonodaje Unije, da se olajša prosti pretok proizvodov na notranjem trgu ter zagotovi, da na trg pridejo le varni in skladni proizvodi, je pomembno, da se ustrezno preprečijo in zmanjšajo varnostna tveganja, ki jih lahko povzroči proizvod kot celota zaradi svojih digitalnih komponent, vključno s sistemi UI. Vse bolj avtonomni roboti, ki se uporabljajo v proizvodnji ali za osebno pomoč in oskrbo, bi morali biti na primer sposobni varno delovati in opravljati svoje funkcije v kompleksnih okoljih. Podobno bi morali biti v zdravstvenem sektorju, v katerem je tveganje za življenje in zdravje še posebej veliko, vse bolj izpopolnjeni diagnostični sistemi in sistemi, ki podpirajo človeške odločitve, zanesljivi in točni.
(47)
UI sustavi mogli bi nepovoljno utjecati na zdravlje i sigurnost osoba, osobito ako ti sustavi funkcioniraju kao sigurnosne komponente proizvoda. U skladu s ciljevima zakonodavstva Unije o usklađivanju, kako bi se olakšalo slobodno kretanje proizvoda na unutarnjem tržištu i kako bi se zajamčilo da na tržište dolaze samo sigurni i sukladni proizvodi, važno je da se propisno spriječe i ublaže mogući sigurnosni rizici koje proizvod u cijelosti može predstavljati zbog svojih digitalnih komponenti, uključujući UI sustave. Na primjer, sve autonomniji roboti, bilo u kontekstu proizvodnje ili osobne skrbi i njege, trebali bi moći funkcionirati na siguran način i obavljati svoje zadaće u složenim okružjima. Slično tome, u zdravstvenom sektoru u kojem su rizici za život i zdravlje osobito visoki, sve sofisticiraniji dijagnostički sustavi i sustavi koji pomažu ljudima u donošenju odluka trebali bi biti pouzdani i točni.
(48)
Pri razvrstitvi sistema UI med sisteme visokega tveganja je zlasti pomemben obseg škodljivega vpliva sistema UI na temeljne pravice, varovane z Listino. Te pravice vključujejo pravico do človekovega dostojanstva, spoštovanja zasebnega in družinskega življenja, varstvo osebnih podatkov, svobodo izražanja in obveščanja, svobodo zbiranja in združevanja, pravico do nediskriminacije, pravico do izobraževanja, varstvo potrošnikov, pravice delavcev, pravice invalidov, enakost spolov, pravice intelektualne lastnine, pravico do učinkovitega pravnega sredstva in nepristranskega sodišča, pravico do obrambe in domneve nedolžnosti ter pravico do dobrega upravljanja. Poleg teh pravic je treba poudariti tudi dejstvo, da imajo otroci posebne pravice, zapisane v členu 24 Listine in v Konvenciji Združenih narodov o otrokovih pravicah (v zvezi z digitalnim okoljem ter podrobneje opredeljene v splošni pripombi št. 25 KZNOP), ki zahtevata upoštevanje šibkih točk otrok ter zagotavljanje zaščite in varstva, ki sta potrebna za njihovo dobro počutje. Pri ocenjevanju resnosti škode, ki jo lahko povzroči sistem UI, je treba upoštevati tudi temeljno pravico do visoke ravni varstva okolja, ki je zapisana v Listini in se izvaja v politikah Unije, tudi v zvezi z zdravjem in varnostjo oseb.
(48)
Razmjer nepovoljnih učinaka UI sustava na temeljna prava zaštićena Poveljom posebno je važan pri klasificiranju UI sustava kao visokorizičnog. Ta prava uključuju pravo na ljudsko dostojanstvo, poštovanje privatnog i obiteljskog života, zaštitu osobnih podataka, slobodu izražavanja i informiranja, slobodu okupljanja i udruživanja, pravo na nediskriminaciju, pravo na obrazovanje, zaštitu potrošača, prava radnika, prava osoba s invaliditetom, rodnu ravnopravnost, prava intelektualnog vlasništva, pravo na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje, pravo na obranu i pretpostavku nedužnosti te pravo na dobru upravu. Povrh tih prava, važno je naglasiti činjenicu da djeca imaju posebna prava sadržana u članku 24. Povelje i u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, podrobnije razrađena u Općoj napomeni br. 25 Odbora UN-a o pravima djece u pogledu digitalnog okružja, kojima se zahtijeva da se vodi računa o njihovoj ranjivosti te da se osiguraju zaštita i skrb potrebni za njihovu dobrobit. Pri procjeni težine štete koju pojedini UI sustav može prouzročiti, među ostalim i u pogledu zdravlja i sigurnosti osoba, trebalo bi uzeti u obzir i temeljno pravo na visoku razinu zaštite okoliša koje je utvrđeno u Povelji i provodi se u politikama Unije.
(49)
Kar zadeva visokotvegane sisteme UI, ki so varnostne komponente proizvodov ali sistemov ali so sami proizvodi ali sistemi, ki spadajo na področje uporabe Uredbe (ES) št. 300/2008 Evropskega parlamenta in Sveta (24), Uredbe (EU) št. 167/2013 Evropskega parlamenta in Sveta (25), Uredbe (EU) št. 168/2013 Evropskega parlamenta in Sveta (26), Direktive 2014/90/EU Evropskega parlamenta in Sveta (27), Direktive (EU) 2016/797 Evropskega parlamenta in Sveta (28), Uredbe (EU) 2018/858 Evropskega parlamenta in Sveta (29), Uredbe (EU) 2018/1139 Evropskega parlamenta in Sveta (30) ter Uredbe (EU) 2019/2144 Evropskega parlamenta in Sveta (31), je primerno spremeniti navedene akte, da bi zagotovili, da Komisija na podlagi tehničnih in regulativnih posebnosti vsakega sektorja ter brez poseganja v obstoječe mehanizme upravljanja, ugotavljanja skladnosti in izvrševanja ter delo organov, določenih v njih, pri sprejemanju ustreznih delegiranih ali izvedbenih aktov v skladu z navedenimi akti upošteva obvezne zahteve za visokotvegane sisteme UI iz te uredbe.
(49)
Kad je riječ o visokorizičnim UI sustavima koji su sigurnosne komponente proizvodâ ili sustavâ odnosno koji su sâmi proizvodi ili sustavi obuhvaćeni područjem primjene Uredbe (EZ) br. 300/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (24), Uredbe (EU) br. 167/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (25), Uredbe (EU) br. 168/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (26), Direktive 2014/90/EU Europskog parlamenta i Vijeća (27), Direktive (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća (28), Uredbe (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća (29), Uredbe (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća (30) i Uredbe (EU) 2019/2144 Europskog parlamenta i Vijeća (31), primjereno je te akte izmijeniti kako bi se osiguralo da Komisija, na temelju tehničkih i regulatornih posebnosti svakog sektora te bez uplitanja u postojeće mehanizme upravljanja, ocjenjivanja sukladnosti i izvršavanja te rad tijela koja su u njima utvrđena, pri donošenju svih relevantnih delegiranih akata ili provedbenih akata na temelju tih akata uzima u obzir obvezne zahtjeve za visokorizične UI sustave utvrđene u ovoj Uredbi.
(50)
Kar zadeva sisteme UI, ki so varnostne komponente proizvodov ali so sami proizvodi s področja uporabe določene harmonizacijske zakonodaje Unije, navedene v prilogi k tej uredbi, jih je primerno na podlagi te uredbe razvrstiti med sisteme visokega tveganja, če je zadevni proizvod v postopku ugotavljanja skladnosti pri organu, ki izvaja ugotavljanje skladnosti s strani tretjih oseb na podlagi ustrezne harmonizacijske zakonodaje Unije. Taki proizvodi so zlasti stroji, igrače, dvigala, oprema in zaščitni sistemi za uporabo v potencialno eksplozivnih atmosferah, radijska oprema, tlačna oprema, oprema za plovila za rekreacijo, žičniške naprave, naprave, v katerih zgoreva plinasto gorivo, medicinski pripomočki in vitro diagnostični medicinski pripomočki, avtomobili in letala.
(50)
Kad je riječ o UI sustavima koji su sigurnosne komponente proizvodâ ili koji su sâmi proizvodi, a obuhvaćeni su područjem primjene određenog zakonodavstva Unije o usklađivanju navedenog u prilogu ovoj Uredbi, primjereno ih je klasificirati kao visokorizične na temelju ove Uredbe ako je dotični proizvod predmet postupka ocjenjivanja sukladnosti koji provodi tijelo za ocjenjivanje sukladnosti kao treća strana na temelju relevantnog zakonodavstva Unije o usklađivanju. Takvi su proizvodi osobito strojevi, igračke, dizala, oprema i zaštitni sustavi namijenjeni za korištenje u potencijalno eksplozivnim atmosferama, radijska oprema, tlačna oprema, oprema za rekreacijska plovila, žičare, aparati na plinovita goriva, medicinski proizvodi i in vitro dijagnostički medicinski proizvodi, automobili i zrakoplovi.
(51)
Razvrstitev sistema UI kot visokotveganega na podlagi te uredbe ne bi smela nujno pomeniti, da se proizvod, katerega varnostna komponenta je sistem UI, ali sam sistem UI kot proizvod šteje za visokotvegan na podlagi meril iz ustrezne harmonizacijske zakonodaje Unije, ki se uporablja za proizvod. To zlasti velja za uredbi (EU) 2017/745 in (EU) 2017/746, pri katerih je ugotavljanje skladnosti, ki ga opravi tretja oseba, zagotovljeno za izdelke srednjega in visokega tveganja.
(51)
Klasifikacija UI sustava kao visokorizičnog na temelju ove Uredbe ne bi nužno trebala značiti da se proizvod čija je sigurnosna komponenta UI sustav ili da se sâm UI sustav kao proizvod smatra „visokorizičnim” na temelju kriterija utvrđenih u relevantnom zakonodavstvu Unije o usklađivanju koje se primjenjuje na taj proizvod. To se osobito odnosi na uredbe (EU) 2017/745 i (EU) 2017/746 ako je predviđeno da treća strana provodi ocjenjivanje sukladnosti za srednjorizične i visokorizične proizvode.
(52)
Kar zadeva samostojne sisteme UI in zlasti visokotvegane sisteme UI, razen tistih, ki so varnostne komponente proizvodov ali ki so sami proizvodi, jih je primerno razvrstiti kot sisteme visokega tveganja, če glede na svoj predvideni namen predstavljajo visoko tveganje škode za zdravje in varnost ali temeljne pravice oseb, ob upoštevanju resnosti možne škode in verjetnosti njenega nastanka, ter se uporabljajo na več posebej vnaprej opredeljenih področjih, določenih v Uredbi. Opredelitev teh sistemov temelji na isti metodologiji in merilih, kot so predvideni tudi za morebitne prihodnje spremembe seznama visokotveganih sistemov UI, za katere bi bilo treba Komisijo pooblastiti, da jih sprejme z delegiranimi akti, da bi upoštevali hiter tehnološki razvoj in morebitne spremembe v uporabi sistemov UI.
(52)
Kad je riječ o samostalnim UI sustavima, odnosno visokorizičnim UI sustavima koji nisu sigurnosne komponente proizvoda ili koji su sâmi proizvodi, primjereno ih je klasificirati kao visokorizične ako, s obzirom na njihovu namjenu, kod njih postoji visok rizik od štete za zdravlje i sigurnost ili temeljna prava osoba, uzimajući u obzir i težinu moguće štete i njezinu vjerojatnost nastanka, te ako se upotrebljavaju u nekoliko posebnih unaprijed definiranih područja navedenih u ovoj Uredbi. Utvrđivanje tih sustava temelji se na istoj metodologiji i kriterijima predviđenima i za sve buduće izmjene popisa visokorizičnih UI sustava koje bi Komisija trebala biti ovlaštena donijeti delegiranim aktima kako bi se uzeo u obzir brz tempo tehnološkog razvoja i moguće promjene u korištenju UI sustavâ.
(53)
Treba je tudi pojasniti, da lahko obstajajo posebni primeri, v katerih sistemi UI, ki se nanašajo na vnaprej določena področja, navedena v tej uredbi, ne povzročajo znatnega tveganja škode za pravne interese, zaščitene na teh področjih, ker ne vplivajo bistveno na odločanje ali ne škodujejo bistveno tem interesom. Za namene te uredbe bi bilo treba sistem UI, ki ne vpliva bistveno na izid odločanja, razumeti kot sistem UI, ki ne vpliva na vsebino in s tem na rezultat odločanja, bodisi človeškega ali avtomatiziranega. Sistem UI, ki ne vpliva bistveno na izid odločanja, bi lahko vključeval primere, v katerih je izpolnjen eden ali več naslednjih pogojev. Prvi tak pogoj bi moral biti, da je sistem UI namenjen opravljanju ozke postopkovne naloge, kot je sistem UI, ki nestrukturirane podatke pretvori v strukturirane podatke, sistem UI, ki prejete dokumente razvršča v kategorije, ali sistem UI, ki se uporablja za odkrivanje duplikatov v številnih aplikacijah. Te naloge so tako ozke in omejene, da predstavljajo le omejena tveganja, ki se z uporabo sistema UI v okviru, ki je v prilogi k tej uredbi naveden kot uporaba, povezana z visokim tveganjem, ne povečajo. Drugi pogoj bi moral biti, da je namen naloge, ki jo opravlja sistem UI, izboljšati rezultat predhodno zaključene človeške dejavnosti, ki bi lahko bila pomembna za namene visokotvegane uporabe, navedene v prilogi k tej uredbi. Glede na te značilnosti sistem UI zagotavlja le dodatno plast človeške dejavnosti s posledično manjšim tveganjem. Ta pogoj bi se na primer uporabljal za sisteme UI, katerih namen je izboljšati jezik, ki se uporablja v predhodno pripravljenih dokumentih, na primer v zvezi s poklicnim tonom, akademskim slogom jezika ali uskladitvijo besedila s sporočili določene blagovne znamke. Tretji pogoj bi moral biti, da je sistem UI namenjen odkrivanju vzorcev odločanja ali odstopanj od vzorcev predhodnega odločanja. Tveganje bi se zmanjšalo, ker uporaba sistema UI sledi predhodno opravljeni človeški oceni in ni namenjena temu, da bi jo nadomestila ali nanjo vplivala brez ustreznega človeškega pregleda. Takšni sistemi UI vključujejo na primer sisteme, ki se lahko glede na določen vzorec, po katerem neki učitelj ocenjuje, uporabijo za naknadno preverjanje, ali je učitelj morda odstopal od tega vzorca, da bi opozorili na morebitne nedoslednosti ali nepravilnosti. Četrti pogoj bi moral biti, da je sistem UI namenjen opravljanju naloge, ki je le pripravljalna za oceno, relevantno za namene sistemov UI, navedenih v prilogi k tej uredbi, s čimer bi bil morebitni učinek izhodnih podatkov sistema zelo majhen v smislu tveganja, ki ga je treba upoštevati pri oceni. Ta pogoj med drugim zajema pametne rešitve za ravnanje z datotekami, ki vključujejo različne funkcije, kot so indeksiranje, iskanje, obdelava besedil in govora ali povezovanje podatkov z drugimi viri podatkov, ali sisteme UI, ki se uporabljajo za prevajanje prvotnih dokumentov. V vsakem primeru bi bilo treba šteti, da sistemi UI, ki se uporabljajo v primerih uporabe visokega tveganja, navedeni v prilogi k tej uredbi, predstavljajo znatno tveganje škode za zdravje, varnost ali temeljne pravice, če sistem UI vključuje oblikovanje profilov v smislu člena 4, točka 4, Uredbe (EU) 2016/679 ali člena 3, točka 4, Direktive (EU) 2016/680 ali člena 3, točka 5, Uredbe (EU) 2018/1725. Da bi zagotovili sledljivosti in preglednost, bi moral ponudnik, ki meni, da sistem UI na podlagi zgoraj navedenih pogojev ne predstavlja visokega tveganja, pripraviti dokumentacijo o oceni, preden se ta sistem da na trg ali v uporabo, in bi moral to dokumentacijo na zahtevo predložiti pristojnim nacionalnim organom. Takšen ponudnik bi moral sistem UI registrirati v podatkovni zbirki EU, vzpostavljeni s to uredbo. Da bi zagotovili dodatne smernice za praktično izvajanje pogojev, pod katerimi sistemi UI navedeni v prilogi k tej uredbi, izjemoma ne predstavljajo visokega tveganja, bi morala Komisija po posvetovanju z Odborom zagotoviti smernice, v katerih bi bilo določeno, da se praktično izvajanje dopolni s celovitim seznamom praktičnih primerov uporabe visoko tveganih sistemov UI in sistemov UI, ki to niso.
(53)
Važno je pojasniti i da mogu postojati posebni slučajevi u kojima UI sustavi na koje se upućuje u unaprijed definiranim područjima navedenima u ovoj Uredbi ne dovode do znatnog rizika od štete za pravne interese zaštićene na temelju tih područja jer bitno ne utječu na donošenje odluka ili ne štete znatno tim interesima. Za potrebe ove Uredbe UI sustav koji bitno ne utječe na ishod donošenja odluka trebalo bi razumjeti kao UI sustav koji ne utječe na sadržaj, a time ni na ishod donošenja odluka, bilo da je odluke donose ljudi ili da je donošenje odluka automatizirano. UI sustav koji bitno ne utječe na ishod donošenja odluka mogao bi uključivati situacije u kojima je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta ili više njih. Prvi takav uvjet trebao bi biti da je UI sustav namijenjen obavljanju uske postupovne zadaće, kao što je UI sustav koji pretvara nestrukturirane podatke u strukturirane podatke, UI sustav koji dolazne dokumente klasificira u kategorije ili UI sustav koji se upotrebljava za otkrivanje duplikata među velikim brojem primjena. Te su zadaće toliko uske i ograničene da predstavljaju samo ograničene rizike koji se ne povećavaju korištenjem UI sustava u kontekstu koji je naveden kao visokorizična upotreba u prilogu ovoj Uredbi. Drugi uvjet trebao bi biti da je zadaća koju obavlja UI sustav namijenjena poboljšanju rezultata prethodno završene ljudske aktivnosti koja može biti relevantna za potrebe visokorizičnih upotreba navedenih u prilogu ovog Uredbi. S obzirom na te značajke UI sustav samo je dodatak ljudskoj aktivnosti uz posljedično smanjeni rizik. Na primjer, taj bi se uvjet primjenjivao na UI sustave namijenjene poboljšanju jezika koji se upotrebljava u prethodno izrađenim dokumentima, primjerice u vezi s profesionalnim tonom, akademskim stilom jezika ili usklađivanjem teksta s određenim porukama robne marke. Treći uvjet trebao bi biti da je namjena UI sustava otkrivanje obrazaca donošenja odluka ili odstupanja od prethodnih obrazaca donošenja odluka. Rizik bi se smanjio jer korištenje UI sustava slijedi nakon prethodno dovršene ljudske procjene, koju ono ne namjerava zamijeniti niti utjecati na nju bez odgovarajućeg preispitivanja koje provodi čovjek. Takvi UI sustavi obuhvaćaju, na primjer, sustave koji se na temelju određenog obrasca nastavnikova ocjenjivanja mogu upotrebljavati za ex post provjeru toga je li nastavnik možda odstupio od svojeg obrasca ocjenjivanja kako bi se upozorilo na moguće nedosljednosti ili nepravilnosti. Četvrti uvjet trebao bi biti da je UI sustav namijenjen obavljanju zadaće koja je samo pripremna za procjenu relevantnu za svrhe UI sustava navedenih u prilogu ovoj Uredbi, čime se mogući učinak izlaznih vrijednosti sustava čini vrlo niskim u smislu predstavljanja rizika za procjenu koja treba uslijediti. Taj uvjet obuhvaća, među ostalim, pametna rješenja za postupanje s datotekama, koja uključuju različite funkcije poput indeksiranja, pretraživanja, obrade teksta i govora ili povezivanja podataka s drugim izvorima podataka, ili UI sustave koji se upotrebljavaju za prevođenje početnih dokumenata. U svakom slučaju, za UI sustave koji se upotrebljavaju u slučajevima visokih rizika koji su navedeni u prilogu ovoj Uredbi trebalo bi smatrati da predstavljaju znatne rizike od štete za zdravlje, sigurnost ili temeljna prava fizičkih osoba ako UI sustav podrazumijeva izradu profila u smislu članka 4. točke 4. Uredbe (EU) 2016/679 ili članka 3. točke 4. Direktive (EU) 2016/680 ili članka 3. točke 5. Uredbe (EU) 2018/1725. Kako bi se osigurale sljedivost i transparentnost, dobavljač koji na temelju prethodno navedenih uvjeta smatra da UI sustav nije visokorizičan trebao bi sastaviti dokumentaciju o ocjenjivanju prije nego što taj sustav bude stavljen na tržište ili u upotrebu i trebao bi tu dokumentaciju na zahtjev dostaviti nacionalnim nadležnim tijelima. Taj dobavljač trebao bi biti obvezan registrirati UI sustav u bazi podataka EU-a uspostavljenoj na temelju ove Uredbe. Kako bi se pružilo dodatno usmjeravanje za praktičnu provedbu uvjeta na temelju kojih UI sustavi navedeni u prilogu ovoj Uredbi iznimno nisu visokorizični, Komisija bi nakon savjetovanja s Vijećem za umjetnu inteligenciju trebala pružiti smjernice u kojima se precizira ta praktična provedba, dopunjene sveobuhvatnim popisom praktičnih primjera slučajeva upotrebe UI sustava koji su visokorizični i primjera upotrebe UI sustava koji nisu visokorizični.
(54)
Ker so biometrični podatki posebna kategorija osebnih podatkov, je primerno, da se več kritičnih primerov uporabe biometričnih sistemov razvrsti kot visokotvegane, če je njihova uporaba dovoljena na podlagi ustreznega prava Unije in nacionalnega prava. Tehnične netočnosti sistemov UI, namenjenih za biometrično identifikacijo fizičnih oseb na daljavo, lahko vodijo do pristranskih rezultatov in diskriminatornih učinkov. Tveganje takšnih pristranskih rezultatov in diskriminatornih učinkov je zlasti pomembno v zvezi s starostjo, etnično pripadnostjo, raso, spolom ali invalidnostjo. Glede na tveganja, ki jih predstavljajo sistemi za biometrično identifikacijo na daljavo, bi jih bilo treba razvrstiti kot sisteme visokega tveganja. Takšna razvrstitev izključuje sisteme UI za biometrično preverjanje, tudi avtentikacijo, katerih edini namen je potrditi, da je določena fizična oseba res ta, za katero se predstavlja, in potrditi identiteto fizične osebe izključno zaradi dostopa do storitve, odklepanja naprave ali varnega dostopa do prostorov. Poleg tega bi bilo kot sisteme visokega tveganja treba razvrstiti sisteme UI, namenjene uporabi za biometrično kategorizacijo v skladu z občutljivimi lastnostmi ali značilnostmi, zaščitenimi na podlagi člena 9(1) Uredbe (EU) 2016/679 na podlagi biometričnih podatkov, če ti niso prepovedani s to uredbo, in sisteme za prepoznavanje čustev, ki niso prepovedani s to uredbo. Biometrični sistemi, ki naj bi se uporabljali izključno za omogočanje ukrepov za kibernetsko varnost in varstvo osebnih podatkov, ne bi smeli šteti za visokotvegane sisteme UI.
(54)
Budući da biometrijski podaci čine posebnu kategoriju osobnih podataka, nekoliko kritičnih slučajeva korištenja biometrijskih sustava primjereno je klasificirati visokorizičnima, u mjeri u kojoj je njihovo korištenje dopušteno na temelju relevantnog prava Unije i nacionalnog prava. Tehničke netočnosti UI sustava namijenjenih daljinskoj biometrijskoj identifikaciji fizičkih osoba mogu rezultirati pristranim rezultatima i imati diskriminacijske učinke. Rizik od takvih pristranih rezultata i diskriminacijskih učinaka osobito je relevantna s obzirom na dob, etničku pripadnost, rasu, spol ili invaliditet. Stoga bi sustave za daljinsku biometrijsku identifikaciju trebalo klasificirati kao visokorizične s obzirom na rizike koje predstavljaju. Takva klasifikacija isključuje UI sustave namijenjene za biometrijsku provjeru, uključujući autentifikaciju, čija je jedina svrha potvrditi da je određena fizička osoba doista osoba kojom se predstavlja i potvrditi identitet fizičke osobe isključivo u svrhu pristupa usluzi, otključavanja uređaja ili sigurnog pristupa prostorijama. Osim toga, UI sustave namijenjene za biometrijsku kategorizaciju u skladu s osjetljivim atributima ili značajkama zaštićenima na temelju članka 9. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 na osnovi biometrijskih podataka, u mjeri u kojoj nisu zabranjeni na temelju ove Uredbe, i sustave za prepoznavanje emocija koji nisu zabranjeni na temelju ove Uredbe trebalo bi klasificirati kao visokorizične. Biometrijski sustavi namijenjeni isključivo za omogućavanje kibernetičke sigurnosti i mjera zaštite osobnih podataka ne bi se trebali smatrati visokorizičnim UI sustavima.
(55)
V zvezi z upravljanjem in delovanjem kritične infrastrukture je primerno, da se sistemi UI, namenjeni uporabi kot varnostne komponente pri upravljanju in delovanju kritične digitalne infrastrukture, navedene v točki 8 iz Priloge k Direktivi (EU) 2022/2557, cestnega prometa ter oskrbi z vodo, plinom, ogrevanjem in električno energijo, razvrstijo kot sistemi visokega tveganja, saj lahko njihovo nedelovanje ali okvara delovanja ogrožajo življenje in zdravje ljudi v velikem obsegu ter povzročijo občutne motnje v rednem izvajanju družbenih in gospodarskih dejavnosti. Varnostne komponente kritične infrastrukture, vključno s kritično digitalno infrastrukturo, so sistemi, ki se uporabljajo za neposredno zaščito fizične celovitosti kritične infrastrukture ali zdravja in varnosti oseb in premoženja, vendar niso potrebne za delovanje sistema. Nedelovanje ali okvara takih komponent bi lahko povzročila neposredno tveganje za fizično celovitost kritične infrastrukture ter posledično tveganje za zdravje in varnost oseb in premoženja. Komponente, namenjene izključno za uporabo v namene kibernetske varnosti, ne bi smele šteti za varnostne komponente. Primeri varnostnih komponent takšne kritične infrastrukture lahko vključujejo sisteme za spremljanje vodnega tlaka ali sisteme za upravljanje požarnega alarma v okviru centrov računalništva v oblaku.
(55)
Kad je riječ o upravljanju kritičnom infrastrukturom i njezinu radu, primjereno je kao visokorizične klasificirati one UI sustave koji su namijenjeni upotrebi kao sigurnosne komponente u upravljanju kritičnom digitalnom infrastrukturom navedenom u točki 8. Priloga Direktivi (EU) 2022/2557 i radu takve infrastrukture, u cestovnom prometu te u opskrbi vodom, plinom, grijanjem i električnom energijom jer bi njihov kvar ili neispravnost mogli ugroziti život i zdravlje osoba u velikim razmjerima te znatno poremetiti uobičajeno odvijanje društvenih i gospodarskih aktivnosti. Sigurnosne komponente kritične infrastrukture, uključujući kritičnu digitalnu infrastrukturu, sustavi su koji se upotrebljavaju za izravnu zaštitu fizičkog integriteta kritične infrastrukture ili zdravlja i sigurnosti osoba i imovine, ali koji nisu potrebni za funkcioniranje sustava. Kvar ili neispravnost takvih komponenti može izravno dovesti do rizika za fizički integritet kritične infrastrukture, a time i do rizika za zdravlje i sigurnost osoba i imovine. Komponente namijenjene korištenju isključivo u svrhe kibernetičke sigurnosti ne bi trebalo smatrati sigurnosnim komponentama. Primjeri sigurnosnih komponenti takve kritične infrastrukture mogu uključivati sustave za praćenje tlaka vode ili sustave za kontrolu protupožarnog alarma u centrima za računalstvo u oblaku.
(56)
Uvajanje sistemov UI v izobraževanju je pomembno za spodbujanje visokokakovostnega digitalnega izobraževanja in usposabljanja, da bi vsem učencem in učiteljem omogočili pridobivanje in deljenje potrebnih digitalnih spretnosti in kompetenc, vključno z medijsko pismenostjo in kritičnim razmišljanjem ter s tem dejavno sodelovanje v gospodarstvu, družbi in demokratičnih procesih. Vendar bi bilo treba sisteme UI, ki se uporabljajo v izobraževanju ali poklicnem usposabljanju, zlasti za določanje dostopa ali sprejema ali za razvrščanje fizičnih oseb v izobraževalne ustanove ali programe in ustanove ali programe za poklicno usposabljanje na vseh ravneh za ocenjevanje učnih izidov oseb, ustrezne ravni izobrazbe posameznika in materialno vplivanje na raven izobraževanja in usposabljanja, ki jo bodo posamezniki prejeli ali bodo lahko dostopali do nje ali za spremljanje in odkrivanje prepovedanega vedenja študentov med testi, razvrstiti kot visokotvegane sisteme UI, saj lahko določajo izobraževalni in poklicni potek življenja osebe in lahko zato vplivajo na zmožnost te osebe, da si zagotovi preživljanje. Če so takšni sistemi neustrezno zasnovani in uporabljeni, lahko zlasti hudo posegajo v pravico do izobraževanja in usposabljanja ter pravico do nediskriminacije in ju lahko kršijo ter ohranjajo vzorce diskriminacije iz preteklosti, na primer žensk, nekaterih starostnih skupin, invalidov ali oseb določenega rasnega ali etničnega porekla ali spolne usmerjenosti.
(56)
Uvođenje UI sustavâ u obrazovanje važno je kako bi se promicalo visokokvalitetno digitalno obrazovanje i osposobljavanje te kako bi se svim učenicima i nastavnicima omogućilo da steknu i dijele potrebne digitalne vještine i kompetencije, uključujući medijsku pismenost i kritičko razmišljanje, kako bi aktivno sudjelovali u gospodarstvu, društvu i demokratskim procesima. Međutim, UI sustave koji se upotrebljavaju u obrazovanju ili strukovnom osposobljavanju, osobito za odlučivanje o pristupu ili upisu, za razvrstavanje osoba u ustanove ili programe za obrazovanje i strukovno osposobljavanje na svim razinama, za evaluaciju ishoda učenja osoba, za procjenu odgovarajuće razine obrazovanja pojedinca i bitan utjecaj na razinu obrazovanja i osposobljavanja koju će pojedinci steći ili kojoj će moći pristupiti odnosno za praćenje i otkrivanje zabranjenog ponašanja učenika tijekom testiranja trebalo bi klasificirati kao visokorizične UI sustavi jer mogu odrediti obrazovni i profesionalni tijek života osobe i stoga mogu utjecati na njezinu mogućnost da osigura sredstva za život. Ako se dizajniraju i upotrebljavaju na nepravilan način, takvi sustavi mogu biti osobito intruzivni i kršiti pravo na obrazovanje i osposobljavanje i pravo na nediskriminaciju te perpetuirati povijesne obrasce diskriminacije, primjerice protiv žena, određenih dobnih skupina, osoba s invaliditetom odnosno osoba određenog rasnog ili etničkog podrijetla ili seksualne orijentacije.
(57)
Sisteme UI, ki se uporabljajo pri zaposlovanju, upravljanju delavcev in dostopu do samozaposlitve, zlasti za zaposlovanje in izbor oseb, za sprejemanje odločitev, ki vplivajo na delovne pogoje, napredovanje ali prenehanje pogodbenih delovnih razmerij, za dodeljevanje nalog na podlagi individualnega vedenja, osebnih lastnosti ali značilnosti ter za spremljanje ali ocenjevanje oseb v z delom povezanih pogodbenih razmerjih, bi bilo treba prav tako razvrstiti med sisteme visokega tveganja, saj lahko ti sistemi občutno vplivajo na prihodnje poklicne možnosti, možnosti preživljanja teh oseb in pravice delavcev. Ustrezna pogodbena delovna razmerja bi morala smiselno vključevati zaposlene in osebe, ki zagotavljajo storitve preko platform, ki so navedene v delovnem programu Komisije za leto 2021. V celotnem postopku zaposlovanja in pri ocenjevanju, napredovanju ali ohranjanju oseb v pogodbenih delovnih razmerjih lahko taki sistemi ohranjajo vzorce diskriminacije iz preteklosti, na primer nad ženskami, določenimi starostnimi skupinami, invalidi ali osebami določenega rasnega ali etničnega porekla ali spolne usmerjenosti. Tudi sistemi UI, ki se uporabljajo za spremljanje učinkovitost in vedenja teh oseb, lahko ogrožajo njihove temeljne pravice do varstva podatkov in zasebnosti.
(57)
UI sustavi koji se upotrebljavaju za zapošljavanje, kadrovsko upravljanje i pristup samozapošljavanju, osobito za zapošljavanje i odabir osoba, za donošenje odluka koje utječu na uvjete radnog odnosa, promaknuće ili otkazivanje radnih ugovornih odnosa, za dodjelu zadataka na osnovi individualnog ponašanja, osobnih obilježja ili značajki i za praćenje ili evaluaciju osoba u radnim ugovornim odnosima također bi trebali biti klasificirani kao visokorizični jer bi ti sustavi mogli znatno utjecati na buduće izglede za razvoj karijere, sredstva za život tih osoba i radnička prava. Relevantni radni ugovorni odnosi trebali bi na smislen način uključivati zaposlenike i osobe koji pružaju usluge putem platformi kako je navedeno u programu rada Komisije za 2021. U cijelom procesu zapošljavanja i pri evaluaciji, promaknuću ili zadržavanju osoba u radnim ugovornim odnosima takvi sustavi mogu perpetuirati povijesne obrasce diskriminacije, primjerice protiv žena, određenih dobnih skupina, osoba s invaliditetom odnosno osoba određenog rasnog ili etničkog podrijetla ili seksualne orijentacije. UI sustavi koji se upotrebljavaju za praćenje učinkovitosti i ponašanja takvih osoba mogu ujedno narušavati njihova temeljna prava na zaštitu osobnih podataka i privatnost.
(58)
Drugo področje, na katerem je treba posebno pozornost nameniti uporabi sistemov UI, je dostop do nekaterih bistvenih zasebnih in javnih storitev ter koristi, ki jih ljudje potrebujejo za polno udeležbo v družbi ali izboljšanje življenjskega standarda. Zlasti fizične osebe, ki zaprosijo za ali od javnih organov prejemajo bistvene ugodnosti in storitve javne pomoči, in sicer zdravstvene storitve, dajatve socialne varnosti, socialne storitve, ki zagotavljajo zaščito v primerih, kot so materinstvo, bolezen, nesreče pri delu, odvisnost ali starost ter izguba zaposlitve ter socialna in stanovanjska pomoč, so običajno odvisne od teh ugodnosti in storitev ter so v ranljivem položaju v odnosu do odgovornih organov. Če se sistemi UI uporabljajo za določanje, ali naj organi take ugodnosti in storitve odobrijo, zavrnejo, zmanjšajo, prekličejo ali zahtevajo povračilo, vključno s tem, ali so upravičenci legitimno upravičeni do takih ugodnosti ali storitev, lahko ti sistemi pomembno vplivajo na preživljanje oseb in kršijo njihove temeljne pravice, kot so pravica do socialne zaščite, nediskriminacije, človekovega dostojanstva ali učinkovitega pravnega sredstva, in bi zato morali biti opredeljeni kot visokotvegani sistemi UI. Kljub temu ta uredba ne bi smela ovirati razvoja in uporabe inovativnih pristopov v javni upravi, ki bi imela koristi od širše uporabe skladnih in varnih sistemov UI, če ti sistemi ne pomenijo visokega tveganja za pravne in fizične osebe. Poleg tega bi bilo treba sisteme UI, ki se uporabljajo za ocenjevanje kreditne ocene ali kreditne sposobnosti fizičnih oseb, razvrstiti kot visokotvegane sisteme UI, saj določajo dostop teh oseb do finančnih sredstev ali bistvenih storitev, kot so stanovanja, električna energija in telekomunikacijske storitve. Sistemi UI, ki se uporabljajo v te namene, lahko povzročijo diskriminacijo oseb ali skupin in ohranijo vzorce diskriminacije iz preteklosti, na primer na podlagi rasnega ali etničnega porekla, spola, invalidnosti, starosti ali spolne usmerjenosti, ali ustvarijo nove oblike diskriminatornih vplivov. Vendar sistemi UI, ki so v pravu Unije določeni za namene odkrivanja goljufij pri ponujanju finančnih storitev ter za bonitetne namene za izračun kapitalskih zahtev kreditnih institucij in zavarovalnic, na podlagi te uredbe ne bi smeli šteti za sisteme visokega tveganja. Poleg tega lahko sistemi UI, namenjeni za oceno tveganja in oblikovanje cen v zvezi s fizičnimi osebami za zdravstveno in življenjsko zavarovanje, tudi pomembno vplivajo na preživetje oseb in lahko, če niso ustrezno zasnovani, razviti in uporabljeni, kršijo njihove temeljne pravice in povzročijo resne posledice za življenje in zdravje ljudi, vključno s finančno izključenostjo in diskriminacijo. Poleg tega bi bilo treba sisteme UI, ki se uporabljajo za ocenjevanje in razvrščanje klicev v sili fizičnih oseb ali za pošiljanje ali določanje prednosti pri napotitvi služb za ukrepanje ob nesrečah, vključno s policijo, gasilci in medicinsko pomočjo, ter sistemih triaže pacientov v nujnem zdravstvenem varstvu, razvrstiti med sisteme visokega tveganja, saj sprejemajo odločitve v zelo kritičnih razmerah za življenje in zdravje oseb ter njihovo premoženje.
(58)
Još jedno područje u kojem UI sustavima treba posvetiti posebnu pozornost jest dostupnost i uživanje određenih osnovnih privatnih i javnih usluga i naknada potrebnih za potpuno sudjelovanje u društvu ili poboljšanje životnog standarda osoba. Osobito, fizičke osobe koje podnose zahtjev za osnovne naknade i usluge javne pomoći od tijela javne vlasti ili ih od njih primaju, odnosno zdravstvene usluge, naknade socijalne sigurnosti, socijalne usluge kojima se pruža zaštita u slučajevima kao što su majčinstvo, bolest, nesreće na radu, uzdržavanost ili starost i gubitak zaposlenja te socijalna i stambena pomoć, obično ovise o tim naknadama i uslugama te su u ranjivom položaju u odnosu na nadležna tijela. Ako se UI sustavi upotrebljavaju za određivanje toga trebaju li tijela takve naknade i usluge dodijeliti, uskratiti, smanjiti, ukinuti ili tražiti njihov povrat, uključujući određivanje toga imaju li korisnici legitimno pravo na takve naknade ili usluge, ti sustavi mogu znatno utjecati na sredstva za život tih osoba i kršiti njihova temeljna prava, kao što je pravo na socijalnu zaštitu, nediskriminaciju, ljudsko dostojanstvo ili djelotvorno pravno sredstvo, te bi ih stoga trebalo klasificirati kao visokorizične. Međutim, ova Uredba ne bi trebala otežavati razvoj i primjenu inovativnih pristupa u javnoj upravi, koja bi imala koristi od šire upotrebe usklađenih i sigurnih UI sustava, pod uvjetom da ti sustavi ne podrazumijevaju velik rizik za pravne i fizičke osobe. Usto, UI sustave koji se upotrebljavaju za evaluaciju kreditnog rejtinga ili kreditne sposobnosti fizičkih osoba trebalo bi klasificirati kao visokorizične jer određuju pristup tih osoba financijskim resursima ili osnovnim uslugama kao što su stanovanje, električna energija i telekomunikacijske usluge. UI sustavi koji se upotrebljavaju u tu svrhu mogu dovesti do diskriminacije osoba ili skupina te perpetuirati povijesne obrasce diskriminacije, primjerice na temelju rasnog ili etničkog podrijetla, roda, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije, ili mogu stvoriti nove vrste diskriminacijskih učinaka. Međutim, UI sustavi predviđeni pravom Unije u svrhu otkrivanja prijevara u ponudi financijskih usluga i u bonitetne svrhe za izračun kapitalnih zahtjeva kreditnih institucija i društava za osiguranje ne bi se trebali smatrati visokorizičnima na temelju ove Uredbe. Nadalje, UI sustavi namijenjeni procjeni rizika i određivanju cijena u odnosu na fizičke osobe za zdravstveno i životno osiguranje mogu znatno utjecati i na sredstva za život tih osoba, a ako nisu propisno dizajnirani, razvijeni i korišteni, mogu kršiti njihova temeljna prava i dovesti do ozbiljnih posljedica za život i zdravlje ljudi, uključujući financijsku isključenost i diskriminaciju. Na kraju, UI sustavi koji se upotrebljavaju za evaluaciju i klasifikaciju hitnih poziva fizičkih osoba ili za dispečiranje ili određivanje prioriteta pri dispečiranju hitnih službi, uključujući policiju, vatrogasce i medicinsku pomoć, kao i sustavi za trijažu pacijenata pri pružanju hitne skrbi, isto bi se trebali smatrati visokorizičnima jer donose odluke u situacijama koje su kritične za život i zdravlje osoba te za njihovu imovinu.
(59)
Glede na vlogo in odgovornost organov za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj, je za njihove ukrepe, ki vključujejo nekatere uporabe sistemov UI, značilna precejšnja stopnja neravnovesja moči, kar lahko vodi do nadzora, prijetja ali odvzema prostosti fizične osebe ter drugih škodljivih vplivov na temeljne pravice, ki jih zagotavlja Listina. Zlasti če se sistem UI ne uči z visokokakovostnimi podatki, ne izpolnjuje ustreznih zahtev glede zmogljivosti, točnosti ali robustnosti ali ni ustrezno zasnovan in testiran, preden je dan na trg ali na kakšen drug način v uporabo, lahko ljudi izpostavil na diskriminatoren ali kako drugače napačen ali nepravičen način. Poleg tega bi lahko bilo ovirano uveljavljanje pomembnih procesnih temeljnih pravic, kot so pravica do učinkovitega pravnega sredstva in nepristranskega sodišča ter pravica do obrambe in domneve nedolžnosti, zlasti kadar taki sistemi UI niso dovolj pregledni, obrazložljivi in dokumentirani. Zato je primerno, da se številni sistemi UI, kolikor je njihova uporaba dovoljena na podlagi zadevnega prava Unije in nacionalnega prava, namenjeni uporabi v okviru preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj, razvrstijo med sisteme visokega tveganja, kjer so točnost, zanesljivost in preglednost še posebej pomembni, da se preprečijo škodljivi vplivi, ohrani zaupanje javnosti ter zagotovita odgovornost in učinkovito sodno varstvo. Glede na naravo dejavnosti in s tem povezana tveganja bi morali ti visokotvegani sistemi UI vključevati zlasti sisteme UI, ki so namenjeni uporabi s strani ali v imenu organov preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj ali institucij, organov, uradov ali agencij Unije v podporo tem organom pri ocenjevanju tveganja, da fizična oseba postane žrtev kaznivih dejanj, kot so poligrafi in podobna orodja, za ocenjevanje zanesljivosti dokazov med preiskovanjem ali pregonom kaznivih dejanj in, če to ni prepovedano na podlagi te uredbe, za ocenjevanje tveganja, da fizična oseba stori ali ponovi kaznivo dejanje, ne izključno na podlagi oblikovanja profilov fizičnih oseb ali ocene osebnostnih lastnosti in značilnosti ali preteklega kaznivega ravnanja fizičnih oseb ali skupin, za oblikovanje profilov med odkrivanjem, preiskovanjem ali pregonom kaznivih dejanj. Sistemi UI, posebej namenjeni uporabi v upravnih postopkih s strani davčnih in carinskih organov ter finančnoobveščevalnih enot, ki izvajajo upravne naloge analiziranja informacij na podlagi prava Unije o preprečevanju pranja denarja, ne bi smeli biti opredeljeni kot visokotvegani sistemi UI, ki jih uporabljajo organi za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj za namen preprečevanja, odkrivanja, preiskovanja in pregona kaznivih dejanj. Organi preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj in drugi ustrezni organi orodij UI ne bi smeli uporabljati tako, da bi postala dejavnik pri neenakosti ali izključenosti. Ne bi smeli zanemariti vpliva uporabe orodij UI na pravice osumljencev do obrambe, zlasti težav pri pridobivanju smiselnih informacij o delovanju teh sistemov in posledičnih težav pri izpodbijanju njihovih rezultatov na sodišču, zlasti s strani fizičnih oseb, ki so predmet preiskave.
(59)
S obzirom na njihovu ulogu i odgovornost, postupcima tijelâ kaznenog progona koji uključuju određene oblike korištenja UI sustavâ svojstvena je znatna neravnoteža moći i mogu dovesti do nadzora, uhićenja ili oduzimanja slobode fizičkih osoba, kao i do drugih nepovoljnih učinaka na temeljna prava zajamčena Poveljom. Posebice, ako UI sustav nije treniran s pomoću visokokvalitetnih podataka, ne ispunjava odgovarajuće zahtjeve u pogledu svoje učinkovitosti, točnosti ili otpornosti ili nije pravilno dizajniran i testiran prije stavljanja na tržište ili u upotrebu, može izdvajati ljude na diskriminatoran ili na drugačije netočan ili nepravedan način. Nadalje, ostvarivanje važnih postupovnih temeljnih prava, kao što su pravo na djelotvorno pravno sredstvo i na pošteno suđenje te pravo na obranu i pretpostavku nedužnosti, moglo bi biti otežano, osobito ako takvi UI sustavi nisu dovoljno transparentni, objašnjivi i dokumentirani. Stoga je primjereno, u mjeri u kojoj je njihovo korištenje dopušteno na temelju relevantnog prava Unije i nacionalnog prava, klasificirati kao visokorizične one UI sustave koji su namijenjeni korištenju u kontekstu kaznenog progona ako su točnost, pouzdanost i transparentnost osobito važne kako bi se izbjegli nepovoljni utjecaji, zadržalo povjerenje javnosti te osigurala odgovornost i djelotvorna pravna zaštita. S obzirom na prirodu tih aktivnosti i s njima povezane rizike, ti visokorizični UI sustavi trebali bi osobito uključivati UI sustave namijenjene za korištenje od strane tijela kaznenog progona ili u njihovo ime ili za korištenje od strane institucija, tijela, ureda ili agencija Unije radi potpore tijelima kaznenog progona za procjenu rizika fizičke osobe da postane žrtva kaznenih djela, kao poligrafi i slični alati, za evaluaciju pouzdanosti dokaza tijekom istrage ili progona kaznenih djela i, u mjeri u kojoj to nije zabranjeno na temelju ove Uredbe, za procjenu rizika da fizička osoba počini ili ponovno počini kazneno djelo ne isključivo na osnovi izrade profila fizičkih osoba ili procjene osobina i značajki ili prethodnog kriminalnog ponašanja fizičkih osoba ili skupina, za izradu profila tijekom otkrivanja, istrage ili progona kaznenih djela. UI sustave posebno namijenjene za upravne postupke poreznih i carinskih tijela i financijsko-obavještajnih jedinica koje provode administrativne zadaće analize informacija na temelju prava Unije o sprečavanju pranja novca ne bi trebalo klasificirati kao visokorizične UI sustave koje tijela kaznenog progona upotrebljavaju u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i progona kaznenih djela. Tijela kaznenog progona ni druga relevantna tijela ne bi smjela koristiti UI alate tako da postanu čimbenik nejednakosti ili isključenosti. Ne bi se trebao zanemariti utjecaj korištenja UI alata na prava osumnjičenika na obranu, osobito s obzirom na poteškoću u dobivanju smislenih informacija o funkcioniranju tih sustava i posljedičnu poteškoću u osporavanju njihovih rezultata na sudu, osobito za fizičke osobe pod istragom.
(60)
Sistemi UI, ki se uporabljajo pri upravljanju migracij, azila in nadzora meje, vplivajo na osebe, ki so pogosto v posebej ranljivem položaju ter so odvisne od izida ukrepov pristojnih javnih organov. Točnost, nediskriminatornost in preglednost sistemov UI, ki se uporabljajo v teh kontekstih, so zato zlasti pomembni za zagotavljanje spoštovanja temeljnih pravic zadevnih oseb, zlasti njihovih pravic do prostega gibanja, nediskriminacije, varstva zasebnega življenja in osebnih podatkov, mednarodnega varstva in dobrega upravljanja. Zato je primerno, da se med sisteme visokega tveganja razvrstijo sistemi UI, ki so na podlagi ustreznega prava Unije in nacionalnega prava dovoljeni za uporabo s strani ali v imenu pristojnih javnih organov ali institucij, organov, uradov ali agencij Unije, zadolženih za naloge na področju migracij, azila in upravljanja nadzora meja, kot so poligrafi in podobna orodja, za ocenjevanje nekaterih tveganj, ki jih predstavljajo fizične osebe, ki vstopajo na ozemlje države članice ali zaprosijo za vizum ali azil, za pomoč pristojnim javnim organom pri obravnavi, vključno s povezano oceno zanesljivosti dokazov, prošenj za azil, vizumov in dovoljenj za prebivanje ter s tem povezanih pritožb zaradi ugotavljanja upravičenosti fizičnih oseb, ki zaprosijo za status, za namene odkrivanja, priznavanja ali identifikacije fizičnih oseb v okviru upravljanja migracij, azila in nadzora meja, z izjemo preverjanja potnih listin. Sistemi UI na področju migracij, azila in upravljanja nadzora meja, ki jih zajema ta uredba, bi morali biti skladni z ustreznimi postopkovnimi zahtevami iz Uredbe (ES) št. 810/2009 Evropskega parlamenta in Sveta (32), Direktive 2013/32/EU Evropskega parlamenta in Sveta (33) ter drugega ustreznega prava Unije. Države članice ali institucije, organi, uradi ali agencije Unije v nobenem primeru ne bi smeli uporabljati sistemov UI na področju migracij, azila in upravljanja nadzora meja kot sredstvo za izogibanje svojim mednarodnim obveznostim iz Konvencije ZN o statusu beguncev, podpisane v Ženevi 28. julija 1951, kakor je bila spremenjena s Protokolom z dne 31. januarja 1967. Prav tako se ne smejo uporabljati za kakršno koli kršitev načela nevračanja ali za odrekanje varnih in učinkovitih zakonitih poti na ozemlje Unije, vključno s pravico do mednarodne zaščite.
(60)
UI sustavi koji se upotrebljavaju u području migracija, azila i upravljanja nadzorom državne granice utječu na osobe koje su često u osobito ranjivu položaju i koje ovise o ishodu postupaka nadležnih tijela javne vlasti. Točnost, nediskriminacija i transparentnost UI sustava koji se upotrebljavaju u tim kontekstima stoga su posebno važne kako bi se zajamčilo poštovanje temeljnih prava zahvaćenih osoba, osobito njihovih prava na slobodno kretanje, nediskriminaciju, zaštitu privatnog života i osobnih podataka, međunarodnu zaštitu i dobru upravu. Stoga je primjereno klasificirati kao visokorizične, u mjeri u kojoj je njihovo korištenje dopušteno na temelju relevantnog prava Unije i nacionalnog prava, UI sustave namijenjene za korištenje od strane nadležnih tijela javne vlasti ili institucija, tijela, ureda ili agencija Unije ili u njihovo ime, a koji su zaduženi za zadaće u području migracija, azila i upravljanja nadzorom državne granice, kao poligrafe i slične alate, za procjenu određenih rizika koje predstavljaju fizičke osobe koje ulaze na državno područje države članice ili podnose zahtjev za vizu ili azil, za pomoć nadležnim tijelima javne vlasti u razmatranju, uključujući povezanu procjenu pouzdanosti dokaza, zahtjevâ za azil, viza i boravišnih dozvola te povezanih pritužbi u pogledu cilja utvrđivanja prihvatljivosti fizičkih osoba koje podnose zahtjev za određeni status, u svrhu otkrivanja, priznavanja ili identifikacije fizičkih osoba u kontekstu migracija, azila i upravljanja nadzorom državne granice, uz iznimku provjere putnih isprava. UI sustavi koji se upotrebljavaju u području migracija, azila i upravljanja nadzorom državne granice obuhvaćeni ovom Uredbom trebali bi biti u skladu s relevantnim postupovnim zahtjevima utvrđenima Uredbom (EZ) 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (32), Direktivom 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća (33) i drugim relevantnim pravom Unije. Države članice odnosno institucije, tijela, uredi ili agencije Unije ni u kojem slučaju ne bi smjeli koristiti UI sustave u području migracija, azila i upravljanja nadzorom državne granice kao sredstvo za zaobilaženje svojih međunarodnih obveza na temelju Konvencije UN-a o statusu izbjeglica potpisane u Ženevi 28. srpnja 1951., kako je izmijenjena Protokolom od 31. siječnja 1967. Njima se ne bi trebalo ni na koji način kršiti načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja niti uskraćivati sigurne i djelotvorne zakonite načine za dolazak na područje Unije, uključujući pravo na međunarodnu zaštitu.
(61)
Nekatere sisteme UI, namenjene razsojanju in demokratičnim procesom, bi bilo treba razvrstiti med sisteme visokega tveganja zaradi njihovega potencialno pomembnega vpliva na demokracijo, pravno državo, osebne svoboščine ter pravico do učinkovitega pravnega sredstva in nepristranskega sodišča. Zlasti zato, da bi zmanjšali tveganja morebitnih pristranskosti, napak in nepreglednosti, je primerno, da se visokotvegani sistemi UI, namenjeni uporabi s strani sodnega organa ali v njegovem imenu za pomoč sodnim organom pri raziskovanju in razlagi dejstev in prava ter pri uporabi prava za konkreten sklop dejstev, opredelijo kot sistemi visokega tveganja. Tudi sisteme UI, ki naj bi jih za te namene uporabljali organi za alternativno reševanje sporov, bi bilo treba šteti za sisteme visokega tveganja, če imajo rezultati postopkov alternativnega reševanja sporov pravne učinke za stranke. Orodja UI se lahko uporabljajo kot pomoč sodnikom pri odločanju ali podpora neodvisnosti sodstva, vendar jih ne bi smela nadomeščati: končno odločanje mora ostati dejavnost, ki jo vodi človek. Razvrščanje sistemov UI kot sistemov visokega tveganja pa se ne bi smelo uporabljati tudi za sisteme UI, namenjene izključno pomožnim upravnim dejavnostim, ki ne vplivajo na dejansko razsojanje v posameznih primerih, kot so anonimizacija ali psevdonimizacija sodnih odločb, dokumentov ali podatkov, komunikacije med osebjem ali upravnih nalog.
(61)
Određene UI sustave namijenjene sudovanju i demokratskim procesima trebalo bi klasificirati kao visokorizične s obzirom na njihov potencijalno velik utjecaj na demokraciju, vladavinu prava, osobne slobode te pravo na djelotvoran pravno sredstvo i na pošteno suđenje. Točnije, radi odgovora na rizike od mogućih pristranosti, pogrešaka i netransparentnosti, primjereno je klasificirati kao visokorizične one UI sustave koji su namijenjeni korištenju od strane pravosudnog tijela ili u njegovo ime za pomoć pravosudnim tijelima u istraživanju i tumačenju činjenica i prava te primjeni prava na konkretan skup činjenica. UI sustavi namijenjeni korištenju od strane tijela za alternativno rješavanje sporova u te svrhe također bi se trebali smatrati visokorizičnima ako ishodi postupka alternativnog rješavanja sporova proizvode pravne učinke za stranke. Alati umjetne inteligencije mogu biti potpora ovlasti sudaca za donošenje odluka ili neovisnosti sudstva, ali ih ne bi smjeli zamijeniti: konačno donošenje odluka mora i dalje biti aktivnost koju obavljaju ljudi. Klasifikacija UI sustava kao visokorizičnih ne bi se trebala odnositi na UI sustave namijenjene isključivo pomoćnim administrativnim aktivnostima koje ne utječu na stvarno sudovanje u pojedinačnim slučajevima, kao što su anonimizacija ili pseudonimizacija sudskih odluka, dokumenata ili podataka, komunikacija među osobljem ili administrativne zadaće.
(62)
Brez poseganja v pravila iz Uredbe (EU) 2024/900 Evropskega parlamenta in Sveta (34) ter za obravnavanje tveganj neupravičenega zunanjega poseganja v volilno pravico iz člena 39 Listine in nesorazmernih učinkov na demokracijo in pravno državo bi bilo treba sisteme UI, namenjene vplivanju na izid volitev ali referenduma ali na volilno vedenje fizičnih oseb pri glasovanju na volitvah ali referendumih, razvrstiti kot visokotvegane sisteme UI, razen kadar gre za sisteme UI, pri katerih fizične osebe niso neposredno izpostavljene njihovim izhodnim podatkom, kot so orodja, ki se uporabljajo za organizacijo, optimizacijo in strukturiranje političnih kampanj z upravnega in logističnega vidika.
(62)
Ne dovodeći u pitanja pravila predviđena u Uredbi (EU) 2024/900. Europskog parlamenta i Vijeća (34), te kako bi se uklonili rizici od neopravdanog vanjskog uplitanja u pravo glasa utvrđeno u članku 39. Povelje i od nerazmjernih učinaka na demokraciju i vladavinu prava, UI sustave namijenjene za korištenje kako bi se utjecalo na ishod izbora ili referenduma ili na ponašanje fizičkih osoba tijekom glasovanja na izborima ili referendumima trebalo bi klasificirati kao visokorizične UI sustave, uz iznimku UI sustava čijim izlaznim vrijednostima fizičke osobe nisu izravno izložene, kao što su alati koji se upotrebljavaju za organizaciju, optimizaciju i strukturiranje političkih kampanja s administrativnog i logističkog stajališta.
(63)
Dejstva, da je sistem UI na podlagi te uredbe razvrščen kot visokotvegani sistem UI, se ne bi smelo razlagati tako, da pomeni, da je njegova uporaba zakonita na podlagi drugih aktov prava Unije ali na podlagi nacionalnega prava, združljivim s pravom Unije, kot so varstvo osebnih podatkov, uporaba poligrafov in podobnih orodij ali drugih sistemov za zaznavanje čustvenega stanja fizičnih oseb. Vsaka taka uporaba bi se morala še naprej izvajati izključno v skladu z veljavnimi zahtevami, ki izhajajo iz Listine ter veljavnih aktov sekundarnega prava Unije in nacionalnega prava. Te uredbe ne bi smeli razumeti kot pravne podlage za obdelavo osebnih podatkov, vključno s posebnimi vrstami osebnih podatkov, kadar je to ustrezno, razen če je v tej uredbi izrecno določeno drugače.
(63)
Činjenicu da je pojedini UI sustav klasificiran kao visokorizičan na temelju ove Uredbe ne bi trebalo tumačiti kao da je korištenje tog sustava zakonito na temelju drugih pravnih akata Unije ili nacionalnog prava usklađenog s pravom Unije, primjerice prava o zaštiti osobnih podataka, o korištenju poligrafa i sličnih alata ili drugih sustava kojima se utvrđuje emocionalno stanje fizičkih osoba. Svako takvo korištenje trebalo bi se i dalje ostvarivati samo u skladu s primjenjivim zahtjevima koji proizlaze iz Povelje te primjenjivih akata sekundarnog prava Unije i nacionalnog prava. Ovu Uredbu ne bi trebalo tumačiti kao pružanje pravne osnove za obradu osobnih podataka, uključujući, ako je to relevantno, posebne kategorije osobnih podataka, osim ako je u ovoj Uredbi izričito predviđeno drugačije.
(64)
Da bi zmanjšali tveganja iz visokotveganih sistemov UI, ki so dani na trg ali v uporabo, in zagotovili visoko raven zanesljivosti, bi bilo treba za visokotvegane sisteme UI uporabljati nekatere obvezne zahteve in pri tem upoštevati predvideni namen in kontekst uporabe sistema UI ter sistem obvladovanja tveganja, ki ga vzpostavi ponudnik. Ponudniki bi pri ukrepih, ki jih sprejmejo za izpolnjevanje obveznih zahtev iz te uredbe, morali upoštevati splošno priznane najsodobnejše tehnološke dosežke na področju UI; ti ukrepi bi morali biti sorazmerni in učinkoviti za doseganje ciljev te uredbe. Kot je pojasnjeno v obvestilu Komisije „Modri vodnik“ o izvajanju pravil EU o proizvodih iz leta 2022, je na podlagi novega zakonodajnega okvira splošno pravilo, da se več kot en pravni akt harmonizacijske zakonodaje Unije lahko uporablja za en proizvod, saj se lahko dostopnost ali dajanje v uporabo izvede le, če je proizvod skladen z vso veljavno harmonizacijsko zakonodajo Unije. Nevarnosti sistemov UI, za katere veljajo zahteve iz te uredbe, se nanašajo na vidike, ki se razlikujejo od obstoječe harmonizacijske zakonodaje Unije, zato naj bi zahteve iz te uredbe dopolnjevale obstoječi del harmonizacijske zakonodaje Unije. Na primer stroji ali medicinski pripomočki, ki vključujejo sistem UI, lahko pomenijo tveganja, ki v bistvenih zdravstvenih in varnostnih zahtevah iz ustrezne harmonizirane zakonodaje Unije niso zajeta, saj navedeno sektorsko pravo ne obravnava tveganj, značilnih za sisteme UI. To zahteva hkratno in dopolnjevalno uporabo različnih zakonodajnih aktov. Da bi zagotovili doslednost in preprečili nepotrebno upravno breme ali nepotrebne stroške, bi morali ponudnikom proizvoda, ki vsebuje enega ali več visokotveganih sistemov UI, za katere se uporabljajo zahteve iz te uredbe in harmonizacijske zakonodaje Unije, ki temelji na novem zakonodajnem okviru in je navedena v prilogi k tej uredbi, omogočiti prožnost glede operativnih odločitev o tem, kako na optimalen način zagotoviti skladnost proizvoda, ki vsebuje enega ali več sistemov UI, z vsemi veljavnimi zahtevami harmonizirane zakonodaje Unije. Ta prožnost bi lahko na primer pomenila odločitev ponudnika, da del potrebnih postopkov testiranja in poročanja, informacij in dokumentacije, ki se zahtevajo na podlagi te uredbe, vključi v dokumentacijo in postopke, ki že obstajajo in se zahtevajo na podlagi harmonizacijske zakonodaje Unije, ki temelji na novem zakonodajnem okviru in je navedena v prilogi k tej uredbi. To nikakor ne bi smelo ogroziti obveznosti ponudnika, da izpolnjuje vse veljavne zahteve.
(64)
Kako bi se smanjili rizici visokorizičnih UI sustava koji su stavljeni na tržište ili u upotrebu i kako bi se osigurala visoka razina pouzdanosti, na visokorizične UI sustave trebali bi se primjenjivati određeni obvezni zahtjevi, uzimajući u obzir namjenu i kontekst korištenja UI sustava i u skladu sa sustavom upravljanja rizikom koji treba uspostaviti dobavljač. Mjerama koje dobavljači donose radi usklađivanja s obveznim zahtjevima ove Uredbe trebalo bi uzeti u obzir općepriznata najnovija dostignuća u području umjetne inteligencije i te bi mjere trebale biti razmjerne i djelotvorne za postizanje ciljeva ove Uredbe. Na temelju novog zakonodavnog okvira, kako je pojašnjeno u obavijesti Komisije pod nazivom „‚Plavi vodič’ o provedbi pravila EU-a o proizvodima 2022.”, opće je pravilo da se više od jednog pravnog akta zakonodavstva Unije o usklađivanju može primjenjivati na jedan proizvod jer se stavljanje na raspolaganje ili u upotrebu može provesti samo ako je proizvod u skladu sa svim primjenjivim zakonodavstvom Unije o usklađivanju. Opasnosti UI sustavâ obuhvaćene zahtjevima ove Uredbe odnose se na različite aspekte od onih u postojećem zakonodavstvu Unije o usklađivanju te bi se stoga zahtjevima ove Uredbe dopunio postojeći skup zakonodavstva Unije o usklađivanju. Na primjer, strojevi ili medicinski proizvodi u koje je ugrađen UI sustav mogli bi predstavljati rizike koji nisu obuhvaćeni osnovnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima utvrđenima u relevantnom zakonodavstvu Unije o usklađivanju jer se to sektorsko pravo ne bavi rizicima specifičnima za UI sustave. Zbog toga je potrebna istovremena i komplementarna primjena raznih zakonodavnih akata. Kako bi se osigurala dosljednost i izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje i nepotrebni troškovi, dobavljači proizvoda koji sadržava jedan ili više visokorizičnih UI sustava, na koje se primjenjuju zahtjevi iz ove Uredbe i zahtjevi iz zakonodavstva Unije o usklađivanju na temelju novog zakonodavnog okvira i navedeni u prilogu ovoj Uredbi, trebali bi biti fleksibilni u pogledu operativnih odluka o tome kako na najbolji način osigurati usklađenost proizvoda koji sadržava jedan ili više UI sustava sa svim primjenjivim zahtjevima zakonodavstva Unije o usklađivanju. Ta bi fleksibilnost mogla značiti, na primjer, odluku dobavljača da dio potrebnih postupaka testiranja i izvješćivanja, informacija i dokumentacije koji se zahtijevaju na temelju ove Uredbe integrira u već postojeću dokumentaciju i postupke koji se zahtijevaju na temelju postojećeg zakonodavstva Unije o usklađivanju koje se temelji na novom zakonodavnom okviru i koje je navedeno u prilogu ovoj Uredbi. To ni na koji način ne bi trebalo umanjiti obvezu dobavljača da poštuje sve primjenjive zahtjeve.
(65)
Sestavni del sistema obvladovanja tveganja bi moral biti neprekinjen ponavljajoč se proces, ki se načrtuje in izvaja v celotnem življenjskem ciklu visokotveganega sistema UI. Ta proces bi moral biti usmerjen v prepoznavanje in zmanjšanje relevantnih tveganj sistemov UI za zdravje, varnost in temeljne pravice. Sistem obvladovanja tveganj bi bilo treba redno pregledovati in posodabljati, da bi zagotovili njegovo stalno učinkovitost ter utemeljitev in dokumentiranje vseh pomembnih odločitev in ukrepov, sprejetih v skladu s to uredbo. S tem postopkom bi bilo treba zagotoviti, da ponudnik opredeli tveganja ali škodljive vplive ter izvaja ukrepe za zmanjšanje znanih in razumno predvidljivih tveganj sistemov UI za zdravje, varnost in temeljne pravice glede na njihov predvideni namen in razumno predvidljivo napačno uporabo, vključno z morebitnimi tveganji, ki izhajajo iz interakcije med sistemom UI in okoljem, v katerem deluje. V okviru sistema obvladovanja tveganj bi bilo treba sprejeti najprimernejše ukrepe za obvladovanje tveganja glede na najsodobnejše tehnološke dosežke na področju UI. Ponudnik bi moral pri opredeljevanju najustreznejših ukrepov za obvladovanje tveganja dokumentirati in pojasniti sprejete odločitve ter po potrebi vključiti strokovnjake in zunanje deležnike. Pri identifikaciji razumno predvidljive napačne uporabe visoko tveganih sistemov UI bi moral ponudnik zajeti uporabe sistemov UI, za katere se kljub temu, da niso neposredno zajete s predvidenim namenom in določene v navodilih za uporabo, lahko razumno pričakuje, da bodo posledica enostavno predvidljivega človeškega vedenja v okviru posebnih značilnosti in uporabe določenega sistema UI. Vse znane ali predvidljive okoliščine, povezane z uporabo visokotveganega sistema UI v skladu s predvidenim namenom ali v razmerah razumno predvidljive napačne uporabe, ki lahko povzročijo tveganja za zdravje in varnost ali temeljne pravice, bi morale biti vključene v navodila za uporabo, ki jih zagotovi ponudnik. S tem se zagotovi, da je uvajalec seznanjen z njimi in jih upošteva pri uporabi visokotveganega sistema UI. Pri opredeljevanju in izvajanju ukrepov za zmanjšanje tveganja za predvidljivo napačno uporabo na podlagi te uredbe ponudnik v okviru obravnavanja predvidljive napačne uporabe ne bi smel zahtevati posebnega dodatnega učenja za visokotvegani sistem UI. Vendar se ponudnike spodbuja, naj po potrebi in če je to ustrezno razmislijo o takih dodatnih ukrepih za učenje, da bi ublažili razumno predvidljive napačne uporabe.
(65)
Sustav upravljanja rizikom trebao bi se sastojati od kontinuiranog iterativnog procesa koji se planira i izvodi tijekom cijelog životnog ciklusa visokorizičnog UI sustava. Taj bi proces trebao biti usmjeren na utvrđivanje i ublažavanje relevantnih rizika UI sustavâ za zdravlje, sigurnost i temeljna prava. Sustav upravljanja rizikom trebalo bi redovito preispitivati i ažurirati kako bi se osigurala njegova kontinuirana djelotvornost, kao i obrazlaganje i dokumentiranje svih važnih donesenih odluka i poduzetih mjera koje podliježu ovoj Uredbi. Tim bi procesom trebalo osigurati da dobavljač utvrdi rizike ili nepovoljne učinke i provede mjere za ublažavanje poznatih i razumno predvidljivih rizika UI sustavâ za zdravlje, sigurnost i temeljna prava s obzirom na njihovu namjenu i razumno predvidljivu pogrešnu upotrebu, uključujući moguće rizike koji proizlaze iz interakcije između UI sustava i okružja u kojem djeluje. Sustav upravljanja rizikom trebao bi primjenjivati najprikladnije mjere upravljanja rizikom s obzirom na najnovija dostignuća u području umjetne inteligencije. Pri utvrđivanju najprikladnijih mjera upravljanja rizikom dobavljač bi trebao dokumentirati i objasniti donesene odluke te, prema potrebi, uključiti stručnjake i vanjske dionike. Pri utvrđivanju razumno predvidljive pogrešne upotrebe visokorizičnih UI sustava dobavljač bi trebao obuhvatiti korištenja UI sustavâ za koja se, iako nisu izravno obuhvaćena namjenom i navedena u uputama za korištenje, ipak može razumno pretpostaviti da će proizaći iz lako predvidljivog ljudskog ponašanja u kontekstu specifičnih značajki i korištenja određenog UI sustava. Sve poznate i predvidljive okolnosti povezane s korištenjem visokorizičnog UI sustava u skladu s njegovom namjenom ili u uvjetima razumno predvidljive pogrešne upotrebe, koja može prouzročiti rizike za zdravlje i sigurnost ili temeljna prava, trebale bi biti navedene u uputama za korištenje koje pruža dobavljač. Time treba osigurati da ih je subjekt koji uvodi sustav svjestan i da ih uzme u obzir pri korištenju visokorizičnog UI sustava. Utvrđivanje i provedba mjera za ublažavanje rizika od predvidljive pogrešne upotrebe na temelju ove Uredbe ne bi trebali iziskivati posebno dodatno osposobljavanje za visokorizični UI sustav od strane dobavljača kako bi ih se riješila razumno predvidljiva pogrešna upotreba. Međutim, dobavljače se potiče da razmotre takve dodatne mjere osposobljavanja kako bi se ublažile razumno predvidljive pogrešne upotrebe ako je to potrebno i primjereno.
(66)
Za visokotvegane sisteme UI bi morale veljati zahteve glede obvladovanja tveganja, kakovosti in relevantnosti uporabljenih naborov podatkov, tehnične dokumentacije in vodenja evidenc, preglednosti in zagotavljanja informacij uvajalcem, človekovega nadzora ter robustnosti, točnosti in varnosti. Te zahteve so potrebne za učinkovito zmanjšanje tveganj za zdravje, varnost in temeljne pravice. Ker ni v razumni meri na voljo drugih manj omejevalnih ukrepov za trgovino, te zahteve ne predstavljajo neupravičene omejitve trgovine.
(66)
Zahtjevi bi se trebali primjenjivati na visokorizične UI sustave u pogledu upravljanja rizikom, kvalitete i relevantnosti korištenih skupova podataka, tehničke dokumentacije i vođenja evidencije, transparentnosti i pružanja informacija subjektima koji uvode sustav, ljudskog nadzora te otpornosti, točnosti i kibernetičke sigurnosti. Ti su zahtjevi potrebni kako bi se djelotvorno ublažili rizici za zdravlje, sigurnost i temeljna prava. S obzirom na to da druge mjere kojima se manje ograničava trgovina nisu u razumnoj mjeri dostupne ti zahtjevi nisu neopravdana ograničenja u području trgovine.
(67)
Visokokakovostni podatki in dostop do njih imajo ključno vlogo pri zagotavljanju strukture in zmogljivosti številnih sistemov UI, zlasti kadar se uporabljajo tehnike, ki vključujejo učenje modelov, s katerim bi zagotovili, da bo visokotvegani sistem UI deloval, kot je predvideno, in varno ter da ne bo postal vir diskriminacije, ki je prepovedana s pravom Unije. Visokokakovostni nabori učnih, testnih in validacijskih podatkov zahtevajo izvajanje ustreznih prakse vodenja in upravljanja podatkov. Nabori učnih, testnih in validacijskih podatkov, vključno z oznakami, bi morali biti ustrezni, dovolj reprezentativni in v največji možni meri brez napak in popolni glede na predvideni namen. Da bi olajšali skladnost s pravom Unije o varstvu podatkov, kot je Uredba (EU) 2016/679, bi morale prakse vodenja in upravljanja podatkov v primeru osebnih podatkov vključevati preglednost prvotnega namena zbiranja podatkov. Nabori podatkov bi morali imeti tudi ustrezne statistične lastnosti, tudi kar zadeva osebe ali skupine oseb, v zvezi s katerimi naj bi se uporabljal visokotvegani sistem UI, s posebnim poudarkom na zmanjševanju morebitnih pristranskosti v naborih podatkov, ki bi lahko vplivale na zdravje in varnost oseb, negativno vplivale na temeljne pravice ali povzročile diskriminacijo, prepovedano na podlagi prava Unije, zlasti kadar izhodni podatki vplivajo na vhodne podatke za prihodnje operacije (povratne zanke). Na primer, pristranskost je lahko inherentno prisotna v osnovnih naborih podatkov, zlasti kadar se uporabljajo pretekli podatki, ali se ustvari, ko se sistemi izvajajo v realnih razmerah. Takšna inherentna pristranskost bi lahko vplivala na rezultate sistemov UI in se tudi običajno postopoma povečuje, zaradi česar se ohranja in povečuje tudi obstoječa diskriminacija, zlasti za osebe, ki pripadajo določenim ranljivim skupinam, vključno z rasnimi ali etničnimi skupinami. Zahteva, da morajo biti nabori podatkov čim bolj popolni in brez napak, ne bi smela vplivati na uporabo tehnik za ohranjanje zasebnosti v okviru razvoja in testiranja sistemov UI. Nabori podatkov morali zlasti v obsegu, ki ga zahteva njihov predvideni namen, upoštevati lastnosti, značilnosti ali elemente, ki so značilni za določeno geografsko, kontekstualno, vedenjsko ali funkcionalno okolje, v katerem naj bi se uporabljal sistem UI. Zahteve v zvezi z upravljanjem podatkov se lahko izpolnijo s pomočjo tretjih oseb, ki ponujajo certificirane storitve zagotavljanja skladnosti s predpisi, vključno s preverjanjem upravljanja podatkov, celovitosti nabora podatkov, praks učenja, validacije in testiranja podatkov, če je zagotovljena skladnost z zahtevami glede podatkov iz te uredbe.
(67)
Visokokvalitetni podaci i pristup njima imaju ključnu ulogu u pružanju strukture i osiguravanju učinkovitosti mnogih UI sustava, posebno kad se upotrebljavaju tehnike s treniranjem modelâ, s ciljem da visokorizični UI sustav funkcionira kako je predviđeno i sigurno te da ne postane izvor diskriminacije koja je zabranjena pravom Unije. Visokokvalitetni skupovi podataka za treniranje, validaciju i testiranje zahtijevaju provedbu odgovarajućih praksi upravljanja i rukovanja podacima. Skupovi podataka za treniranje, validaciju i testiranje, uključujući oznake, trebali bi biti relevantni, dovoljno reprezentativni i u najvećoj mogućoj mjeri biti bez pogrešaka te potpuni s obzirom na namjenu sustava. Kako bi se olakšala usklađenost s pravom Unije o zaštiti podataka, kao što je Uredba (EU) 2016/679, prakse upravljanja i rukovanja podacima trebale bi u slučaju osobnih podataka uključivati transparentnost u vezi s izvornom svrhom prikupljanja podataka. Skupovi podataka trebali bi imati i odgovarajuća statistička obilježja, među ostalim i u pogledu osoba ili skupina osoba u vezi s kojima se visokorizični UI sustav namjerava koristiti, pri čemu se posebna pažnja posvećuje ublažavanju mogućih pristranosti u skupovima podataka, koje bi mogle utjecati na zdravlje i sigurnost osoba, negativno utjecati na temeljna prava ili dovesti do diskriminacije zabranjene pravom Unije, osobito ako izlazne vrijednosti utječu na ulazne vrijednosti za buduće operacije (povratne veze). Pristranosti mogu primjerice biti inherentne temeljnim skupovima podataka, osobito kad se upotrebljavaju povijesni podaci, ili se mogu generirati kad se sustavi implementiraju u stvarnom svijetu. Na rezultate koje pružaju UI sustavi mogle bi utjecati takve inherentne pristranosti koje imaju tendenciju postupnog povećanja, čime se perpetuira i pojačava postojeća diskriminacija, posebno za osobe koje pripadaju određenim skupinama ranjivih osoba, uključujući rasne ili etničke skupine. Zahtjev da skupovi podataka u najvećoj mogućoj mjeri budu potpuni i bez pogrešaka ne bi trebao utjecati na primjenu tehnika za zaštitu privatnosti u kontekstu razvoja i testiranja UI sustavâ. U skupovima podataka osobito se u obzir uzimaju, u mjeri u kojoj to iziskuje njihova namjena, obilježja, značajke ili elementi specifični za zemljopisno, kontekstualno, bihevioralno ili funkcionalno okružje u kojem se UI sustav namjerava upotrebljavati. Zahtjevi povezani s upravljanjem podacima mogu se ispuniti angažiranjem trećih strana koje nude certificirane usluge usklađivanja, uključujući provjeru upravljanja podacima, cjelovitosti skupa podataka te prakse treniranja, validacije i testiranja podataka, u mjeri u kojoj je osigurana usklađenost sa zahtjevima u pogledu podataka iz ove Uredbe.
(68)
Za razvoj in ocenjevanje visokotveganih sistemov UI bi morali imeti nekateri akterji, kot so ponudniki, priglašeni organi in drugi ustrezni subjekti, kot evropska vozlišča za digitalne inovacije, centri za testiranje in eksperimentiranje ter raziskovalci, možnost dostopa do visokokakovostnih naborov podatkov in njihove uporabe na ustreznih področjih dejavnosti, povezanih s to uredbo. Evropski skupni podatkovni prostori, ki jih je vzpostavila Komisija, ter olajšanje souporabe podatkov med podjetji in z vlado v javnem interesu bodo bistveni za zagotavljanje zaupanja vrednega, odgovornega in nediskriminatornega dostopa do visokokakovostnih podatkov za učenje, potrjevanje in testiranje sistemov UI. Evropski zdravstveni podatkovni prostor bo na področju zdravja na primer olajšal nediskriminatoren dostop do zdravstvenih podatkov in učenje algoritmov UI na teh naborih podatkov na varen, pravočasen, pregleden in zaupanja vreden način ter z ustreznim institucionalnim upravljanjem. Ustrezni pristojni organi, vključno s sektorskimi, ki zagotavljajo ali podpirajo dostop do podatkov, lahko podpirajo tudi zagotavljanje visokokakovostnih podatkov za učenje, validacijo in testiranje sistemov UI.
(68)
Kad je riječ o razvoju i procjeni visokorizičnih UI sustava, određeni akteri, kao što su dobavljači, prijavljena tijela i drugi relevantni subjekti, na primjer europski centri za digitalne inovacije, centri za testiranje i eksperimentiranje te istraživači, trebali bi imati pristup visokokvalitetnim skupovima podataka unutar područjâ aktivnosti tih aktera povezanih s ovom Uredbom. Zajednički europski podatkovni prostori koje je uspostavila Komisija te olakšavanje razmjene podataka među poduzećima i s državnim upravama u javnom interesu bit će ključni za osiguravanje pouzdanog, odgovornog i nediskriminirajućeg pristupa visokokvalitetnim podacima za treniranje, validaciju i testiranje UI sustavâ. Na primjer, u području zdravstva zajednički europski prostor za zdravstvene podatke olakšat će nediskriminirajući pristup zdravstvenim podacima i treniranje algoritama umjetne inteligencije s pomoću tih skupova podataka tako da se očuvaju privatnost, sigurnost, pravovremenost, transparentnost i pouzdanost uz odgovarajuće institucijsko upravljanje. Relevantna nadležna tijela, uključujući sektorska tijela, koja pružaju ili olakšavaju pristup podacima, mogu olakšati i pružanje visokokvalitetnih podataka za treniranje, validaciju i testiranje UI sustavâ.
(69)
Pravica do zasebnosti in varstva osebnih podatkov mora biti zagotovljena v celotni življenjski dobi sistema UI. V zvezi s tem se pri obdelavi osebnih podatkov uporabljata načeli najmanjšega obsega podatkov ter vgrajenega in privzetega varstva podatkov, kot sta določeni v pravu Unije o varstvu podatkov. Ukrepi, ki jih ponudniki sprejmejo za zagotovitev skladnosti s temi načeli, lahko vključujejo ne le anonimizacijo in šifriranje, temveč tudi uporabo tehnologije, ki omogoča vnos algoritmov v podatke in učenje sistemov UI brez prenosa med stranmi ali kopiranja samih neobdelanih ali strukturiranih podatkov in brez poseganja v zahteve glede upravljanja podatkov iz te uredbe.
(69)
Pravo na privatnost i zaštitu osobnih podataka mora biti zajamčeno tijekom cijelog životnog ciklusa UI sustava. U tom su pogledu načela smanjenja količine podataka te tehničke i integrirane zaštite podataka, kako su utvrđena u pravu Unije o zaštiti podataka, primjenjiva tijekom obrade osobnih podataka. Mjere koje dobavljači poduzimaju kako bi osigurali usklađenost s tim načelima mogu uključivati ne samo anonimizaciju i kriptiranje, nego i upotrebu tehnologije kojom se omogućuje dovođenje algoritama u podatke i treniranje UI sustavâ bez prijenosa između strana ili kopiranja samih neobrađenih ili strukturiranih podataka, ne dovodeći u pitanje zahtjeve u pogledu upravljanja podacima predviđene u ovoj Uredbi.
(70)
Da bi zaščitili pravico drugih pred diskriminacijo, ki bi lahko nastala zaradi pristranskosti v sistemih UI, bi morali imeti ponudniki možnost, da izjemoma, če je to nujno potrebno za zagotavljanje odkrivanja in popravljanja pristranskosti v zvezi z visokotveganimi sistemi UI, ob upoštevanju ustreznih zaščitnih ukrepov za temeljne pravice in svoboščine fizičnih oseb ter ob uporabi vseh veljavnih pogojev iz te uredbe ter pogojev iz uredb (EU) 2016/679 in (EU) 2018/1725 ter Direktive (EU) 2016/680, obdelujejo tudi posebne kategorije osebnih podatkov kot zadevo bistvenega javnega interesa v smislu člena 9(2), točka (g), Uredbe (EU) 2016/679 in člena 10(2), točka (g), Uredbe (EU) 2018/1725.
(70)
Kako bi se prava drugih osoba zaštitila od diskriminacije koja bi mogla proizaći iz pristranosti UI sustavâ, dobavljači bi iznimno trebali, u mjeri u kojoj je to nužno u svrhu otkrivanja i ispravljanja pristranosti u vezi s visokorizičnim UI sustavima, podložno odgovarajućim zaštitnim mjerama za temeljna prava i slobode fizičkih osoba i nakon primjene svih primjenjivih uvjeta utvrđenih na temelju ove Uredbe, dodatno uz uvjete utvrđene u uredbama (EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725 te Direktivi (EU) 2016/680, moći obrađivati i posebne kategorije osobnih podataka kao pitanje od znatnog javnog interesa u smislu članka 9. stavka 2. točke (g) Uredbe (EU) 2016/679 i članka 10. stavka 2. točke (g) Uredbe (EU) 2018/1725.
(71)
Razumljive informacije o tem, kako so bili visokotvegani sistemi UI razviti in kako delujejo skozi celotno življenjsko dobo, so bistvene za omogočanje sledljivosti teh sistemov, preverjanje skladnosti z zahtevami iz te uredbe ter spremljanje njihovega delovanja in spremljanje po dajanju na trg. To zahteva vodenje evidenc in razpoložljivost tehnične dokumentacije, ki vsebuje informacije, potrebne za oceno skladnosti sistema UI z ustreznimi zahtevami in olajšanje spremljanja po dajanju na trg. Takšne informacije bi morale vključevati splošne značilnosti, zmogljivosti in omejitve sistema, uporabljene algoritme, podatke, postopke učenja, testiranja in potrjevanja ter dokumentacijo o ustreznem sistemu obvladovanja tveganja in biti pripravljene v jasni in celoviti obliki. Tehnično dokumentacijo bi bilo treba ustrezno posodabljati v celotni življenjski dobi sistema UI. Poleg tega bi morali visokotvegani sistemi UI tehnično omogočati samodejno beleženje dogodkov z dnevniki v celotni življenjski dobi sistema.
(71)
Postojanje razumljivih informacija o načinu na koji su visokorizični UI sustavi razvijeni i načinu njihova rada tijekom cijelog njihova životnog ciklusa ključno je za omogućivanje sljedivosti tih sustava, provjeru usklađenosti sa zahtjevima ove Uredbe te praćenje njihova rada i praćenje nakon stavljanja na tržište. Za to je potrebno vođenje evidencije i dostupnost tehničke dokumentacije koja sadržava informacije potrebne za procjenu usklađenosti UI sustava s relevantnim zahtjevima i olakšavanje praćenja nakon stavljanja na tržište. Takve informacije trebale bi uključivati opće značajke, sposobnosti i ograničenja sustava, algoritme, podatke, postupke treniranja, testiranja i validacije koji su primijenjeni, kao i dokumentaciju o relevantnom sustavu upravljanja rizikom te bi trebale biti sastavljene u obliku koji je jasan i razumljiv. Tehnička dokumentacija trebala bi se ažurirati na odgovarajući način tijekom cijelog životnog ciklusa UI sustava. Nadalje, kod visokorizičnih UI sustava trebalo bi biti tehnički omogućeno automatsko bilježenje događaja putem vođenja evidencije tijekom cijelog životnog ciklusa sustava.
(72)
Pri reševanju problemov v zvezi z nepreglednostjo in kompleksnostjo nekaterih sistemov UI ter za pomoč uvajalcem pri izpolnjevanju njihovih obveznosti iz te uredbe bi bilo treba za visokotvegane sisteme UI zahtevati preglednost, preden se dajo na trg ali v uporabo. Visokotvegani sistemi UI bi morali biti zasnovani tako, da bi uvajalci lahko razumeli, kako sistem UI deluje, ocenili njegovo funkcionalnost ter razumeli njegove prednosti in omejitve. Visokotveganim sistemom UI bi morale biti priložene ustrezne informacije v obliki navodil za uporabo. Takšne informacije bi morale vključevati značilnosti, zmogljivosti in omejitve zmogljivosti sistema UI. Ti naj bi zajemali informacije o morebitnih znanih in predvidljivih okoliščinah, povezanih z uporabo visokotveganega sistema UI, vključno z ukrepi uvajalcev, ki lahko vplivajo na vedenje in zmogljivost sistema, v katerih lahko sistem UI povzroči tveganja za zdravje, varnost in temeljne pravice, o spremembah, ki jih je ponudnik vnaprej določil in ocenil glede skladnosti, ter o ustreznih ukrepih za človeški nadzor, vključno z ukrepi za lažjo razlago izhodnih podatkov sistema UI s strani uvajalcev. Preglednost, vključno s priloženimi navodili za uporabo, bi morala pomagati uvajalcem pri uporabi sistema in sprejemanju informiranih odločitev. Uvajalci bi morali biti med drugim v boljšem položaju za pravilno izbiro sistema, ki ga nameravajo uporabljati glede na obveznosti, ki veljajo zanje, biti poučeni o nameravani in izključeni uporabi ter pravilno in ustrezno uporabljati sistem UI. Da bi izboljšali čitljivost in dostopnost informacij, vključenih v navodila za uporabo, bi bilo treba, kadar je ustrezno vključiti ponazoritvene primere, na primer glede omejitev ter predvidene in izključene uporabe sistema UI. Ponudniki bi morali zagotoviti, da vsa dokumentacija, vključno z navodili za uporabo, vsebuje smiselne, celovite, dostopne in razumljive informacije, ob upoštevanju potreb in predvidljivega znanja ciljnih uvajalcev. Navodila za uporabo bi morala biti na voljo v jeziku, ki ga določi zadevna država članica in ga ciljni uvajalci brez težav razumejo.
(72)
Kako bi se pristupilo rješavanju problema povezanih s netransparentnošću i složenošću određenih UI sustava i pomoglo subjektima koji uvode UI sustav da ispune svoje obveze na temelju ove Uredbe, za visokorizične UI sustave trebalo bi zahtijevati transparentnost prije njihova stavljanja na tržište ili u upotrebu. Visokorizični UI sustavi trebali bi biti dizajnirani tako da subjekti koji ih uvode mogu razumjeti kako UI sustav funkcionira, evaluirati njegovu funkcionalnost te razumjeti njegove prednosti i ograničenja. Visokorizični UI sustavi trebali bi biti popraćeni odgovarajućim informacijama u obliku uputa za korištenje. Takve informacije trebale bi uključivati značajke, sposobnosti i ograničenja rada UI sustava. Oni bi obuhvaćali informacije o mogućim poznatim i predvidljivim okolnostima povezanima s korištenjem visokorizičnog UI sustava, uključujući djelovanje subjekta koji uvodi sustav koje može utjecati na ponašanje i učinkovitost sustava, u okviru kojeg UI sustav može prouzročiti rizike za zdravlje, sigurnost i temeljna prava, o promjenama koje je dobavljač unaprijed odredio i ocijenio u pogledu sukladnosti te o relevantnim mjerama ljudskog nadzora, uključujući mjere kojima se subjektima koji uvode sustav olakšava tumačenje izlaznih vrijednosti UI sustava. Transparentnost, uključujući popratne upute za korištenje, trebala bi pomoći subjektima koji uvode sustav pri njegovu korištenju i poduprijeti njihovo informirano donošenje odluka. Subjekti koji uvode sustav trebali bi, među ostalim, biti u boljoj poziciji da pravilno odaberu sustav koji namjeravaju upotrebljavati s obzirom na obveze koje se na njih primjenjuju, biti informirani o namjeravanim i isključenim upotrebama te pravilno i primjereno upotrebljavati UI sustav. Kako bi se poboljšale čitljivost i pristupačnost informacija sadržanih u uputama za korištenje, trebalo bi, prema potrebi, u njih uključiti ilustrativne primjere, na primjer o ograničenjima te o namjeravanim i isključenim upotrebama UI sustava. Dobavljači bi trebali osigurati da sva dokumentacija, uključujući upute za korištenje, sadržava smislene, sveobuhvatne, pristupačne i razumljive informacije, uzimajući u obzir potrebe i predvidljivo znanje ciljanih subjekata koji uvode sustav. Upute za korištenje trebale bi biti dostupne na jeziku koji bez poteškoća razumiju ciljani subjekti koji uvode sustav, a određuje ga dotična država članica.
(73)
Visokotvegani sistemi UI bi morali biti zasnovani in razviti tako, da lahko fizične osebe nadzorujejo njihovo delovanje, zagotavljajo, da se uporabljajo, kot je bilo predvideno, in da se njihovi vplivi obravnavajo v celotnem življenjskem ciklu sistema. V ta namen bi moral ponudnik sistema pred dajanjem sistema na trg ali v uporabo določiti ustrezne ukrepe za človeški nadzor. Zlasti bi morali taki ukrepi, kadar je primerno, zagotavljati, da za sistem veljajo vgrajene operativne omejitve, ki jih sistem sam ne more razveljaviti, da se sistem odziva na človeškega operaterja ter da imajo fizične osebe, ki jim je bil dodeljen človekov nadzor, potrebne kompetence, usposobljenost in pooblastila za opravljanje te vloge. Prav tako je bistveno po potrebi zagotoviti, da visokotvegani sistemi UI vključujejo mehanizme za usmerjanje in obveščanje fizične osebe, ki ji je bil dodeljen človeški nadzor, za sprejemanje informiranih odločitev o tem, ali, kdaj in kako posredovati, da bi se izognili negativnim posledicam ali tveganjem, ali ustaviti sistem, če ne deluje, kot je bilo predvideno. Glede na pomembne posledice, ki jih napačno ujemanje v nekaterih sistemih za biometrično identifikacijo ljudi pomeni za osebe, je za te sisteme ustrezno določiti okrepljeno zahtevo po človekovem nadzoru, tako da uvajalec ne more sprejeti ukrepa ali odločitve na podlagi identifikacije, ki izhaja iz sistema, če tega nista ločeno preverili in potrdili vsaj dve fizični osebi. Ti osebi sta lahko iz enega ali več subjektov in vključujeta osebo, ki upravlja ali uporablja sistem. Ta zahteva ne bi smela ustvariti nepotrebnega bremena ali zamud, in lahko bi zadoščalo, da bi se ločena preverjanja različnih oseb samodejno zabeležila v dnevnikih, ki jih ustvari sistem. Glede na posebnosti področij preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj, migracij, nadzora meje in azila se ta zahteva ne bi smela uporabljati, kadar je v skladu s pravom Unije ali nacionalnim pravom uporaba te zahteve nesorazmerna.
(73)
Visokorizične UI sustave trebalo bi dizajnirati i razvijati tako da fizičke osobe mogu nadzirati njihovo funkcioniranje, osigurati da se upotrebljavaju kako je predviđeno i da se njihovi učinci rješavaju tijekom životnog ciklusa sustava. U tom bi cilju dobavljač sustava prije njegova stavljanja na tržište ili u upotrebu trebao utvrditi odgovarajuće mjere ljudskog nadzora. Prema potrebi takvim bi mjerama osobito trebalo osigurati da su u sustav ugrađena operativna ograničenja koja sam sustav ne može promijeniti i da on reagira na ljudske operatere te da fizičke osobe zadužene za ljudski nadzor imaju potrebne kompetencije, osposobljavanje i ovlasti za obavljanje te zadaće. Također je neophodno, prema potrebi, osigurati da visokorizični UI sustavi uključuju mehanizme za usmjeravanje i informiranje fizičke osobe zadužene za ljudski nadzor kako bi donijela informirane odluke o tome treba li, kada i kako intervenirati da bi se izbjegle negativne posljedice ili rizici odnosno sustav zaustavio ako ne funkcionira kako je predviđeno. S obzirom na znatne posljedice za osobe ako u određenim sustavima za biometrijsku identifikaciju dođe do netočnih rezultata, primjereno je za te sustave predvidjeti zahtjev u pogledu pojačanog ljudskog nadzora tako da subjekt koji uvodi sustav ne može poduzeti nikakve radnje ili odluke na temelju identifikacije proizišle iz sustava ako identifikaciju nisu zasebno provjerile i potvrdile najmanje dvije fizičke osobe. Te osobe mogle bi biti iz jednog ili više subjekata i mogle bi uključivati osobu koja upravlja sustavom ili ga upotrebljava. Taj zahtjev ne bi trebao predstavljati nepotrebno opterećenje ili uzrokovati kašnjenja i moglo bi biti dovoljno da se zasebne provjere koje provode različite osobe automatski bilježe u evidenciji koju generira sustav. S obzirom na posebnosti područjâ kaznenog progona, migracija, nadzora državne granice i azila, taj se zahtjev ne bi trebao primjenjivati ako se u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom smatra da je primjena tog zahtjeva nerazmjerna.
(74)
Visokotvegani sistemi UI bi morali v celotni življenjski dobi delovati dosledno ter izpolnjevati ustrezno raven točnosti, robustnosti in kibernetske varnosti glede na njihov predvideni namen in v skladu s splošno priznanimi najsodobnejšimi tehnološkimi dosežki. Komisijo ter ustrezne organizacije in deležnike se spodbuja, naj ustrezno upoštevajo zmanjšanje tveganj in negativne učinke sistema UI. Pričakovano raven metrik zmogljivosti bi bilo treba navesti v priloženih navodilih za uporabo. Ponudniki so pozvani, naj te informacije sporočijo uvajalcem na jasen in lahko razumljiv način, brez nesporazumov ali zavajajočih izjav. Namen prava Unije o zakonskem meroslovju, vključno z direktivama 2014/31/EU (35) in 2014/32/EU (36) Evropskega parlamenta in Sveta, je zagotoviti točnost meritev ter prispevati k preglednosti in poštenosti trgovinskih poslov. V zvezi s tem bi morala Komisija v sodelovanju z ustreznimi deležniki in organizacijami, kot so organi za meroslovje in primerjalno analizo, po potrebi spodbujati razvoj referenčnih vrednosti in metodologij merjenja za sisteme UI. Pri tem bi se morala Komisija seznaniti z mednarodnimi partnerji, ki se ukvarjajo z meroslovjem in ustreznimi kazalniki merjenja v zvezi z UI, ter z njimi sodelovati.
(74)
Visokorizični UI sustavi trebali bi imati ujednačen učinak tijekom cijelog životnog ciklusa te posjedovati odgovarajuću razinu točnosti, otpornosti i kibernetičke sigurnosti s obzirom na njihovu namjenu i u skladu s općepriznatim najnovijim dostignućima. Komisija i relevantne organizacije i dionici potiču se da uzmu u obzir ublažavanje rizika i negativnih učinaka UI sustava. Očekivana razina parametara učinkovitosti trebala bi se navesti u popratnim uputama za korištenje. Dobavljači se pozivaju da te informacije dostave subjektima koji uvode sustav na jasan i lako razumljiv način, bez nesporazuma ili obmanjujućih izjava. Pravom Unije o zakonskom mjeriteljstvu, uključujući direktive 2014/31/EU (35) i 2014/32/EU (36) Europskog parlamenta i Vijeća, nastoji se osigurati točnost mjerenja te doprinijeti transparentnosti i pravednosti poslovnih transakcija. U tom kontekstu, u suradnji s relevantnim dionicima i organizacijama, kao što su tijela za mjeriteljstvo i utvrđivanje referentnih vrijednosti, Komisija bi prema potrebi trebala poticati razvoj referentnih vrijednosti i metodologija mjerenja za UI sustave. Komisija bi pritom trebala uzeti u obzir međunarodne partnere koji rade na mjeriteljstvu i relevantnim mjernim pokazateljima povezanima s umjetnom inteligencijom te surađivati s njima.
(75)
Tehnična robustnost je ključna zahteva za visokotvegane sisteme UI. Morali bi biti odporni na škodljivo ali kako drugače nezaželeno ravnanje, ki je lahko posledica omejitev znotraj sistema ali okolja, v katerem sistem deluje (npr. napake, okvare, nedoslednosti, nepričakovane situacije). Zato bi bilo treba sprejeti tehnične in organizacijske ukrepe za zagotovitev odpornosti visokotveganih sistemov UI, na primer z zasnovo in razvojem ustreznih tehničnih rešitev za preprečevanje ali zmanjšanje škodljivega ali drugače nezaželenega vedenja. Takšne tehnične rešitve lahko na primer vključujejo mehanizme, ki sistemu omogočajo varno prekinitev delovanja (načrti varne odpovedi), če so prisotne določene nepravilnosti ali delovanje poteka zunaj določenih vnaprej določenih meja. Neuspešna zaščita pred temi tveganji bi lahko imela varnostne posledice ali negativno vplivala na temeljne pravice, na primer zaradi napačnih odločitev ali napačnih ali pristranskih izhodnih podatkov, ki jih ustvari sistem UI.
(75)
Tehnička otpornost ključan je zahtjev za visokorizične UI sustave. Trebali bi biti otporni na štetno ili na drugi način nepoželjno ponašanje koje bi moglo proizaći iz ograničenjâ unutar sustava ili okružja u kojem sustavi rade (npr. pogreške, kvarovi, nedosljednosti, neočekivane situacije). Stoga bi trebalo poduzeti tehničke i organizacijske mjere kako bi se osigurala otpornost visokorizičnih UI sustava, na primjer dizajniranjem i razvojem odgovarajućih tehničkih rješenja za sprečavanje ili što veće smanjenje štetnog ili na drugi način nepoželjnog ponašanja. Ta tehnička rješenja mogu obuhvaćati, na primjer, mehanizme koji omogućuju sustavu da sigurno prekine svoj rad (sigurnosni planovi) u slučaju određenih anomalija ili ako se rad odvija izvan određenih unaprijed utvrđenih granica. Nepostojanje zaštite od tih rizika moglo bi imati posljedice za sigurnost ili negativno utjecati na temeljna prava, primjerice zbog pogrešnih odluka ili krivih ili pristranih izlaznih vrijednosti koje generira UI sustav.
(76)
Kibernetska varnost ima ključno vlogo pri zagotavljanju odpornosti sistemov UI proti poskusom spreminjanja njihove uporabe, vedenja, zmogljivosti ali ogrožanja njihovih varnostnih lastnosti s strani zlonamernih tretjih oseb, ki izkoriščajo šibke točke sistema. Kibernetski napadi na sisteme UI lahko izkoristijo posebna sredstva UI, kot so nabori učnih podatkov (npr. zastrupitev podatkov) ali naučeni modeli (npr. nasprotovalni napadi ali sklepanje o članstvu), ali pa šibke točke digitalnih sredstev sistema UI ali osnovne infrastrukture IKT. Da bi zagotovili raven kibernetske varnosti, ki ustreza tveganjem, bi morali ponudniki visokotveganih sistemov UI sprejeti ustrezne ukrepe, kot je varnostni nadzor, in pri tem po potrebi tudi upoštevati osnovne infrastrukture IKT.
(76)
Kibernetička sigurnost ključna je za otpornost UI sustavâ na pokušaje zlonamjernih trećih strana da iskoriste slabe točke tih sustava kako bi im izmijenili način korištenja, ponašanje, učinkovitost ili ugrozili njihova sigurnosna svojstva. U kibernetičkim napadima na UI sustave moguće je iskoristiti resurse specifične za umjetnu inteligenciju, kao što su skupovi podataka za treniranje (npr. trovanje podataka) ili istrenirani modeli (npr. neprijateljski napadi ili utvrđivanje pripadnosti) ili iskoristiti slabe točke digitalnih resursa UI sustava odnosno osnovne IKT infrastrukture. Kako bi se osigurala razina kibernetičke sigurnosti primjerena rizicima, dobavljači visokorizičnih UI sustava trebali bi stoga poduzeti odgovarajuće mjere, kao što su sigurnosne kontrole, prema potrebi uzimajući u obzir i osnovnu IKT infrastrukturu.
(77)
Brez poseganja v zahteve v zvezi z robustnostjo in natančnostjo iz te uredbe se lahko skladnost visokotveganih sistemov UI, ki spadajo na področje uporabe uredbe Evropskega parlamenta in Sveta o horizontalnih zahtevah glede kibernetske varnosti za izdelke z digitalnimi elementi, v skladu z navedeno uredbo, z zahtevami glede kibernetske varnosti iz te uredbe dokaže z izpolnjevanjem bistvenih zahtev glede kibernetske varnosti iz navedene uredbe. Če visokotvegani sistemi UI izpolnjujejo bistvene zahteve iz uredbe o horizontalnih zahtevah glede kibernetske varnosti za izdelke z digitalnimi elementi, štejejo za skladne z zahtevami glede kibernetske varnosti iz te uredbe, če je izpolnjevanje navedenih zahtev dokazano v EU izjavi o skladnosti ali delih izjave, izdane na podlagi navedene uredbe. V ta namen bi bilo treba pri oceni tveganj za kibernetsko varnost, povezanih s proizvodom z digitalnimi elementi, razvrščenimi kot visokotvegani sistem UI v skladu s to uredbo, ki se izvede na podlagi uredbe o horizontalnih zahtevah glede kibernetske varnosti za izdelke z digitalnimi elementi, upoštevati tveganja za kibernetsko odpornost sistema UI na poskuse nepooblaščenih tretjih oseb, da z izkoriščanjem šibkih točk sistema spremenijo njegovo uporabo, vedenje ali zmogljivost, vključno s šibkimi točkami, ki so specifične za UI, kot so zastrupitev podatkov ali nasprotovalni napadi, ter v zvezi s tveganji za temeljne pravice, kot je zahtevano v tej uredbi.
(77)
Ne dovodeći u pitanje zahtjeve koji se odnose na otpornost i točnost utvrđene u ovoj Uredbi, visokorizični UI sustavi obuhvaćeni područjem primjene uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o horizontalnim kibernetičkosigurnosnim zahtjevima za proizvode s digitalnim elementima u skladu s tom uredbom mogu dokazati sukladnost s kibernetičkosigurnosnim zahtjevima ove Uredbe ispunjavanjem osnovnih kibernetičkosigurnosnih zahtjeva iz te uredbe. Ako visokorizični UI sustavi ispunjavaju osnovne zahtjeve iz uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o horizontalnim kibernetičkosigurnosnim zahtjevima za proizvode s digitalnim elementima trebalo bi ih smatrati usklađenima s kibernetičkosigurnosnim zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi u mjeri u kojoj je ispunjavanje tih zahtjeva dokazano u EU izjavi o sukladnosti izdanoj na temelju te uredbe ili u dijelovima te izjave. U tom cilju, tijekom procjene kibernetičkosigurnosnih rizika povezanih s proizvodima s digitalnim elementima koji su klasificirani kao visokorizični UI sustav u skladu s ovom Uredbom, koja se provodi na temelju uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o horizontalnim kibernetičkosigurnosnim zahtjevima za proizvode s digitalnim elementima, trebalo bi uzeti u obzir rizike za kibernetičku otpornost UI sustava kad se radi o pokušajima neovlaštenih trećih strana da promijene njegovo korištenje, ponašanje ili učinkovitost, uključujući ranjivosti specifične za umjetnu inteligenciju kao što su trovanje podacima ili neprijateljski napadi, kao i, kada je to relevantno, rizike za temeljna prava kako je propisano ovom Uredbom.
(78)
Postopek ugotavljanja skladnosti iz te uredbe bi bilo treba uporabljati v zvezi z bistvenimi zahtevami glede kibernetske varnosti proizvoda z digitalnimi elementi, ki jih zajema uredba o horizontalnih zahtevah glede kibernetske varnosti za izdelke z digitalnimi elementi in je razvrščen kot visokotvegani sistem UI na podlagi te uredbe. Vendar to pravilo ne bi smelo povzročiti znižanja potrebne ravni zanesljivosti za kritične proizvode z digitalnimi elementi, ki jih zajema uredba o horizontalnih zahtevah glede kibernetske varnosti za izdelke z digitalnimi elementi. Zato z odstopanjem od tega pravila za visokotvegane sisteme UI, ki spadajo na področje uporabe te uredbe in so opredeljeni tudi kot pomembni in kritični proizvodi z digitalnimi elementi na podlagi uredbe o horizontalnih zahtevah glede kibernetske varnosti za izdelke z digitalnimi elementi ter se zanje uporablja postopek ugotavljanja skladnosti na podlagi notranjega nadzora iz ene od prilog k tej uredbi, veljajo določbe o ugotavljanju skladnosti iz uredbe o horizontalnih zahtevah glede kibernetske varnosti za izdelke z digitalnimi elementi, kar zadeva bistvene zahteve glede kibernetske varnosti iz navedene uredbe. V tem primeru bi bilo treba za vse druge vidike, ki jih zajema ta uredba, uporabljati ustrezne določbe o ugotavljanju skladnosti na podlagi notranjega nadzora iz ene od prilog k tej uredbi. Komisija bi morala na podlagi poznavanja področja in strokovnega znanja agencije ENISA o politiki kibernetske varnosti in nalogah, dodeljenih agenciji ENISA na podlagi Uredbe (EU) 2019/881 Evropskega parlamenta in Sveta (37), sodelovati z agencijo ENISA pri vprašanjih, povezanih s kibernetsko varnostjo sistemov UI.
(78)
Postupak ocjenjivanja sukladnosti predviđen ovom Uredbom trebao bi se primjenjivati u odnosu na osnovne kibernetičkosigurnosne zahtjeve za proizvod s digitalnim elementima obuhvaćen uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o horizontalnim kibernetičkosigurnosnim zahtjevima za proizvode s digitalnim elementima koji je klasificiran kao visokorizični UI sustav na temelju ove Uredbe. Međutim, to pravilo ne bi trebalo rezultirati smanjenjem potrebne razine jamstva za kritične proizvode s digitalnim elementima obuhvaćene uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o horizontalnim kibernetičkosigurnosnim zahtjevima za proizvode s digitalnim elementima. Stoga, odstupajući od tog pravila, visokorizični UI sustavi koji su obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe i ujedno su klasificirani kao važni i kritični proizvodi s digitalnim elementima na temelju uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o horizontalnim kibernetičkosigurnosnim zahtjevima za proizvode s digitalnim elementima te na koje se primjenjuje postupak ocjenjivanja sukladnosti na temelju unutarnje kontrole utvrđen u prilogu ovoj Uredbi podliježu odredbama o ocjenjivanju sukladnosti iz uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o horizontalnim kibernetičkosigurnosnim zahtjevima za proizvode s digitalnim elementima u mjeri u kojoj se to odnosi na osnovne kibernetičkosigurnosne zahtjeve iz te uredbe. U tom bi se slučaju na sve ostale aspekte obuhvaćene ovom Uredbom trebale primjenjivati odgovarajuće odredbe o ocjenjivanju sukladnosti na temelju unutarnje kontrole utvrđene u prilogu ovoj Uredbi. Na osnovi znanja i stručnosti ENISA-e u području kibernetičkosigurnosne politike i zadaća dodijeljenih ENISA-i na temelju Uredbe (EU) 2019/881 Europskog parlamenta i Vijeća (37), Komisija bi trebala surađivati s ENISA-om u pitanjima povezanima s kibernetičkom sigurnošću UI sustavâ.
(79)
Primerno je, da določena fizična ali pravna oseba, opredeljena kot ponudnik, prevzame odgovornost za dajanje visokotveganega sistema UI na trg ali v uporabo, ne glede na to, ali je ta oseba tista, ki je zasnovala ali razvila sistem.
(79)
Primjereno je da određena fizička ili pravna osoba, koja je definirana kao dobavljač, preuzme odgovornost za stavljanje visokorizičnog UI sustava na tržište ili u upotrebu, bez obzira na to je li ta fizička ili pravna osoba ista osoba koja je dizajnirala ili razvila sustav.
(80)
Kot podpisnice Konvencije Organizacije združenih narodov o pravicah invalidov so Unija in države članice pravno zavezane, da ščitijo invalide pred diskriminacijo in spodbujajo njihovo enakost, jim zagotovijo, da imajo enako kot drugi dostop do informacijskih in komunikacijskih tehnologij in sistemov, ter da se spoštuje njihova zasebnost. Ob vse večjem pomenu in uporabi sistemov UI bi morala uporaba načel univerzalnega oblikovanja pri vseh novih tehnologijah in storitvah zagotoviti popoln in enakopraven dostop vsem, ki so lahko izpostavljeni tehnologijam UI ali te tehnologije uporabljajo, tudi invalidom, na način, ki v celoti upošteva njihovo prirojeno dostojanstvo in raznolikost. Zato je bistvenega pomena, da ponudniki zagotavljajo popolno skladnost z zahtevami glede dostopnosti, tudi z Direktivo (EU) 2016/2102 Evropskega parlamenta in Sveta (38) in Direktivo (EU) 2019/882. Ponudniki bi morali zagotoviti skladnost s temi zahtevami že pri zasnovi. Zato bi bilo treba potrebne ukrepe v čim večji meri vključiti v zasnovo visokotveganega sistema UI.
(80)
Kao potpisnice Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, Unija i države članice imaju pravnu obvezu štititi osobe s invaliditetom od diskriminacije i promicati njihovu ravnopravnost, osigurati da osobe s invaliditetom imaju pristup informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i sustavima na ravnopravnoj osnovi te zajamčiti poštovanje privatnosti osoba s invaliditetom. S obzirom na sve veću važnost i upotrebu UI sustavâ, primjenom univerzalnih načela dizajna na sve nove tehnologije i usluge trebao bi se osigurati potpun i ravnopravan pristup za sve osobe na koje bi tehnologije umjetne inteligencije mogle utjecati ili koje te tehnologije upotrebljavaju, uključujući osobe s invaliditetom, na način kojim se u cijelosti poštuju njihovo inherentno dostojanstvo i raznolikost. Stoga je ključno da dobavljači osiguraju potpunu usklađenost sa zahtjevima u pogledu pristupačnosti, uključujući Direktivu (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća (38) i Direktivu (EU) 2019/882. Dobavljači bi trebali osigurati integriranu usklađenost s tim zahtjevima. Stoga bi potrebne mjere trebalo što je više moguće uključiti u dizajn visokorizičnog UI sustava.
(81)
Ponudnik bi moral vzpostaviti zanesljiv sistem upravljanja kakovosti, zagotoviti izvedbo zahtevanega postopka ugotavljanja skladnosti, pripraviti ustrezno dokumentacijo in vzpostaviti robusten sistem spremljanja po dajanju na trg. Ponudniki visokotveganih sistemov UI, za katere veljajo obveznosti v zvezi s sistemi upravljanja kakovosti na podlagi ustreznega sektorskega prava Unije, bi morali imeti možnost, da elemente sistema upravljanja kakovosti iz te uredbe vključijo v obstoječi sistem upravljanja kakovosti, določen v navedenem drugem sektorskem pravu Unije. Pri prihodnjih dejavnostih standardizacije ali smernicah, ki jih sprejme Komisija, bi bilo treba upoštevati tudi dopolnjevanje med to uredbo in obstoječim sektorskim pravom Unije. Javni organi, ki visokotvegane sisteme UI dajo v uporabo za lastno uporabo, lahko sprejmejo in izvajajo pravila za sistem upravljanja kakovosti kot del sistema upravljanja kakovosti, sprejetega bodisi na nacionalni ali na regionalni ravni, ob upoštevanju posebnosti sektorja ter pristojnosti in organizacije zadevnega javnega organa.
(81)
Dobavljač bi trebao uspostaviti pouzdan sustav upravljanja kvalitetom, osigurati realizaciju postupka ocjenjivanja sukladnosti koji se zahtijeva, sastaviti relevantnu dokumentaciju i uspostaviti pouzdan sustav praćenja nakon stavljanja na tržište. Dobavljači visokorizičnih UI sustava koji podliježu obvezama u pogledu sustavâ upravljanja kvalitetom u skladu s relevantnim sektorskim pravom Unije trebali bi imati mogućnost uključiti elemente sustava upravljanja kvalitetom predviđenog u ovoj Uredbi u postojeći sustav upravljanja kvalitetom predviđen u tom drugom sektorskom pravu Unije. Komplementarnost ove Uredbe i postojećeg sektorskog prava Unije trebala bi se uzeti u obzir i u budućim aktivnostima normizacije ili smjernicama koje donosi Komisija. Tijela javne vlasti koja stavljaju visokorizične UI sustave u upotrebu za vlastite potrebe mogu donijeti i provoditi pravila za sustav upravljanja kvalitetom u okviru sustava upravljanja kvalitetom donesenog na nacionalnoj ili regionalnoj razini, prema potrebi, uzimajući u obzir posebnosti sektora te nadležnosti i organizaciju dotičnog tijela javne vlasti.
(82)
Da se omogoči izvajanje te uredbe in ustvarijo enaki konkurenčni pogoji za operaterje ter ob upoštevanju različnih oblik omogočanja dostopnosti digitalnih proizvodov, je pomembno zagotoviti, da lahko oseba s sedežem v Uniji v vseh okoliščinah organom zagotovi vse potrebne informacije o skladnosti sistema UI. Zato bi morali ponudniki s sedežem v tretjih državah pred dajanjem svojih sistemov UI na voljo v Uniji, s pisnim pooblastilom imenovati pooblaščenega zastopnika s sedežem v Uniji. Ta pooblaščeni zastopnik ima ključno vlogo pri zagotavljanju skladnosti visokotveganih sistemov UI, ki jih ti ponudniki, ki nimajo sedeža v Uniji, dajejo na trg ali v uporabo v Uniji, in je njihova kontaktna oseba s sedežem v Uniji.
(82)
Kako bi se omogućilo izvršavanje ove Uredbe i osigurali jednaki uvjeti za operatere te uzimajući u obzir različite oblike stavljanja digitalnih proizvoda na raspolaganje, važno je osigurati da osoba s poslovnim nastanom u Uniji u svim okolnostima može nadležnim tijelima pružiti sve potrebne informacije o usklađenosti pojedinog UI sustava. Stoga bi dobavljači s poslovnim nastanom u trećim zemljama trebali pisanim ovlaštenjem imenovati ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Uniji prije stavljanja svojih UI sustava na raspolaganje u Uniji. Taj ovlašteni zastupnik ima ključnu ulogu u osiguravanju usklađenosti visokorizičnih UI sustava koje ti dobavljači koji nemaju poslovni nastan u Uniji stavljaju na tržište ili u upotrebu u Uniji i služi kao njihova osoba za kontakt s poslovnim nastanom u Uniji.
(83)
Glede na naravo in kompleksnost verige vrednosti za sisteme UI ter v skladu z novim zakonodajnim okvirom je bistveno zagotoviti pravno varnost in olajšati skladnost s to uredbo. Zato je treba pojasniti vlogo in posebne obveznosti zadevnih operaterjev v tej verigi vrednosti, kot so uvozniki in distributerji, ki lahko prispevajo k razvoju sistemov UI. V nekaterih situacijah bi lahko ti operaterji imeli več kot eno vlogo hkrati in bi morali zato kumulativno izpolnjevati vse zadevne obveznosti, povezane s temi vlogami. Tako bi na primer operater lahko hkrati bil distributer in uvoznik.
(83)
S obzirom na prirodu i složenost lanca vrijednosti za UI sustave te u skladu s načelima novog zakonodavnog okvira, ključno je osigurati pravnu sigurnost i olakšati usklađenost s ovom Uredbom. Stoga je potrebno pojasniti ulogu i posebne obveze relevantnih operatera duž tog lanca vrijednosti, kao što su uvoznici i distributeri koji mogu doprinijeti razvoju UI sustava. U određenim situacijama ti bi operateri mogli istodobno djelovati u više uloga i stoga bi trebali kumulativno ispunjavati sve relevantne obveze povezane s tim ulogama. Na primjer, operater bi mogao istodobno djelovati kao distributer i uvoznik.
(84)
Za zagotovitev pravne varnosti je treba pojasniti, da bi bilo treba pod določenimi pogoji vsakega distributerja, uvoznika, uvajalca ali druge tretje osebe šteti za ponudnika visokotveganega sistema UI in bi zato moral prevzeti vse zadevne obveznosti. To bi veljalo, če ta stranka svoje ime ali znamko vnese v visokotvegani sistem UI, ki je že dan na trg ali v uporabo, brez poseganja v pogodbene dogovore, ki določajo, da se obveznosti dodelijo drugače. To bi veljalo tudi, če ta stranka bistveno spremeni visokotvegani sistem UI, ki je že bil dan na trg ali v uporabo, na način, da ostane visokotvegani sistem UI v skladu s to uredbo, ali če spremeni predvideni namen sistema UI, vključno z sistemom UI za splošne namene, ki ni bil razvrščen kot sistem visokega tveganja in je že bil dan na trg ali v uporabo, na način, da sistem UI postane sistem visokega tveganja v skladu s to uredbo. Te določbe bi bilo treba uporabljati brez poseganja v bolj specifične določbe v okviru določene harmonizacijske zakonodaje, temelječe na novem zakonodajnem okviru, ki naj bi se uporabljala skupaj s to uredbo. Na primer člen 16(2) Uredbe (EU) 2017/745, v katerem je določeno, da nekatere spremembe ne bi smele šteti kot spremembe pripomočka, ki bi lahko vplivale na skladnost z veljavnimi zahtevami, bi bilo treba še naprej uporabljati za visokotvegane sisteme UI, ki so medicinski pripomočki v smislu navedene uredbe.
(84)
Kako bi se zajamčila pravna sigurnost, potrebno je pojasniti da bi se pod određenim posebnim uvjetima svaki dobavljač, uvoznik, subjekt koji uvodi sustav ili treća strana trebali smatrati dobavljačem visokorizičnog UI sustava i stoga preuzeti sve relevantne obveze. To bi bio slučaj ako ta strana stavi svoje ime ili žig na visokorizični UI sustav koji je već stavljen na tržište ili u upotrebu, ne dovodeći u pitanje ugovorne aranžmane u kojima je utvrđena drukčija raspodjela obveza. To bi bio slučaj i ako ta strana bitno izmijeni visokorizični UI sustav koji je već stavljen na tržište ili u upotrebu na način da on i dalje bude visokorizičan u skladu s ovom Uredbom, ili ako izmijeni namjenu UI sustava, uključujući UI sustav opće namjene, koji nije bio klasificiran kao visokorizičan i već je stavljen na tržište ili u upotrebu, na način da UI sustav postane visokorizičan u skladu s ovom Uredbom. Te bi se odredbe trebale primjenjivati ne dovodeći u pitanje detaljnije odredbe utvrđene u određenom zakonodavstvu Unije o usklađivanju na temelju novog zakonodavnog okvira, zajedno s kojima bi se ova Uredba trebala primjenjivati. Na primjer, članak 16. stavak 2. Uredbe (EU) 2017/745, u kojem se navodi da određene promjene ne bi trebalo smatrati izmjenama proizvoda koje mogu utjecati na njegovu usklađenost s primjenjivim zahtjevima, trebao bi se i dalje primjenjivati na visokorizične UI sustave koji su medicinski proizvodi u smislu te uredbe.
(85)
Sistemi UI za splošne namene se lahko uporabljajo kot samostojni visokotvegani sistemi UI ali pa so komponente drugih visokotveganih sistemov UI. Zato bi morali ponudniki takih sistemov zaradi njihove posebne narave in za zagotovitev pravične delitve odgovornosti v verigi vrednosti UI ne glede na to, ali lahko drugi ponudniki te sisteme uporabljajo kot samostojne visokotvegane sisteme UI ali kot komponente visokotveganih sistemov UI in če v tej uredbi ni določeno drugače, tesno sodelovati s ponudniki zadevnih visokotveganih sistemov UI, da bi jim omogočili izpolnjevanje obveznosti iz te uredbe, in s pristojnimi organi, ustanovljenimi na podlagi te uredbe.
(85)
UI sustavi opće namjene mogu se upotrebljavati samostalno kao visokorizični UI sustavi ili mogu biti komponente drugih visokorizičnih UI sustava. Stoga, zbog njihove specifične prirode i radi jamčenja pravedne podjele odgovornosti diljem lanca vrijednosti umjetne inteligencije, neovisno o tome mogu li ih drugi dobavljači upotrebljavati samostalno kao visokorizične UI sustave ili kao komponente visokorizičnih UI sustava i ako na temelju ove Uredbe nije drugačije predviđeno, dobavljači takvih sustava trebali bi blisko surađivati s dobavljačima relevantnih visokorizičnih UI sustava kako bi im se omogućilo ispunjavanje relevantnih obveza na temelju ove Uredbe i s nadležnim tijelima osnovanima na temelju ove Uredbe.
(86)
Kadar na podlagi pogojev iz te uredbe ponudnik, ki je sistem UI prvotno dal na trg ali v uporabo, za namene te uredbe ne bi smel več šteti za ponudnika in če ta ponudnik ni izrecno izključil spremembe sistema UI v visokotvegani sistem UI, bi moral nekdanji ponudnik kljub temu tesno sodelovati in dati na voljo potrebne informacije ter zagotoviti razumno pričakovani tehnični dostop in drugo pomoč, ki so potrebni za izpolnjevanje obveznosti iz te uredbe, zlasti v zvezi s skladnostjo visokotveganih sistemov UI z ugotavljanjem skladnosti.
(86)
Ako se u skladu s uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi dobavljač koji je prvotno stavio UI sustav na tržište ili u upotrebu više ne smatra dobavljačem za potrebe ove Uredbe i ako taj dobavljač nije izričito isključio pretvaranje UI sustava u visokorizični UI sustav, bivši dobavljač ipak bi trebao blisko surađivati i staviti na raspolaganje potrebne informacije te pružiti razumno očekivani tehnički pristup i drugu pomoć koji su potrebni za ispunjavanje obveza utvrđenih u ovoj Uredbi, posebno u pogledu usklađenosti s ocjenjivanjem sukladnosti visokorizičnih UI sustava.
(87)
Poleg tega, kadar visokotvegani sistem UI, ki je varnostna komponenta proizvoda, ki spada na področje uporabe harmonizacijske zakonodaje Unije na podlagi novega zakonodajnega okvira, ni dan na trg ali v uporabo neodvisno od proizvoda, bi moral proizvajalec proizvoda, opredeljen v navedeni zakonodaji, izpolnjevati obveznosti ponudnika iz te uredbe in zlasti zagotoviti, da sistem UI, vgrajen v končni proizvod, izpolnjuje zahteve iz te uredbe.
(87)
Usto, ako se visokorizični UI sustav koji je sigurnosna komponenta proizvoda obuhvaćenog zakonodavstvom Unije o usklađivanju na temelju novog zakonodavnog okvira ne stavlja na tržište ili u upotrebu neovisno o proizvodu, proizvođač proizvoda definiran u tom zakonodavstvu trebao bi ispunjavati obveze dobavljača utvrđene u ovoj Uredbi, a osobito osigurati da UI sustav ugrađen u konačni proizvod ispunjava zahtjeve iz ove Uredbe.
(88)
V verigi vrednosti UI sisteme UI, orodja in storitve, pa tudi komponente ali procese, ki jih ponudnik vključi v sistem UI z različnimi cilji, vključno z učenjem modelov, ponovnim učenjem modelov, testiranjem in ocenjevanjem modelov, vključevanjem v programsko opremo ali drugimi vidiki razvoja modela, pogosto dobavlja več strani. Te strani imajo pomembno vlogo v verigi vrednosti v odnosu do ponudnika visokotveganega sistema UI, v katerega so vključeni njihovi sistemi UI, orodja, storitve, komponente ali procesi, in bi morale temu ponudniku v pisni obliki zagotoviti potrebne informacije, zmogljivosti, tehnični dostop in drugo pomoč na podlagi splošno priznanih najsodobnejših tehnoloških dosežkov, da bi lahko ponudnik v celoti izpolnjeval obveznosti iz te uredbe, ne da bi bile pri tem ogrožene njegove pravice intelektualne lastnine ali poslovne skrivnosti.
(88)
U vrijednosnom lancu umjetne inteligencije često više strana dobavlja UI sustave, alate i usluge, ali i komponente ili procese koje dobavljač potom ugrađuje u UI sustav s različitim ciljevima, među ostalim radi treniranja modela, ponovnog treniranja modela, testiranja i evaluacije modela, integracije u softver ili drugih aspekata razvoja modela. Te strane imaju važnu ulogu u lancu vrijednosti prema dobavljaču visokorizičnog UI sustava u koji su integrirani njihovi UI sustavi, alati, usluge, komponente ili procesi te bi tom dobavljaču u pisanom obliku trebale pružiti potrebne informacije, mogućnosti, tehnički pristup i drugu pomoć na temelju općepriznatih najnovijih dostignuća kako bi dobavljač mogao u potpunosti ispuniti obveze utvrđene u ovoj Uredbi, a da se pritom ne dovedu u pitanje njihova prava intelektualnog vlasništva ili poslovne tajne.
(89)
Za tretje osebe, ki javnosti omogočajo dostop do orodij, storitev, postopkov ali komponent UI, ki niso modeli UI za splošne namene, ne bi smela veljati obveznost glede izpolnjevanja zahtev, ki se nanašajo na odgovornosti v verigi vrednosti UI, zlasti do ponudnika, ki jih je uporabil ali vključil, če so ta orodja, storitve, postopki ali komponente UI dostopni na podlagi proste in odprtokodne licence. Razvijalce brezplačnih in odprtokodnih orodij, storitev, postopkov ali komponent UI, ki niso modeli UI za splošne namene, pa bi bilo treba spodbujati k izvajanju splošno sprejetih dokumentacijskih praks, kot so vzorčne kartice in podatkovni listi, da bi pospešili izmenjavo informacij v verigi vrednosti UI, kar bi omogočilo spodbujanje zaupanja vrednih sistemov UI v Uniji.
(89)
Treće strane koje javnosti na raspolaganje stavljaju UI alate, usluge, procese ili komponente koji nisu UI modeli opće namjene ne bi trebale biti obvezne ispunjavati zahtjeve u vezi s odgovornošću duž lanca vrijednosti umjetne inteligencije, posebno prema dobavljaču koji ih je koristio ili integrirao, ako su ti UI alati, usluge, procesi ili komponente dostupni na temelju besplatne licencije za softver otvorenog koda. Razvojne programere besplatnih UI alata, usluga, procesa otvorenog koda ili komponenti koji nisu UI modeli opće namjene trebalo bi poticati da primjenjuju široko prihvaćene prakse dokumentiranja, kao što su kartice modela i podatkovne kartice kako bi se ubrzala razmjena informacija duž vrijednosnog lanca umjetne inteligencije i omogućilo promicanje pouzdanih UI sustava u Uniji.
(90)
Komisija bi lahko razvila in priporočila prostovoljne vzorčne pogodbene pogoje med ponudniki visokotveganih sistemov UI in tretjimi osebami, ki zagotavljajo orodja, storitve, komponente ali procese, ki se uporabljajo ali vključujejo v visokotvegane sisteme UI, da bi olajšali sodelovanje v verigi vrednosti. Komisija bi morala pri oblikovanju prostovoljnih vzorčnih pogodbenih pogojev upoštevati morebitne pogodbene zahteve, ki se uporabljajo v posameznih sektorjih ali poslovnih primerih.
(90)
Komisija bi mogla razviti i preporučiti dobrovoljne modele ugovornih uvjeta između dobavljača visokorizičnih UI sustava i trećih strana koji isporučuju alate, usluge, komponente ili procese koji se upotrebljavaju u visokorizičnim UI sustavima ili su u njih integrirani kako bi se olakšala suradnja duž lanca vrijednosti. Pri izradi dobrovoljnih modela ugovornih uvjeta Komisija bi trebala uzeti u obzir i moguće ugovorne zahtjeve primjenjive u određenim sektorima ili poslovnim modelima.
(91)
Glede na naravo sistemov UI ter tveganja za varnost in temeljne pravice, ki so morda povezana z njihovo uporabo, tudi kar zadeva potrebo po zagotovitvi ustreznega spremljanja zmogljivosti sistema UI v realnem življenju, je primerno določiti posebne odgovornosti za uvajalce. Uvajalci bi morali zlasti sprejeti ustrezne tehnične in organizacijske ukrepe za zagotovitev, da uporabljajo visokotvegane sisteme UI v skladu z navodili za uporabo, pri čemer bi bilo treba določiti nekatere druge obveznosti v zvezi s spremljanjem delovanja sistemov UI in v zvezi z vodenjem evidenc, če je to primerno. Poleg tega bi morali uvajalci zagotoviti, da imajo osebe, dodeljene za izvajanje navodil za uporabo in človeški nadzor, kot je določeno v tej uredbi, potrebne kompetence, zlasti ustrezno raven pismenosti, usposobljenosti in pooblastil na področju UI za pravilno izpolnjevanje teh nalog. Te obveznosti ne bi smele posegati v druge obveznosti uvajalcev v zvezi z visokotveganimi sistemi UI na podlagi prava Unije ali nacionalnega prava.
(91)
S obzirom na prirodu UI sustavâ i rizike za sigurnost i temeljna prava koji se potencijalno mogu povezati s njihovim korištenjem, među ostalim u pogledu potrebe da se osigura propisno praćenje učinkovitosti UI sustava u stvarnim uvjetima, primjereno je utvrditi posebne odgovornosti za subjekte koji ih uvode. Subjekti koji uvode UI sustave osobito bi trebali poduzeti primjerene tehničke i organizacijske mjere kako bi osigurali da upotrebljavaju visokorizične UI sustave u skladu s uputama za korištenje te bi, prema potrebi, trebalo predvidjeti određene druge obveze u pogledu praćenja funkcioniranja UI sustavâ i vođenja evidencije. Nadalje, subjekti koji uvode sustav trebali bi osigurati da osobe kojima je povjerena provedba uputa za korištenje i ljudskog nadzora kako je utvrđeno u ovoj Uredbi imaju potrebne kompetencije, osobito odgovarajuću razinu pismenosti, osposobljavanja i ovlasti u području umjetne inteligencije, za pravilno obavljanje tih zadaća. Tim se obvezama ne bi trebale dovoditi u pitanje druge obveze subjekata koji uvode UI sustave u pogledu visokorizičnih UI sustava na temelju prava Unije ili nacionalnog prava.
(92)
Ta uredba ne posega v obveznosti delodajalcev, da delavce ali njihove predstavnike obveščajo ali se z njimi posvetujejo na podlagi prava Unije ali nacionalnega prava in prakse, vključno z Direktivo 2002/14/ES Evropskega parlamenta in Sveta (39) o odločitvah o dajanju v uporabo ali uporabi sistemov UI. Še naprej je treba zagotavljati informacije delavcem in njihovim predstavnikom o načrtovani uvedbi visokotveganih sistemov UI na delovnem mestu, kadar niso izpolnjeni pogoji za te obveznosti glede obveščanja ali obveščanja in posvetovanja iz drugih pravnih instrumentov. Poleg tega je taka pravica do obveščenosti pomožna in potrebna za cilj varstva temeljnih pravic, na katerem temelji ta uredba. Zato bi bilo treba v tej uredbi določiti zahtevo po informacijah v ta namen, ne da bi to vplivalo na obstoječe pravice delavcev.
(92)
Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje obveze poslodavaca da obavijeste radnike ili njihove predstavnike ili da se savjetuju s njima na temelju prava i prakse Unije ili nacionalnog prava i prakse, uključujući Direktivu 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (39), o odlukama o stavljanju u upotrebu ili korištenju UI sustavâ. I dalje je potrebno osigurati obavješćivanje radnika i njihovih predstavnika o planiranom uvođenju visokorizičnih UI sustava na radnom mjestu ako nisu ispunjeni uvjeti za te obveze obavješćivanja ili obavješćivanja i savjetovanja iz drugih pravnih instrumenata. Nadalje, takvo pravo na obavješćivanje sporedno je i potrebno u odnosu na cilj zaštite temeljnih prava na kojem se temelji ova Uredba. Stoga bi u ovoj Uredbi trebalo utvrditi obvezu obavješćivanja u tu svrhu, a da se pritom ne utječe na postojeća prava radnika.
(93)
Poleg tega, da lahko tveganja, povezana s sistemi UI, nastanejo zaradi načina zasnove takih sistemov, lahko tveganja izvirajo tudi iz tega, kako se taki sistemi uporabljajo. Uvajalci visokotveganega sistema UI imajo zato ključno vlogo pri skrbi za zaščito temeljnih pravic, kar dopolnjuje obveznosti ponudnika pri razvoju sistema UI. Uvajalci najbolje razumejo, kako se bo visokotvegani sistem UI dejansko uporabljal, in lahko tako opredelijo potencialna velika tveganja, ki niso bila predvidena v fazi razvoja, saj natančneje poznajo okoliščine uporabe, osebe ali skupine oseb, ki bodo verjetno izpostavljene, vključno z ranljivimi skupinami. Uvajalci visokotveganih sistemov UI, navedeni v eni od prilog k tej uredbi, imajo tudi ključno vlogo pri obveščanju fizičnih oseb in bi morali pri sprejemanju odločitev ali pomoči pri sprejemanju odločitev v zvezi s fizičnimi osebami po potrebi obvestiti fizične osebe, da se zanje uporablja visokotvegani sistem UI. Te informacije bi morale vključevati njegov predvideni namen in vrsto odločitev, ki jih sprejema. Uvajalec bi moral fizične osebe obvestiti tudi o njihovi pravici do obrazložitve iz te uredbe. Kar zadeva visokotvegane sisteme UI, ki se uporabljajo za namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj, bi bilo treba to obveznost izvajati v skladu s členom 13 Direktive (EU) 2016/680.
(93)
Iako rizici povezani s UI sustavima mogu proizlaziti iz načina na koji su ti sustavi dizajnirani, mogu biti uzrokovani i načinom na koji se oni koriste. Subjekti koji uvode visokorizične UI sustave stoga imaju ključnu ulogu u osiguravanju zaštite temeljnih prava, čime se dopunjuju obveze dobavljača pri razvoju UI sustava. Subjekti koji uvode UI sustave u najboljem su položaju da razumiju kako će se visokorizični UI sustav konkretno koristiti te stoga mogu utvrditi potencijalne znatne rizike koji nisu predviđeni u fazi razvoja, zahvaljujući preciznijem poznavanju konteksta korištenja te osoba ili skupina osoba koje bi vjerojatno bile zahvaćene, uključujući skupine ranjivih osoba. Subjekti koji uvode visokorizične UI sustave navedene u prilogu ovoj Uredbi također imaju ključnu ulogu u informiranju fizičkih osoba i trebali bi, kada donose odluke ili pomažu u donošenju odluka povezanih s fizičkim osobama, ako je primjenjivo, obavijestiti fizičke osobe da podliježu korištenju visokorizičnog UI sustava. Te informacije trebale bi obuhvaćati namjenu sustava i vrstu odluka koje donosi. Subjekt koji uvodi sustav trebao bi obavijestiti fizičke osobe i o njihovu pravu na objašnjenje predviđenom na temelju ove Uredbe. Kad je riječ o visokorizičnim UI sustavima koji se upotrebljavaju u svrhu kaznenog progona, tu bi obvezu trebalo provesti u skladu s člankom 13. Direktive (EU) 2016/680.
(94)
Vsaka obdelava biometričnih podatkov, vključena v uporabo sistemov UI za biometrično identifikacijo za namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj, mora biti skladna s členom 10 Direktive (EU) 2016/680, ki omogoča tako obdelavo le, kadar je to nujno potrebno, ob upoštevanju ustreznih zaščitnih ukrepov za pravice in svoboščine posameznika, na katerega se nanašajo osebni podatki, in kadar je to dovoljeno v skladu s pravom Unije ali pravom države članice. Kadar je taka uporaba odobrena, je treba spoštovati tudi načela iz člena 4(1) Direktive (EU) 2016/680, vključno z zakonitostjo, pravičnostjo in preglednostjo, omejitvijo namena, točnostjo in omejitvijo shranjevanja.
(94)
Svaka obrada biometrijskih podataka povezana s korištenjem UI sustava za biometrijsku identifikaciju u svrhu kaznenog progona mora biti u skladu s člankom 10. Direktive (EU) 2016/680, kojim se takva obrada dopušta samo ako je to nužno, podložno odgovarajućim zaštitnim mjerama u pogledu prava i sloboda ispitanika i ako je to dopušteno pravom Unije ili pravom države članice. Pri takvom korištenju, ako je odobreno, moraju se poštovati i načela utvrđena u članku 4. stavku 1. Direktive (EU) 2016/680, uključujući zakonitost, pravednost i transparentnost, ograničenje svrhe, točnost i ograničenje pohrane.
(95)
Brez poseganja v veljavno pravo Unije, zlasti v Uredbo (EU) 2016/679 in Direktivo (EU) 2016/680, in ob upoštevanju intruzivne narave sistemov za naknadno biometrično identifikacijo na daljavo, bi bilo treba za uporabo sistemov za naknadno biometrično identifikacijo na daljavo uporabljati zaščitne ukrepe. Sisteme za naknadno biometrično identifikacijo na daljavo bi bilo treba vedno uporabljati na način, ki je sorazmeren, zakonit in nujno potreben ter tako ciljno usmerjen v smislu posameznikov, ki jih je treba identificirati, lokacije, časovnega obsega in na podlagi zaprtega nabora podatkov iz zakonito pridobljenih videoposnetkov. V nobenem primeru sistemov za naknadno biometrično identifikacijo na daljavo ne bi smeli uporabljati v okviru preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj, da ne bi povzročili neselektivnega nadzora. Pogoji za naknadno biometrično identifikacijo na daljavo v nobenem primeru ne bi smeli biti podlaga za izogibanje pogojem prepovedi in strogim izjemam za biometrično identifikacijo na daljavo v realnem času.
(95)
Ne dovodeći u pitanje primjenjivo pravo Unije, osobito Uredbu (EU) 2016/679 i Direktivu (EU) 2016/680, uzimajući u obzir intruzivnu prirodu sustava za naknadnu daljinsku biometrijsku identifikaciju, korištenje sustava za naknadnu daljinsku biometrijsku identifikaciju trebalo bi podlijegati zaštitnim mjerama. Sustavi za naknadnu daljinsku biometrijsku identifikaciju uvijek bi se trebali upotrebljavati na način koji je proporcionalan, legitiman i nužan te stoga ciljan u smislu pojedinaca koje treba identificirati, lokacije i vremenskog opsega te se temeljiti na zatvorenom skupu podataka sa zakonito pribavljenog videozapisa. U svakom slučaju, sustavi za naknadnu daljinsku biometrijsku identifikaciju ne bi se trebali upotrebljavati u okviru kaznenog progona kako bi doveli do neselektivnog nadzora. Uvjeti za naknadnu daljinsku biometrijsku identifikaciju ni u kojem slučaju ne bi trebali biti osnova za zaobilaženje uvjeta zabrane i strogih iznimaka za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu.
(96)
Da bi učinkovito zagotovili varstvo temeljnih pravic, bi morali uvajalci visokotveganih sistemov UI, ki so osebe javnega prava, ali zasebni subjekti, ki zagotavljajo javne storitve, in uvajalci, ki uporabljajo nekatere visokotvegane sisteme UI, navedene v eni od prilog k tej uredbi, kot so bančni ali zavarovalniški subjekti, pred začetkom uporabe izvesti oceno učinka na temeljne pravice. Storitve, pomembne za posameznike, ki so javne narave, lahko zagotavljajo tudi zasebni subjekti. Zasebni subjekti, ki zagotavljajo takšne javne storitve, so povezani z nalogami v javnem interesu, na primer na področjih izobraževanja, zdravstvenega varstva, socialnih storitev, stanovanj in razsojanja. Cilj ocene učinka na temeljne pravice je, da uvajalec opredeli posebna tveganja za pravice posameznikov ali skupin posameznikov, ki bodo verjetno izpostavljene, in ukrepe, ki jih je treba sprejeti v primeru uresničitve teh tveganj. Oceno učinka bi bilo treba opraviti pred uvedbo visokotveganega sistema UI in bi jo bilo treba posodobiti, kadar uvajalec meni, da se je spremenil kateri od pomembnih dejavnikov. V oceni učinka bi bilo treba opredeliti ustrezne procese uvajalca, v katerih se bo visokotvegani sistem UI uporabljal v skladu s predvidenim namenom, ter opis obdobja in pogostosti uporabe sistema ter posebnih kategorij fizičnih oseb in skupin, ki bodo verjetno izpostavljene v posebnih okoliščinah uporabe. Ocena bi morala vključevati tudi opredelitev posebnih tveganj škode, ki bi lahko vplivala na temeljne pravice teh oseb ali skupin. Da bi zagotovili pravilno izvedbo te ocene učinka, bi moral uvajalec pri njenem izvajanju upoštevati ustrezne informacije, med drugim tudi tiste, ki jih ponudnik visokotveganega sistema UI navede v navodilih za uporabo. Glede na ugotovljena tveganja bi morali uvajalci določiti ukrepe, ki jih je treba sprejeti v primeru uresničitve teh tveganj, vključno na primer z ureditvami upravljanja v tem posebnem okviru uporabe, kot so ureditve za človeški nadzor v skladu z navodili za uporabo ali obravnavanje pritožb in postopki pravnega varstva, saj bi lahko bili ključni za zmanjšanje tveganj za temeljne pravice v konkretnih primerih uporabe. Po izvedbi te ocene učinka bi moral uvajalec o tem obvestiti ustrezni organ za nadzor trga. Za zbiranje ustreznih informacij, potrebnih za izvedbo ocene učinka, bi lahko uvajalci visokotveganega sistema UI, zlasti kadar se sistemi UI uporabljajo v javnem sektorju, v izvajanje takih ocen učinka in oblikovanje ukrepov, ki jih je treba sprejeti v primeru uresničitve tveganj, po potrebi vključili ustrezne deležnike, vključno s predstavniki skupin oseb, na katere bo sistem UI verjetno vplival, neodvisne strokovnjake in organizacije civilne družbe. Evropski urad za umetno inteligenco (v nadaljnjem besedilu: Urad za UI) bi moral pripraviti predlogo vprašalnika, da bi olajšali skladnost in zmanjšali upravno breme za uvajalce.
(96)
Kako bi se učinkovito osigurala zaštita temeljnih prava, subjekti koji uvode visokorizične UI sustave koji su javnopravna tijela ili privatni subjekti koji pružaju javne usluge i subjekti koji uvode određene visokorizične UI sustave navedene u prilogu ovoj Uredbi, kao što su bankarski ili osiguravateljski subjekti, trebali bi prije stavljanja tih sustava u upotrebu provesti procjenu učinka na temeljna prava. Usluge važne za pojedince koje su javne prirode mogu pružati i privatni subjekti. Privatni subjekti koji pružaju takve javne usluge povezani su sa zadaćama od javnog interesa, primjerice u područjima obrazovanja, zdravstvene skrbi, socijalnih usluga, stanovanja i sudovanja. Cilj je procjene učinka na temeljna prava da subjekt koji uvodi sustav utvrdi specifične rizike za prava pojedinaca ili skupina pojedinaca na koje bi mogao utjecati te utvrdi mjere koje se moraju poduzeti u slučaju materijalizacije tih rizika. Procjenu učinka trebala bi provesti prije uvođenja visokorizičnog UI sustava te bi je trebalo ažurirati ako subjekt koji uvodi sustav smatra da se promijenio bilo koji od relevantnih čimbenika. U procjeni učinka trebalo bi utvrditi relevantne procese subjekta koji uvodi sustav u kojima će se visokorizični UI sustav upotrebljavati u skladu sa svojom namjenom te bi ona trebala uključivati opis razdoblja i učestalosti upotrebe sustava, kao i posebnih kategorija fizičkih osoba i skupina na koje će vjerojatno utjecati u specifičnom kontekstu upotrebe. Procjena bi trebala uključivati i utvrđivanje specifičnih rizika od štete koja bi mogla utjecati na temeljna prava tih osoba ili skupina. Pri provedbi te procjene subjekt koji uvodi UI sustav trebao bi uzeti u obzir informacije relevantne za pravilnu procjenu učinka, uključujući, ali ne ograničavajući se na informacije koje je dobavljač visokorizičnog UI sustava naveo u uputama za korištenje. S obzirom na utvrđene rizike, subjekti koji uvode sustav trebali bi utvrditi mjere koje treba poduzeti u slučaju materijalizacije tih rizika, uključujući na primjer aranžmane upravljanja u tom specifičnom kontekstu upotrebe, kao što su aranžmani za ljudski nadzor u skladu s uputama za korištenje ili postupci rješavanja pritužbi i pravne zaštite, jer bi oni mogli biti ključni za ublažavanje rizika za temeljna prava u konkretnim slučajevima korištenja. Nakon provedbe te procjene učinka subjekt koji uvodi sustav trebao bi obavijestiti relevantno tijelo za nadzor tržišta. Prema potrebi, za prikupljanje relevantnih informacija potrebnih za procjenu učinka subjekti koji uvode visokorizični UI sustav, posebno kada se UI sustavi upotrebljavaju u javnom sektoru, mogli bi u provedbu takvih procjena učinka i osmišljavanje mjera koje se moraju poduzeti u slučaju materijalizacije rizika uključiti relevantne dionike, među kojima su predstavnici skupina osoba na koje će UI sustav vjerojatno utjecati, neovisni stručnjaci i organizacije civilnog društva. Europski ured za umjetnu inteligenciju (Ured za umjetnu inteligenciju) trebao bi izraditi predložak upitnika kako bi se olakšala usklađenost i smanjilo administrativno opterećenje za subjekte koji uvode UI sustav.
(97)
Da bi omogočili pravno varnost, bi moral biti pojem modelov UI za splošne namene jasno opredeljen in ločen od pojma sistemov UI. Opredelitev bi morala temeljiti na ključnih funkcionalnih značilnostih modela UI za splošne namene, zlasti na splošnosti in sposobnosti opravljanja širokega nabora različnih nalog. Ti modeli se običajno učijo s pomočjo velikih količin podatkov z različnimi metodami, kot so samonadzorovano, nenadzorovano ali okrepljeno učenje. Modeli UI za splošne namene se lahko dajo na trg na različne načine, tudi prek knjižnic, vmesnikov za aplikacijsko programiranje (API), kot neposredni prenos ali kot fizična kopija. Ti modeli se lahko dodatno spremenijo ali prilagodijo novim modelom. Čeprav so modeli UI bistvene komponente sistemov UI, sami po sebi niso sistemi UI. Da bi modeli UI postali sistemi UI, jim je treba dodati dodatne komponente, kot je na primer uporabniški vmesnik. Modeli UI so običajno vključeni v sisteme UI in so njihov sestavni del. V tej uredbi so določena posebna pravila za modele UI za splošne namene in modele UI za splošne namene, ki predstavljajo sistemska tveganja, ki bi jih bilo treba uporabljati tudi, kadar so ti modeli vključeni v sistem UI ali tvorijo del sistema UI. Razumeti bi bilo treba, da bi bilo treba obveznosti ponudnikov modelov UI za splošne namene uporabljati, ko bodo ti modeli dani na trg. Če ponudnik modela UI za splošne namene vključi lastni model v svoj sistem UI, ki je dostopen na trgu ali je v uporabi, bi bilo treba šteti, da je ta model dan na trg, zato bi bilo treba še naprej uporabljati obveznosti iz te uredbe za modele, poleg tistih za sisteme UI. Obveznosti, ki so določene za modele, se v nobenem primeru ne bi smeli uporabljati, če se lastni model uporablja za izključno notranje postopke, ki niso bistveni za zagotavljanje proizvoda ali storitve tretjim osebam, in to ne vpliva na pravice fizičnih oseb. Glede na njihove morebitne znatne negativne učinke bi morale za modele UI za splošne namene s sistemskim tveganjem vedno veljati ustrezne obveznosti iz te uredbe. Opredelitev ne bi smela zajemati modelov UI, ki se uporabljajo pred dajanjem na trg izključno za namene raziskav, razvoja in izdelave prototipov. To ne posega v obveznost skladnosti s to uredbo, kadar se po takšnih dejavnostih model da na trg.
(97)
Pojam UI modela opće namjene trebao bi biti jasno definiran i odvojen od pojma UI sustava kako bi se omogućila pravna sigurnost. Definicija bi se trebala temeljiti na ključnim funkcionalnim značajkama UI modela opće namjene, posebno općenitosti i sposobnosti kompetentnog obavljanja širokog raspona različitih zadaća. Ti se modeli obično treniraju s pomoću velikih količina podataka putem različitih metoda, kao što su samostalno nadzirano, nenadzirano ili podržano učenje. UI modeli opće namjene mogu se staviti na tržište na različite načine, među ostalim putem programskih knjižnica, aplikacijskih programskih sučelja, izravnim preuzimanjem ili kao fizička kopija. Ti se modeli mogu dodatno izmijeniti ili prilagoditi novim modelima. Iako su UI modeli ključne komponente UI sustava, oni sami po sebi nisu UI sustavi. UI modeli zahtijevaju dodavanje dodatnih komponenti kao što je korisničko sučelje, kako bi postali UI sustavi. UI modeli obično su integrirani u UI sustave i čine njihov sastavni dio. Ovom se Uredbom utvrđuju posebna pravila za UI modele opće namjene i UI modele opće namjene koji predstavljaju sistemske rizike, koja bi se trebala primjenjivati i kada su ti modeli integrirani u UI sustav ili su njegov dio. Trebalo bi podrazumijevati da bi se obveze dobavljača UI modela opće namjene trebale primjenjivati nakon što se ti modeli stave na tržište. Ako dobavljač UI modela opće namjene integrira vlastiti model u vlastiti UI sustav koji je stavljen na raspolaganje na tržištu ili u upotrebu, trebalo bi smatrati da je taj model stavljen na tržište te bi se stoga obveze iz ove Uredbe koje se odnose na modele trebale nastaviti primjenjivati uz one za UI sustave. Obveze utvrđene za modele ni u kojem slučaju ne bi se trebale primjenjivati kada se vlastiti model upotrebljava za isključivo unutarnje procese koji nisu ključni za pružanje proizvoda ili usluge trećim stranama i kada to ne utječe na prava fizičkih osoba. S obzirom na njihove potencijalne znatno negativne učinke, UI modeli opće namjene sa sistemskim rizikom uvijek bi trebali podlijegati relevantnim obvezama na temelju ove Uredbe. Definicija ne bi trebala obuhvaćati UI modele koji se upotrebljavaju prije njihova stavljanja na tržište isključivo u svrhu istraživanja, razvoja i izrade prototipa. Time se ne dovodi u pitanje obveza usklađivanja s ovom Uredbom kada se, nakon takvih aktivnosti, model stavi na tržište.
(98)
Medtem ko bi bilo mogoče splošnost modela med drugim določiti tudi s številnimi parametri, bi bilo treba šteti, da modeli z vsaj milijardo parametrov in naučeni z veliko količino podatkov, ki uporabljajo samonadzor v velikem obsegu, kažejo znatno splošnost in so sposobni kompetentno opravljati širok nabor različnih nalog.
(98)
Budući da bi se općenitost modela, među ostalim, mogla utvrditi i s pomoću niza parametara, trebalo bi smatrati da modeli s najmanje milijardu parametara i trenirani s pomoću velike količine podataka uz primjenu samostalnog nadzora u širokim razmjerima pokazuju znatnu razinu općenitosti i kompetentno obavljaju širok raspon različitih zadaća.
(99)
Veliki generativni modeli UI so tipičen primer modela UI za splošne namene, saj omogočajo prilagodljivo ustvarjanje vsebin, kot so besedilo, zvočni zapisi, slike ali videoposnetki, ki se lahko zlahka prilagodijo širokemu spektru različnih nalog.
(99)
Veliki generativni UI modeli tipičan su primjer UI modela opće namjene s obzirom na to da omogućuju fleksibilnu proizvodnju sadržaja, primjerice u obliku teksta, audiozapisa, slika ili videozapisa, koji mogu lako obavljati širok raspon različitih zadaća.
(100)
Kadar je model UI za splošne namene vključen v sistem UI ali je del sistema UI, bi bilo treba ta sistem šteti za sistem UI za splošne namene, če se lahko zaradi te vključitve ta sistem uporablja za različne namene. Sistem UI za splošne namene se lahko uporablja neposredno ali pa se lahko vključi v druge sisteme UI.
(100)
Ako je UI model opće namjene integriran u UI sustav ili je njegov sastavni dio, taj bi se sustav trebao smatrati UI sustavom opće namjene ako zbog te integracije taj sustav može služiti različitim namjenama. UI sustav opće namjene može se upotrebljavati izravno ili može biti integriran u druge UI sustave.
(101)
Ponudniki modelov UI za splošne namene imajo posebno vlogo in odgovornost vzdolž verige vrednosti UI, saj so lahko modeli, ki jih zagotavljajo, podlaga za vrsto sistemov nižje v verigi, ki jih pogosto zagotavljajo ponudniki nižje v verigi, ki potrebujejo dobro razumevanje modelov in njihovih zmogljivosti, da bi omogočili vključitev takih modelov v njihove proizvode in izpolnili svoje obveznosti iz te uredbe ali drugih predpisov. Zato bi bilo treba določiti sorazmerne ukrepe za preglednost, vključno s pripravo in posodabljanjem dokumentacije ter zagotavljanjem informacij o modelu UI za splošne namene, ki ga lahko uporabljajo ponudniki nižje v verigi. Ponudnik modela UI za splošne namene bi moral pripraviti in posodabljati tehnično dokumentacijo, da bi jo na zahtevo dal na voljo Uradu za UI in pristojnim nacionalnim organom. Minimalni sklop elementov, ki jih je treba vključiti v tako dokumentacijo, bi bilo treba določiti v posebnih prilogah k tej uredbi. Na Komisijo bi bilo treba prenesti pooblastilo za spreminjanje navedenih prilog z delegiranimi akti glede na hiter tehnološki razvoj.
(101)
Dobavljači UI modela opće namjene imaju posebnu ulogu i odgovornost duž vrijednosnog lanca umjetne inteligencije jer modeli koje pružaju mogu biti osnova za niz sustava niže u lancu, koje često pružaju dobavljači niže u lancu koji zahtijevaju dobro razumijevanje modela i njihovih sposobnosti kako bi omogućili integraciju takvih modela u svoje proizvode i ispunili svoje obveze na temelju ove Uredbe ili drugih uredaba. Stoga bi trebalo utvrditi razmjerne mjere transparentnosti, uključujući sastavljanje i ažuriranje dokumentacije te pružanje informacija o UI modelu opće namjene za dobavljače niže u lancu. Dobavljač UI modela opće namjene trebao bi pripremiti i ažurirati tehničku dokumentaciju kako bi je na zahtjev stavio na raspolaganje Uredu za umjetnu inteligenciju i nacionalnim nadležnim tijelima. Minimalni skup elemenata koje treba uključiti u takvu dokumentaciju trebalo bi utvrditi u specifičnim prilozima ovoj Uredbi. Komisiju bi trebalo ovlastiti da izmijeni te priloge delegiranim aktima s obzirom na tehnološki razvoj.
(102)
Programska oprema in podatki, vključno z modeli, objavljenimi na podlagi proste in odprtokodne licence, ki omogoča njihovo prosto izmenjavo in če uporabniki lahko prosto dostopajo do njih ali njihovih spremenjenih različic, jih uporabljajo, spreminjajo in ponovno distribuirajo, lahko prispevajo k raziskavam in inovacijam na trgu ter gospodarstvu Unije zagotovijo znatne priložnosti za rast. Razmisliti bi bilo treba o modelih UI za splošne namene, objavljenih na podlagi prostih in odprtokodnih licenc, da bi zagotovili visoko raven preglednosti in odprtosti, če so njihovi parametri, vključno z utežmi, informacijami o arhitekturi modela in informacijami o uporabi modela, javno dostopni. Licenca bi morala šteti za prosto in odprtokodno, tudi kadar uporabnikom omogoča uporabo, kopiranje, distribucijo, preučevanje, spreminjanje in izboljševanje programske opreme in podatkov, vključno z modeli, pod pogojem, da se navede originalni ponudnik modela in da se upoštevajo enaki ali primerljivi pogoji distribucije.
(102)
Softver i podaci, uključujući modele, koji se objavljuju na temelju besplatne licencije za softver otvorenog koda koja omogućuje njihovo otvoreno dijeljenje i zbog koje im korisnici mogu slobodno pristupiti, upotrebljavati ih, mijenjati i redistribuirati njih ili njihove izmijenjene verzije, mogu doprinijeti istraživanju i inovacijama na tržištu i pružiti znatne prilike za rast gospodarstva Unije. Trebalo bi razmotriti UI modele opće namjene objavljene na temelju besplatnih licencija za softver otvorenog koda kako bi se osigurala visoka razina transparentnosti i otvorenosti ako su njihovi parametri, uključujući težinske faktore, informacije o arhitekturi modela i informacije o upotrebi modela javno dostupni. Licenciju bi trebalo smatrati besplatnom licencijom za softver otvorenog koda i kada omogućuje korisnicima da pokrenu, kopiraju, distribuiraju, proučavaju, mijenjaju i poboljšavaju softver i podatke, uključujući modele, pod uvjetom da je priznat izvorni pružatelj modela i da se poštuju identični ili usporedivi uvjeti distribucije.
(103)
Brezplačne in odprtokodne komponente UI zajemajo programsko opremo in podatke, vključno z modeli in modeli UI za splošne namene, orodji, storitvami ali procesi sistema UI. Brezplačne in odprtokodne komponente UI se lahko zagotovijo prek različnih kanalov, vključno z njihovim razvojem v odprtih odložiščih. Za namene te uredbe komponente UI, ki se zagotavljajo proti plačilu ali so kako drugače monetizirane, med drugim z zagotavljanjem tehnične podpore ali drugih storitev, tudi prek platforme programske opreme, povezane s komponento UI, ali z uporabo osebnih podatkov iz razlogov, ki niso izključno namenjeni izboljšanju varnosti, združljivosti ali interoperabilnosti programske opreme, z izjemo transakcij med mikropodjetji, ne bi smele biti upravičene do izjem, določenih za brezplačne in odprtokodne komponente UI. Dejstvo, da so komponente UI na voljo prek odprtih odložišč, samo po sebi ne bi smelo pomeniti monetizacije.
(103)
Besplatne UI komponente otvorenog koda obuhvaćaju softver i podatke, uključujući modele i UI modele opće namjene, alate, usluge ili procese UI sustava. Besplatne UI komponente otvorenog koda mogu se pružati različitim kanalima, uključujući njihov razvoj u otvorenim repozitorijima. Za potrebe ove Uredbe na UI komponente koje se pružaju uz naplatu ili se na drugi način monetiziraju, među ostalim i pružanjem tehničke podrške ili drugih usluga povezanih s UI komponentom, među ostalim i putem softverske platforme, ili upotrebom osobnih podataka u svrhe koje nisu isključivo povećanje sigurnosti, kompatibilnosti ili interoperabilnosti softvera, uz iznimku transakcija među mikropoduzećima, ne bi se trebale primjenjivati iznimke za besplatne UI komponente otvorenog koda. Činjenica da se UI komponente stavljaju na raspolaganje putem otvorenih repozitorija ne bi sama po sebi trebala predstavljati monetizaciju.
(104)
Za ponudnike modelov UI za splošne namene, ki se objavijo na podlagi proste in odprtokodne licence ter katerih parametri, vključno z utežmi, informacijami o arhitekturi modela in informacijami o uporabi modela, so javno dostopni, bi morale veljati izjeme v zvezi z zahtevami glede preglednosti, ki veljajo za modele UI za splošne namene, razen če lahko šteje, da predstavljajo sistemsko tveganje; v tem primeru okoliščina, da je model pregleden in ga spremlja odprtokodna licenca, ne bi smela šteti za zadosten razlog za izključitev izpolnjevanja obveznosti iz te uredbe. V vsakem primeru pa glede na to, da objava modelov UI za splošne namene v okviru proste in odprtokodne licence ne razkrije nujno bistvenih informacij o naboru podatkov, ki se uporablja za učenje ali izpopolnjevanje modela, in o tem, kako je bila s tem zagotovljena skladnost z avtorskim pravom, se izjema, določena za modele UI za splošne namene, od skladnosti z zahtevami, povezanimi s preglednostjo, ne bi smela nanašati na obveznost priprave povzetka vsebine, ki se uporablja za učenje modelov, in obveznost vzpostavitve politike za skladnost z avtorskim pravom Unije, zlasti za opredelitev in skladnost s pridržkom pravic na podlagi člena 4(3) Direktive (EU) 2019/790 Evropskega parlamenta in Sveta (40).
(104)
Dobavljači UI modela opće namjene koji se objavljuju na temelju besplatne licencije otvorenog koda i čiji su parametri, uključujući težinske faktore, informacije o arhitekturi modela i informacije o upotrebi modela, javno dostupni trebali bi podlijegati iznimkama u pogledu zahtjeva povezanih s transparentnošću nametnutih za UI modele opće namjene, osim ako se može smatrati da predstavljaju sistemski rizik, pri čemu se okolnost da je model transparentan i popraćen licencijom otvorenog koda ne bi trebala smatrati dovoljnim razlogom za isključenje ispunjavanja obveza iz ove Uredbe. U svakom slučaju, s obzirom na to da se objavom UI modelâ opće namjene na temelju besplatne licencije otvorenog koda nužno ne otkrivaju bitne informacije o skupu podataka koji se upotrebljava za treniranje ili doradu modela i o tome kako je time osigurana usklađenost s pravom o autorskom pravu, iznimka od ispunjavanja zahtjeva povezanih s transparentnošću predviđena za UI modele opće namjene ne bi se trebala odnositi na obvezu izrade sažetka o sadržaju koji se upotrebljava za treniranje modela i na obvezu uspostave politike usklađivanja s pravom Unije o autorskom pravu, posebno radi utvrđivanja i poštovanja pridržaja prava u skladu s člankom 4. stavkom 3. Direktive (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća (40).
(105)
Modeli UI za splošne namene, zlasti veliki generativni modeli UI, ki lahko ustvarijo besedilo, slike in druge vsebine, predstavljajo edinstvene priložnosti za inovacije, pa tudi izzive za umetnike, avtorje in druge ustvarjalce ter njihov način ustvarjanja, razširjanja, uporabe in koriščenja njihovih ustvarjalnih vsebin. Za razvoj in učenje takih modelov je potreben dostop do velikih količin besedil, slik, videoposnetkov in drugih podatkov. Za pridobivanje in analizo takih vsebin, ki so lahko zaščitene z avtorskimi in sorodnimi pravicami, se lahko v tem kontekstu obsežno uporabljajo tehnike besedilnega in podatkovnega rudarjenja. Za vsako uporabo avtorsko zaščitenih vsebin je potrebno dovoljenje zadevnega imetnika pravic, razen če se uporabljajo ustrezne izjeme in omejitve avtorskih pravic. Z Direktivo (EU) 2019/790 so bile uvedene izjeme in omejitve, ki pod določenimi pogoji omogočajo reprodukcije in izvlečke del ali drugih zaščitenih predmetov za namene besedilnega in podatkovnega rudarjenja. Na podlagi teh pravil se lahko imetniki pravic odločijo, da bodo svoje pravice pridržali za svoja dela ali druge zaščitene predmete, da bi preprečili besedilno in podatkovno rudarjenje, razen če se to izvaja za namene znanstvenega raziskovanja. Kadar so pravice do izvzetja izrecno in na ustrezen način pridržane, morajo ponudniki modelov UI za splošne namene pridobiti dovoljenje imetnikov pravic, če želijo v zvezi s takimi deli izvajati besedilno in podatkovno rudarjenje.
(105)
UI modeli opće namjene, osobito veliki generativni UI modeli koji mogu generirati tekst, slike i druge sadržaje, pružaju jedinstvene mogućnosti za inovacije, ali i izazove za umjetnike, autore i druge kreatore te za način na koji se njihov kreativni sadržaj stvara, distribuira, upotrebljava i konzumira. Za razvoj i treniranje takvih modela potreban je pristup velikim količinama teksta, slika, videozapisa i drugih podataka. Tehnike rudarenja teksta i podataka mogu se u tom kontekstu u velikoj mjeri upotrebljavati za pronalaženje i analizu takvog sadržaja, koji može biti zaštićen autorskim pravom i povezanih pravima. Za svako korištenje sadržaja zaštićenog autorskim pravom potrebno je odobrenje nositelja prava nad tim sadržajem, osim ako se primjenjuju relevantne iznimke i ograničenja autorskog prava. Direktivom (EU) 2019/790 uvedene su iznimke i ograničenja kojima se omogućuje reproduciranje i izvlačenje djela ili drugih sadržaja u svrhu rudarenja teksta i podataka, pod određenim uvjetima. Na temelju tih pravila nositelji prava mogu odlučiti pridržati svoja prava nad svojim djelima ili drugim sadržajima kako bi spriječili rudarenje teksta i podataka, osim ako se rudarenje teksta i podataka provodi za potrebe znanstvenog istraživanja. Ako je nositelj prava izričito pridržao prava na izuzeće na primjeren način, dobavljači UI modelâ opće namjene moraju od njega dobiti odobrenje ako žele provoditi rudarenje teksta i podataka nad takvim djelima.
(106)
Ponudniki, ki dajejo modele UI za splošne namene na trg Unije, bi morali zagotoviti skladnost z ustreznimi obveznostmi iz te uredbe. V ta namen bi morali ponudniki modelov UI za splošne namene vzpostaviti politiko za skladnost s pravom Unije o avtorskih in sorodnih pravicah, zlasti za opredelitev pridržka pravic, ki jih izrazijo imetniki pravic na podlagi člena 4(3) Direktive (EU) 2019/790, in skladnost z njim. Vsak ponudnik, ki daje model UI za splošne namene na trg Unije, bi moral to obveznost izpolnjevati ne glede na jurisdikcijo, v kateri se izvajajo dejanja, povezana z avtorskimi pravicami, na katerih temelji učenje teh modelov UI za splošno rabo. To je potrebno za zagotovitev enakih konkurenčnih pogojev med ponudniki modelov UI za splošne namene, pri čemer noben ponudnik ne bi smel imeti konkurenčne prednosti na trgu Unije z uporabo standardov avtorskih pravic, ki so nižji od standardov, določenih v Uniji.
(106)
Dobavljači koji stavljaju UI modele opće namjene na tržište Unije trebali bi osigurati usklađenost s relevantnim obvezama iz ove Uredbe. U tu bi svrhu dobavljači UI modela opće namjene trebali uspostaviti politiku usklađivanja s pravom Unije o autorskom pravu i povezanim pravima, posebno radi utvrđivanja i poštovanja pridržaja prava koji su izrazili nositelji prava u skladu s člankom 4. stavkom 3. Direktive (EU) 2019/790. Svaki dobavljač koji na tržište Unije stavlja UI model opće namjene trebao bi ispunjavati tu obvezu, bez obzira na jurisdikciju u kojoj se odvijaju radnje povezane s autorskim pravima na kojima se temelji treniranje tih UI modela opće namjene. To je potrebno kako bi se osigurali jednaki uvjeti među dobavljačima UI modela opće namjene prema kojima nijedan dobavljač ne bi trebao moći steći konkurentsku prednost na tržištu Unije primjenom nižih standarda autorskih prava od onih koji su predviđeni u Uniji.
(107)
Da bi izboljšali preglednost podatkov, ki se uporabljajo pri predhodnem učenju in učenju modelov UI za splošne namene, vključno z besedilom in podatki, zaščitenimi z avtorskim pravom, je ustrezno, da ponudniki takih modelov pripravijo in objavijo dovolj podroben povzetek vsebine, ki se uporablja za učenje modela UI za splošne namene. Upoštevajoč potrebo po varovanju poslovnih skrivnosti in zaupnih poslovnih informacij bi moral biti ta povzetek v svojem področju uporabe na splošno izčrpen in ne tehnično podroben, da bi strankam z zakonitimi interesi, vključno z imetniki avtorskih pravic, olajšali uveljavljanje in izvajanje njihovih pravic na podlagi prava Unije, na primer z navedbo glavnih zbirk podatkov ali naborov podatkov, ki so bili uporabljeni pri učenju, kot so velike zasebne ali javne podatkovne zbirke ali podatkovni arhivi, ter z opisno razlago drugih uporabljenih virov podatkov. Primerno je, da Urad za UI zagotovi predlogo za povzetek, ki bi moral biti preprost in učinkovit ter ponudniku omogočiti, da zagotovi zahtevani povzetek v opisni obliki.
(107)
Kako bi se povećala transparentnost podataka koji se upotrebljavaju u prethodnom treniranju i treniranju UI modela opće namjene, uključujući tekst i podatke zaštićene autorskim pravom, primjereno je da dobavljači takvih modela sastave i objave dovoljno detaljan sažetak sadržaja koji se upotrebljava za treniranje UI modela opće namjene. Uzimajući u obzir potrebu za zaštitom poslovnih tajni i povjerljivih poslovnih informacija, taj bi sažetak trebao biti općenito sveobuhvatan u svojem opsegu, a ne tehnički detaljan, kako bi se strankama s legitimnim interesima, uključujući nositelje autorskih prava, olakšalo ostvarivanje i izvršavanje njihovih prava na temelju prava Unije, na primjer navođenjem glavnih zbirki ili skupova podataka koji su upotrijebljeni pri treniranju modela, kao što su velike privatne ili javne baze podataka ili arhive podataka, te pružanjem opisnog objašnjenja o drugim korištenim izvorima podataka. Primjereno je da Ured za umjetnu inteligenciju dostavi predložak sažetka, koji bi trebao biti jednostavan, djelotvoran i omogućiti dobavljaču da dostavi traženi sažetak u opisnom obliku.
(108)
Kar zadeva obveznosti ponudnikov modelov UI za splošne namene, da vzpostavijo politiko za skladnost z avtorskim pravom Unije in javno objavijo povzetek vsebine, uporabljene za učenje, bi moral Urad za UI spremljati, ali je ponudnik izpolnil te obveznosti brez preverjanja ali ocene učnih podatkov za vsak posamezen primer posebej z vidika njihove skladnosti z avtorskimi pravicami. Ta uredba ne vpliva na izvrševanje pravil o avtorskih pravicah, kot je določeno na podlagi prava Unije.
(108)
Kad je riječ o obvezama nametnutima dobavljačima UI modela opće namjene da uspostave politiku usklađivanja s pravom Unije o autorskom pravu i objave sažetak sadržaja koji se upotrebljava za treniranje, Ured za umjetnu inteligenciju trebao bi pratiti je li dobavljač ispunio te obveze bez provjere ili pojedinačnog ocjenjivanja podataka korištenih za treniranje u pogledu usklađenosti s autorskim pravom. Ova Uredba ne utječe na izvršavanje pravila o autorskom pravu kako su predviđena pravom Unije.
(109)
Izpolnjevanje obveznosti, ki veljajo za ponudnike modelov UI za splošne namene, bi moralo biti sorazmerno in primerno vrsti ponudnika modela, pri čemer bi bilo treba izključiti potrebo glede izpolnjevanja teh obveznosti za osebe, ki razvijajo ali uporabljajo modele za nepoklicne ali znanstvenoraziskovalne namene, vendar bi jih bilo treba kljub temu spodbujati k prostovoljnemu izpolnjevanju teh obveznosti. Brez poseganja v avtorsko pravo Unije bi bilo treba pri izpolnjevanju teh obveznosti ustrezno upoštevati velikost ponudnika in omogočiti poenostavljene načine izpolnjevanja obveznosti za MSP, vključno z zagonskimi podjetji, ki ne bi smeli predstavljati pretiranih stroškov in ne bi smeli odvračati od uporabe takih modelov. V primeru spremembe ali izpopolnjevanja modela bi morale biti obveznosti ponudnikov modelov UI za splošne namene omejene na to spremembo ali izpopolnitev, na primer z dopolnitvijo že obstoječe tehnične dokumentacije z informacijami o spremembah, vključno z novimi viri učnih podatkov, da bi izpolnili obveznosti glede verige vrednosti iz te uredbe.
(109)
Usklađenost s obvezama koje se primjenjuju na dobavljače UI modela opće namjene trebala bi biti razmjerna i primjerena vrsti dobavljača modela, isključujući potrebu za usklađenosti za osobe koje razvijaju ili upotrebljavaju modele u neprofesionalne ili znanstveno-istraživačke svrhe, no koje bi ipak trebalo poticati da dobrovoljno ispune te zahtjeve. Ne dovodeći u pitanje pravo Unije o autorskom pravu, pri ispunjavanju tih obveza trebalo bi uzeti u obzir veličinu dobavljača i omogućiti pojednostavnjene načine usklađivanja za MSP-ove, uključujući start-up poduzeća, koji ne bi trebali predstavljati pretjerani trošak niti obeshrabrivati korištenje takvih modela. U slučaju izmjene ili dorade modela, obveze dobavljača UI modela opće namjene trebale bi biti ograničene na tu izmjenu ili doradu, na primjer dopunjavanjem već postojeće tehničke dokumentacije informacijama o izmjenama, uključujući nove izvore podataka za treniranje, kako bi se ispunile obveze u pogledu vrijednosnog lanca predviđene u ovoj Uredbi.
(110)
Modeli UI za splošne namene bi lahko predstavljali sistemska tveganja, ki med drugim vključujejo vse dejanske ali razumno predvidljive negativne učinke v zvezi z večjimi nesrečami, motnjami v kritičnih sektorjih ter resnimi posledicami za javno zdravje in varnost, vse dejanske ali razumno predvidljive negativne učinke na demokratične procese ter javno in gospodarsko varnost ter razširjanje nezakonitih, lažnih ali diskriminatornih vsebin. Sistemska tveganja bi bilo treba razumeti tako, da se povečujejo z zmogljivostmi in dosegom modela, da se lahko pojavijo v celotnem življenjskem ciklu modela in da nanje vplivajo pogoji napačne uporabe, zanesljivost modela, pravičnost modela in varnost modela, stopnja avtonomije modela, njegov dostop do orodij, novi ali kombinirani načini, strategije objave in distribucije, možnost odstranitve varovalnih mehanizmov in drugi dejavniki. V mednarodnih pristopih je bilo do zdaj zlasti ugotovljeno, da je treba pozornost nameniti tveganjem, ki izhajajo iz morebitne namerne napačne uporabe ali nenamernih problemov pri nadzoru v zvezi z usklajevanjem s človeškim namenom; kemičnim, biološkim, radiološkim in jedrskim tveganjem, kot so načini, kako zmanjšati vstopne ovire, vključno z razvojem orožja, nabavo njegove zasnove ali njegove uporabo; ofenzivnim kibernetskim zmogljivostim, kot so načini, ki omogočajo odkrivanje, izkoriščanje ali operativno uporabo šibkih točk; učinkom interakcije in uporabe orodij, vključno na primer z zmogljivostjo za nadzor fizičnih sistemov in motenj v kritični infrastrukturi; tveganjem, povezanimi z modeli, ki izdelujejo kopije ali se „samoreplicirajo“ ali učijo druge modele; načinom, kako lahko modeli povzročijo škodljivo pristranskost in diskriminacijo, ker ustvarjajo tveganja za posameznike, skupnosti ali družbe; omogočanju dezinformacij ali ogrožanju zasebnosti z grožnjami demokratičnim vrednotam in človekovim pravicam; tveganju, da bi določen dogodek lahko povzročil verižno reakcijo z znatnimi negativnimi učinki, ki bi lahko vplivali na celo mesto, celotno domeno dejavnosti ali celotno skupnost.
(110)
UI modeli opće namjene mogli bi predstavljati sistemske rizike koji uključuju, ali nisu ograničeni na, sve stvarne ili razumno predvidljive negativne učinke povezane s velikim nesrećama, poremećajima u kritičnim sektorima i ozbiljnim posljedicama za javno zdravlje i sigurnost; sve stvarne ili razumno predvidljive negativne učinke na demokratske procese, javnu i gospodarsku sigurnost; širenje nezakonitog, lažnog ili diskriminirajućeg sadržaja. Trebalo bi razumjeti da se sistemski rizici povećavaju s kapacitetom i dosegom modela, da se mogu pojaviti tijekom cijelog životnog ciklusa modela i da na njih utječu uvjeti pogrešne upotrebe, pouzdanost modela, pravednost modela i sigurnost modela, razinu autonomije modela, njegov pristup alatima, novi ili kombinirani modaliteti, strategije objave i distribucije, potencijal za uklanjanje zaštitnih mehanizama i drugi čimbenici. Konkretno, u međunarodnim pristupima dosad je utvrđeno da je potrebno posvetiti pozornost rizicima od moguće namjerne pogrešne upotrebe ili nenamjernim problemima u kontroli koji se odnose na usklađivanje s ljudskom namjerom; kemijskim, biološkim, radiološkim i nuklearnim rizicima, kao što su načini na koje se mogu smanjiti prepreke za pristup, uključujući za razvoj oružja, nabavu njihova dizajna ili njihovu upotrebu; ofenzivnim kibernetičkim sposobnostima, kao što su načini omogućavanja otkrivanja, iskorištavanja ili operativne upotrebe slabih točaka; učincima interakcije i upotrebe alata, uključujući, na primjer, sposobnost kontrole fizičkih sustava i ometanja kritične infrastrukture; rizicima povezanima s modelima koji izrađuju svoje kopije ili se „samorepliciraju” ili treniraju druge modele; načinima na koje modeli mogu dovesti do štetne pristranosti i diskriminacije uz rizike za pojedince, zajednice ili društva; olakšavanju širenja dezinformacija ili ugrožavanju privatnosti prijetnjama demokratskim vrijednostima i ljudskim pravima; riziku od toga da bi određeni događaj mogao dovesti do lančane reakcije sa znatnim negativnim učincima koji bi mogli utjecati na cijeli grad, cijelu aktivnost u nekoj domeni ili cijelu zajednicu.
(111)
Treba bi bilo določiti metodologijo za razvrstitev modelov UI za splošne namene kot modelov UI za splošne namene s sistemskimi tveganji. Ker sistemska tveganja izhajajo iz posebno visokih zmogljivosti, bi bilo treba za model UI za splošne namene šteti, da predstavlja sistemska tveganja, če ima zmogljivosti z visoko učinkovitostjo, ocenjene na podlagi ustreznih tehničnih orodij in metodologij, ali znaten vpliv na notranji trg zaradi svojega dosega. Zmogljivosti z visoko učinkovitostjo v modelih UI za splošne namene pomenijo zmogljivosti, ki so enake zmogljivostim, zabeleženim v najbolj naprednih modelih UI za splošne namene, ali jih presegajo. Celoten nabor zmogljivosti modela bi bilo mogoče bolje razumeti po tem, ko se da na trg ali ko so uvajalci v interakciji z modelom. V skladu z najsodobnejšimi tehnološkimi dosežki v času začetka veljavnosti te uredbe je kumulativni znesek izračuna, ki se uporablja za učenje modela UI za splošne namene, merjen z operacijami s plavajočo vejico, eden od ustreznih približkov za zmogljivosti modela. Kumulativni znesek izračuna, ki se uporablja za učenje, vključuje izračun, ki se uporablja za dejavnosti in metode, namenjene povečanju zmogljivosti modela pred uvedbo, kot so predhodno učenje, sintetično ustvarjanje podatkov in izpopolnjevanje. Zato bi bilo treba določiti začetni prag operacij s plavajočo vejico, ki, če ga doseže model UI za splošne namene, privede do domneve, da model šteje za model UI za splošne namene s sistemskimi tveganji. Ta prag bi bilo treba sčasoma prilagoditi, da bi odražal tehnološke in industrijske spremembe, kot so algoritemske izboljšave ali večja učinkovitost strojne opreme, dopolniti pa bi ga bilo treba z referenčnimi vrednostmi in kazalniki za zmogljivost modela. Za to bi moral Urad za UI sodelovati z znanstveno skupnostjo, industrijo, civilno družbo in drugimi strokovnjaki. Pragovi ter orodja in merila za ocenjevanje zmogljivosti z visoko učinkovitostjo bi morali v veliki meri predvideti splošno naravo, zmogljivosti in povezano sistemsko tveganje modelov UI za splošne namene ter bi lahko upoštevali način dajanja modela na trg ali število uporabnikov, na katere bi lahko vplival. Za dopolnitev tega sistema bi morala Komisija imeti možnost, da sprejme posamezne odločitve, s katerimi model UI za splošne namene določi kot model UI za splošne namene s sistemskim tveganjem, če se ugotovi, da ima tak model zmogljivosti ali učinek, enakovreden tistim, zajetim z določenim pragom. To odločitev bi bilo treba sprejeti na podlagi splošne ocene meril za določitev modela UI za splošne namene s sistemskim tveganjem iz ene od prilog k tej uredbi, kot so kakovost ali velikost nabora učnih podatkov, število poslovnih in končnih uporabnikov, načini njihovega vnosa in izhoda, stopnja avtonomije in nadgradljivosti ali orodja, do katerih ima dostop. Komisija bi morala na obrazloženo zahtevo ponudnika, katerega model je bil označen za model UI za splošne namene s sistemskim tveganjem, upoštevati zahtevo in se lahko odloči, da ponovno oceni, ali lahko za model UI za splošne namene še vedno šteje, da predstavlja sistemska tveganja.
(111)
Primjereno je uspostaviti metodologiju za klasifikaciju UI modela opće namjene kao UI modela opće namjene sa sistemskim rizicima. Budući da sistemski rizici proizlaze iz posebno visokih sposobnosti, trebalo bi smatrati da UI model opće namjene predstavlja sistemske rizike ako ima sposobnosti visokog učinka, koje se ocjenjuje na temelju odgovarajućih tehničkih alata i metodologija, ili ako zbog svojeg dosega znatno utječe na unutarnje tržište. Sposobnosti visokog učinka kod UI modela opće namjene znači sposobnosti koje odgovaraju sposobnostima zabilježenima kod najnaprednijih UI modela opće namjene ili ih nadilaze. Cijeli raspon sposobnosti modela mogao bi se bolje razumjeti nakon njegova stavljanja na tržište ili pri interakciji dobavljačâ s modelom. U skladu s najnovijim dostignućima u trenutku stupanja na snagu ove Uredbe, kumulativna količina računanja korištena za treniranje UI modela opće namjene iskazana brojem matematičkih operacija nad brojevima s pomičnim zarezom jedna je od relevantnih približnih vrijednosti za sposobnosti modela. Kumulativna količina računanja korištena za treniranje uključuje računanje korišteno u svim aktivnostima i metode namijenjene poboljšanju sposobnosti modela prije uvođenja, kao što su prethodno treniranje, generiranje sintetičkih podataka i dorada. Stoga bi trebalo utvrditi početni prag za matematičke operacije nad brojevima s pomičnim zarezom, koji, ako ga UI model opće namjene dosegne, dovodi do pretpostavke da je riječ o UI modelu opće namjene sa sistemskim rizicima. Taj bi prag trebalo s vremenom prilagoditi kako bi odražavao tehnološke i industrijske promjene, kao što su algoritamska poboljšanja ili povećana učinkovitost hardvera, te bi ga trebalo dopuniti referentnim vrijednostima i pokazateljima sposobnosti modela. U tu bi svrhu Ured za umjetnu inteligenciju trebao surađivati sa znanstvenom zajednicom, strukom, civilnim društvom i drugim stručnjacima. Pragovi, kao i alati i referentne vrijednosti za procjenu sposobnosti visokog učinka, trebali bi u velikoj mjeri predvidjeti općenitost, sposobnosti i povezani sistemski rizik UI modela opće namjene te bi se njima moglo uzeti u obzir način na koji će se model staviti na tržište ili broj korisnika na koji bi mogao utjecati. Kako bi se taj sustav dopunio, Komisija bi trebala moći donijeti pojedinačne odluke kojima se UI model opće namjene određuje kao UI model opće namjene sa sistemskim rizikom ako se utvrdi da takav model ima sposobnosti ili učinak jednakovrijedan onima koji su obuhvaćeni utvrđenim pragom. Ta bi se odluka trebala donijeti na temelju opće procjene kriterijâ za određivanje UI modela opće namjene sa sistemskim rizikom navedenih u prilogu ovoj Uredbi, kao što su kvaliteta ili veličina skupa podataka za treniranje, broj poslovnih i krajnjih korisnika, njihovi ulazni i izlazni modaliteti, razina autonomije i skalabilnosti ili alati kojima ima pristup. Na obrazloženi zahtjev dobavljača čiji je model određen kao UI model opće namjene sa sistemskim rizikom Komisija bi takav zahtjev trebala uzeti u obzir i može odlučiti ponovno ocijeniti može li se i dalje smatrati da UI model opće namjene predstavlja sistemske rizike.
(112)
Pojasniti je treba tudi postopek za razvrstitev modela UI za splošne namene s sistemskimi tveganji. Za model UI za splošne namene, ki izpolnjuje veljavni prag za zmogljivosti z visoko učinkovitostjo, bi bilo treba domnevati, da je splošni model UI s sistemskim tveganjem. Ponudnik bi moral Urad za UI obvestiti najpozneje dva tedna po tem, ko so zahteve izpolnjene ali ko je znano, da bo model UI za splošne namene izpolnjeval zahteve, ki vodijo do te domneve. To je zlasti pomembno v zvezi s pragom operacij s plavajočo vejico, saj je pri učenju modelov UI za splošne namene potrebno precejšnje načrtovanje, ki vključuje vnaprejšnjo dodelitev računalniških virov, zato lahko ponudniki modelov UI za splošne namene vedo, ali bi njihov model dosegel prag pred zaključkom učenja. V okviru tega obvestila bi moral biti ponudnik sposoben dokazati, da model UI za splošne namene zaradi svojih posebnih značilnosti izjemoma ne predstavlja sistemskih tveganj in ga zato ne bi smeli razvrstiti kot model UI za splošne namene s sistemskimi tveganji. Te informacije so dragocene za Urad za UI pri predvidevanju dajanja modelov UI za splošne namene s sistemskimi tveganji na trg, ponudniki pa lahko začnejo zgodaj sodelovati z Uradom za UI. Te informacije so zlasti pomembne v zvezi z modeli UI za splošne namene, za katere se načrtuje, da bodo objavljeni kot odprtokodni, saj bo po objavi odprtokodnega modela morda težje izvajati potrebne ukrepe za zagotovitev skladnosti z obveznostmi iz te uredbe.
(112)
Također je potrebno pojasniti proceduru za klasifikaciju UI modela opće namjene kao UI modela opće namjene sa sistemskim rizicima. Za UI model opće namjene koji je dosegao primjenjivi prag za sposobnosti visokog učinka trebalo bi se pretpostaviti da je riječ o UI modelu opće namjene sa sistemskim rizikom. Dobavljač bi trebao obavijestiti Ured za umjetnu inteligenciju najkasnije dva tjedna nakon što su zahtjevi ispunjeni ili nakon što postane poznato da će UI model opće namjene ispunjavati zahtjeve koji dovode do te pretpostavke. To je posebno važno u odnosu na prag matematičkih operacija nad brojevima s pomičnim zarezom jer je za treniranje UI modela opće namjene potrebno znatno planiranje koje uključuje prethodnu dodjelu računalnih resursa te stoga dobavljači UI modela opće namjene mogu znati bi li njihov model dosegnuo prag prije završetka postupka treniranja. U kontekstu te obavijesti dobavljač bi trebao moći dokazati da, zbog posebnih značajki UI modela opće namjene, taj model iznimno ne predstavlja sistemske rizike te da ga stoga ne bi trebalo klasificirati kao UI model opće namjene sa sistemskim rizicima. Te su informacije vrijedne Uredu za umjetnu inteligenciju kako bi predvidio stavljanje na tržište UI modela opće namjene sa sistemskim rizicima, a dobavljači mogu rano početi surađivati s Uredom za umjetnu inteligenciju. Te su informacije posebno važne u pogledu UI modela opće namjene koji se planiraju objaviti kao otvoreni kod, s obzirom na to da bi nakon objave modela otvorenog koda moglo biti teže provesti potrebne mjere za osiguravanje usklađenosti s obvezama iz ove Uredbe.
(113)
Če Komisija ugotovi, da model UI za splošne namene izpolnjuje zahteve za razvrstitev kot model UI za splošne namene s sistemskim tveganjem, ki pred tem ni bil znan ali o njem zadevni ponudnik ni obvestil Komisije, bi morala biti Komisija pooblaščena, da ga tako označi. Sistem kvalificiranih opozoril bi moral zagotavljati, da znanstveni odbor obvešča Urad za UI o modelih UI za splošne namene, ki bi jih morebiti bilo treba razvrstiti kot modele UI za splošne namene s sistemskim tveganjem, ter da ima Urad pregled nad lastnimi dejavnostmi spremljanja.
(113)
Ako Komisija sazna da UI model opće namjene ispunjava zahtjeve da ga se klasificira kao UI model opće namjene sa sistemskim rizikom, a prethodno nije bio poznat ili o njemu relevantni dobavljač nije obavijestio Komisiju, Komisija bi trebala biti ovlaštena odrediti ga kao takvoga. Sustav kvalificiranih upozorenja trebao bi osigurati da znanstveno povjerenstvo obavijesti Ured za umjetnu inteligenciju o UI modelima opće namjene koje bi potencijalno trebalo klasificirati kao UI modele opće namjene sa sistemskim rizikom, kao i o aktivnostima praćenja Ureda za umjetnu inteligenciju.
(114)
Za ponudnike modelov UI za splošne namene s sistemskimi tveganji bi morale poleg obveznosti, ki veljajo za ponudnike modelov UI za splošne namene, veljati tudi obveznosti, namenjene prepoznavanju in zmanjšanju teh tveganj ter zagotavljanju ustrezne ravni kibernetske varnosti, ne glede na to, ali se zagotavljajo kot samostojni modeli ali so vgrajeni v sistem UI ali proizvod. Za doseganje teh ciljev bi morala ta uredba od ponudnikov zahtevati, da izvedejo potrebne ocene modelov, zlasti pred prvim dajanjem na trg, vključno z izvajanjem in dokumentiranjem testiranja modelov po načelu kontradiktornosti, po potrebi tudi z notranjim ali neodvisnim zunanjim testiranjem. Poleg tega bi morali ponudniki modelov UI za splošne namene s sistemskimi tveganji redno ocenjevati in zmanjševati sistemska tveganja, med drugim na primer z uvedbo politik za obvladovanje tveganj, kot so postopki za zagotavljanje odgovornosti in upravljanja, spremljanjem po dajanju na trg, sprejetjem ustreznih ukrepov v celotnem življenjskem ciklu modela in sodelovanjem z ustreznimi akterji v celotni verigi vrednosti UI.
(114)
Dobavljači UI modela opće namjene koji predstavljaju sistemske rizike trebali bi, uz obveze predviđene za dobavljače UI modela opće namjene, podlijegati obvezama usmjerenima na utvrđivanje i ublažavanje tih rizika i osiguravanje odgovarajuće razine kibernetičkosigurnosne zaštite, bez obzira na to pružaju li se kao samostalni model ili su ugrađeni u UI sustav ili proizvod. Kako bi se postigli ti ciljevi, ovom bi se Uredbom od dobavljača trebalo zahtijevati da provedu potrebne evaluacije modela, posebno prije njihova prvog stavljanja na tržište, uključujući provođenje i dokumentiranje neprijateljskog testiranja modela, također, prema potrebi, unutarnjim testiranjem ili neovisnim vanjskim testiranjem. Osim toga, dobavljači UI modela opće namjene sa sistemskim rizicima trebali bi kontinuirano procjenjivati i ublažavati sistemske rizike, među ostalim i, primjerice, uspostavom politika upravljanja rizikom, kao što su postupci odgovornosti i upravljanja, provedbom praćenja nakon stavljanja na tržište, poduzimanjem odgovarajućih mjera tijekom cijelog životnog ciklusa modela i suradnjom s relevantnim akterima duž lanca vrijednosti umjetne inteligencije.
(115)
Ponudniki modelov UI za splošne namene s sistemskimi tveganji bi morali oceniti in zmanjšati morebitna sistemska tveganja. Če razvoj ali uporaba modela kljub prizadevanjem za prepoznavanje in preprečevanje tveganj, povezanih z modelom UI za splošne namene, ki lahko predstavlja sistemska tveganja, povzroči resen incident, bi ga moral ponudnik modela UI za splošne namene brez nepotrebnega odlašanja spremljati ter Komisiji in pristojnim nacionalnim organom poročati o vseh ustreznih informacijah in možnih popravnih ukrepih. Poleg tega bi morali ponudniki po potrebi zagotoviti ustrezno raven kibernetske varnosti modela in njegove fizične infrastrukture v celotnem življenjskem ciklu modela. Pri kibernetski varnosti zaradi sistemskih tveganj, povezanih z zlonamerno uporabo ali napadi, bi bilo treba ustrezno upoštevati naključno uhajanje iz modelov, nedovoljene različice, izogibanje varnostnim ukrepom in obrambo pred kibernetskimi napadi, nepooblaščenim dostopom ali krajo modela. Tovrstno varnost bi bilo mogoče olajšati z zaščito uteži modelov, algoritmov, strežnikov in naborov podatkov, na primer z operativnimi varnostnimi ukrepi za informacijsko varnost, posebnimi politikami na področju kibernetske varnosti, ustreznimi tehničnimi in uveljavljenimi rešitvami ter kibernetskim in fizičnim nadzorom dostopa, ki bi bili prilagojeni zadevnim okoliščinam in povezanim tveganjem.
(115)
Dobavljači UI modela opće namjene sa sistemskim rizicima trebali bi procijeniti i ublažiti moguće sistemske rizike. Ako, unatoč nastojanjima da se utvrde i spriječe rizici povezani s UI modelom opće namjene koji bi mogao predstavljati sistemske rizike, razvoj ili korištenje modela uzrokuju ozbiljan incident, dobavljač UI modela opće namjene trebao bi bez nepotrebne odgode pratiti incident i izvješćivati Komisiju i nacionalna nadležna tijela o svim relevantnim informacijama i mogućim korektivnim mjerama. Nadalje, dobavljači bi trebali osigurati odgovarajuću razinu kibernetičkosigurnosne zaštite modela i njegove fizičke infrastrukture, prema potrebi, tijekom cijelog životnog ciklusa modela. Kibernetičkosigurnosnom zaštitom koja je povezana sa sistemskim rizicima povezanima sa zlonamjernom upotrebom ili napadima trebalo bi na odgovarajući način uzeti u obzir slučajno curenje iz modela, neovlaštena objavljivanja, zaobilaženje sigurnosnih mjera i obranu od kibernetičkih napada, neovlaštenog pristupa ili krađe modela. Ta bi se zaštita mogla olakšati osiguravanjem težinskih faktora modela, algoritama, poslužitelja i skupova podataka, primjerice mjerama operativne sigurnosti za informacijsku sigurnost, posebnim kibernetičkosigurnosnim politikama, odgovarajućim tehničkim i utvrđenim rješenjima te kontrolama kibernetičkog i fizičkog pristupa, koji su primjereni relevantnim okolnostima i uključenim rizicima.
(116)
Urad za UI bi moral spodbujati in olajšati pripravo, pregled in prilagoditev kodeksov prakse in pri tem upoštevati mednarodne pristope. K sodelovanju bi lahko bili povabljeni vsi ponudniki modelov UI za splošne namene. Za zagotovitev, da se v kodeksih prakse odrazijo najsodobnejši tehnološki dosežki in ustrezno upoštevajo različni vidiki, bi moral Urad za UI pri pripravi teh kodeksov sodelovati z ustreznimi pristojnimi nacionalnimi organi, po potrebi pa bi se lahko posvetoval z organizacijami civilne družbe ter drugimi ustreznimi deležniki in strokovnjaki, vključno z znanstvenim odborom. V teh kodeksih prakse bi morale biti določene obveznosti za ponudnike modelov UI za splošne namene in modelov UI za splošne namene s sistemskimi tveganji. Kar zadeva sistemska tveganja, bi morali kodeksi prakse poleg tega prispevati k vzpostavitvi taksonomije tveganja za vrsto in naravo sistemskih tveganj na ravni Unije, vključno z njihovimi viri. Kodeksi prakse bi morali biti osredotočeni tudi na specifične ocene tveganja in ukrepe za zmanjšanje tveganj.
(116)
Ured za umjetnu inteligenciju trebao bi poticati i olakšati izradu, preispitivanje i prilagodbu kodeksâ prakse, uzimajući u obzir međunarodne pristupe. Svi dobavljači UI modela opće namjene mogli bi biti pozvani na sudjelovanje. Kako bi se osiguralo da se kodeksima prakse odražavaju najnovija dostignuća i na odgovarajući način uzimaju u obzir različite perspektive, Ured za umjetnu inteligenciju trebao bi surađivati s relevantnim nacionalnim nadležnim tijelima te bi se, prema potrebi, mogao savjetovati s organizacijama civilnog društva i drugim relevantnim dionicima i stručnjacima, uključujući znanstveno povjerenstvo, radi izrade takvih kodeksa. Kodeksi prakse trebali bi obuhvaćati obveze dobavljača UI modela opće namjene i UI modela opće namjene koji predstavljaju sistemske rizike. Osim toga, kad je riječ o sistemskim rizicima, kodeksi prakse trebali bi pomoći u uspostavi taksonomije vrste i prirode sistemskih rizika na razini Unije, uključujući njihove izvore. Kodeksi prakse trebali bi biti usmjereni i na posebne mjere procjene i ublažavanja rizika.
(117)
Kodeksi prakse bi morali biti osrednje orodje za pravilno izpolnjevanje obveznosti za ponudnike modelov UI za splošne namene, ki so določene v tej uredbi. Ponudniki bi morali imeti možnost, da se pri dokazovanju izpolnjevanja obveznosti oprejo na kodekse prakse. Komisija se lahko odloči, da z izvedbenimi akti odobri kodeks prakse in mu podeli splošno veljavnost v Uniji oziroma, kot nadomestno možnost, določi skupna pravila za izvajanje ustreznih obveznosti, če kodeksa prakse do začetka uporabe te uredbe ni mogoče dokončati ali če ga Urad za UI ne šteje za ustreznega. Ko je harmonizirani standard objavljen in ko ga Urad za UI oceni kot primernega za izpolnjevanje ustreznih obveznosti, bi morala za ponudnike veljati domneva o skladnosti, kadar ti izpolnjujejo evropski harmonizirani standard. Ponudniki modelov UI za splošne namene bi morali biti poleg tega sposobni z nadomestnimi ustreznimi sredstvi dokazati skladnost, če kodeksi prakse ali harmonizirani standardi niso na voljo ali če se odločijo, da se nanje ne bodo zanašali.
(117)
Kodeksi prakse trebali bi biti središnji alat za pravilno ispunjavanje obveza predviđenih na temelju ove Uredbe za dobavljače UI modela opće namjene. Dobavljači bi se trebali moći osloniti na kodekse prakse kako bi dokazali ispunjavanje obveza. Komisija provedbenim aktima može odlučiti odobriti kodeks prakse i učiniti ga općenito valjanim u Uniji ili, alternativno, utvrditi zajednička pravila za provedbu relevantnih obveza ako do početka primjene ove Uredbe kodeks prakse ne može biti dovršen ili ga Ured za umjetnu inteligenciju ne smatra adekvatnim. Nakon što se usklađena norma objavi i Ured za umjetnu inteligenciju ocijeni je prikladnom za obuhvaćanje relevantnih obveza, ispunjavanje europske usklađene norme dobavljačima bi trebalo omogućiti pretpostavku sukladnosti. Nadalje, dobavljači UI modela opće namjene trebali bi moći dokazati ispunjavanje obveza s pomoću alternativnih odgovarajućih sredstava ako kodeksi prakse ili usklađene norme nisu dostupni ili ako odluče da se neće oslanjati na njih.
(118)
Ta uredba ureja sisteme UI in modele UI, saj za zadevne udeležence na trgu, ki te sisteme in modele dajejo na trg, v uporabo ali jih uporabljajo v Uniji, določa nekatere zahteve in obveznosti, s tem pa dopolnjuje obveznosti za ponudnike posredniških storitev, ki take sisteme ali modele vgrajujejo v svoje storitve, ki jih ureja Uredba (EU) 2022/2065. Kolikor so taki sistemi ali modeli vgrajeni v zelo velike spletne platforme ali zelo velike spletne iskalnike, zanje velja okvir za obvladovanje tveganj iz Uredbe (EU) 2022/2065. Zato bi bilo treba domnevati, da so ustrezne obveznosti iz te uredbe izpolnjene, razen če se v takih modelih pojavijo in prepoznajo pomembna sistemska tveganja, ki niso zajeta v Uredbi (EU) 2022/2065. V tem okviru morajo ponudniki zelo velikih spletnih platform in zelo velikih spletnih iskalnikov oceniti morebitna sistemska tveganja, ki izhajajo iz zasnove, delovanja in uporabe njihovih storitev, vključno s tem, kako zasnova algoritemskih sistemov, ki se uporabljajo v storitvi, lahko prispeva k takim tveganjem, pa tudi sistemska tveganja, ki izhajajo iz morebitne napačne uporabe. Ti ponudniki morajo ob spoštovanju temeljnih pravic sprejeti tudi ustrezne ukrepe za zmanjšanje tveganj.
(118)
Ovom se Uredbom reguliraju UI sustavi i modeli uvođenjem određenih zahtjeva i obveza za relevantne aktere na tržištu koji ih stavljaju na tržište ili u upotrebu ili ih upotrebljavaju u Uniji, čime se dopunjuju obveze pružatelja usluga posredovanja koji takve sustave ili modele ugrađuju u svoje usluge regulirane Uredbom (EU) 2022/2065. U mjeri u kojoj su takvi sustavi ili modeli ugrađeni u određene vrlo velike internetske platforme ili vrlo velike internetske tražilice, na njih se primjenjuje okvir za upravljanje rizicima predviđen u Uredbi (EU) 2022/2065. Stoga bi trebalo pretpostaviti da su odgovarajuće obveze iz ove Uredbe ispunjene, osim ako se u takvim modelima pojave znatni sistemski rizici koji nisu obuhvaćeni Uredbom (EU) 2022/2065. Unutar tog okvira pružatelji vrlo velikih internetskih platformi i vrlo velikih internetskih tražilica obvezni su procijeniti potencijalne sistemske rizike koji proizlaze iz dizajna, funkcioniranja i korištenja njihovih usluga, uključujući način na koji dizajn algoritamskih sustava koji se upotrebljavaju u usluzi može doprinijeti takvim rizicima, kao i sistemske rizike koji proizlaze iz mogućih pogrešnih upotreba. Ti su pružatelji također obvezni poduzeti odgovarajuće mjere za ublažavanje rizika za temeljna prava.
(119)
Glede na hiter tempo inovacij in tehnološkega razvoja digitalnih storitev, ki spadajo na področje uporabe različnih instrumentov prava Unije, zlasti glede na uporabo in dojemanje oseb, ki so jim namenjeni, se lahko sistemi UI, za katere se uporablja ta uredba, zagotavljajo kot posredniške storitve ali kot deli posredniških storitev v smislu Uredbe (EU) 2022/2065, ki bi jo bilo treba razlagati na tehnološko nevtralen način. Sistemi UI se lahko na primer uporabljajo za zagotavljanje spletnih iskalnikov, zlasti če sistem UI, kot je spletni klepetalni robot, načeloma izvaja poizvedbe na vseh spletiščih, nato pa rezultate vključi v svoje obstoječe znanje in posodobljeno znanje uporabi za ustvarjanje enega samega izhodnega podatka, v katerem so združeni različni viri informacij.
(119)
S obzirom na brz tempo inovacija i tehnološki razvoj digitalnih usluga u području primjene različitih instrumenata prava Unije, posebno imajući na umu upotrebu i percepciju njihovih primatelja, UI sustavi koji podliježu ovoj Uredbi mogu se pružati kao usluge posredovanja ili njihovi dijelovi u smislu Uredbe (EU) 2022/2065, koje bi trebalo tumačiti na tehnološki neutralan način. Na primjer, UI sustavi mogu se upotrebljavati za pružanje internetskih tražilica, posebno u mjeri u kojoj UI sustav, kao što je internetski chatbot, u načelu pretražuje sve internetske stranice, zatim uključuje rezultate u svoje postojeće znanje i upotrebljava nadopunjeno znanje kako bi generirao jedan izlazni rezultat koji objedinjuje različite izvore informacija.
(120)
Poleg tega so obveznosti za ponudnike in uvajalce nekaterih sistemov UI iz te uredbe, ki omogočajo odkrivanje in razkrivanje dejstva, da so izhodni podatki teh sistemov umetno ustvarjeni ali prirejeni, še zlasti pomembne zato, da se olajša učinkovito izvajanje Uredbe (EU) 2022/2065. To velja zlasti za obveznosti za ponudnike zelo velikih spletnih platform ali zelo velikih spletnih iskalnikov, da prepoznajo in zmanjšajo sistemska tveganja, ki lahko izhajajo iz razširjanja umetno ustvarjenih ali prirejenih vsebin, zlasti tveganje dejanskih ali predvidljivih negativnih učinkov na demokratične procese, državljansko razpravo in volilne procese, tudi z dezinformacijami.
(120)
Nadalje, obveze propisane u ovoj Uredbi za dobavljače i za subjekte koji uvode određene UI sustave kako bi se omogućilo prepoznavanje i otkrivanje umjetno stvorenih ili manipuliranih izlaznih rezultata tih sustava posebno su relevantne za olakšavanje djelotvorne provedbe Uredbe (EU) 2022/2065. To se posebno odnosi na obveze pružatelja vrlo velikih internetskih platformi ili vrlo velikih internetskih tražilica da utvrde i ublaže sistemske rizike koji mogu proizaći iz širenja umjetno stvorenog ili manipuliranog sadržaja, posebno rizik od stvarnih ili predvidljivih negativnih učinaka na demokratske procese, građanski diskurs i izborne procese, među ostalim dezinformiranjem.
(121)
Standardizacija bi morala imeti ključno vlogo pri zagotavljanju tehničnih rešitev ponudnikom, da se zagotovi skladnost s to uredbo, ob upoštevanju najsodobnejših tehnoloških dosežkov, ter pri spodbujanju inovacij, konkurenčnosti in rasti na enotnem trgu. Skladnost s harmoniziranimi standardi, kot so opredeljeni v členu 2, točka 1(c), Uredbe (EU) št. 1025/2012 Evropskega parlamenta in Sveta (41) in od katerih se običajno pričakuje, da odražajo najsodobnejše tehnološke dosežke, bi morala predstavljati sredstvo, s katerim ponudniki dokažejo skladnost z zahtevami iz te uredbe. Zato bi bilo treba spodbujati uravnoteženo zastopanost interesov z vključitvijo vseh ustreznih deležnikov v razvoj standardov, zlasti MSP, potrošniških organizacij ter okoljskih in socialnih deležnikov v skladu s členoma 5 in 6 Uredbe (EU) št. 1025/2012. Da bi lažje dosegli skladnost, bi morala Komisija brez nepotrebnega odlašanja izdati zahteve za standardizacijo. Pri pripravi zahteve za standardizacijo se Komisija posvetuje s svetovalnim forumom in Odborom, da zbere ustrezno strokovno znanje. Ker pa ustrezni sklici na harmonizirane standarde še ne obstajajo, bi morala imeti Komisija možnost, da z izvedbenimi akti in po posvetovanju s svetovalnim forumom določi skupne specifikacije za nekatere zahteve iz te uredbe. Skupna specifikacija bi morala biti izjemna nadomestna rešitev, da se ponudniku olajša izpolnjevanje obveznosti glede skladnosti z zahtevami iz te uredbe, kadar nobena od evropskih organizacij za standardizacijo ne sprejme zahteve za standardizacijo ali kadar ustrezni harmonizirani standardi nezadostno obravnavajo pomisleke glede temeljnih pravic ali kadar harmonizirani standardi niso skladni z zahtevo ali kadar pride do zamud pri sprejetju ustreznega harmoniziranega standarda. Kadar je vzrok za takšno zamudo pri sprejetju harmoniziranega standarda tehnična kompleksnost zadevnega standarda, bi morala Komisija to upoštevati preden se odloči za določitev skupnih specifikacij. Komisija naj pri pripravi skupnih specifikacij sodeluje z mednarodnimi partnerji in mednarodnimi organi za standardizacijo.
(121)
Normizacija bi trebala imati ključnu ulogu u pružanju tehničkih rješenja dobavljačima kako bi se osigurala usklađenost s ovom Uredbom, u skladu s najnovijim dostignućima, kako bi se promicale inovacije te konkurentnost i rast na jedinstvenom tržištu. Poštovanje usklađenih normi kako su definirane u članku 2. točki 1. podtočki (c) Uredbe (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (41), za koje se obično očekuje da odražavaju najnovija dostignuća, trebalo bi biti sredstvo kojim će dobavljači dokazivati sukladnost sa zahtjevima ove Uredbe. Stoga bi u skladu s člancima 5. i 6. Uredbe (EU) br. 1025/2012 trebalo poticati uravnoteženu zastupljenost interesa koja uključuje sve relevantne dionike u razvoju normi, posebno MSP-ove, organizacije potrošača te dionike u području okoliša i socijalne dionike. Kako bi se olakšala sukladnost, Komisija bi trebala izdati zahtjeve za normizaciju bez nepotrebne odgode. Pri izradi zahtjeva za normizaciju Komisija bi se trebala savjetovati sa savjetodavnim forumom i Vijećem za umjetnu inteligenciju kako bi obuhvatila relevantno stručno znanje. Međutim, u nedostatku relevantnih upućivanja na usklađene norme, Komisija bi trebala moći provedbenim aktima i nakon savjetovanja sa savjetodavnim forumom utvrditi zajedničke specifikacije za određene zahtjeve na temelju ove Uredbe. Zajednička specifikacija trebala bi biti iznimno zamjensko rješenje kako bi se dobavljaču olakšalo ispunjavanje zahtjeva iz ove Uredbe kada nijedna europska organizacija za normizaciju nije prihvatila zahtjev za normizaciju ili kada se relevantnim usklađenim normama u nedovoljnoj mjeri rješavaju problemi u području temeljnih prava ili kada usklađene norme nisu u skladu sa zahtjevom ili kada dođe do kašnjenja u donošenju odgovarajuće usklađene norme. Ako je takvo kašnjenje u donošenju usklađene norme posljedica tehničke složenosti te norme, Komisija bi to trebala razmotriti prije razmatranja utvrđivanja zajedničkih specifikacija. Pri izradi zajedničkih specifikacija Komisiju se potiče na suradnju s međunarodnim partnerima i međunarodnim tijelima za normizaciju.
(122)
Brez poseganja v uporabo harmoniziranih standardov in skupnih specifikacij je primerno, da se za ponudnike visokotveganega sistema UI, ki je bil naučen in testiran na podlagi podatkov, ki odražajo specifično geografsko, vedenjsko, vsebinsko ali funkcionalno okolje, v katerem naj bi se ta sistem uporabljal, domneva, da delujejo skladno z ustreznim ukrepom, določenim na podlagi zahteve glede upravljanja podatkov iz te uredbe. Brez poseganja v zahteve glede robustnosti in točnosti iz te uredbe bi bilo treba v skladu s členom 54(3) Uredbe (EU) 2019/881 domnevati, da so visokotvegani sistemi UI, ki so bili certificirani ali za katere je bila izdana izjava o skladnosti v okviru sheme za kibernetsko varnost na podlagi navedene uredbe, ob tem pa so bili sklici na zadevno shemo objavljeni v Uradnem listu Evropske unije, skladni z zahtevo glede kibernetske varnosti iz te uredbe, če certifikat kibernetske varnosti ali izjava o skladnosti ali njen del vključuje zahtevo glede kibernetske varnosti iz te uredbe. To ne posega v prostovoljno naravo navedene sheme za kibernetsko varnost.
(122)
Ne dovodeći u pitanje upotrebu usklađenih normi i zajedničkih specifikacija, primjereno je da se za dobavljače visokorizičnog UI sustava koji je treniran i testiran na podacima koji odražavaju specifično zemljopisno, bihevioralno, kontekstualno ili funkcionalno okružje u kojem se UI sustav namjerava upotrebljavati smatra da su sukladni s relevantnom mjerom predviđenom u zahtjevu u pogledu upravljanja podacima utvrđenom u ovoj Uredbi. Ne dovodeći u pitanje zahtjeve koji se odnose na otpornost i točnost utvrđene u ovoj Uredbi, u skladu s člankom 54. stavkom 3. Uredbe (EU) 2019/881, za visokorizične UI sustave koji su certificirani ili za koje je izdana izjava o sukladnosti u okviru programa kibernetičke sigurnosti na temelju te uredbe i na koje su objavljena upućivanja u Službenom listu Europske unije trebalo bi pretpostaviti da ispunjavaju kibernetičkosigurnosne zahtjeve iz ove Uredbe u mjeri u kojoj certifikat o kibernetičkoj sigurnosti ili izjava o sukladnosti ili njihovi dijelovi obuhvaćaju kibernetičkosigurnosne zahtjeve iz ove Uredbe. Time se i dalje ne dovodi u pitanje dobrovoljna priroda tog programa kibernetičke sigurnosti.
(123)
Da bi zagotovili visoko raven zaupanja v visokotvegane sisteme UI, bi bilo treba za te sisteme pred dajanjem na trg ali v uporabo opraviti ugotavljanje skladnosti.
(123)
Kako bi se osigurala visoka razina pouzdanosti visokorizičnih UI sustava, ti bi sustavi trebali podlijegati ocjenjivanju sukladnosti prije njihova stavljanja na tržište ili u upotrebu.
(124)
Da bi čim bolj zmanjšali breme za operaterje in se izognili morebitnemu podvajanju, je primerno, da bi skladnost visokotveganih sistemov UI, povezanih s proizvodi, za katere velja obstoječa harmonizacijska zakonodaja Unije, ki temelji na novem zakonodajnem okviru, z zahtevami te uredbe ocenili v okviru ugotavljanja skladnosti, kot je že določeno navedena zakonodaja. Uporaba zahtev iz te uredbe torej ne bi smela vplivati na posebno logiko, metodologijo ali splošno strukturo ugotavljanja skladnosti na podlagi ustrezne harmonizacijske zakonodaje Unije.
(124)
Kako bi se opterećenje za operatere svelo na najmanju moguću mjeru i izbjeglo moguće udvostručavanje, za visokorizične UI sustave povezane s proizvodima koji su obuhvaćeni postojećim zakonodavstvom Unije o usklađivanju na temelju novog zakonodavnog okvira, usklađenost tih UI sustava sa zahtjevima ove Uredbe trebala bi se ocjenjivati u okviru ocjenjivanja sukladnosti koje je već predviđeno u tom pravu. Primjenjivost zahtjevâ ove Uredbe stoga ne bi trebala utjecati na specifičnu logiku, metodologiju ili opću strukturu ocjenjivanja sukladnosti na temelju relevantnog zakonodavstva Unije o usklađivanju.
(125)
Zaradi kompleksnosti visokotveganih sistemov UI in z njimi povezanih tveganj je pomembno razviti ustrezen postopek ugotavljanja skladnosti visokotveganih sistemov UI, ki vključuje priglašene organe, tako imenovano ugotavljanje skladnosti s strani tretjih oseb. Glede na sedanje izkušnje poklicnih izdajateljev potrdil pred dajanjem na trg na področju varnosti proizvodov in glede na različno naravo zadevnih tveganj, pa je primerno, da se vsaj v začetni fazi uporabe te uredbe omeji področje uporabe ugotavljanja skladnosti s strani tretjih oseb na visokotvegane sisteme UI, ki niso povezani s proizvodi. Zato bi moral ugotavljanje skladnosti takih sistemov praviloma opraviti ponudnik na lastno odgovornost, z edino izjemo sistemov UI, namenjenih uporabi za biometriko.
(125)
S obzirom na složenost visokorizičnih UI sustava i s njima povezane rizike, važno je razviti odgovarajući sustav postupka ocjenjivanja sukladnosti visokorizičnih UI sustava koji uključuje prijavljena tijela, tzv. ocjenjivanje sukladnosti koje provodi treća strana. Međutim, s obzirom na trenutačno iskustvo profesionalnih certifikatora proizvoda prije stavljanja na tržište u području sigurnosti proizvoda i različitu prirodu uključenih rizika, primjereno je, barem u početnoj fazi primjene ove Uredbe, ograničiti područje primjene ocjenjivanja sukladnosti visokorizičnih UI sustava koje provodi treća strana, osim za one sustave koji su povezani s proizvodima. Stoga bi ocjenjivanje sukladnosti takvih sustava u pravilu trebao provoditi dobavljač na vlastitu odgovornost, uz jedinu iznimku UI sustava namijenjenih za biometriju.
(126)
Za izvedbo ugotavljanja skladnosti s strani tretjih oseb, kadar je potrebno, bi morali pristojni nacionalni organi na podlagi te uredbe priglasiti priglašene organe, pod pogojem, da izpolnjujejo vrsto zahtev, zlasti glede neodvisnosti, kompetenc, neobstoja navzkrižja interesov, pa tudi zahtev glede kibernetske varnosti. Pristojni nacionalni organi bi morali priglasitev teh organov poslati Komisiji in drugim državam članicam prek elektronskega orodja za priglasitev, ki ga razvije in upravlja Komisija na podlagi člena R23 Priloge I k Sklepu št. 768/2008/ES.
(126)
Za ocjenjivanje sukladnosti koje provodi treća strana kada je to potrebno, nacionalna nadležna tijela trebala bi na temelju ove Uredbe prijavljivati prijavljena tijela, pod uvjetom da ispunjavaju niz zahtjeva, ponajprije u pogledu neovisnosti, kompetentnosti, nepostojanja sukoba interesa i odgovarajućih kibernetičkosigurnosnih zahtjeva. Nacionalna nadležna tijela trebala bi Komisiji i drugim državama članicama slati obavijesti o prijavljivanju tih tijela pomoću alata za elektroničko prijavljivanje koji je razvila i kojim upravlja Komisija u skladu s člankom R23. Priloga I. Odluci br. 768/2008/EZ.
(127)
V skladu z zavezami Unije iz Sporazuma Svetovne trgovinske organizacije o tehničnih ovirah v trgovini je ustrezno olajšati vzajemno priznavanje rezultatov ugotavljanja skladnosti, ki jih pridobijo pristojni organi za ugotavljanje skladnosti ne glede na to, kje imajo sedež, pod pogojem, da navedeni organi za ugotavljanje skladnosti, ustanovljeni na podlagi prava tretje države, izpolnjujejo veljavne zahteve iz te uredbe in če je Unija v ta namen sklenila sporazum. V zvezi s tem bi morala Komisija v ta namen dejavno preučiti morebitne mednarodne instrumente in si zlasti prizadevati za sklenitev sporazumov s tretjimi državami o vzajemnem priznavanju.
(127)
U skladu s obvezama Unije na temelju Sporazuma Svjetske trgovinske organizacije o tehničkim preprekama u trgovini primjereno je olakšati uzajamno prihvaćanje rezultata ocjenjivanja sukladnosti koje su proizvela nadležna tijela za ocjenjivanje sukladnosti, bez obzira na to na kojem području imaju poslovni nastan, pod uvjetom da ta tijela za ocjenjivanje sukladnosti osnovana na temelju prava treće zemlje ispunjavaju primjenjive zahtjeve ove Uredbe i da je Unija sklopila odgovarajući sporazum. U tom kontekstu Komisija bi trebala aktivno istražiti moguće međunarodne instrumente u tu svrhu, a posebno nastojati sklopiti sporazume o uzajamnom priznavanju s trećim zemljama.
(128)
V skladu s skupno uveljavljenim pojmom bistvene spremembe za proizvode, ki jih ureja harmonizacijska zakonodaja Unije, je primerno, da ob vsaki spremembi, ki bi lahko vplivala na skladnost visokotveganega sistema UI s to uredbo (npr. spremembi arhitekture operacijskega sistema ali programske opreme), ali kadar se spremeni predvideni namen sistema, ta sistem UI šteje za nov sistem UI, za katerega bi bilo treba opraviti novo ugotavljanje skladnosti. Vendar spremembe algoritma in zmogljivosti sistemov UI, ki se po tem, ko so dani na trg ali v uporabo, še naprej „učijo“, tj. samodejno prilagajajo način izvajanja funkcij, ne bi smele pomeniti bistvene spremembe, če jih je ponudnik določil vnaprej in ocenil v okviru ugotavljanja skladnosti.
(128)
U skladu sa zajednički utvrđenim pojmom znatne izmjene za proizvode regulirane zakonodavstvom Unije o usklađivanju primjereno je da se svaki put kad dođe do promjene koja može utjecati na usklađenost visokorizičnog UI sustava s ovom Uredbom (npr. promjena operativnog sustava ili softverske arhitekture) ili kad se promijeni namjena sustava, taj UI sustav smatra novim UI sustavom koji bi trebao proći novo ocjenjivanje sukladnosti. Međutim, promjene algoritma i učinkovitosti UI sustava koji nakon stavljanja na tržište ili u upotrebu nastavljaju „učiti”, odnosno automatski prilagođavati način izvršavanja funkcija, ne bi trebale predstavljati znatnu izmjenu, pod uvjetom da je te promjene unaprijed odredio dobavljač i da su ocijenjene u trenutku ocjenjivanja sukladnosti.
(129)
Visokotvegani sistemi UI bi morali imeti oznako CE, ki označuje njihovo skladnost s to uredbo, da se lahko prosto gibljejo na notranjem trgu. Visokotvegani sistemi UI, ki so vgrajeni v proizvod, bi morali biti označeni s fizično oznako CE, ki jo lahko dopolnjuje digitalna oznaka CE. Za visokotvegane sisteme UI, ki se zagotavljajo samo digitalno, bi bilo treba uporabljati digitalno oznako CE. Države članice ne bi smele neupravičeno ovirati dajanja na trg ali v uporabo visokotveganih sistemov UI, ki izpolnjujejo zahteve iz te uredbe in nosijo oznako CE.
(129)
Visokorizični UI sustavi trebali bi nositi oznaku CE koja upućuje na njihovu sukladnost s ovom Uredbom kako bi se mogli slobodno kretati na unutarnjem tržištu. Kad je riječ o visokorizičnim UI sustavima ugrađenima u proizvod, fizička oznaka CE trebala bi biti pričvršćena na njih te se može dopuniti digitalnom oznakom CE. Za visokorizične UI sustave koji se pružaju samo digitalno trebalo bi upotrebljavati digitalnu oznaku CE. Države članice ne bi trebale stvarati neopravdane zapreke stavljanju na tržište ili u upotrebu visokorizičnih UI sustava koji ispunjavaju zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi i nose oznaku CE.
(130)
V določenih okoliščinah je lahko hitra razpoložljivost inovativnih tehnologij ključnega pomena za zdravje in varnost ljudi, varstvo okolja in podnebne spremembe ter za družbo kot celoto. Zato je primerno, da bi iz izjemnih razlogov javne varnosti ali varstva življenja in zdravja fizičnih oseb, varstva okolja ter zaščite ključne industrijskih in infrastrukturnih sredstev organi za nadzor trga lahko dovolili dajanje na trg ali v uporabo sistemov UI, za katere ugotavljanje skladnosti ni bilo opravljeno. V ustrezno utemeljenih primerih, kot je določeno v tej uredbi, lahko organi za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj ali organi civilne zaščite dajo določen visokotvegani sistem UI v uporabo brez dovoljenja organa za nadzor trga, če se za tako dovoljenje brez nepotrebnega odlašanja zaprosi med uporabo ali po njej.
(130)
Po određenim uvjetima brza dostupnost inovativnih tehnologija može biti ključna za zdravlje i sigurnost osoba, zaštitu okoliša i klimatske promjene te za društvo u cjelini. Stoga je primjereno da bi zbog iznimnih razloga povezanih s javnom sigurnošću ili zaštitom života i zdravlja fizičkih osoba, zaštitom okoliša i ključne industrijske i infrastrukturne imovine, tijela za nadzor tržišta mogla odobriti stavljanje na tržište ili u upotrebu UI sustava za koje nije proveden postupak ocjenjivanja sukladnosti. U propisno opravdanim situacijama, kako je predviđeno u ovoj Uredbi, tijela kaznenog progona ili tijela civilne zaštite mogu staviti u upotrebu određeni visokorizični UI sustav bez odobrenja tijela za nadzor tržišta, pod uvjetom da se takvo odobrenje zatraži tijekom ili nakon korištenja bez nepotrebne odgode.
(131)
Da bi olajšali delo Komisije in držav članic na področju UI ter povečanje preglednosti za javnost, bi bilo treba od ponudnikov visokotveganih sistemov UI, razen tistih, povezanih s proizvodi, ki spadajo na področje uporabe ustrezne obstoječe harmonizacijske zakonodaje Unije, ter ponudnikov, ki menijo, da sistem UI s seznama visokotveganih primerov uporabe iz priloge k tej uredbi, ni visokotvegan na podlagi odstopanja, zahtevati, da se registrirajo v podatkovni zbirki EU, ki jo vzpostavi in upravlja Komisija, in da v tej zbirki beležijo tudi informacije o svojih sistemih UI. Pred uporabo sistema UI s seznama visokotveganih primerov uporabe iz priloge k tej uredbi bi se morali uvajalci visokotveganih sistemov UI, ki so javni organi, agencije ali telesa, registrirati v taki zbirki in izbrati sistem, ki ga nameravajo uporabljati. Drugi uvajalci bi morali imeti pravico do prostovoljne registracije. Ta del podatkovne zbirke EU bi moral biti javno dostopen in brezplačen, informacije pa bi morale biti zlahka dostopne, razumljive in strojno berljive. Podatkovna zbirka EU bi prav tako morala biti prilagojena uporabnikom, na primer z zagotavljanjem funkcije iskanja, tudi s ključnimi besedami, da bi širša javnost lahko našla ustrezne informacije, ki se predložijo ob registraciji visokotveganih sistemov UI in o primeru uporabe visokotveganih sistemov UI iz priloge k tej uredbi za zadevne visokotvegane sisteme UI. V podatkovni zbirki EU bi bilo treba registrirati tudi bistvene spremembe visokotveganih sistemov UI. Za visokotvegane sisteme UI na področju preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj, migracij, azila in upravljanja nadzora meja bi bilo treba obveznosti registracije izpolniti v varnem, nejavnem delu podatkovne zbirke EU. Dostop do varnega dela, ki ni dostopen javnosti, bi moral biti strogo omejen na Komisijo in organe za nadzor trga, kar zadeva njihov nacionalni del te podatkovne zbirke. Visokotvegani sistemi UI na področju kritične infrastrukture bi morali biti registrirani le na nacionalni ravni. Komisija bi morala biti upravljavec podatkovne zbirke EU v skladu z Uredbo (EU) 2018/1725. Za zagotovitev polne funkcionalnosti podatkovne zbirke ob njeni uvedbi bi moral postopek za njeno vzpostavitev vključevati razvoj funkcionalnih specifikacij s strani Komisije in neodvisno revizijsko poročilo. Komisija bi morala pri opravljanju nalog upravljavca podatkov v podatkovni zbirki EU upoštevati tveganja, povezana s kibernetsko varnostjo. Podatkovna zbirka EU, vključno z informacijami, ki so prek nje na voljo, bi morala izpolnjevati zahteve iz Direktive (EU) 2019/882, da bi bila javnosti čim bolj dostopna in uporabna.
(131)
Kako bi se olakšao rad Komisije i država članica u području umjetne inteligencije i povećala transparentnost prema javnosti, od dobavljača visokorizičnih UI sustava koji nisu povezani s proizvodima obuhvaćenima područjem primjene relevantnog postojećeg zakonodavstva Unije o usklađivanju, kao i dobavljača koji smatraju da pojedini UI sustav naveden u primjerima visokorizične upotrebe iz priloga ovoj Uredbi nije visokorizičan na temelju odstupanja, trebalo bi zahtijevati da sebe i informacije o svojem UI sustavu registriraju u bazi podataka EU-a, koju će uspostaviti i kojom će upravljati Komisija. Prije upotrebi UI sustava navedenog u primjerima visokorizične upotrebe iz priloga ovoj Uredbi subjekti koji uvode visokorizične UI sustave koji su tijela javne vlasti, javne agencije ili javna tijela trebali bi se registrirati u takvoj bazi podataka i odabrati sustav koji namjeravaju upotrebljavati. Ostali subjekti koji uvode sustav trebali bi imati pravo to učiniti dobrovoljno. Taj dio baze podataka EU-a trebao bi biti javno dostupan, besplatno, a informacije bi trebale biti lako dostupne, razumljive i strojno čitljive. Baza podataka EU-a trebala bi biti prilagođena korisnicima, na primjer pružanjem funkcija pretraživanja, među ostalim s pomoću ključnih riječi, čime bi se široj javnosti omogućio pronalazak relevantnih informacija koje treba dostaviti nakon registracije visokorizičnih UI sustava i relevantnih informacija o slučaju upotrebe visokorizičnih UI sustava navedenih u prilogu ovoj Uredbi, kojima visokorizični UI sustavi odgovaraju. Svaka bitna izmjena visokorizičnih UI sustava također bi se trebala registrirati u bazi podataka EU-a. Kad je riječ o visokorizičnim UI sustavima u područjima kaznenog progona ili migracija, azila i upravljanja nadzorom državne granice, obveze registracije trebale bi se ispuniti u sigurnom dijelu baze podataka EU-a koji nije javan. Pristup sigurnom dijelu koji nije javan trebao bi biti strogo ograničen na Komisiju i tijela za nadzor tržišta na čiju se državu odnosi taj dio baze podataka. Visokorizične UI sustave u području kritične infrastrukture trebalo bi registrirati samo na nacionalnoj razini. Komisija bi trebala biti voditelj obrade baze podataka EU-a, u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725. Kako bi baza podataka EU-a bila posve funkcionalna od puštanja u rad, postupak njezina uspostavljanja trebao bi uključivati razvoj funkcionalnih specifikacija, što je zadaća Komisije, te neovisno revizorsko izvješće. Komisija bi pri obavljanju svojih zadaća voditelja obrade podataka u bazi podataka EU-a trebala uzeti u obzir rizike povezane s kibernetičkom sigurnosti. Kako bi se maksimalno povećale dostupnost i upotreba baze podataka EU-a u javnosti, baza podataka EU-a, uključujući podatke koji su u njoj dostupni, trebala bi ispunjavati zahtjeve iz Direktive (EU) 2019/882.
(132)
Nekateri sistemi UI, namenjeni stikom s fizičnimi osebami ali ustvarjanju vsebine, lahko predstavljajo posebna tveganja izdajanja za drugo osebo ali zavajanja, ne glede na to, ali se uvrščajo med sisteme visokega tveganja ali ne. V določenih okoliščinah bi zato za uporabo teh sistemov morale veljati posebne obveznosti glede preglednosti, brez poseganja v zahteve in obveznosti za visokotvegane sisteme UI, in ciljne izjeme, da bi upoštevali posebne potrebe na področju preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj. Zlasti bi bilo treba fizične osebe obvestiti, da so v interakciji s sistemom UI, razen če je to očitno z vidika fizične osebe, ki je razmeroma dobro obveščena, pozorna in preudarna, ob upoštevanju okoliščin in okvira uporabe. Pri izvajanju te obveznosti bi bilo treba upoštevati značilnosti fizičnih oseb, ki zaradi svoje starosti ali invalidnosti pripadajo ranljivim skupinam, kolikor je namen sistema UI tudi interakcija s temi skupinami. Poleg tega bi bilo treba fizične osebe obvestiti, kadar so izpostavljene sistemom UI, ki lahko z obdelavo njihovih biometričnih podatkov prepoznajo čustva ali namere teh oseb ali sklepajo o njih oziroma te osebe razvrstijo v posebne kategorije. Tovrstne posebne kategorije se lahko nanašajo na značilnosti, kot so spol, starost, barva las, barva oči, tetovaže, osebne lastnosti, etnično poreklo, osebne želje in interesi. Take informacije in obvestila bi bilo treba zagotoviti v invalidom dostopnih oblikah.
(132)
Kod određenih UI sustava namijenjenih interakciji s fizičkim osobama ili generiranju sadržaja mogu postojati posebni rizici u pogledu lažnog predstavljanja ili obmanjivanja, bez obzira na to smatraju li se visokorizičnima. Korištenje tih sustava stoga bi u određenim okolnostima trebalo podlijegati posebnim obvezama u pogledu transparentnosti, ne dovodeći u pitanje zahtjeve i obveze za visokorizične UI sustave, i ciljanim iznimkama kako bi se uzela u obzir posebna potreba kaznenog progona. Osobito bi fizičke osobe trebalo obavijestiti o tome da su u interakciji s UI sustavom, osim ako je to očito sa stajališta razmjerno dobro informirane, pronicljive i oprezne fizičke osobe, uzimajući u obzir okolnosti i kontekst upotrebe. Pri provedbi te obveze trebalo bi uzeti u obzir karakteristike fizičkih osoba koje pripadaju skupinama ranjivih osoba zbog svoje dobi ili invaliditeta u mjeri u kojoj je UI sustav namijenjen i interakciji s tim skupinama. Nadalje, fizičke osobe trebalo bi obavijestiti kada su izložene UI sustavima koji obradom njihovih biometrijskih podataka mogu identificirati emocije, izvoditi zaključke o njihovim emocijama ili namjerama ili te osobe razvrstati u određene kategorije. Te se određene kategorije mogu odnositi na aspekte kao što su spol, dob, boja kose, boja očiju, tetovaže, osobna obilježja, etničko podrijetlo, osobne preferencije i interesi. Takve informacije i obavijesti trebale bi se davati u oblicima koji su pristupačni osobama s invaliditetom.
(133)
Različni sistemi UI lahko ustvarijo velike količine sintetičnih vsebin, ki jih ljudje vse težje razlikujejo od vsebin, ki jih ustvari človek, in verodostojnih vsebin. Široka razpoložljivost in večje zmogljivosti teh sistemov pomembno vplivajo na integriteto informacijskega ekosistema in zaupanje vanj, saj se pojavljajo nova tveganja dezinformacij in obsežnega prirejanja, goljufij, izdajanja za drugo osebo in zavajanja potrošnikov. Glede na navedene vplive, hiter tempo tehnološkega razvoja ter potrebo po novih metodah in tehnikah za sledenje izvoru informacij je primerno od ponudnikov navedenih sistemov zahtevati, da vključijo tehnične rešitve, ki v strojno berljivi obliki omogočajo označevanje in zaznavanje, da je izhodne podatke ustvaril ali priredil sistem UI in ne človek. Take tehnike in metode bi morale biti dovolj zanesljive, interoperabilne, učinkovite in robustne, kolikor je to tehnično izvedljivo, ob upoštevanju razpoložljivih tehnik ali kombinacije takih tehnik, kot so vodni žigi, prepoznavanje metapodatkov, kriptografske metode za dokazovanje izvora in pristnosti vsebine, metode beleženja, prstni odtisi ali druge tehnike, kot je ustrezno. Ponudniki bi morali pri izvajanju te obveznosti upoštevati tudi posebnosti in omejitve različnih vrst vsebin ter zadevni tehnološki in tržni razvoj na tem področju, pokazatelj katerega so splošno priznani najsodobnejši tehnološki dosežki. Takšne tehnike in metode se lahko izvajajo na ravni sistema UI ali na ravni modela UI, vključno z modeli UI za splošne namene, ki ustvarjajo vsebino, da se ponudniku sistema UI nižje v verigi omogoči lažje izpolnjevanje te obveznosti. Da bi ta obveznost označevanja ostala sorazmerna, je primerno predvideti, da ne bi smela zajemati sistemov UI, ki zagotavljajo predvsem podporno funkcijo za standardno urejanje, ali sistemov UI, ki ne spreminjajo bistveno vhodnih podatkov, ki jih zagotovi uvajalec, ali njihove semantike.
(133)
Različiti UI sustavi mogu generirati velike količine sintetičkog sadržaja koji ljudima postaje sve teže razlikovati od autentičnog sadržaja koji je stvorio čovjek. Široka dostupnost i sve veće sposobnosti tih sustava znatno utječu na integritet informacijskog ekosustava i povjerenje u njega, pri čemu dovode do novih rizika od široko rasprostranjenih dezinformacija i manipulacije, prijevara, lažnog predstavljanja i obmanjivanja potrošača. S obzirom na te učinke, brz tehnološki razvoj i potrebu za novim metodama i tehnikama za praćenje podrijetla informacija, primjereno je od dobavljača tih sustava zahtijevati da ugrade tehnička rješenja koja omogućuju označivanje u strojno čitljivom formatu i prepoznavanje toga da je izlazni rezultat generirao ili je njime manipulirao UI sustav, a ne čovjek. Takve tehnike i metode trebale bi biti dovoljno pouzdane, interoperabilne, učinkovite i pouzdane u mjeri u kojoj je to tehnički izvedivo, uzimajući u obzir raspoložive tehnike ili kombinaciju takvih tehnika, kao što su vodeni žigovi, identifikacija metapodataka, kriptografske metode za dokazivanje podrijetla i autentičnosti sadržaja, metode evidentiranja, otisci prstiju ili druge tehnike, ovisno o slučaju. Pri provedbi te obveze dobavljači bi trebali uzeti u obzir i posebnosti i ograničenja različitih vrsta sadržaja te relevantna tehnološka i tržišna kretanja u tom području, kako se odražavaju u općepriznatim najnovijim dostignućima. Takve tehnike i metode mogu se primijeniti na razini UI sustava ili na razini UI modela, uključujući UI modele opće namjene koji generiraju sadržaj, čime se dobavljaču UI sustava niže u lancu olakšava ispunjavanje te obveze. Kako bi i dalje bila razmjerna, primjereno je predvidjeti da ta obveza označivanja ne bi trebala obuhvaćati UI sustave koji prvenstveno imaju pomoćnu funkciju za standardno uređivanje ili UI sustave koji bitno ne mijenjaju ulazne podatke koje pruža subjekt koji uvodi sustav ili njihovu semantiku.
(134)
Poleg tehničnih rešitev, ki jih uporabljajo ponudniki sistema UI, bi morali uvajalci, ki sistem UI uporabljajo za ustvarjanje ali prirejanje slikovnih, zvočnih ali video vsebin, ki v znatni meri spominjajo na obstoječe osebe, predmete, mesta ali dogodke in bi se osebi zmotno zdele verodostojne ali resnične (globoki ponaredki), na jasen in razpoznaven način tudi razkriti, da je bila vsebina umetno ustvarjena ali prirejena, tako da ustrezno označijo izhodne podatke UI in razkrijejo njihov umetni izvor. Skladnost s to obveznostjo glede preglednosti se ne bi smela razlagati tako, da pomeni, da uporaba sistema UI ali njegovih izhodnih podatkov ovira pravico do svobode izražanja ter pravico do svobode umetnosti in znanosti, ki ju zagotavlja Listina, zlasti kadar je vsebina del očitno ustvarjalnega, satiričnega, umetniškega, izmišljenega ali podobnega dela ali programa, ob upoštevanju ustreznih zaščitnih ukrepov za pravice in svoboščine tretjih oseb. V teh primerih je obveznost glede preglednosti za globoke ponaredke iz te uredbe omejena na to, da se obstoj tako ustvarjenih ali prirejenih vsebin ustrezno razkrije na način, ki ne ovira prikazovanja dela ali uživanja v njem, vključno z njegovo običajno eksploatacijo in uporabo, ob ohranjanju uporabnosti in kakovosti dela. Primerno je tudi predvideti podobno obveznost razkritja v zvezi z besedilom, ustvarjenim ali prirejenim z UI, če je objavljeno z namenom obveščanja javnosti o zadevah javnega interesa, razen če je vsebino, ustvarjeno z UI, pregledal človek ali urednik, ob tem pa fizična ali pravna oseba nosi uredniško odgovornost za objavo vsebine.
(134)
Uz tehnička rješenja koja primjenjuju dobavljači sustava, subjekti koji uvode UI sustav, koji upotrebljavaju UI sustav za generiranje slikovnog sadržaja, audiosadržaja ili videosadržaja u kojem postoji znatna sličnost s postojećim osobama, predmetima, mjestima, subjektima ili događajima i koji bi se nekome lažno činio vjerodostojnim ili istinitim (uvjerljiv krivotvoreni sadržaj, eng. deep fakes) te za manipuliranje takvim sadržajem, također bi trebali jasno istaknuti da je sadržaj umjetno stvoren ili da je njime manipulirano označivanjem izlaznih rezultata umjetne inteligencije i navođenjem njegova umjetnog podrijetla. Usklađenost s tom obvezom transparentnosti ne bi se trebala tumačiti niti kao da upućuje na to da se korištenjem UI sustava ili njegovih izlaznih rezultata ugrožava pravo na slobodu izražavanja i pravo na slobodu umjetnosti i znanosti koja su zajamčena Poveljom, posebno ako je sadržaj očito dio kreativnog, satiričkog, umjetničkog, fiktivnog ili analognog djela ili programa, podložno odgovarajućim zaštitnim mjerama za prava i slobode trećih strana. U tim je slučajevima obveza transparentnosti za uvjerljiv krivotvoreni sadržaj utvrđena u ovoj Uredbi ograničena na otkrivanje postojanja takvog generiranog ili manipuliranog sadržaja na odgovarajući način kojim se ne ometa prikazivanje djela ili uživanje u njemu, uključujući njegovo uobičajeno iskorištavanje i upotrebu, uz istodobno održavanje korisnosti i kvalitete djela. Osim toga, primjereno je predvidjeti sličnu obvezu otkrivanja u odnosu na tekst stvoren ili manipuliran umjetnom inteligencijom u mjeri u kojoj se objavljuje u svrhu informiranja javnosti o pitanjima od javnog interesa, osim ako je sadržaj stvoren umjetnom inteligencijom prošao proces preispitivanja koje provodi čovjek ili uredničku kontrolu i ako fizička ili pravna osoba snosi uredničku odgovornost za objavu sadržaja.
(135)
Komisija lahko brez poseganja v obvezno naravo in polno uporabo obveznosti glede preglednosti prav tako spodbuja in olajšuje pripravo kodeksov prakse na ravni Unije, da se olajša učinkovito izvajanje obveznosti v zvezi z odkrivanjem in označevanjem umetno ustvarjenih ali prirejenih vsebin, po potrebi vključno s podporo praktičnim ureditvam za omogočanje dostopa do mehanizmov odkrivanja, in olajšanje sodelovanja z drugimi akterji vzdolž verige vrednosti, razširjanje vsebine ali preverjanje njene pristnosti in izvora, da se javnosti omogoči učinkovito razlikovanje vsebin, ustvarjenih z UI.
(135)
Ne dovodeći u pitanje obveznu prirodu i potpunu primjenjivost obveza u pogledu transparentnosti, Komisija može poticati i olakšavati izradu kodeksâ prakse na razini Unije kako bi se olakšala djelotvorna provedba obveza u pogledu otkrivanja i označivanja umjetno stvorenog ili manipuliranog sadržaja, među ostalim i kako bi se poduprla praktična rješenja za osiguravanje dostupnosti, prema potrebi, mehanizama za otkrivanje i olakšavanje suradnje s drugim akterima duž vrijednosnog lanca, širenje sadržaja ili provjera njegove autentičnosti i podrijetla kako bi se javnosti omogućilo djelotvorno prepoznavanje sadržaja stvorenog umjetnom inteligencijom.
(136)
Obveznosti za ponudnike in uvajalce nekaterih sistemov UI iz te uredbe, da omogočijo odkrivanje in razkrivanje dejstva, da so izhodni podatki teh sistemov umetno ustvarjeni ali prirejeni, so še zlasti pomembne, da se olajša učinkovito izvajanje Uredbe (EU) 2022/2065. To velja zlasti za obveznosti za ponudnike zelo velikih spletnih platform ali zelo velikih spletnih iskalnikov, da prepoznajo in zmanjšajo sistemska tveganja, ki lahko izhajajo iz razširjanja umetno ustvarjenih ali prirejenih vsebin, zlasti tveganje dejanskih ali predvidljivih negativnih učinkov na demokratične procese, državljansko razpravo in volilne procese, tudi z dezinformacijami. Zahteva za označevanje s sistemi UI ustvarjenih vsebin na podlagi te uredbe ne posega v obveznost iz člena 16(6) Uredbe (EU) 2022/2065, da ponudniki storitev gostovanja obravnavajo prijave nezakonitih vsebin, prejete na podlagi člena 16(1) navedene uredbe, ter ne bi smela vplivati na oceno in odločitev o nezakonitosti določene vsebine. To oceno bi bilo treba opraviti izključno ob upoštevanju pravil, ki urejajo zakonitost vsebine.
(136)
Obveze propisane u ovoj Uredbi za dobavljače i za subjekte koji uvode određene UI sustave kako bi se omogućilo prepoznavanje i otkrivanje umjetno stvorenih ili manipuliranih izlaznih rezultata tih sustava posebno su relevantne za olakšavanje djelotvorne provedbe Uredbe (EU) 2022/2065. To se osobito odnosi na obveze pružatelja vrlo velikih internetskih platformi ili vrlo velikih internetskih tražilica da utvrde i ublaže sistemske rizike koji mogu proizaći iz širenja umjetno stvorenog ili manipuliranog sadržaja, posebno rizik od stvarnih ili predvidljivih negativnih učinaka na demokratske procese, građanski diskurs i izborne procese, među ostalim dezinformiranjem. Zahtjevom u pogledu označivanja sadržaja koji generiraju UI sustavi na temelju ove Uredbe ne dovodi se u pitanje obveza iz članka 16. stavka 6. Uredbe (EU) 2022/2065 prema kojoj pružatelji usluga smještaja informacija na poslužitelju moraju obrađivati prijave nezakonitog sadržaja zaprimljene na temelju članka 16. stavka 1. te uredbe i on ne bi trebao utjecati na procjenu i odluku o nezakonitosti određenog sadržaja. Ta bi se ocjena trebala provesti isključivo s obzirom na pravila kojima se uređuje zakonitost sadržaja.
(137)
Skladnosti z navedenimi obveznostmi glede preglednosti za sisteme UI iz te uredbe ne bi smeli razlagati tako, da pomeni, da je uporaba sistema UI ali njegovih izhodnih podatkov zakonita na podlagi te uredbe ali drugega prava Unije in prava držav članic, ter ne bi smela posegati v druge obveznosti uvajalcev sistemov UI glede preglednosti, določene v pravu Unije ali nacionalnem pravu.
(137)
Sukladnost s obvezama u pogledu transparentnosti za UI sustave obuhvaćene ovom Uredbom ne bi se trebala tumačiti kao da upućuje na to da je upotreba UI sustava ili njegovih izlaznih rezultata zakonita na temelju ove Uredbe ili drugog prava Unije i prava država članica i njome se ne bi trebale dovoditi u pitanje druge obveze u pogledu transparentnosti za subjekte koji uvode UI sustave koje su utvrđene u pravu Unije ili u nacionalnom pravu.
(138)
UI je hitro razvijajoča se skupina tehnologij, ki zahteva regulativni nadzor ter varen in nadzorovan prostor za eksperimentiranje, ob zagotavljanju odgovornih inovacij ter vključevanja ustreznih zaščitnih ukrepov in ukrepov za zmanjšanje tveganj. Da bi zagotovili pravni okvir, ki spodbuja inovacije ter je primeren za prihodnost in odporen na motnje, bi morale države članice zagotoviti, da njihovi nacionalni pristojni organi na nacionalni ravni vzpostavijo vsaj en regulativni peskovnik za UI, da bi olajšali razvoj in testiranje inovativnih sistemov UI pod strogim regulativnim nadzorom, preden se ti sistemi dajo na trg ali kako drugače v uporabo. Države članice bi lahko to obveznost izpolnile tudi s sodelovanjem v že obstoječih regulativnih peskovnikih ali z vzpostavitvijo peskovnika skupaj s pristojnimi organi ene ali več držav članic, če tako sodelovanje sodelujočim državam članicam zagotavlja enakovredno raven nacionalne pokritosti. Regulativni peskovniki za UI bi lahko bili vzpostavljeni v fizični, digitalni ali hibridni obliki ter za fizične in digitalne izdelke. Organi, ki vzpostavijo regulativne peskovnike za UI, bi morali tudi zagotoviti, da imajo ti peskovniki ustrezne vire za svoje delovanje, vključno s finančnimi in človeškimi viri.
(138)
Umjetna inteligencija skup je tehnologija koje se vrlo brzo razvijaju, što zahtijeva regulatorni nadzor i siguran i kontroliran prostor za eksperimentiranje, pri čemu se osigurava da se inovacije razvijaju na odgovoran način te da se integriraju odgovarajuće zaštitne mjere i mjere za ublažavanje rizika. Kako bi se osigurao pravni okvir kojim se promiču inovacije te koji je spreman za buduće promjene i otporan na poremećaje, države članice trebale bi zajamčiti da njihova nacionalna nadležna tijela uspostave barem jedno regulatorno izolirano okruženje za umjetnu inteligenciju na nacionalnoj razini radi lakšeg razvoja i testiranja inovativnih UI sustava pod strogim regulatornim nadzorom prije stavljanja tih sustava na tržište ili u upotrebu. Države članice mogle bi ispuniti tu obvezu i sudjelovanjem u već postojećim regulatornim izoliranim okruženjima ili zajedničkom uspostavom izoliranog okruženja s jednim ili više nadležnih tijela država članica, u mjeri u kojoj se tim sudjelovanjem osigurava jednaka razina nacionalne pokrivenosti za države članice sudionice. Regulatorna izolirana okruženja za umjetnu inteligenciju mogla bi se uspostaviti u fizičkom, digitalnom ili hibridnom obliku te mogu uključivati fizičke i digitalne proizvode. Tijela nadležna za uspostavu regulatornih izoliranih okruženja za umjetnu inteligenciju trebala bi osigurati i da regulatorna izolirana okruženja imaju odgovarajuće resurse za njihovo funkcioniranje, uključujući financijske i ljudske resurse.
(139)
Cilji regulativnih peskovnikov za UI bi morali biti spodbujanje inovacij na področju UI z vzpostavitvijo nadzorovanega okolja za eksperimentiranje in testiranje v fazi razvoja ter pred trženjem, da se zagotovi skladnost inovativnih sistemov UI s to uredbo ter drugim ustreznim pravom Unije in nacionalnim pravom. Poleg tega bi moral biti cilj regulativnih peskovnikov za UI okrepitev pravne varnosti za inovatorje ter nadzora pristojnih organov in njihovega razumevanja priložnosti, nastajajočih tveganj in vplivov uporabe UI, olajšanje regulativnega učenja za organe in podjetja, tudi zaradi prihodnjih prilagoditev pravnega okvira, podpiranje sodelovanja in izmenjave najboljših praks z organi, vključenimi v regulativni peskovnik za UI, pa tudi pospešitev dostopa do trgov, med drugim z odpravo ovir za MSP, vključno z zagonskimi podjetji. Regulativni peskovniki za UI bi morali biti široko dostopni po vsej Uniji, posebno pozornost pa bi bilo treba nameniti njihovi dostopnosti za MSP, vključno z zagonskimi podjetji. Sodelovanje v regulativnem peskovniku za UI bi moralo biti osredotočeno na vprašanja, ki ustvarjajo pravno negotovost za ponudnike in potencialne ponudnike pri inovacijah, eksperimentiranju z UI v Uniji in prispevanju k regulativnemu učenju, ki temelji na dokazih. Nadzor sistemov UI v regulativnem peskovniku za UI bi zato moral zajemati njihov razvoj, učenje, testiranje in validacijo, preden so sistemi dani na trg ali v uporabo, ter pojem in pojav bistvenih sprememb, zaradi katerih bi lahko bil potreben nov postopek ugotavljanja skladnosti. Vsa pomembna tveganja, prepoznana med razvojem in testiranjem takih sistemov UI, bi bilo treba ustrezno zmanjšati, če to ni mogoče, pa postopek razvoja in testiranja ustaviti. Kadar je primerno, bi morali pristojni nacionalni organi, ki vzpostavijo regulativne peskovnike za UI, sodelovati z drugimi ustreznimi organi, vključno s tistimi, ki nadzirajo varstvo temeljnih pravic, in bi lahko omogočili sodelovanje drugih akterjev v ekosistemu UI, kot so nacionalne ali evropske organizacije za standardizacijo, priglašeni organi, centri za testiranje in eksperimentiranje, laboratoriji za raziskave in eksperimentiranje, evropska vozlišča za digitalne inovacije ter ustrezne organizacije deležnikov in civilne družbe. Za zagotovitev enotnega izvajanja po vsej Uniji in ekonomije obsega je primerno določiti skupna pravila za izvajanje regulativnih peskovnikov za UI in okvir za sodelovanje med ustreznimi organi, vključenimi v nadzor peskovnikov. Regulativni peskovniki za UI, vzpostavljeni na podlagi te uredbe, ne bi smeli posegati v drugo pravo, ki omogoča vzpostavitev drugih peskovnikov, katerih namen je zagotoviti skladnost s pravom, ki ni ta uredba. Ustrezni pristojni organi, odgovorni za te druge regulativne peskovnike, bi morali, kadar je primerno, upoštevati koristi uporabe teh peskovnikov tudi za namen zagotavljanja skladnosti sistemov UI s to uredbo. Po dogovoru med pristojnimi nacionalnimi organi in udeleženci v regulativnem peskovniku za UI se lahko testiranje v realnih razmerah izvaja in nadzira tudi v okviru regulativnega peskovnika za UI.
(139)
Ciljevi regulatornih izoliranih okruženja za umjetnu inteligenciju trebali bi biti poticanje inovacija u području umjetne inteligencije uspostavom kontroliranog okruženja za eksperimentiranje i testiranje u fazi razvoja i prije stavljanja na tržište kako bi se osigurala usklađenost inovativnih UI sustava s ovom Uredbom i drugim relevantnim pravom Unije i nacionalnim pravom. Nadalje, regulatornim izoliranim okruženjima za umjetnu inteligenciju trebalo bi nastojati povećati pravnu sigurnost za inovatore, poboljšati nadzor koji provode nadležna tijela i njihovo razumijevanje mogućnosti, novih rizika i učinaka upotrebe umjetne inteligencije, olakšati regulatorno učenje za nadležna tijela i poduzeća, među ostalim radi budućih prilagodbi pravnog okvira, poduprijeti suradnju i razmjenu primjera najbolje prakse s tijelima uključenima u regulatorno izolirano okruženje za umjetnu inteligenciju te ubrzati pristup tržištima, među ostalim uklanjanjem zapreka za MSP-ove, uključujući start-up poduzeća. Regulatorna izolirana okruženja za umjetnu inteligenciju trebala bi biti široko dostupna u cijeloj Uniji, a posebnu pozornost trebalo bi posvetiti njihovoj pristupačnosti za MSP-ove, uključujući start-up poduzeća. Sudjelovanje u regulatornom izoliranom okruženju za umjetnu inteligenciju trebalo bi biti usmjereno na pitanja koja uzrokuju pravnu nesigurnost za dobavljače i potencijalne dobavljače u pogledu inovacija, eksperimentiranja s umjetnom inteligencijom u Uniji i doprinosa regulatornom učenju utemeljenom na dokazima. Nadzor UI sustava u regulatornom izoliranom okruženju za umjetnu inteligenciju stoga bi trebao obuhvaćati njihov razvoj, treniranje, testiranje i validaciju prije stavljanja tih sustava na tržište ili u upotrebu, kao i pojam i pojavu znatne izmjene koja bi mogla zahtijevati novi postupak ocjenjivanja sukladnosti. Ako se tijekom razvoja i testiranja takvih UI sustava uoče znatni rizici, ti bi se rizici trebali smanjiti na primjeren način, a ako to nije moguće, treba se prekinuti postupak razvoja i testiranja sve dok se oni ne smanje. Nacionalna nadležna tijela koja uspostavljaju regulatorna izolirana okruženja za umjetnu inteligenciju trebala bi prema potrebi surađivati s drugim relevantnim tijelima, među ostalim s tijelima koja nadziru zaštitu temeljnih prava, i mogla bi omogućiti sudjelovanje drugih aktera iz ekosustava umjetne inteligencije, kao što su nacionalne ili europske organizacije za normizaciju, prijavljena tijela, objekti za testiranje i eksperimentiranje, laboratoriji za istraživanje i eksperimentiranje, europski centri za digitalne inovacije i relevantne organizacije dionika i organizacije civilnog društva. Radi ujednačene provedbe u cijeloj Uniji i ekonomije razmjera, primjereno je uspostaviti zajednička pravila za primjenu regulatornih izoliranih okruženja za umjetnu inteligenciju i okvir za suradnju relevantnih tijela uključenih u nadzor izoliranih okruženja. Regulatornim izoliranim okruženjima za umjetnu inteligenciju uspostavljenima na temelju ove Uredbe ne bi se trebalo dovoditi u pitanje drugo pravo kojim se omogućuje uspostava drugih izoliranih okruženja u cilju osiguravanja usklađenosti s pravom koje nije ova Uredba. Relevantna nadležna tijela zadužena za ta druga regulatorna izolirana okruženja trebala bi prema potrebi razmotriti prednosti upotrebe tih izoliranih okruženja i za potrebe osiguravanja usklađenosti UI sustavâ s ovom Uredbom. Slijedom dogovora između nacionalnih nadležnih tijela i sudionikâ u regulatornom izoliranom okruženju za umjetnu inteligenciju testiranje u stvarnim uvjetima može se također provoditi i nadzirati u okviru regulatornog izoliranog okruženja za umjetnu inteligenciju.
(140)
Ta uredba bi morala zagotoviti pravno podlago, da ponudniki in potencialni ponudniki v regulativnem peskovniku za UI osebne podatke, zbrane za druge namene, uporabijo za razvoj nekaterih sistemov UI v javnem interesu v okviru regulativnega peskovnika za UI samo pod določenimi pogoji v skladu s členom 6(4) in členom 9(2), točka (g), Uredbe (EU) 2016/679, členi 5, 6 in 10 Uredbe (EU) 2018/1725 ter brez poseganja v člen 4(2) in člen 10 Direktive (EU) 2016/680. Vse druge obveznosti upravljavcev podatkov in pravice posameznikov, na katere se nanašajo osebni podatki, na podlagi uredb (EU) 2016/679 in (EU) 2018/1725 ter Direktive (EU) 2016/680 se še naprej uporabljajo. Ta uredba zlasti ne bi smela zagotavljati pravne podlage v smislu člena 22(2), točka (b), Uredbe (EU) 2016/679 in člena 24(2), točka (b), Uredbe (EU) 2018/1725. Ponudniki in potencialni ponudniki v regulativnemu peskovniku za UI bi morali zagotoviti ustrezne zaščitne ukrepe in sodelovati s pristojnimi organi, tudi z upoštevanjem njihovih smernic ter hitrim in dobronamernim ukrepanjem, da bi ustrezno zmanjšali vsa prepoznana znatna tveganja za varnost, zdravje in temeljne pravice, ki se lahko pojavijo med razvojem, testiranjem in eksperimentiranjem v tem peskovniku.
(140)
Ovom bi se Uredbom dobavljačima i potencijalnim dobavljačima u regulatornom izoliranom okruženju za umjetnu inteligenciju trebala osigurati pravna osnova za upotrebu osobnih podataka prikupljenih u druge svrhe za razvoj određenih UI sustava u javnom interesu u regulatornom izoliranom okruženju za umjetnu inteligenciju, samo pod određenim uvjetima, u skladu s člankom 6. stavkom 4. i člankom 9. stavkom 2. točkom (g) Uredbe (EU) 2016/679 i člancima 5., 6. i 10. Uredbe (EU) 2018/1725 te ne dovodeći u pitanje članak 4. stavak 2. i članak 10. Direktive (EU) 2016/680. I dalje se primjenjuju sve ostale obveze voditeljâ obrade podataka i prava ispitanikâ na temelju uredaba (EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725 te Direktive (EU) 2016/680. Ovom Uredbom osobito se ne bi trebala osigurati pravna osnova u smislu članka 22. stavka 2. točke (b) Uredbe (EU) 2016/679 i članka 24. stavka 2. točke (b) Uredbe (EU) 2018/1725. Dobavljači i potencijalni dobavljači u regulatornom izoliranom okruženju za umjetnu inteligenciju trebali bi osigurati odgovarajuće zaštitne mjere i surađivati s nadležnim tijelima, među ostalim tako da slijede njihove smjernice i postupaju žurno i u dobroj vjeri kako bi se na primjeren način ublažili svi utvrđeni znatni rizici za sigurnost, zdravlje i temeljna prava koji mogu nastati tijekom razvoja, testiranja i eksperimentiranja u tom izoliranom okruženju.
(141)
Da bi pospešili proces razvoja visokotveganih sistemov UI s seznama v eni od prilog k tej uredbi in njihovega dajanja na trg, je pomembno, da imajo tudi ponudniki ali potencialni ponudniki takih sistemov koristi od posebne ureditve za testiranje teh sistemov v realnih razmerah brez sodelovanja v regulativnem peskovniku za UI. Vendar bi bilo treba v takih primerih, ob upoštevanju možnih posledic takega testiranja za posameznike zagotoviti, da se s to uredbo za ponudnike ali potencialne ponudnike uvedejo ustrezna in zadostna jamstva in pogoji. Taka jamstva bi morala med drugim vključevati zahtevo, da je za sodelovanje fizičnih oseb pri testiranju v realnih razmerah potrebna informirana privolitev, razen ko gre za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj, ko bi pridobitev informirane privolitve preprečila testiranje sistema UI. Privolitev posameznikov, da sodelujejo pri takem testiranju na podlagi te uredbe, se razlikuje od privolitve posameznikov, na katere se nanašajo osebni podatki, v obdelavo njihovih osebnih podatkov na podlagi ustrezne zakonodaje o varstvu podatkov in vanjo ne posega. Pomembno je tudi čim bolj zmanjšati tveganja in pristojnim organom omogočiti nadzor ter zato od potencialnih ponudnikov zahtevati, da imajo načrt testiranja v dejanskih razmerah, ki ga predložijo pristojnemu organu za nadzor trga, da testiranje registrirajo v namenskih delih podatkovne zbirke EU, ob upoštevanju nekaterih omejenih izjem, da določijo omejitve obdobja, v katerem je mogoče opraviti testiranje, in da zahtevajo dodatne zaščitne ukrepe za osebe, ki pripadajo določenim ranljivim s skupinami, ter da imajo pisni dogovor, v katerem so opredeljene vloge in odgovornosti potencialnih ponudnikov in uvajalcev, ter učinkovit nadzor, ki ga izvaja usposobljeno osebje, vključeno v testiranje v realnih razmerah. Poleg tega je primerno predvideti dodatne zaščitne ukrepe za zagotovitev, da se lahko napovedi, priporočila ali odločitve sistema UI učinkovito izničijo in zanemarijo ter da so osebni podatki zaščiteni in izbrisani, ko posamezniki umaknejo privolitev za sodelovanje v testiranju, brez poseganja v njihove pravice, ki jih imajo kot posamezniki, na katere se nanašajo osebni podatki, na podlagi prava Unije o varstvu podatkov. Kar zadeva prenos podatkov, je primerno predvideti tudi, da bi bilo treba podatke, zbrane in obdelane za namene testiranja v realnih razmerah, prenesti v tretje države le, če se izvajajo ustrezni in veljavni zaščitni ukrepi na podlagi prava Unije, zlasti v skladu z osnovami za prenos osebnih podatkov na podlagi prava Unije o varstvu podatkov, medtem ko so za neosebne podatke ustrezni zaščitni ukrepi vzpostavljeni v skladu s pravom Unije, kot sta uredbi (EU) 2022/868 (42) in (EU) 2023/2854 (43) Evropskega parlamenta in Sveta.
(141)
Kako bi se ubrzao proces razvoja i stavljanja na tržište visokorizičnih UI sustava navedenih u prilogu ovoj Uredbi, važno je da se dobavljači ili potencijalni dobavljači takvih sustava mogu služiti posebnim režimom za testiranje tih sustava u stvarnim uvjetima, bez sudjelovanja u regulatornom izoliranom okruženju za umjetnu inteligenciju. Međutim, u takvim slučajevima, uzimajući u obzir moguće posljedice takvog testiranja na pojedince, trebalo bi osigurati da se ovom Uredbom uvedu odgovarajuća i dostatna jamstva i uvjeti za dobavljače ili potencijalne dobavljače. Takva bi jamstva među ostalim trebala uključivati traženje informiranog pristanka fizičke osobe za sudjelovanje u testiranju u stvarnim uvjetima, uz iznimku tijela kaznenog progona ako bi traženje informiranog pristanka spriječilo testiranje UI sustava. Pristanak ispitanika za sudjelovanje u takvom testiranju na temelju ove Uredbe razlikuje se od privole ispitanika za obradu njihovih osobnih podataka na temelju relevantnog zakonodavstva o zaštiti podataka i njime se privola za obradu osobnih podataka ne dovodi u pitanje. Također je važno smanjiti rizike i omogućiti nadzor od strane nadležnih tijela te stoga zahtijevati od potencijalnih dobavljača da imaju plan testiranja u stvarnim uvjetima koji se podnosi nadležnom tijelu za nadzor tržišta, da registriraju testiranje u posebnim odjeljcima u bazi podataka EU-a podložno određenim ograničenim iznimkama, da utvrde ograničenja u pogledu razdoblja u kojem se testiranje može provesti i da zahtijevaju dodatne zaštitne mjere za osobe koje pripadaju određenim skupinama ranjivih osoba, kao i pisani sporazum kojim se utvrđuju uloge i odgovornosti potencijalnih dobavljača i subjekata koji uvode sustav te djelotvoran nadzor koji provodi nadležno osoblje uključeno u testiranje u stvarnim uvjetima. Nadalje, primjereno je predvidjeti dodatne zaštitne mjere kako bi se osiguralo da se predviđanja, preporuke ili odluke UI sustava mogu djelotvorno poništiti i zanemariti te da se osobni podaci zaštite i brišu ako ispitanici povuku svoj pristanak za sudjelovanje u testiranju, ne dovodeći u pitanje prava koja imaju kao ispitanici u skladu s pravom Unije o zaštiti podataka. Kad je riječ o prijenosu podataka, također je primjereno predvidjeti da bi se podaci prikupljeni i obrađeni u svrhu testiranja u stvarnim uvjetima trebali prenositi trećim zemljama samo ako se provode odgovarajuće i primjenjive zaštitne mjere na temelju prava Unije, posebno u skladu s osnovama za prijenos osobnih podataka na temelju prava Unije o zaštiti podataka, dok su za neosobne podatke uspostavljene odgovarajuće zaštitne mjere u skladu s pravom Unije, kao što su uredbe (EU) 2022/868 (42) i (EU) 2023/2854 (43) Europskog parlamenta i Vijeća.
(142)
Da bi zagotovili, da bo UI privedla do družbeno in okoljsko koristnih rezultatov, se države članice spodbuja, naj podpirajo in spodbujajo raziskave in razvoj rešitev UI v podporo družbeno in okoljsko koristnim rezultatom, kot so rešitve, ki temeljijo na umetni inteligenci, za povečanje dostopnosti za invalide, odpravo socialno-ekonomskih neenakosti ali doseganje okoljskih ciljev, in sicer z dodelitvijo zadostnih sredstev, vključno z javnimi sredstvi in financiranjem Unije, ter, kadar je ustrezno in pod pogojem, da so izpolnjena merila za upravičenost in izbor, zlasti upoštevajoč projekte, ki vključujejo takšne cilje Takšni projekti bi morali temeljiti na načelu interdisciplinarnega sodelovanja med razvijalci UI, strokovnjaki za neenakost in nediskriminacijo, dostopnost, potrošnike, okolje in digitalne pravice ter akademskimi krogi.
(142)
Kako bi se osiguralo da umjetna inteligencija dovede do društveno i okolišno korisnih ishoda, države članice potiču se da podupiru i promiču istraživanje i razvoj UI rješenja kojima se podupiru ishodi korisni za društvo i okoliš, kao što su rješenja koja se temelje na umjetnoj inteligenciji za povećanje pristupačnosti za osobe s invaliditetom, uklanjanje socioekonomskih nejednakosti ili postizanje okolišnih ciljeva dodjelom dostatnih sredstava, uključujući javno financiranje i financiranje sredstvima Unije, te, prema potrebi i pod uvjetom da su ispunjeni kriteriji prihvatljivosti i odabira, posebno uzimajući u obzir projekte kojima se nastoje ostvariti takvi ciljevi. Takvi bi se projekti trebali temeljiti na načelu interdisciplinarne suradnje među razvojnim programerima umjetne inteligencije, stručnjacima za nejednakost i nediskriminaciju, pristupačnost te potrošačka, okolišna i digitalna prava te akademskom zajednicom.
(143)
Za spodbujanje in zaščito inovacij je pomembno, da se upoštevajo interesi MSP, vključno z zagonskimi podjetji, ki so ponudniki ali uvajalci sistemov UI. V ta namen bi morale države članice razviti pobude, namenjene tem operaterjem, vključno z ozaveščanjem in sporočanjem informacij. Države članice bi morale MSP, vključno z zagonskimi podjetji, ki imajo registrirani sedež ali podružnico v Uniji, zagotoviti prednostni dostop do regulativnih peskovnikov za UI, če ti izpolnjujejo pogoje za upravičenost in merila za izbor, ter drugim ponudnikom in potencialnim ponudnikom ne preprečujejo dostopa do peskovnikov, če so izpolnjeni enaki pogoji in merila. Države članice bi morale uporabljati obstoječe kanale in po potrebi vzpostaviti nove namenske kanale za komunikacijo z MSP, vključno z zagonskimi podjetji, uvajalci, drugimi inovatorji in po potrebi z lokalnimi javnimi organi, da se MSP z zagotavljanjem smernic in odgovarjanjem na vprašanja o izvajanju te uredbe zagotovi podpora v celotnem razvojnem procesu. Ti kanali bi morali po potrebi sodelovati, da bi ustvarili sinergije in zagotovili homogenost svojih smernic za MSP, vključno z zagonskimi podjetji, in uvajalce. Države članice bi poleg tega morale olajševati sodelovanje MSP in drugih ustreznih deležnikov v postopkih razvoja standardizacije. Poleg tega bi se pri določanju pristojbin s strani priglašenih organov za ugotavljanje skladnosti morali upoštevati posebni interesi in potrebe ponudnikov, ki so MSP, vključno z zagonskimi podjetji. Komisija bi morala stroške certificiranja in skladnosti za MSP, vključno z zagonskimi podjetji, redno ocenjevati, in sicer s preglednimi posvetovanji, ter sodelovati z državami članicami za znižanje teh stroškov. Na primer, stroški prevajanja, povezani z obvezno dokumentacijo in komuniciranjem z organi, lahko predstavljajo znaten strošek za ponudnike in druge operaterje, zlasti tiste manjšega obsega. Države članice bi morale po možnosti zagotoviti, da je eden od jezikov, ki jih določijo in sprejmejo za dokumentacijo zadevnih ponudnikov in za komunikacijo z operaterji, jezik, ki ga na splošno razume največje možno število čezmejnih uvajalcev. Za obravnavanje posebnih potreb MSP, vključno z zagonskimi podjetji, bi morala Komisija na zahtevo Odbora zagotoviti standardizirane predloge za področja, zajeta v tej uredbi. Poleg tega bi morala Komisija dopolniti prizadevanja držav članic z zagotovitvijo enotne informacijske platforme, ki vsebuje enostavno uporabne informacije v zvezi s to uredbo za vse ponudnike in uvajalce, organiziranjem ustreznih komunikacijskih kampanj za ozaveščanje o obveznostih, ki izhajajo iz te uredbe, ter ocenjevanjem in spodbujanjem zbliževanja najboljših praks v postopkih javnega naročanja v zvezi s sistemi UI. Srednja podjetja, ki so bila do nedavno opredeljena kot mala podjetja v smislu Priloge k Priporočilu Komisije 2003/361/ES (44), bi morala imeti dostop do teh podpornih ukrepov, saj ta nova srednja podjetja včasih morda nimajo pravnih sredstev in niso pridobila ustreznih usposabljanj, potrebnih za zagotovitev ustreznega razumevanja te uredbe in skladnosti z njo.
(143)
Kako bi se promicale i štitile inovacije, posebno je važno uzeti u obzir interese MSP-ova, među ostalima i start-up poduzeća, koji su dobavljači UI sustava ili subjekti koji ih uvode. U tom cilju bi države članice trebale osmisliti inicijative usmjerene na te operatere, među ostalim u pogledu podizanja svijesti i informiranja. Države članice trebale bi MSP-ovima, među ostalim i start-up poduzećima, koji imaju registrirano sjedište ili podružnicu u Uniji, osiguravati prioritetni pristup regulatornim izoliranim okruženjima za umjetnu inteligenciju, pod uvjetom da ispunjavaju uvjete prihvatljivosti i kriterije za odabir te da drugim dobavljačima i potencijalnim dobavljačima ne onemogućuju pristup izoliranim okruženjima pod uvjetom da su ispunjeni isti uvjeti i kriteriji. Države članice trebale bi se koristiti postojećim kanalima i, prema potrebi, uspostaviti nove namjenske kanale za komunikaciju s MSP-ovima, među ostalim i start-up poduzećima, subjektima koji uvode sustav, drugim inovatorima i, prema potrebi, lokalnim tijelima javne vlasti, radi podupiranja MSP-ova tijekom cijelog njihova razvoja pružanjem smjernica i odgovaranjem na upite o provedbi ove Uredbe. Prema potrebi, ti kanali trebali bi međusobno surađivati kako bi se stvorila sinergija i osigurala homogenost smjernica za MSP-ove, uključujući start-up poduzeća, i subjekte koji uvode sustav. Osim toga, države članice trebale bi olakšavati sudjelovanje MSP-ova i drugih relevantnih dionika u procesima razvoja normizacije. Usto, prijavljena tijela trebala bi uzeti u obzir posebne interese i potrebe dobavljača koji su MSP-ova, među ostalima i onih koji su start-up poduzeća,, kad određuju naknade za ocjenjivanje sukladnosti. Komisija bi s pomoću transparentnog savjetovanja trebala redovito ocjenjivati troškove certifikacije i usklađivanja za MSP-ove, među ostalima i za start-up poduzeća, te surađivati s državama članicama u cilju smanjenja takvih troškova. Na primjer, dobavljači i drugi operateri, posebno oni manji, mogu imati znatne troškove prijevoda obvezne dokumentacije i komunikacije s tijelima. Države članice trebale bi možda osigurati da jedan od jezika koji odrede i prihvaćaju za relevantnu dokumentaciju dobavljača i komunikaciju s operaterima bude jedan od jezika koji u velikoj mjeri razumije najveći mogući broj prekograničnih subjekata koji uvode sustav. Kako bi se odgovorilo na posebne potrebe MSP-ova, uključujući start-up poduzeća, Komisija bi na zahtjev Vijeća za umjetnu inteligenciju trebala osigurati standardizirane predloške za područja obuhvaćena ovom Uredbom. Osim toga, Komisija bi trebala dopuniti napore država članica osiguravanjem jedinstvene informacijske platforme koja pruža informacije o ovoj Uredbi jednostavne za upotrebu za sve dobavljače i subjekte koji uvode sustav, organiziranjem odgovarajućih komunikacijskih kampanja za podizanje svijesti o obvezama koje proizlaze iz ove Uredbe te evaluacijom i promicanjem konvergencije primjera najbolje prakse u postupcima javne nabave u vezi s UI sustavima. Srednja poduzeća koja su do nedavno ispunjavala uvjete za mala poduzeća u smislu Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ (44) trebala bi imati pristup tim mjerama potpore jer tim novim srednjim poduzećima ponekad možda nedostaju pravni resursi i osposobljavanje potrebni za osiguravanje pravilnog razumijevanja i usklađenosti s ovom Uredbom.
(144)
Za spodbujanje in zaščito inovacij bi morali platforma za UI na zahtevo, vsi ustrezni programi in projekti Unije za financiranje, kot sta programa Digitalna Evropa in Obzorje Evropa, ki jih izvajajo Komisija in države članice na ravni Unije ali nacionalni ravni, prispevati k doseganju ciljev te uredbe.
(144)
Kako bi se promicale i zaštitile inovacije, ostvarivanju ciljeva ove Uredbe trebalo bi, prema potrebi, doprinositi putem platforme za umjetnu inteligenciju na zahtjev i svih relevantnih programa i projekata za financiranje sredstvima Unije, poput programa Digitalna Europa i Obzor Europa, koje provode Komisija i države članice na razini Unije ili nacionalnoj razini.
(145)
K izvajanju te uredbe bi morali prispevati platforma za UI na zahtevo, evropska vozlišča za digitalne inovacije ter centri za testiranje in eksperimentiranje, ki so jih vzpostavile Komisija in države članice na ravni Unije ali nacionalni ravni, in sicer da bi čim bolj zmanjšali tveganja za izvajanje, ki so posledica pomanjkanja znanja in strokovnega znanja na trgu, ter da bi ponudnikom, predvsem MSP, vključno z zagonskimi podjetji, in priglašenim organom olajšali izpolnjevanje njihovih obveznosti iz te uredbe. Platforma za UI na zahtevo, evropska vozlišča za digitalne inovacije ter centri za preskušanje in eksperimentiranje lahko ponudnikom in priglašenim organom v okviru svojih mandatov in pristojnosti zagotavljajo zlasti tehnično in znanstveno podporo.
(145)
Kako bi se rizici za provedbu koji proizlaze iz nedostatka znanja i iskustva na tržištu sveli na najmanju moguću mjeru i kako bi se dobavljačima, posebno MSP-ovima, uključujući start-up poduzeća, i prijavljenim tijelima olakšalo ispunjavanje obveza iz ove Uredbe, provedbi ove Uredbe trebalo bi doprinositi putem platforme za umjetnu inteligenciju na zahtjev, europskih centara za digitalne inovacije te centara za testiranje i eksperimentiranje koje uspostavljaju Komisija i države članice na razini Unije ili nacionalnoj razini. U okviru svoje misije i područja nadležnosti, platforma za umjetnu inteligenciju na zahtjev, europski centri za digitalne inovacije te centri za testiranje i eksperimentiranje mogu posebno pružati tehničku i znanstvenu potporu dobavljačima i prijavljenim tijelima.
(146)
Poleg tega je zaradi majhnosti nekaterih operaterjev in da se zagotovi sorazmernost, kar zadeva stroške inovacij, primerno, da se mikropodjetjem omogoči izpolnjevanje ene od najdražjih obveznosti, tj. vzpostavitve sistema upravljanja kakovosti, na poenostavljen način, kar bi zmanjšalo upravno breme in stroške za ta podjetja in ne bi vplivalo na raven varstva in potrebo po skladnosti z zahtevami za visokotvegane sisteme UI. Komisija bi morala pripraviti smernice za opredelitev elementov sistema upravljanja kakovosti, ki jih morajo mikropodjetja izpolnjevati na ta poenostavljen način.
(146)
Nadalje, s obzirom na vrlo malenu veličinu pojedinih operatera i kako bi se osigurala proporcionalnost u pogledu troškova inovacija, primjereno je omogućiti mikropoduzećima da ispune jednu od najskupljih obveza, a to je uspostava sustava upravljanja kvalitetom, na pojednostavnjen način, čime bi se smanjili administrativno opterećenje i troškovi za ta poduzeća, a bez utjecaja na razinu zaštite i potrebu za usklađivanjem sa zahtjevima za visokorizične UI sustave. Komisija bi trebala izraditi smjernice za određivanje elemenata sustava upravljanja kvalitetom koje mikropoduzeća moraju ispuniti na taj pojednostavnjen način.
(147)
Primerno je, da Komisija organom, skupinam ali laboratorijem, ustanovljenim ali akreditiranim na podlagi katere koli ustrezne harmonizacijske zakonodaje Unije, ki izpolnjujejo naloge v okviru ugotavljanja skladnosti proizvodov ali pripomočkov, zajetih v navedeni harmonizacijski zakonodaji Unije, čim bolj olajša dostop do centrov za testiranje in eksperimentiranje. To velja zlasti za strokovne odbore, strokovne laboratorije in referenčne laboratorije na področju medicinskih pripomočkov na podlagi uredb (EU) 2017/745 in (EU) 2017/746.
(147)
Primjereno je da Komisija olakša, u mjeri u kojoj je to moguće, pristup centrima za testiranje i eksperimentiranje tijelima, skupinama ili laboratorijima uspostavljenima ili akreditiranima na temelju bilo kojeg dijela zakonodavstva Unije o usklađivanju, a koji obavljaju zadaće u kontekstu postupaka ocjenjivanja sukladnosti proizvoda ili uređaja obuhvaćenih tim zakonodavstvom Unije o usklađivanju. To se posebno odnosi na stručne skupine, stručne laboratorije i referentne laboratorije u području medicinskih proizvoda na temelju uredaba (EU) 2017/745 i (EU) 2017/746.
(148)
S to uredbo bi bilo treba vzpostaviti okvir upravljanja, ki bi omogočal tako usklajevanje uporabe te uredbe in podporo uporabi na nacionalni ravni kot tudi krepitev zmogljivosti na ravni Unije in sodelovanje deležnikov s področja UI. Za učinkovito izvajanje in izvrševanje te uredbe je potreben okvir upravljanja, ki omogoča usklajevanje in pridobivanje centraliziranega strokovnega znanja na ravni Unije. Urad za UI je bil ustanovljen s sklepom Komisije (45) z mandatom razvijati strokovno znanje in zmogljivosti Unije na področju UI ter prispevati k izvajanju prava Unije o umetni inteligenci. Države članice bi morale olajšati naloge Urada za UI, da bi podpirale razvoj strokovnega znanja in zmogljivosti Unije na ravni Unije ter okrepile delovanje enotnega digitalnega trga. Poleg tega bi bilo treba ustanoviti odbor, sestavljen iz predstavnikov držav članic, znanstveni odbor za vključitev znanstvene skupnosti in svetovalni forum, da se omogoči prispevanje deležnikov k izvajanju te uredbe na ravni Unije in nacionalni ravni. Razvoj strokovnega znanja in zmogljivosti Unije bi moral vključevati tudi uporabo obstoječih virov in strokovnega znanja, zlasti s pomočjo sinergij s strukturami, vzpostavljenimi v okviru izvrševanja drugega prava na ravni Unije, in sinergij s povezanimi pobudami na ravni Unije, kot so Skupno podjetje EuroHPC ter centri za testiranje in eksperimentiranje na področju UI v okviru programa Digitalna Evropa.
(148)
Ovom bi se Uredbom trebao uspostaviti okvir upravljanja koji omogućuje i koordinaciju primjene ove Uredbe na nacionalnoj razini i potporu primjeni ove Uredbe na nacionalnoj razini, kao i izgradnju kapaciteta na razini Unije i integraciju dionika u području umjetne inteligencije. Za djelotvornu provedbu i izvršavanje ove Uredbe potreban je okvir upravljanja koji omogućuje koordinaciju i prikupljanje središnjeg stručnog znanja na razini Unije. Ured za umjetnu inteligenciju osnovan je Odlukom Komisije (45), a njegova je zadaća razvoj stručnog znanja i sposobnosti Unije u području umjetne inteligencije te doprinos provedbi prava Unije o umjetnoj inteligenciji. Države članice trebale bi olakšati zadaće Ureda za umjetnu inteligenciju kako bi se podržao razvoj stručnog znanja i sposobnosti Unije na razini Unije te ojačalo funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta. Nadalje, trebalo bi osnovati Vijeće za umjetnu inteligenciju koje se sastoji od predstavnika država članica, znanstveno povjerenstvo za integraciju znanstvene zajednice i savjetodavni forum za doprinos dionika provedbi ove Uredbe, na razini Unije i na nacionalnoj razini. Razvoj stručnog znanja i sposobnosti Unije trebao bi uključivati i iskorištavanje postojećih resursa i stručnog znanja, posebno putem sinergije sa strukturama uspostavljenima u kontekstu provedbe drugog prava i sinergije s povezanim inicijativama na razini Unije, kao što su Zajedničko poduzeće EuroHPC i objekti za testiranje i eksperimentiranje umjetne inteligencije u okviru programa Digitalna Europa.
(149)
Da bi omogočili nemoteno, učinkovito in harmonizirano izvajanje te uredbe, bi bilo treba ustanoviti Odbor. Odbor bi moral odražati različne interese ekosistema UI in sestavljati bi ga morali predstavniki držav članic. Odgovoren bi moral biti za številne svetovalne naloge, med drugim za izdajanje mnenj, priporočil in nasvetov ali za prispevanje k dajanju smernic o zadevah, povezanih z izvajanjem te uredbe, vključno z zadevami glede izvrševanja, tehničnimi specifikacijami ali obstoječimi standardi v zvezi z zahtevami iz te uredbe, ter za svetovanje Komisiji ter državam članicam in njihovim pristojnim nacionalnim organom pri posebnih vprašanjih v zvezi z UI. Da bi državam članicam omogočili nekaj prožnosti pri imenovanju njihovih predstavnikov v Odbor, so lahko ti predstavniki katere koli osebe, ki pripadajo javnim subjektom, ter bi morale imeti ustrezne pristojnosti in pooblastila za lažje usklajevanje na nacionalni ravni in prispevanje k izpolnjevanju nalog Odbora. Odbor bi moral ustanoviti dve stalni podskupini, da bi zagotovili platformo za sodelovanje in izmenjavo med organi za nadzor trga in priglasitvenimi organi o vprašanjih, povezanih z nadzorom trga oziroma priglašenimi organi. Stalna podskupina za nadzor trga bi morala delovati kot skupina za upravno koordinacijo (ADCO) za to uredbo v smislu člena 30 Uredbe (EU) 2019/1020. V skladu s členom 33 navedene uredbe bi morala Komisija podpirati dejavnosti stalne podskupine za nadzor trga z ocenjevanji ali študijami trga, zlasti z namenom opredelitve vidikov te uredbe, pri katerih je potrebno posebno in nujno usklajevanje med organi za nadzor trga. Odbor lahko ustanovi druge stalne ali začasne podskupine za preučitev posebnih vprašanj. Po potrebi bi moral sodelovati tudi z ustreznimi organi, strokovnimi skupinami in mrežami Unije, dejavnimi v okviru ustreznega prava Unije, zlasti tudi s tistimi, dejavnimi na podlagi ustreznega prava Unije o podatkih, digitalnih proizvodih in storitvah.
(149)
Kako bi se olakšala nesmetana, djelotvorna i usklađena provedba ove Uredbe, trebalo bi osnovati Vijeće za umjetnu inteligenciju. U Vijeću za umjetnu inteligenciju trebali bi se odražavati različiti interesi ekosustava umjetne inteligencije, a trebao bi biti sastavljen od predstavnika država članica. Vijeće za umjetnu inteligenciju trebalo bi biti odgovorno za niz savjetodavnih zadaća, uključujući davanje mišljenja, preporuka i savjeta ili doprinošenje smjernicama o pitanjima povezanima s provedbom ove Uredbe, među ostalim pitanjima izvršenja, tehničkim specifikacijama ili postojećim normama povezanima sa zahtjevima ove Uredbe, te za davanje savjeta Komisiji i državama članicama te njihovim nacionalnim nadležnim tijelima u vezi sa specifičnim pitanjima povezanima s umjetnom inteligencijom. Kako bi se državama članicama pružila određena fleksibilnost u vezi s imenovanjem njihovih predstavnika u Vijeće za umjetnu inteligenciju, ti predstavnici mogu biti sve osobe koje pripadaju javnim subjektima i koje bi trebale imati odgovarajuće nadležnosti i ovlasti za olakšavanje koordinacije na nacionalnoj razini i doprinošenje ostvarivanju zadaća Vijeća za umjetnu inteligenciju. Vijeće za umjetnu inteligenciju trebalo bi osnovati dvije stalne podskupine kako bi osigurao platformu za suradnju i razmjenu između tijelâ za nadzor tržišta i tijela koja provode prijavljivanje o pitanjima koja se odnose na nadzor tržišta odnosno na prijavljena tijela. Stalna podskupina za nadzor tržišta trebala bi djelovati kao skupina za administrativnu suradnju (ADCO) za ovu Uredbu u smislu članka 30. Uredbe (EU) 2019/1020. U skladu s člankom 33. te uredbe Komisija bi trebala podupirati aktivnosti stalne podskupine za nadzor tržišta provođenjem evaluacija ili studija tržišta, osobito u cilju utvrđivanja aspekata ove Uredbe koji zahtijevaju posebnu i hitnu koordinaciju među tijelima za nadzor tržišta. Vijeće za umjetnu inteligenciju prema potrebi može osnovati druge stalne ili privremene podskupine za razmatranje specifičnih pitanja. Vijeće za umjetnu inteligenciju također bi prema potrebi trebalo surađivati s relevantnim tijelima Unije, stručnim skupinama i mrežama koje djeluju u kontekstu relevantnog prava Unije, uključujući posebno one koje djeluju na temelju relevantnog prava Unije o podacima, digitalnim proizvodima i uslugama.
(150)
Za zagotavljanje sodelovanja deležnikov pri izvajanju in uporabi te uredbe, bi bilo treba vzpostaviti svetovalni forum, ki bi Odboru in Komisiji svetoval in jima zagotavljal tehnično strokovno znanje. Da bi zagotovili raznoliko in uravnoteženo zastopanost deležnikov glede na komercialne in nekomercialne interese, znotraj kategorije poslovnih interesov pa v zvezi z MSP in drugimi podjetji, bi moral biti svetovalni forum med drugim sestavljen iz predstavnikov industrije, zagonskih podjetij, MSP, akademskih krogov, civilne družbe, vključno s socialnimi partnerji, pa tudi Agencije za temeljne pravice, ENISA, Evropskega odbora za standardizacijo (CEN), Evropskega odbora za elektrotehniško standardizacijo (CENELEC) in Evropskega inštituta za telekomunikacijske standarde (ETSI).
(150)
Kako bi se osiguralo sudjelovanje dionika u provedbi i primjeni ove Uredbe, trebalo bi uspostaviti savjetodavni forum radi savjetovanja Vijeća za umjetnu inteligenciju i Komisije i pružanja tehničkog stručnog znanja Vijeću za umjetnu inteligenciju i Komisiji. Kako bi se osigurala raznolika i uravnotežena zastupljenost dionika s komercijalnim i nekomercijalnim interesima te, unutar kategorije komercijalnih interesa, u pogledu MSP-ova i drugih poduzeća, savjetodavni forum trebao bi obuhvaćati, među ostalim, industriju, start-up poduzeća, MSP-ove, akademsku zajednicu, civilno društvo, uključujući socijalne partnere, kao i Agenciju za temeljna prava, ENISA-u, Europski odbor za normizaciju (CEN), Europski odbor za elektrotehničku normizaciju (CENELEC) i Europski institut za telekomunikacijske norme (ETSI).
(151)
Za podporo izvajanju in izvrševanju te uredbe, zlasti dejavnosti spremljanja, ki jih v zvezi z modeli UI za splošne namene izvaja Urad za UI, bi bilo treba ustanoviti znanstveni odbor neodvisnih strokovnjakov. Neodvisni strokovnjaki, ki sestavljajo znanstveni odbor, bi morali biti izbrani zaradi najnovejšega znanstvenega ali tehničnega strokovnega znanja na področju UI in bi morali svoje naloge opravljati nepristransko in objektivno ter zagotavljati zaupnost informacij in podatkov, pridobljenih pri izvajanju njihovih nalog in dejavnosti. Da bi omogočili okrepitev nacionalnih zmogljivosti, potrebnih za učinkovito izvrševanje te uredbe, bi morale imeti države članice možnost, da strokovnjake, ki sestavljajo znanstveni odbor, zaprosijo, da jim pomagajo pri dejavnostih izvrševanja.
(151)
Kako bi se poduprli provedba i izvršavanje ove Uredbe, osobito aktivnosti praćenja koje provodi Ured za umjetnu inteligenciju u pogledu UI modelâ opće namjene, trebalo bi osnovati znanstveno povjerenstvo neovisnih stručnjaka. Neovisni stručnjaci koji čine znanstveno povjerenstvo trebali bi se birati na temelju najnovijeg znanstvenog ili tehničkog stručnog znanja u području umjetne inteligencije te bi trebali obavljati svoje zadaće nepristrano i objektivno te osigurati povjerljivost informacija i podataka dobivenih pri obavljanju svojih zadaća i aktivnosti. Kako bi se omogućilo jačanje nacionalnih kapaciteta potrebnih za djelotvorno izvršavanje ove Uredbe, države članice trebale bi za svoje aktivnosti izvršavanja moći zatražiti potporu skupine stručnjaka koji čine znanstveno povjerenstvo.
(152)
Da bi podprli ustrezno izvrševanje v zvezi s sistemi UI in okrepili zmogljivosti držav članic, bi bilo treba vzpostaviti podporne strukture Unije za testiranje UI in jih dati na voljo državam članicam.
(152)
Kako bi se poduprlo odgovarajuće izvršavanje u vezi s UI sustavima i ojačali kapaciteti država članica, trebalo bi uspostaviti potporne strukture Unije za testiranje umjetne inteligencije i staviti ih na raspolaganje državama članicama.
(153)
Države članice imajo ključno vlogo pri uporabi in izvrševanju te uredbe. V zvezi s tem bi morala vsaka država članica za pristojne nacionalne organe za namen nadzora uporabe in izvajanja te uredbe imenovati vsaj en priglasitveni organ in vsaj en organ za nadzor trga. Države članice se lahko v skladu s svojimi specifičnimi nacionalnimi organizacijskimi značilnostmi in potrebami odločijo, da za opravljanje nalog pristojnih nacionalnih organov v smislu te uredbe imenujejo kateri koli javni subjekt. Da bi na strani držav članic izboljšali učinkovitost organizacije ter vzpostavili enotno kontaktno točko za stike z javnostjo in drugimi partnerji na ravni držav članic in Unije, bi morala vsaka država članica imenovati organ za nadzor trga, ki deluje kot enotna kontaktna točka.
(153)
Države članice imaju ključnu ulogu u primjeni i izvršavanju ove Uredbe. Svaka bi država članica stoga trebala imenovati barem jedno tijelo koje provodi prijavljivanje i barem jedno tijelo za nadzor tržišta kao nacionalna nadležna tijela za potrebe nadziranja primjene i provedbe ove Uredbe. Države članice mogu odlučiti imenovati bilo koju vrstu javnog subjekta za obavljanje zadaća nacionalnih nadležnih tijela u smislu ove Uredbe, u skladu sa svojim posebnim nacionalnim organizacijskim karakteristikama i potrebama. Kako bi se povećala učinkovitost organizacije u državama članicama i uspostavila jedinstvena kontaktna točka za javne i druge partnere na razini država članica i na razini Unije, svaka bi država članica trebala imenovati tijelo za nadzor tržišta koje će djelovati kao jedinstvena kontaktna točka.
(154)
Pristojni nacionalni organi bi svoja pooblastila morali izvajati neodvisno, nepristransko in brez predsodkov, da bi zaščitili objektivnost svojih dejavnosti in nalog ter zagotovili uporabo in izvajanje te uredbe. Člani teh organov bi se morali vzdržati vseh dejanj, ki niso združljiva z njihovimi dolžnostmi, in zanje bi se morala uporabljati pravila o zaupnosti na podlagi te uredbe.
(154)
Ta nacionalna nadležna tijela trebala bi izvršavati svoje ovlasti neovisno, objektivno i nepristrano kako bi zaštitila načela objektivnosti svojih aktivnosti i zadaća te osigurala primjenu i provedbu ove Uredbe. Članovi tih tijela trebali bi se suzdržati od svakog djelovanja koje nije u skladu s njihovim dužnostima te bi trebali podlijegati pravilima o povjerljivosti na temelju ove Uredbe.
(155)
Da bi zagotovili, da ponudniki visokotveganih sistemov UI izkušnje pri uporabi visokotveganih sistemov UI lahko upoštevajo za izboljšanje svojih sistemov ter postopka zasnove in razvoja ali da lahko pravočasno izvedejo morebitne popravne ukrepe, bi morali imeti vsi ponudniki vzpostavljen sistem spremljanja po dajanju na trg. Po potrebi bi spremljanje po dajanju na trg moralo vključevati analizo interakcije z drugimi sistemi UI, tudi drugimi napravami in programsko opremo. V spremljanje po dajanju na trg ne bi smeli biti zajeti občutljivi operativni podatki uvajalcev, ki so organi za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj. Ta sistem je tudi ključen za zagotovitev učinkovitejše in pravočasnejše obravnave morebitnih tveganj, ki izhajajo iz sistemov UI, ki se po dajanju na trg ali v uporabo še naprej „učijo“. V zvezi s tem bi bilo treba od ponudnikov zahtevati tudi, da imajo vzpostavljen sistem za poročanje ustreznim organom o vseh resnih incidentih, ki so posledica uporabe njihovih sistemov UI, tj. incidentih ali okvarah, ki povzročijo smrt ali resno ogroženost zdravja, hude in nepopravljive motnje v upravljanju in delovanju kritične infrastrukture, kršitve obveznosti na podlagi prava Unije o zaščiti temeljnih pravic ali hudo škodo premoženju ali okolju.
(155)
Kako bi se osiguralo da dobavljači visokorizičnih UI sustava mogu uzeti u obzir iskustvo stečeno korištenjem visokorizičnih UI sustava za poboljšanje svojih sustava te za proces dizajniranja i razvoja ili da mogu pravodobno poduzeti korektivne mjere, svi bi dobavljači trebali uspostaviti sustav praćenja nakon stavljanja na tržište. Ako je to relevantno, praćenje nakon stavljanja na tržište trebalo bi obuhvaćati analizu interakcije s drugim UI sustavima, uključujući druge uređaje i softver. Praćenje nakon stavljanja na tržište ne bi trebalo obuhvaćati osjetljive operativne podatke subjekata koji uvode sustav koji su tijela kaznenog progona. Taj je sustav ključan i za učinkovitije i pravodobnije poduzimanje mjera povezanih s mogućim rizicima od UI sustava koji „uče” i nakon što su stavljeni na tržište ili u upotrebu. U tom bi kontekstu od dobavljača trebalo također zahtijevati da uspostave sustav za prijavljivanje relevantnim tijelima svih ozbiljnih incidenata koji su posljedica korištenja njihovih UI sustava, odnosno incidenta ili neispravnosti koji dovode do smrti ili teške štete za zdravlje, ozbiljnih i nepovratnih poremećaja u upravljanju kritičnom infrastrukturom i njezinu radu, povreda obveza na temelju prava Unije namijenjenih zaštiti temeljnih prava ili teške štete za imovinu ili okoliš.
(156)
Za zagotovitev ustreznega in učinkovitega izvrševanja zahtev in obveznosti iz te uredbe, ki je harmonizacijska zakonodaja Unije, bi bilo treba v celoti uporabljati sistem nadzora trga in skladnosti proizvodov, vzpostavljen z Uredbo (EU) 2019/1020. Organi za nadzor trga, imenovani na podlagi te uredbe, bi morali imeti vsa izvršilna pooblastila, določena v tej uredbi in Uredbi (EU) 2019/1020, ter bi morali svoja pooblastila in dolžnosti izvajati neodvisno, nepristransko in brez predsodkov. Čeprav za večino sistemov UI ne veljajo posebne zahteve in obveznosti iz te uredbe, lahko organi za nadzor trga sprejmejo ukrepe v zvezi z vsemi sistemi UI, če ti predstavljajo tveganje v skladu s to uredbo. Zaradi posebne narave institucij, agencij in organov Unije, ki spadajo na področje uporabe te uredbe, je za organ za nadzor trga, ki bo pristojen zanje, primerno imenovati Evropskega nadzornika za varstvo podatkov. To ne bi smelo posegati v imenovanje pristojnih nacionalnih organov s strani držav članic. Dejavnosti nadzora trga ne bi smele vplivati na zmožnost nadzorovanih subjektov, da svoje naloge opravljajo neodvisno, kadar je taka neodvisnost zahtevana po pravu Unije.
(156)
Kako bi se osiguralo odgovarajuće i djelotvorno izvršavanje zahtjeva i obveza utvrđenih u ovoj Uredbi, koja je zakonodavstvo Unije o usklađivanju, u cijelosti bi se trebao primjenjivati sustav nadzora tržišta i sukladnosti proizvoda uspostavljen Uredbom (EU) 2019/1020. Tijela za nadzor tržišta imenovana na temelju ove Uredbe trebala bi imati sve ovlasti izvršavanja utvrđene u ovoj Uredbi i u Uredbi (EU) 2019/1020 i svoje bi ovlasti i dužnosti trebala izvršavati neovisno, objektivno i nepristrano. Iako većina UI sustava ne podliježe posebnim zahtjevima i obvezama na temelju ove Uredbe, tijela za nadzor tržišta mogu poduzeti mjere u vezi sa svim UI sustavima kada oni predstavljaju rizik u skladu s ovom Uredbom. Zbog specifične prirode institucija, agencija i tijela Unije obuhvaćenih područjem primjene ove Uredbe primjereno je za njih imenovati Europskog nadzornika za zaštitu podataka tijelom nadležnim za nadzor tržišta. Time se ne bi trebalo dovoditi u pitanje imenovanje nacionalnih nadležnih tijela koje provode države članice. Aktivnosti nadzora tržišta ne bi trebale utjecati na sposobnost nadziranih subjekata da neovisno obavljaju svoje zadaće kada se takva neovisnost zahtijeva pravom Unije.
(157)
Ta uredba ne posega v pristojnosti, naloge, pooblastila in neodvisnost ustreznih nacionalnih javnih organov ali teles, ki nadzorujejo uporabo prava Unije o varstvu temeljnih pravic, tudi ne organov za enakost in organov za varstvo podatkov. Kadar je to potrebno za njihov mandat, bi morali imeti navedeni nacionalni javni organi ali telesa tudi dostop do kakršne koli dokumentacije, pripravljene na podlagi te uredbe. Določiti bi bilo treba poseben zaščitni postopek za zagotavljanje ustreznega in pravočasnega izvrševanja v zvezi s sistemi UI, ki predstavljajo tveganje za zdravje, varnost in temeljne pravice. Postopek za take sisteme UI, ki predstavljajo tveganje, bi bilo treba uporabljati za visokotvegane sisteme UI, ki predstavljajo tveganje, prepovedane sisteme, ki so bili dani na trg ali v uporabo oziroma se uporabljajo v skladu s prepovedanimi praksami iz te uredbe, in sisteme UI, ki predstavljajo tveganje in katerih dostopnost je bila omogočena v nasprotju z zahtevami glede preglednosti iz te uredbe.
(157)
Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje nadležnosti, zadaće, ovlasti i neovisnost relevantnih nacionalnih tijela javne vlasti ili javnih tijela koja nadziru primjenu prava Unije o zaštiti temeljnih prava, uključujući tijela za ravnopravnost i tijela za zaštitu podataka. Ako je to potrebno za njihov mandat, ta nacionalna tijela javne vlasti ili javna tijela trebala bi također imati pristup svoj dokumentaciji izrađenoj na temelju ove Uredbe. Trebalo bi utvrditi poseban zaštitni postupak kako bi se osiguralo adekvatno i pravodobno izvršavanje u pogledu UI sustava koji predstavljaju rizik za zdravlje, sigurnost i temeljna prava. Postupak za takve UI sustave koji predstavljaju rizik trebao bi se primjenjivati na visokorizične UI sustave koji predstavljaju rizik, zabranjene sustave koji su stavljeni na tržište, stavljeni u upotrebu ili se upotrebljavaju protivno odredbama o zabranjenim praksama iz ove Uredbe i na UI sustave koji su stavljeni na raspolaganje protivno odredbama o zahtjevima u pogledu transparentnosti iz ove Uredbe i koji predstavljaju rizik.
(158)
Pravo Unije o finančnih storitvah vključuje pravila in zahteve glede notranjega upravljanja in obvladovanja tveganj, ki veljajo za regulirane finančne institucije med opravljanjem teh storitev, tudi kadar uporabljajo sisteme UI. Za zagotovitev usklajene uporabe in izvrševanja obveznosti na podlagi te uredbe ter ustreznih pravil in zahtev iz pravnih aktov Unije o finančnih storitvah bi bilo treba pristojne organe za nadzor in izvrševanje navedenih pravnih aktov, zlasti pristojne organe, opredeljene v Uredbi (EU) št. 575/2013 Evropskega parlamenta in Sveta (46) ter direktivah 2008/48/ES (47), 2009/138/ES (48), 2013/36/EU (49), 2014/17/EU (50) in (EU) 2016/97 (51) Evropskega parlamenta in Sveta, glede na njihove zadevne pristojnosti imenovati za pristojne organe za namen nadzora izvajanja te uredbe, vključno z dejavnostmi nadzora trga, v zvezi s sistemi UI, ki jih zagotavljajo ali uporabljajo regulirane in nadzorovane finančne institucije, razen če se država članica ne odloči, da bo za opravljanje teh nalog nadzora trga imenovala drug organ. Ti pristojni organi bi morali imeti vsa pooblastila na podlagi te uredbe in Uredbe (EU) 2019/1020 za izvrševanje zahtev in obveznosti iz te uredbe, vključno s pooblastili za izvajanje naknadnih dejavnosti nadzora trga, ki jih lahko, če je to primerno, vključijo v svoje obstoječe nadzorne mehanizme in postopke na podlagi zadevnega prava Unije o finančnih storitvah. Primerno je predvideti, da bi morali nacionalni organi, ki so odgovorni za nadzor kreditnih institucij, ki jih ureja Direktiva 2013/36/EU, in sodelujejo v enotnem mehanizmu nadzora, vzpostavljenem z Uredbo Sveta (EU) št. 1024/2013 (52), kadar delujejo kot organi za nadzor trga na podlagi te uredbe, Evropski centralni banki nemudoma sporočiti vse informacije, pridobljene v okviru njihovih dejavnosti nadzora trga, ki bi lahko bile zanimive za naloge bonitetnega nadzora Evropske centralne banke, kot so določene v navedeni uredbi. Za nadaljnjo krepitev skladnosti med to uredbo in pravili, ki se uporabljajo za kreditne institucije, ki jih ureja Direktiva 2013/36/EU, je primerno v obstoječe obveznosti in postopke iz Direktive 2013/36/EU vključiti tudi nekatere postopkovne obveznosti ponudnikov v zvezi z obvladovanjem tveganj, spremljanjem po dajanju na trg ter dokumentacijo. Da bi se izognili prekrivanju, bi bilo treba predvideti tudi omejena odstopanja v zvezi s sistemom ponudnikov za upravljanje kakovosti in obveznostjo spremljanja, naloženo uvajalcem visokotveganih sistemov UI, če se ta uporabljajo za kreditne institucije, ki jih ureja Direktiva 2013/36/EU. Isto ureditev bi bilo treba uporabljati za zavarovalnice in pozavarovalnice ter zavarovalne holdinge na podlagi Direktive 2009/138/ES in zavarovalne posrednike na podlagi Direktive (EU) 2016/97 ter druge vrste finančnih institucij, za katere veljajo zahteve glede notranjega upravljanja, ureditev ali postopkov, vzpostavljenih na podlagi ustreznega prava Unije o finančnih storitvah, da se zagotovita doslednost in enaka obravnava v finančnem sektorju.
(158)
Pravo Unije o financijskim uslugama uključuje pravila i zahtjeve o unutarnjem upravljanju i upravljanju rizikom koji se primjenjuju na regulirane financijske institucije pri pružanju tih usluga, među ostalim kad upotrebljavaju UI sustave. Kako bi se osigurala dosljedna primjena i izvršavanje obveza iz ove Uredbe te relevantnih pravila i zahtjeva iz pravnih akata Unije o financijskim uslugama, nadležna tijela odgovorna za nadzor i izvršavanje tih pravnih akata, posebno nadležna tijela kako su definirana u Uredbi (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (46) i direktivama 2008/48/EZ (47), 2009/138/EZ (48), 2013/36/EU (49), 2014/17/EU (50) i (EU) 2016/97 (51) Europskog parlamenta i Vijeća, trebala bi biti imenovana, u okviru vlastitih nadležnosti, nadležnim tijelima za potrebe nadziranja provedbe ove Uredbe, među ostalim i za aktivnosti nadzora tržišta, kad je riječ o UI sustavima koje pružaju ili upotrebljavaju financijske institucije koje su regulirane i pod nadzorom, osim ako države članice odluče za obavljanje tih zadaća nadzora tržišta imenovati drugo tijelo. Ta bi nadležna tijela trebala imati sve ovlasti na temelju ove Uredbe i Uredbe (EU) 2019/1020 za izvršavanje zahtjeva i obveza iz ove Uredbe, uključujući ovlasti za provođenje ex post aktivnosti nadzora tržišta koje se prema potrebi mogu integrirati u njihove postojeće nadzorne mehanizme i postupke na temelju relevantnog prava Unije o financijskim uslugama. Primjereno je predvidjeti da bi, kada djeluju kao tijela za nadzor tržišta na temelju ove Uredbe, nacionalna tijela odgovorna za nadziranje kreditnih institucija reguliranih Direktivom 2013/36/EU, koja sudjeluju u jedinstvenom nadzornom mehanizmu uspostavljenom Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 (52), trebala bez odgode izvijestiti Europsku središnju banku o svim informacijama utvrđenima tijekom njihovih aktivnosti nadzora tržišta koje bi mogle biti od interesa za zadaće bonitetnog nadzora Europske središnje banke navedene u toj uredbi. Kako bi se dodatno poboljšala usklađenost između ove Uredbe i pravila koja se primjenjuju na kreditne institucije regulirane Direktivom 2013/36/EU, također je primjereno integrirati neke od postupovnih obveza dobavljača povezanih s upravljanjem rizikom, praćenjem nakon stavljanja na tržište i vođenjem dokumentacije u postojeće obveze i postupke na temelju Direktive 2013/36/EU. Kako bi se izbjegla preklapanja, trebalo bi predvidjeti i ograničena odstupanja u pogledu sustava dobavljača za upravljanje kvalitetom i obveze praćenja za subjekte koji uvode visokorizične UI sustave u mjeri u kojoj se primjenjuju na kreditne institucije regulirane Direktivom 2013/36/EU. Isti bi se režim trebao primjenjivati na društva za osiguranje i reosiguranje i osigurateljne holdinge na temelju Direktive 2009/138/EZ i posrednike u osiguranju na temelju Direktive (EU) 2016/97 te na druge vrste financijskih institucija koje podliježu zahtjevima u pogledu unutarnjeg upravljanja, aranžmana ili postupaka uspostavljenih na temelju relevantnog prava Unije o financijskim uslugama kako bi se osigurala dosljednost i jednako postupanje u financijskom sektoru.
(159)
Vsak organ za nadzor trga za visokotvegane sisteme UI na področju biometrike, kot so navedeni v eni od prilog k tej uredbi, če se ti sistemi uporabljajo za namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj, migracij, azila in upravljanja nadzora meja ali za pravosodje in demokratične procese, bi moral imeti pooblastila za preiskovanje in popravne ukrepe, vključno vsaj s pooblastilom za pridobitev dostopa do vseh osebnih podatkov, ki se obdelujejo, in do vseh informacij, potrebnih za opravljanje njegovih nalog. Organi za nadzor trga bi morali imeti možnost, da svoja pooblastila izvajajo popolnoma neodvisno. Morebitne omejitve njihovega dostopa do občutljivih operativnih podatkov na podlagi te uredbe ne bi smele posegati v pooblastila, ki so jim podeljena z Direktivo (EU) 2016/680. Nobena izključitev glede razkritja podatkov nacionalnim organom za varstvo podatkov na podlagi te uredbe ne bi smela vplivati na sedanja ali prihodnja pooblastila teh organov zunaj področja uporabe te uredbe.
(159)
Svako tijelo za nadzor tržišta za visokorizične UI sustave u području biometrije, kako je navedeno u prilogu ovoj Uredbi, u mjeri u kojoj se ti sustavi upotrebljavaju u svrhu kaznenog progona, migracija, azila i upravljanja nadzorom državne granice ili za sudovanje i demokratske procese, trebalo bi imati djelotvorne istražne i korektivne ovlasti, uključujući barem ovlast za dobivanje pristupa svim osobnim podacima koji se obrađuju i svim informacijama potrebnima za obavljanje svojih zadaća. Tijela za nadzor tržišta trebala bi moći izvršavati svoje ovlasti potpuno neovisno. Bilo kakvim ograničenjima njihova pristupa osjetljivim operativnim podacima na temelju ove Uredbe ne bi se trebale dovoditi u pitanje ovlasti koje su im dodijeljene Direktivom (EU) 2016/680. Nijedno isključenje otkrivanja podataka nacionalnim tijelima za zaštitu podataka na temelju ove Uredbe ne bi trebalo utjecati na aktualne ili buduće ovlasti tih tijela izvan područja primjene ove Uredbe.
(160)
Organom za nadzor trga in Komisiji bi moralo biti omogočeno, da predlagajo skupne dejavnosti – vključno s skupnimi preiskavami, ki jih izvajajo organi za nadzor trga sami ali skupaj s Komisijo –, katerih cilj je spodbujanje skladnosti, odkrivanje neskladnosti, ozaveščanje ali zagotavljanje smernic v zvezi s to uredbo, kar zadeva posebne kategorije visokotveganih sistemov UI, za katere se ugotovi, da predstavljajo resno tveganje v dveh ali več državah članicah. Skupne dejavnosti za spodbujanje skladnosti bi bilo treba izvajati v skladu s členom 9 Uredbe (EU) 2019/1020. Urad za UI bi moral zagotavljati usklajevalno podporo za skupne preiskave.
(160)
Tijela za nadzor tržišta i Komisija trebali bi moći predložiti zajedničke aktivnosti, uključujući zajedničke istrage, koje trebaju provoditi tijela za nadzor tržišta ili tijela za nadzor tržišta zajedno s Komisijom, a čiji je cilj promicanje sukladnosti, utvrđivanje nesukladnosti, podizanje svijesti i pružanje smjernica u vezi s ovom Uredbom u pogledu specifičnih kategorija visokorizičnih UI sustava za koje je utvrđeno da predstavljaju ozbiljan rizik u dvjema ili više država članica. Zajedničke aktivnosti u cilju promicanja sukladnosti trebale bi se provoditi u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2019/1020. Ured za umjetnu inteligenciju trebao bi pružati koordinacijsku potporu za zajedničke istrage.
(161)
Pojasniti je treba odgovornosti in pristojnosti na ravni Unije in nacionalni ravni v zvezi z sistemi UI, ki temeljijo na modelih UI za splošne namene. Da bi se izognili prekrivanju pristojnosti, kadar sistem UI temelji na modelu UI za splošne namene ter kadar model in sistem zagotavlja isti ponudnik, bi moral biti za nadzor na ravni Unije pristojen Urad za UI, ki bi moral v ta namen imeti pooblastila organa za nadzor trga v smislu Uredbe (EU) 2019/1020. V vseh drugih primerih so za nadzor sistemov UI še naprej odgovorni nacionalni organi za nadzor trga. Vendar bi morali organi za nadzor trga za sisteme UI za splošne namene, ki jih lahko uvajalci neposredno uporabljajo za vsaj en namen, ki je razvrščen kot visoko tveganje, sodelovati z Uradom za UI pri izvedbi ocen skladnosti ter o tem ustrezno obvestili Odbor in druge organe za nadzor trga. Poleg tega bi morali imeti organi za nadzor trga možnost, da Urad za UI zaprosijo za pomoč, kadar organ za nadzor trga ne more zaključiti preiskave visokotveganega sistema UI, ker ne more dostopati do nekaterih informacij, ki se nanašajo na model UI za splošne namene, na katerem temelji visokotvegani sistem UI. V takih primerih bi se moral smiselno uporabljati postopek v zvezi s čezmejno medsebojno pomočjo iz poglavja VI Uredbe (EU) 2019/1020.
(161)
Potrebno je pojasniti odgovornosti i nadležnosti na razini Unije i na nacionalnoj razini u pogledu UI sustava koji se temelje na UI modelima opće namjene. Kako bi se izbjeglo preklapanje nadležnosti, ako se UI sustav temelji na UI modelu opće namjene, a model i sustav osigurava isti dobavljač, nadzor bi se trebao provoditi na razini Unije putem Ureda za umjetnu inteligenciju, koji bi u tu svrhu trebao imati ovlasti tijela za nadzor tržišta u smislu Uredbe (EU) 2019/1020. U svim ostalim slučajevima nacionalna tijela za nadzor tržišta i dalje su odgovorna za nadzor UI sustavâ. Međutim, kad je riječ o UI sustavima opće namjene koje subjekti koji uvode UI sustav mogu izravno upotrebljavati u barem jednu svrhu koja je klasificirana kao visokorizična, tijela za nadzor tržišta trebala bi surađivati s Uredom za umjetnu inteligenciju na provedbi evaluacija usklađenosti te o tome obavijestiti Vijeće za umjetnu inteligenciju i druga tijela za nadzor tržišta. Nadalje, tijela za nadzor tržišta trebala bi moći zatražiti pomoć od Ureda za umjetnu inteligenciju ako tijelo za nadzor tržišta ne može zaključiti istragu visokorizičnog UI sustava zbog toga što ne može pristupiti određenim informacijama povezanima s UI modelom opće namjene na kojem je izgrađen visokorizični UI sustav. U takvim bi se slučajevima postupak u pogledu uzajamne pomoći u prekograničnim slučajevima iz poglavlja VI. Uredbe (EU) 2019/1020 trebao primjenjivati mutatis mutandis.
(162)
Da bi na ravni Unije čim bolje izkoristili centralizirano strokovno znanje in sinergije Unije, bi morala biti pooblastila za nadzor in izvrševanje obveznosti za ponudnike modelov UI za splošne namene v pristojnosti Komisije. Urad za UI bi moral imeti možnost, da izvede vse potrebne ukrepe za spremljanje učinkovitega izvajanja te uredbe v zvezi z modeli UI za splošne namene. Imeti bi moral možnost, da na lastno pobudo na podlagi rezultatov njegovih dejavnosti spremljanja ali na zahtevo organov za nadzor trga v skladu s pogoji iz te uredbe razišče morebitne kršitve pravil o ponudnikih modelov UI za splošne namene. Da bi podprli učinkovito spremljanje Urada za UI, bi bilo treba določiti možnost, da lahko ponudniki nižje v verigi vložijo pritožbe zaradi morebitnih kršitev pravil o ponudnikih modelov UI za splošne namene in sistemov UI.
(162)
Kako bi se na razini Unije na najbolji način iskoristilo centralizirano stručno znanje i sinergija Unije, ovlasti nadzora i izvršavanja obveza dobavljača UI modela opće namjene trebale bi biti u nadležnosti Komisije.. Ured za umjetnu inteligenciju trebao bi moći provoditi sve potrebne mjere za praćenje djelotvorne provedbe ove Uredbe u pogledu UI modela opće namjene. Trebao bi moći istražiti moguće povrede pravila o dobavljačima UI modela opće namjene na vlastitu inicijativu, na temelju rezultata svojih aktivnosti praćenja ili na zahtjev tijelâ za nadzor tržišta u skladu s uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi. Kako bi se poduprlo djelotvorno praćenje koje provodi Ured za umjetnu inteligenciju, trebalo bi predvidjeti mogućnost da dobavljači niže u lancu podnose pritužbe o mogućim povredama pravila o dobavljačima UI modelâ i sustavâ opće namjene.
(163)
Da bi dopolnili sisteme upravljanja modelov UI za splošne namene, bi moral znanstveni odbor prispevati k dejavnostim spremljanja Urada za UI, ki mu v nekaterih primerih lahko pošlje kvalificirana opozorila, ki sprožijo nadaljnje ukrepanje, kot so preiskave. To bi se moralo zgoditi, kadar znanstveni odbor utemeljeno sumi, da model UI za splošne namene predstavlja konkretno in prepoznavno tveganje na ravni Unije. To bi se prav tako moralo zgoditi, kadar znanstveni odbor utemeljeno sumi, da model UI za splošne namene izpolnjuje merila, na podlagi katerih bi moral biti razvrščen kot model UI za splošne namene s sistemskim tveganjem. Da se znanstvenemu svetu zagotovijo informacije, potrebne za opravljanje teh nalog, bi moral obstajati mehanizem, s katerim lahko znanstveni odbor zaprosi Komisijo, da od ponudnika zahteva dokumentacijo ali informacije.
(163)
Kako bi se dopunili sustavi upravljanja za UI modele opće namjene, znanstveno povjerenstvo trebalo bi podupirati aktivnosti praćenja koje provodi Ured za umjetnu inteligenciju i može, u određenim slučajevima, Uredu za umjetnu inteligenciju dostaviti kvalificirana upozorenja kojima se pokreću daljnje mjere, kao što su istrage. To bi trebao biti slučaj kada znanstveno povjerenstvo ima razloga sumnjati da UI model opće namjene predstavlja konkretan i utvrdiv rizik na razini Unije. Nadalje, to bi trebao biti slučaj kada znanstveno povjerenstvo ima razloga sumnjati da UI model opće namjene ispunjava kriterije koji bi doveli do toga da ga se klasificira kao UI model opće namjene sa sistemskim rizikom. Kako bi znanstveno povjerenstvo dobilo informacije potrebne za obavljanje tih zadaća, trebao bi postojati mehanizam kojim ono može zatražiti od Komisije da od dobavljača zatraži dokumentaciju ili informacije.
(164)
Urad za UI bi moral imeti možnost, da sprejme potrebne ukrepe za spremljanje učinkovitega izvajanja in izpolnjevanja obveznosti za ponudnike modelov UI za splošne namene iz te uredbe. Urad za UI bi moral imeti možnost, da razišče morebitne kršitve v skladu s pooblastili na podlagi te uredbe, tudi tako, da zahteva dokumentacijo in informacije, izvaja ocenjevanje ter od ponudnikov modelov UI za splošne namene zahteva ukrepe. Pri izvajanju ocenjevanja in zato, da bi uporabili neodvisno strokovno znanje, bi moral Urad za UI imeti možnost vključiti neodvisne strokovnjake, da v njegovem imenu izvedejo ocenjevanje. Izpolnjevanje obveznosti bi moralo biti izvršljivo, med drugim z zahtevami za sprejetje ustreznih ukrepov, vključno z ukrepi za zmanjšanje tveganja v primeru prepoznanih sistemskih tveganj, ter z omejevanjem omogočanja dostopnosti modela na trgu, njegovim umikom ali odpoklicem. Kot zaščitni ukrepi, kadar je to potrebno poleg procesnih pravic iz te uredbe, bi morali imeti ponudniki modelov UI za splošne namene procesne pravice iz člena 18 Uredbe (EU) 2019/1020, ki bi se morale uporabljati smiselno in brez poseganja v bolj specifične procesne pravice iz te uredbe.
(164)
Ured za umjetnu inteligenciju trebao bi moći poduzeti potrebne mjere za praćenje djelotvorne provedbe i ispunjavanja obveza dobavljača UI modelâ opće namjene koje su utvrđene u ovoj Uredbi. Ured za umjetnu inteligenciju trebao bi moći istražiti moguće povrede u skladu s ovlastima predviđenima u ovoj Uredbi, među ostalim traženjem dokumentacije i informacija, provođenjem evaluacija i zahtijevanjem od dobavljača UI modela opće namjene da provede mjere. Kako bi se iskoristilo neovisno stručno znanje, pri provedbi evaluacija Ured za umjetnu inteligenciju trebao bi moći uključiti neovisne stručnjake da provedu evaluacije u njegovo ime. Usklađenost s obvezama trebala bi biti izvršiva, među ostalim, s pomoću zahtjevâ za poduzimanje odgovarajućih mjera, među ostalim i mjera za ublažavanje rizika u slučaju utvrđenih sistemskih rizika, kao i ograničavanja stavljanja na raspolaganje na tržištu, povlačenja ili opoziva modela. Kao zaštitna mjera, ako je to potrebno izvan okvira postupovnih prava predviđenih u ovoj Uredbi, dobavljači UI modela opće namjene trebali bi imati postupovna prava predviđena u članku 18. Uredbe (EU) 2019/1020, koji bi se trebao primjenjivati mutatis mutandis, ne dovodeći u pitanje specifičnija postupovna prava predviđena ovom Uredbom.
(165)
Razvoj sistemov UI, ki niso visokotvegani sistemi UI, v skladu z zahtevami iz te uredbe lahko pripelje do večjega koriščenja etične in zaupanja vredne UI v Uniji. Ponudnike sistemov UI, ki niso sistemi visokega tveganja, bi bilo treba spodbujati k oblikovanju kodeksov ravnanja, vključno s povezanimi mehanizmi upravljanja, ki bodo namenjeni spodbujanju prostovoljne uporabe nekaterih ali vseh obveznih zahtev, ki se uporabljajo za visokotvegane sisteme UI, prilagojeni predvidenemu namenu sistemov in manjšemu tveganju ter bodo v njih upoštevane razpoložljive tehnične rešitve in najboljše prakse v industriji, kot so modeli in podatkovne kartice. Ponudnike in po potrebi uvajalce vseh sistemov UI, ne glede na to, ali so sistemi visokega tveganja ali ne, in modelov UI bi bilo treba spodbujati tudi k prostovoljni uporabi dodatnih zahtev, povezanih na primer z elementi etičnih smernic Unije za zaupanja vredno UI, okoljsko trajnostnostjo, ukrepi za pismenost na področju UI, zasnovo in razvojem sistemov UI, ki zagotavljata inkluzivnost in raznolikost, vključno s poudarkom na ranljivih osebah in dostopnostjo za invalide, sodelovanjem deležnikov, po potrebi s sodelovanjem ustreznih deležnikov, kot so podjetja in organizacije civilne družbe, akademski krogi, raziskovalne organizacije, sindikati in organizacije za varstvo potrošnikov, pri zasnovi in razvoju sistemov UI, ter z raznolikostjo razvojnih skupin, vključno z uravnoteženo zastopanostjo spolov. Da bi zagotovili učinkovitost prostovoljnih kodeksov ravnanja, bi morali ti temeljiti na jasnih ciljih in ključnih kazalnikih uspešnosti za merjenje doseganja teh ciljev. Prav tako bi jih bilo treba razvijati na inkluziven način, kot je ustrezno, ob sodelovanju ustreznih deležnikov, kot so podjetja in organizacije civilne družbe, akademski krogi, raziskovalne organizacije, sindikati in organizacije za varstvo potrošnikov. Komisija lahko pripravi pobude, tudi sektorske narave, da se omogoči zmanjšanje tehničnih ovir za čezmejno izmenjavo podatkov za razvoj UI, tudi na infrastrukturi za dostop do podatkov, ter semantično in tehnično interoperabilnost različnih vrst podatkov.
(165)
Razvoj UI sustava koji nisu visokorizični u skladu sa zahtjevima ove Uredbe može dovesti do šire primjene etične i pouzdane umjetne inteligencije u Uniji. Dobavljače UI sustava koji nisu visokorizični trebalo bi poticati na izradu kodeksâ ponašanja, uključujući povezane mehanizme upravljanja, namijenjenih poticanju dobrovoljne primjene nekih ili svih obveznih zahtjeva koji se primjenjuju na visokorizične UI sustave, prilagođenih namjeni sustava i manjem riziku te uzimajući u obzir dostupna tehnička rješenja i najbolje industrijske prakse kao što su kartice modela i podatkovne kartice. Dobavljače i, prema potrebi, subjekte koji uvode sve UI sustave, bez obzira na to jesu li visokorizični, i UI modele trebalo bi također poticati da dobrovoljno primjenjuju dodatne zahtjeve koji se odnose, na primjer, na elemente Etičkih smjernica Unije za pouzdanu umjetnu inteligenciju, okolišnu održivost, mjere pismenosti u području umjetne inteligencije, uključiv i raznolik dizajn i razvoj UI sustava, uključujući usmjeravanje pozornosti na ranjive osobe i pristupačnost za osobe s invaliditetom, sudjelovanje dionika uz uključenost, prema potrebi, relevantnih dionika kao što su poduzeća i organizacije civilnog društva, akademska zajednica, istraživačke organizacije, sindikati i organizacije za zaštitu potrošača u dizajnu i razvoju UI sustava te raznolikost razvojnih timova, uključujući ravnotežu spolova. Kako bi se osigurala djelotvornost dobrovoljnih kodeksa ponašanja, oni bi se trebali temeljiti na jasnim ciljevima i ključnim pokazateljima uspješnosti za mjerenje ostvarenja tih ciljeva. Trebalo bi ih također razvijati na uključiv način, prema potrebi, uz sudjelovanje relevantnih dionika kao što su poduzeća i organizacije civilnog društva, akademska zajednica, istraživačke organizacije, sindikati i organizacije za zaštitu potrošača. Komisija može osmisliti inicijative, među ostalim na sektorskoj razini, za olakšavanje smanjivanja tehničkih zapreka prekograničnoj razmjeni podataka u svrhu razvoja umjetne inteligencije, među ostalim i u području infrastrukture za pristup podacima te semantičke i tehničke interoperabilnosti različitih vrsta podataka.
(166)
Pomembno je, da so sistemi UI, ki so povezani s proizvodi brez visokega tveganja v skladu s to uredbo in jim zato ni treba izpolnjevati zahtev za visokotvegane sisteme UI, kljub temu varni, ko so dani na trg ali v uporabo. Da bi prispevali k temu cilju, bi se Uredba (EU) 2023/988 Evropskega parlamenta in Sveta (53) uporabljala kot varnostna mreža.
(166)
Važno je da UI sustavi povezani s proizvodima koji nisu visokorizični u skladu s ovom Uredbom te stoga ne moraju ispunjavati zahtjeve utvrđene za visokorizične UI sustave ipak budu sigurni kad se stavljaju na tržište ili u upotrebu. Kako bi se doprinijelo tom cilju, Uredba (EU) 2023/988 Europskog parlamenta i Vijeća (53) primjenjivala bi se kao sigurnosni mehanizam.
(167)
Za zagotovitev zaupanja vrednega in konstruktivnega sodelovanja pristojnih organov na ravni Unije in nacionalni ravni bi morale vse strani, ki sodelujejo pri uporabi te uredbe, spoštovati zaupnost informacij in podatkov, ki so jih pridobili pri opravljanju svojih nalog, v skladu s pravom Unije ali nacionalnim pravom. Svoje naloge in dejavnosti bi morali opravljati tako, da varujejo zlasti pravice intelektualne lastnine, zaupne poslovne informacije in poslovne skrivnosti, učinkovito izvajanje te uredbe, javne in nacionalne varnostne interese, celovitost kazenskih in upravnih postopkov ter celovitost tajnih podatkov.
(167)
Kako bi se osigurala pouzdana i konstruktivna suradnja nadležnih tijela na razini Unije i na nacionalnoj razini, sve strane uključene u primjenu ove Uredbe trebale bi poštovati povjerljivost informacija i podataka prikupljenih pri obavljanju svojih zadaća, u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom. Svoje zadaće i aktivnosti trebale bi obavljati tako da osobito štite prava intelektualnog vlasništva, povjerljive poslovne informacije i poslovne tajne, djelotvornu provedbu ove Uredbe, javne i nacionalne sigurnosne interese, integritet kaznenih i upravnih postupaka te integritet klasificiranih podataka.
(168)
Skladnost s to uredbo bi morala biti izvršljiva z naložitvijo kazni in drugimi izvršilnimi ukrepi. Države članice bi morale sprejeti vse potrebne ukrepe za zagotovitev izvajanja določb te uredbe, tudi z določitvijo učinkovitih, sorazmernih in odvračilnih kazni za njihovo kršitev, in za upoštevanje načela ne bis in idem. Za okrepitev in uskladitev upravnih kazni za kršitev te uredbe bi bilo treba določiti zgornje meje za določitev upravnih glob za nekatere posebne kršitve. Države članice bi morale pri določanju višine glob v vsakem posameznem primeru upoštevati vse ustrezne okoliščine konkretne situacije, zlasti pa naravo, težo in trajanje kršitve ter njene posledice in velikost ponudnika, zlasti če je ponudnik MSP, vključno z zagonskim podjetjem. Evropski nadzornik za varstvo podatkov bi moral biti pooblaščen za nalaganje glob institucijam, agencijam in organom Unije, ki spadajo na področje uporabe te uredbe.
(168)
Usklađenost s ovom Uredbom trebala bi biti izvršiva izricanjem sankcija i drugih mjera izvršavanja. Države članice trebale bi poduzeti sve mjere potrebne za osiguravanje provedbe odredaba ove Uredbe, među ostalim utvrđivanjem učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija za povrede tih odredaba, i za poštovanje načela ne bis in idem. Kako bi se postrožile i uskladile upravne sankcije za povrede ove Uredbe, trebalo bi utvrditi gornje granice za određivanje upravnih novčanih kazni za određene specifične povrede. Pri procjeni iznosa novčanih kazni države članice trebale bi u svakom pojedinačnom slučaju uzeti u obzir sve relevantne okolnosti specifične situacije, posebno uzimajući u obzir prirodu, težinu i trajanje povrede i njezine posljedice te veličinu dobavljača, posebno ako je dobavljač MSP, uključujući start-up poduzeće. Europski nadzornik za zaštitu podataka trebao bi imati ovlast izreći novčane kazne institucijama, agencijama i tijelima Unije obuhvaćenima područjem primjene ove Uredbe.
(169)
Izpolnjevanje obveznosti za ponudnike modelov UI za splošne namene, določenih na podlagi te uredbe, bi moralo med drugim biti izvršljivo z globami. V ta namen bi bilo treba določiti tudi ustrezne ravni glob za kršitev navedenih obveznosti, vključno z neizpolnjevanjem ukrepov, ki jih Komisija zahteva v skladu s to uredbo, ob upoštevanju ustreznih zastaralnih rokov v skladu z načelom sorazmernosti. Vse odločitve, ki jih Komisija sprejme na podlagi te uredbe, so podvržene nadzoru Sodišča Evropske unije v skladu s PDEU, vključno z neomejeno pristojnostjo Sodišča glede kazni na podlagi člena 261 PDEU.
(169)
Usklađenost s obvezama dobavljačâ UI modelâ opće namjene koje su propisane na temelju ove Uredbe trebala bi biti izvršiva, među ostalim, novčanim kaznama. U tu bi svrhu također trebalo utvrditi odgovarajuće razine novčanih kazni za povrede tih obveza, uključujući nepoštovanje mjera koje je Komisija zatražila u skladu s ovom Uredbom, podložno odgovarajućim rokovima zastare u skladu s načelom proporcionalnosti. Sve odluke koje Komisija donosi na temelju ove Uredbe podliježu postupku preispitivanja pred Sudom Europske unije u skladu s UFEU-om, među ostalim i neograničenoj nadležnosti Suda u pogledu sankcija u skladu s člankom 261. UFEU-a.
(170)
Pravo Unije in nacionalno pravo fizičnim in pravnim osebam, na pravice in svoboščine katerih negativno vpliva uporaba sistemov UI, že zagotavljata učinkovita pravna sredstva. Brez poseganja v ta pravna sredstva lahko pritožbo pri ustreznem organu za nadzor trga vloži vsaka fizična ali pravna oseba, ki upravičeno meni, da je prišlo do kršitve te uredbe.
(170)
Pravom Unije i nacionalnim pravom već su predviđena djelotvorna pravna sredstva za fizičke i pravne osobe na čija prava i slobode negativno utječe upotreba UI sustavâ. Ne dovodeći u pitanje ta pravna sredstva, svaka fizička ili pravna osoba koja ima razloga smatrati da je došlo do povrede ove Uredbe trebala bi imati pravo podnijeti pritužbu relevantnom tijelu za nadzor tržišta.
(171)
Osebe, na katere vpliva uporaba sistemov UI, bi morale imeti pravico do pojasnila, kadar odločitev uvajalca temelji predvsem na izhodnih podatkih nekaterih visokotveganih sistemov UI, ki spadajo na področje uporabe te uredbe, in kadar ima ta odločitev pravne učinke za te osebe ali nanje podobno znatno vpliva na način, za katerega menijo, da ima negativne učinke na njihovo zdravje, varnost in temeljne pravice. To pojasnilo bi moralo biti jasno in smiselno ter temelj, na podlagi katerega osebe, na katere vpliva uporaba sistemov UI, lahko uveljavljajo svoje pravice. Pravica do pojasnila se ne bi smela uporabljati za uporabo sistemov UI, za katere izjeme ali omejitve izhajajo iz prava Unije ali nacionalnega prava, temveč bi se morala uporabljati le, če ta pravica še ni določena na podlagi prava Unije.
(171)
Zahvaćene osobe trebale bi imati pravo dobiti objašnjenje ako se odluka subjekta koji uvodi sustav uglavnom temelji na izlaznim rezultatima iz određenih visokorizičnih UI sustava obuhvaćenih područjem primjene ove Uredbe i ako ta odluka proizvodi pravne učinke ili na sličan način znatno utječe na te osobe na način za koji smatraju da ima negativan učinak na njihovo zdravlje, sigurnost ili temeljna prava. To bi objašnjenje trebalo biti jasno i smisleno te bi trebalo biti osnova koja omogućuje zahvaćenim osobama da ostvare svoja prava. Pravo na dobivanje objašnjenja ne bi se trebalo primjenjivati na upotrebu UI sustava za koje iznimke ili ograničenja proizlaze iz prava Unije ili nacionalnog prava i trebalo bi se primjenjivati samo u mjeri u kojoj to pravo već nije predviđeno pravom Unije.
(172)
Osebe, ki kot žvižgači opozarjajo na kršitve te uredbe, bi morale biti zaščitene na podlagi prava Unije. Za prijavo kršitev te uredbe in zaščito oseb, ki te kršitve prijavijo, bi se zato morala uporabljati Direktiva (EU) 2019/1937 Evropskega parlamenta in Sveta (54).
(172)
Osobe koje djeluju kao zviždači u vezi s povredama ove Uredbe trebale bi biti zaštićene pravom Unije. Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća (54) stoga bi se trebala primjenjivati na prijavljivanje povreda ove Uredbe i na zaštitu osoba koje prijavljuju te povrede.
(173)
Za zagotovitev, da se regulativni okvir lahko po potrebi prilagodi, bi bilo treba na Komisijo prenesti pooblastilo, da v skladu s členom 290 PDEU sprejme akte za spremembo pogojev, pod katerimi se sistem UI ne sme šteti za sistem visokega tveganja, seznama visokotveganih sistemov UI, določb o tehnični dokumentaciji, vsebine EU izjave o skladnosti, določb o postopkih ugotavljanja skladnosti, določb o vzpostavitvi visokotveganih sistemov UI, za katere bi se moral uporabljati postopek ugotavljanja skladnosti na podlagi ocene sistema upravljanja kakovosti in ocene tehnične dokumentacije, praga, meril uspešnosti in kazalnikov, tudi z njihovo dopolnitvijo, kot so opredeljeni v pravilih za razvrščanje modelov UI za splošne namene s sistemskim tveganjem, meril za označevanje modelov UI za splošne namene s sistemskim tveganjem, tehnične dokumentacije za ponudnike modelov UI za splošne namene in informacij o preglednosti za ponudnike modelov UI za splošne namene. Zlasti je pomembno, da se Komisija pri svojem pripravljalnem delu ustrezno posvetuje, tudi na ravni strokovnjakov, in da se ta posvetovanja izvedejo v skladu z načeli, določenimi v Medinstitucionalnem sporazumu z dne 13. aprila 2016 o boljši pripravi zakonodaje (55). Za zagotovitev enakopravnega sodelovanja pri pripravi delegiranih aktov Evropski parlament in Svet zlasti prejmeta vse dokumente sočasno s strokovnjaki iz držav članic, njuni strokovnjaki pa se lahko sistematično udeležujejo sestankov strokovnih skupin Komisije, ki zadevajo pripravo delegiranih aktov.
(173)
Kako bi se osiguralo da se regulatorni okvir može prilagođavati ako je to potrebno, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a radi izmjene uvjeta na temelju kojih se UI sustav ne treba smatrati visokorizičnim, popisa visokorizičnih UI sustava, odredaba o tehničkoj dokumentaciji, sadržaja EU izjave o sukladnosti, odredaba o postupcima ocjenjivanja sukladnosti, odredaba kojima se utvrđuju visokorizični UI sustavi na koje bi se trebao primjenjivati postupak ocjenjivanja sukladnosti na temelju ocjene sustava upravljanja kvalitetom i ocjene tehničke dokumentacije, praga, referentnih vrijednosti i pokazatelja, među ostalim dopunjavanjem tih referentnih vrijednosti i pokazatelja, u pravilima za klasifikaciju UI modela opće namjene sa sistemskim rizikom, kriterija za određivanje UI modela opće namjene sa sistemskim rizikom, tehničke dokumentacije za dobavljače UI modela opće namjene i informacija o transparentnosti za dobavljače UI modela opće namjene. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (55). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
(174)
Glede na hiter tehnološki razvoj in tehnično strokovno znanje, potrebno za učinkovito izvajanje te uredbe bi morala Komisija oceniti in pregledati to uredbo do 2. avgusta 2029 in nato vsaka štiri leta ter poročati Evropskemu parlament in Svetu. Poleg tega bi morala Komisija ob upoštevanju posledic za področje uporabe te uredbe enkrat letno oceniti potrebo po spremembi seznama visokotveganih sistemov UI in seznama prepovedanih praks. Komisija bi morala do 2. avgusta 2028 in nato vsaka štiri leta oceniti tudi potrebo po spremembi seznama področij z visokim tveganjem iz ene od prilog k tej uredbi, sisteme UI, ki spadajo na področje uporabe obveznosti glede preglednosti, učinkovitost sistema nadzora in upravljanja ter napredek pri razvoju standardizacijskih dokumentov o energetsko učinkovitem razvoj modelov UI za splošno rabo, vključno s potrebo po nadaljnjih ukrepih ali dejavnostih, ter o tem poročati Evropskemu parlamentu in Svetu. Komisija bi morala do 2. avgusta 2028 ter nato vsaka tri leta oceniti učinek in učinkovitost prostovoljnih kodeksov ravnanja za spodbujanje uporabe zahtev, ki veljajo za visokotvegane sisteme UI, za sisteme UI, ki niso visokotvegani sistemi UI, ter morebitnih drugih dodatnih zahtev za takšne sisteme UI.
(174)
S obzirom na brz tehnološki razvoj i tehničko stručno znanje koje je potrebno za djelotvornu primjenu ove Uredbe, Komisija bi trebala evaluirati i preispitati ovu Uredbu do 2. kolovoza 2029. i svake četiri godine nakon toga te o tome izvijestiti Europski parlament i Vijeće. Osim toga, uzimajući u obzir posljedice za područje primjene ove Uredbe, Komisija bi jednom godišnje trebala provesti procjenu potrebe za izmjenom popisa visokorizičnih UI sustava i popisa zabranjenih praksi. Nadalje, do 2. kolovoza 2028. i svake četiri godine nakon toga Komisija bi trebala evaluirati potrebu za izmjenom popisa naslova visokorizičnih područja iz priloga ovoj Uredbi, UI sustava obuhvaćenih obvezama transparentnosti, djelotvornosti sustava nadzora i upravljanja te napretka u razvoju normizacijskih dokumenata o energetski učinkovitom razvoju UI modela opće namjene, uključujući potrebu za daljnjim mjerama ili djelovanjima, te o tome izvijestiti Europski parlament i Vijeće. Naposljetku, do 2. kolovoza 2028. i svake tri godine nakon toga Komisija bi trebala evaluirati učinak i djelotvornost dobrovoljnih kodeksa ponašanja namijenjenih poticanju primjene zahtjeva predviđenih za visokorizične UI sustave u slučaju UI sustava koji nisu visokorizični i eventualno drugih dodatnih zahtjeva za takve UI sustave.
(175)
Da se zagotovijo enotni pogoji za izvajanje te uredbe, bi bilo treba na Komisijo prenesti izvedbena pooblastila. Ta pooblastila bi bilo treba izvajati v skladu z Uredbo (EU) št. 182/2011 Evropskega parlamenta in Sveta (56).
(175)
Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (56).
(176)
Ker cilja te uredbe, in sicer izboljšati delovanje notranjega trga in spodbujati uvajanje na človeka osredotočene in zaupanja vredne UI, ob zagotavljanju visoke ravni varovanja zdravja, varnosti, temeljnih pravic iz Listine, vključno z demokracijo, pravno državo in varstvom okolja, pred škodljivimi učinki sistemov UI v Uniji ter podpiranju inovacij, države članice ne morejo zadovoljivo doseči, temveč se zaradi obsega ali učinka ukrepa lažje doseže na ravni Unije, lahko Unija sprejme ukrepe v skladu z načelom subsidiarnosti iz člena 5 PEU. V skladu z načelom sorazmernosti iz navedenega člena ta uredba ne presega tistega, kar je potrebno za doseganje navedenega cilja.
(176)
S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta i promicanje uvođenja antropocentrične umjetne inteligencije, uz istodobno osiguravanje visoke razine zaštite zdravlja, sigurnosti i temeljnih prava sadržanih u Povelji, uključujući demokraciju, vladavinu prava i zaštitu okoliša od štetnih učinaka UI sustavâ u Uniji te podupiranje inovacija, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega ili učinaka djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.
(177)
Da se zagotovita pravna varnost in ustrezno prilagoditveno obdobje za operaterje ter preprečijo motnje na trgu, vključno z zagotavljanjem neprekinjene uporabe sistemov UI, je primerno, da se ta uredba uporablja za visokotvegane sisteme UI, ki so bili dani na trg ali v uporabo pred splošnim datumom začetka njene uporabe, le, če se pri navedenih sistemih z navedenim datumom bistveno spremeni njihova zasnova ali predvideni namen. Primerno je pojasniti, da bi bilo treba v zvezi s tem koncept bistvene spremembe razumeti kot vsebinsko enakovreden pojmu bistvene spremembe, ki se uporablja samo za visokotvegane sisteme UI na podlagi te uredbe. Tako upravljavci sistemov UI, ki so komponente obsežnih informacijskih sistemov, vzpostavljenih s pravnimi akti iz ene od prilog k tej uredbi, kot tudi operaterji visokotveganih sistemov UI, ki naj bi jih uporabljali javni organi, bi morali izjemoma in glede na javno odgovornost sprejeti potrebne ukrepe za dosego skladnosti z zahtevami iz te uredbe do konca leta 2030 oziroma do 2. avgusta 2030.
(177)
Kako bi se zajamčila pravna sigurnost, osiguralo odgovarajuće razdoblje prilagodbe za operatere i izbjegli poremećaji na tržištu, među ostalim osiguravanjem kontinuiteta korištenja UI sustavâ, primjereno je da se ova Uredba primjenjuje na visokorizične UI sustave koji su stavljeni na tržište ili u upotrebu prije općeg datuma početka njezine primjene samo ako od tog datuma u tim sustavima dođe do znatnih promjena u pogledu njihova dizajna ili namjene. Primjereno je pojasniti da bi u tom pogledu pojam znatne promjene trebalo razumjeti kao sadržajno jednakovrijedan pojmu znatne izmjene, koji se upotrebljava samo u pogledu visokorizičnih UI sustava na temelju ove Uredbe. Iznimno i s obzirom na javnu odgovornost, operateri UI sustava koji su komponente opsežnih informacijskih sustava uspostavljenih pravnim aktima navedenima u prilogu ovoj Uredbi i operateri visokorizičnih UI sustava namijenjenih korištenju od strane tijela javne vlasti trebali bi poduzeti potrebne korake kako bi ispunili zahtjeve iz ove Uredbe do kraja 2030. i do 2. kolovoza 2030.
(178)
Ponudnike visokotveganih sistemov UI se spodbuja, da že v prehodnem obdobju začnejo prostovoljno izpolnjevati ustrezne obveznosti iz te uredbe.
(178)
Dobavljače visokorizičnih UI sustava potiče se da dobrovoljno počnu ispunjavati relevantne obveze iz ove Uredbe već tijekom prijelaznog razdoblja.
(179)
Ta uredba se uporablja od 2. avgusta 2026. Vendar bi bilo treba zaradi nesprejemljivega tveganja, povezanega z uporabo UI na določene načine, prepovedi ter splošne določbe te uredbe uporabljati že od 2. februarja 2025. Čeprav bodo te prepovedi polno učinkovale šele po vzpostavitvi upravljanja in izvrševanja te uredbe, je pomembno predvideti uporabo prepovedi, da se upoštevajo nesprejemljiva tveganja in zato, da bi to vplivalo na druge postopke, kot denimo v civilnem pravu. Poleg tega bi morala infrastruktura, povezana z upravljanjem in sistemom ugotavljanja skladnosti, začeti delovati pred 2. avgustom 2026, zato bi bilo treba določbe o priglašenih organih in strukturi upravljanja uporabljati od 2. avgusta 2025. Glede na hiter tehnološki napredek in sprejetje modelov UI za splošne namene bi bilo treba obveznosti za ponudnike modelov UI za splošne namene uporabljati od 2. avgusta 2025. Kodekse prakse bi bilo treba pripraviti najpozneje do 2. maja 2025, da bi ponudniki lahko pravočasno dokazali skladnost. Urad za UI bi moral zagotavljati posodabljanje pravil in postopkov razvrščanja glede na tehnološki razvoj. Poleg tega bi morale države članice določiti pravila o kaznih, vključno z upravnimi globami, in o njih uradno obvestiti Komisijo ter do datuma začetka uporabe te uredbe zagotoviti, da jih bodo učinkovito izvajale. Zato bi bilo treba določbe o kaznih uporabljati od 2. avgusta 2025.
(179)
Ova Uredba trebala bi se primjenjivati od 2. kolovoza 2026. Međutim, uzimajući u obzir neprihvatljiv rizik povezan s korištenjem umjetne inteligencije na određene načine, zabrane kao i opće odredbe ove Uredbe trebale bi se trebale primjenjivati već od 2. veljače 2025. Iako potpuni učinak tih zabrana proizlazi iz uspostave upravljanja i izvršavanja ove Uredbe, predviđanje primjene zabrana važno je kako bi se uzeli u obzir neprihvatljivi rizici i kako bi se utjecalo na druge postupke, primjerice u građanskom pravu. Nadalje, infrastruktura povezana s upravljanjem i sustavom za ocjenjivanje sukladnosti trebala bi biti spremna za upotrebu prije 2. kolovoza 2026., pa bi se stoga odredbe o prijavljenim tijelima i strukturama upravljanja trebale primjenjivati od 2. kolovoza 2025. S obzirom na brz tehnološki napredak i usvajanje UI modelâ opće namjene, obveze dobavljača UI modelâ opće namjene trebale bi se primjenjivati od 2. kolovoza 2025. Kodeksi prakse trebali bi biti spremni do 2. svibnja 2025. kako bi se dobavljačima omogućilo da pravodobno dokažu usklađenost. Ured za umjetnu inteligenciju trebao bi osigurati da pravila i postupci klasifikacije budu ažurirani s obzirom na tehnološki razvoj. Usto, države članice trebale bi utvrditi pravila o sankcijama i obavijestiti Komisiju o tim pravilima, uključujući upravne novčane kazne, te osigurati njihovu pravilnu i djelotvornu provedbu do datuma početka primjene ove Uredbe. Stoga bi se odredbe o sankcijama trebale primjenjivati od 2. kolovoza 2025.
(180)
V skladu s členom 42(1) in (2) Uredbe (EU) 2018/1725 je bilo opravljeno posvetovanje z Evropskim nadzornikom za varstvo podatkov in Evropskim odborom za varstvo podatkov, ki sta dala mnenje 18. junija 2021 –
(180)
Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka i s Europskim odborom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2018/1725 te su oni dali zajedničko mišljenje 18. lipnja 2021.,
SPREJELA NASLEDNJO UREDBO:
DONIJELI SU OVU UREDBU:
POGLAVJE I
POGLAVLJE I.
SPLOŠNE DOLOČBE
OPĆE ODREDBE
Člen 1
Članak 1.
Predmet urejanja
Predmet
1. Namen te uredbe je izboljšati delovanje notranjega trga in spodbujati uvajanje na človeka osredotočene in zaupanja vredne umetne inteligence (UI) ter zagotoviti visoko raven varovanja zdravja, varnosti in temeljnih pravic iz Listine, vključno z demokracijo, pravno državo in varstvom okolja, pred škodljivimi učinki sistemov UI v Uniji ter podpirati inovacije.
1. Svrha je ove Uredbe poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta i promicati uvođenje antropocentrične i pouzdane umjetne inteligencije, uz istodobno osiguravanje visoke razine zaštite zdravlja, sigurnosti i temeljnih prava sadržanih u Povelji, uključujući demokraciju, vladavinu prava i zaštitu okoliša, od štetnih učinaka UI sustavâ u Uniji, te podupiranje inovacija.
2. V tej uredbi so določeni:
2. Ovom se Uredbom utvrđuju:
(a)
harmonizirana pravila za dajanje na trg, dajanje v uporabo ter za uporabo sistemov UI v Uniji;
(a)
usklađena pravila za stavljanje na tržište, stavljanje u upotrebu i korištenje UI sustava u Uniji;
(b)
prepovedi nekaterih praks UI;
(b)
zabrane određenih praksi u području umjetne inteligencije;
(c)
posebne zahteve za visokotvegane sisteme UI in obveznosti za operaterje takih sistemov;
(c)
posebni zahtjevi za visokorizične UI sustave i obveze za operatere takvih sustava;
(d)
harmonizirana pravila o preglednosti za nekatere sisteme UI;
(d)
usklađena pravila o transparentnosti za određene UI sustave;
(e)
harmonizirana pravila za dajanje na trg modelov UI za splošne namene;
(e)
usklađena pravila za stavljanje na tržište UI modelâ opće namjene;
(f)
pravila o spremljanju trga, nadzoru trga, upravljanju in izvrševanju;
(f)
pravila o praćenju tržišta, nadzoru tržišta, upravljanju i izvršavanju;
(g)
ukrepi v podporo inovacijam s posebnim poudarkom na MSP, vključno z zagonskimi podjetji.
(g)
mjere za potporu inovacijama, posebno usmjerene na MSP-ove, uključujući start-up poduzeća.
Člen 2
Članak 2.
Področje uporabe
Područje primjene
1. Ta uredba se uporablja za:
1. Ova Uredba primjenjuje se na:
(a)
ponudnike, ki dajejo na trg ali v uporabo sisteme UI ali dajejo na trg modele UI za splošne namene v Uniji, ne glede na to, ali imajo ti ponudniki sedež ali se nahajajo v Uniji ali v tretji državi;
(a)
dobavljače koji stavljaju na tržište ili u upotrebu UI sustave ili stavljaju na tržište UI modele opće namjene u Uniji, bez obzira na to imaju li ti dobavljači poslovni nastan u Uniji ili u nekoj trećoj zemlji ili nalaze li se u Uniji ili u trećoj zemlji;
(b)
uvajalce sistemov UI, ki imajo sedež ali se nahajajo v Uniji;
(b)
subjekte koji uvode UI sustave, a koji imaju poslovni nastan u Uniji ili se nalaze u Uniji;
(c)
ponudnike in uvajalce sistemov UI, ki imajo sedež ali se nahajajo v tretji državi, kadar se izhodni podatki, ki jih sistem UI ustvari, uporabljajo v Uniji;
(c)
dobavljače UI sustava i subjekte koji uvode UI sustave koji imaju poslovni nastan u trećoj zemlji ili se nalaze u trećoj zemlji ako se izlazni rezultati UI sustava upotrebljavaju u Uniji;
(d)
uvoznike in distributerje sistemov UI;
(d)
uvoznike i distributere UI sustavâ;
(e)
proizvajalce proizvodov, ki dajejo sistem UI na trg ali v uporabo skupaj s svojim proizvodom in pod svojim imenom ali znamko;
(e)
proizvođače proizvoda koji stavljaju na tržište ili u upotrebu UI sustav zajedno sa svojim proizvodom i pod vlastitim imenom ili žigom;
(f)
pooblaščene zastopnike ponudnikov, ki nimajo sedeža v Uniji;
(f)
ovlaštene zastupnike dobavljača koji nemaju poslovni nastan u Uniji;
(g)
osebe, ki jih zadeva in se nahajajo v Uniji.
(g)
zahvaćene osobe koje se nalaze u Uniji.
2. Za sisteme UI, ki so razvrščeni med visoko tvegane sisteme UI v skladu s členom 6(1) v povezavi s proizvodi, zajetimi v harmonizacijski zakonodaji Unije s seznama v Prilogi I, oddelek B, se uporablja samo člen 6(1), členi 102 do 109 in člen 112. Člen 57 se uporablja le, če so bile zahteve za visokotvegane sisteme UI iz te uredbe vključene v to harmonizacijsko zakonodajo Unije.
2. Na UI sustave klasificirane kao visokorizične u skladu s člankom 6. stavkom 1. u odnosu na proizvode obuhvaćene zakonodavstvom Unije o usklađivanju navedenim u odjeljku B Priloga I. primjenjuju se samo članak 6. stavak 1., članci od 102. do 109. i članak 112. Članak 57. primjenjuje se samo u mjeri u kojoj su zahtjevi za visokorizične UI sustave iz ove Uredbe uključeni u to zakonodavstvo Unije o usklađivanju.
3. Ta uredba se ne uporablja za področja, ki ne spadajo na področje uporabe prava Unije, in v nobenem primeru ne vpliva na pristojnosti držav članic v zvezi z nacionalno varnostjo, ne glede na vrsto subjekta, ki ga države članice pooblastijo za opravljanje nalog v zvezi s temi pristojnostmi.
3. Ova se Uredba ne primjenjuje na područja izvan područja primjene prava Unije i ni u kojem slučaju ne utječe na nadležnosti država članica u pogledu nacionalne sigurnosti, bez obzira na vrstu subjekta kojem su države članice povjerile obavljanje zadaća u vezi s tim nadležnostima.
Ta uredba se ne uporablja za sisteme UI, kadar in kolikor so s spremembami ali brez njih dani na trg ali v uporabo oziroma se uporabljajo izključno za vojaške, obrambne ali nacionalne varnostne namene, ne glede na vrsto subjekta, ki izvaja te dejavnosti.
Ova se Uredba ne primjenjuje na UI sustave ako i u mjeri u kojoj se stavljaju na tržište, u upotrebu ili upotrebljavaju s izmjenama ili bez njih isključivo u vojne svrhe, obrambene svrhe ili u svrhe povezane s nacionalnom sigurnošću, bez obzira na vrstu subjekta koji obavlja te aktivnosti.
Ta uredba se ne uporablja za sisteme UI, ki niso dani na trg ali v uporabo v Uniji, kadar se izhodni podatki uporabljajo v Uniji izključno za vojaške, obrambne ali nacionalne varnostne namene, ne glede na vrsto subjekta, ki izvaja te dejavnosti.
Ova se Uredba ne primjenjuje na UI sustave koji se ne stavljaju na tržište ni u upotrebu u Uniji ako se izlazni rezultati upotrebljavaju u Uniji isključivo u vojne svrhe, obrambene svrhe ili u svrhe povezane s nacionalnom sigurnošću, bez obzira na vrstu subjekta koji obavlja te aktivnosti.
4. Ta uredba se ne uporablja za javne organe v tretji državi in mednarodne organizacije, ki spadajo na področje uporabe te uredbe na podlagi odstavka 1, kadar ti organi ali organizacije uporabljajo sisteme UI v okviru mednarodnega sodelovanja ali sporazumov za sodelovanje na področju preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj ter za sodelovanje na področju pravosodja z Unijo ali z eno ali več državami članicami, pod pogojem, da ta tretja država ali mednarodna organizacija zagotovi ustrezne zaščitne ukrepe v zvezi z varstvom temeljnih pravic in svoboščin posameznikov.
4. Ova se Uredba ne primjenjuje na tijela javne vlasti u trećoj zemlji ni na međunarodne organizacije obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe na temelju stavka 1. ako ta tijela ili te organizacije upotrebljavaju UI sustave u okviru međunarodne suradnje ili sporazumâ o suradnji u području kaznenog progona i pravosudne suradnje s Unijom ili s jednom ili više država članica, pod uvjetom da takva treća zemlja ili međunarodna organizacija pruža odgovarajuće zaštitne mjere u pogledu zaštite temeljnih prava i sloboda pojedinaca.
5. Ta uredba ne vpliva na uporabo določb o odgovornosti ponudnikov posredniških storitev iz poglavja II Uredbe (EU) 2022/2065.
5. Ova Uredba ne utječe na primjenu odredaba o odgovornosti pružateljâ usluga posredovanja kako je utvrđeno u poglavlju II. Uredbe (EU) 2022/2065.
6. Ta uredba se ne uporablja za sisteme UI ali modele UI, vključno z njihovimi izhodnimi podatki, posebej razvite in dane v uporabo zgolj za namene znanstvenih raziskav in razvoja.
6. Ova Uredba ne primjenjuje se na UI sustave ili UI modele, uključujući njihove izlazne rezultate, koji su posebno razvijeni i stavljeni u upotrebu isključivo u svrhu znanstvenih istraživanja i razvoja.
7. Pravo Unije o varstvu osebnih podatkov, zasebnosti in zaupnosti komunikacij se uporablja za osebne podatke, ki se obdelujejo v zvezi s pravicami in obveznostmi iz te uredbe. Brez poseganja v člen 10(5) in člen 59 te uredbe ta uredba ne vpliva na Uredbo (EU) 2016/679 ali (EU) 2018/1725 ali Direktivo 2002/58/ES ali (EU) 2016/680.
7. Pravo Unije o zaštiti osobnih podataka, privatnosti i povjerljivosti komunikacija primjenjuje se na osobne podatke koji se obrađuju u vezi s pravima i obvezama utvrđenima u ovoj Uredbi. Ova Uredba ne utječe na uredbe (EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725 ni na direktive 2002/58/EZ i (EU) 2016/680, ne dovodeći pritom u pitanje članak 10. stavak 5. i članak 59. ove Uredbe.
8. Ta uredba se ne uporablja za raziskovalne dejavnosti, dejavnosti testiranja ali razvojne dejavnosti v zvezi z sistemi UI ali modeli UI, preden se ti dajo na trg ali v uporabo. Te dejavnosti se morajo izvajati v skladu z veljavnim pravom Unije. Ta izključitev ne zajema testiranja v realnih razmerah.
8. Ova se Uredba ne primjenjuje na aktivnosti istraživanja, testiranja ili razvoja UI sustava ili UI modela prije njihova stavljanja na tržište ili u upotrebu. Takve se aktivnosti provode u skladu s primjenjivim pravom Unije. Testiranje u stvarnim uvjetima nije obuhvaćeno tim isključenjem.
9. Ta uredba ne posega v pravila, določena v drugih pravnih aktih Unije v zvezi z varstvom potrošnikov in varnostjo proizvodov.
9. Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje pravila utvrđena drugim pravnim aktima Unije povezanima sa zaštitom potrošača i sigurnošću proizvoda.
10. Ta uredba se ne uporablja za obveznosti uvajalcev, ki so fizične osebe in uporabljajo sisteme UI v okviru povsem osebne nepoklicne dejavnosti.
10. Ova se Uredba ne primjenjuje na obveze subjekata koji uvode sustav koji su fizičke osobe koje upotrebljavaju UI sustave isključivo u osobnoj neprofesionalnoj djelatnosti.
11. Ta uredba Uniji ali državam članicam ne preprečuje, da ohranijo ali uvedejo zakone ali druge predpise, ki so za delavce ugodnejši v smislu varstva njihovih pravic v zvezi z delodajalčevo uporabo sistemov UI, ali da spodbujajo ali dovolijo uporabo kolektivnih pogodb, ki so za delavce ugodnejše.
11. Ovom se Uredbom Uniju ili države članice ne sprečava da zadrže ili uvedu zakone i druge propise koji su pogodniji za radnike u smislu zaštite njihovih prava u pogledu korištenja UI sustava od strane poslodavaca, ili da potiču ili dopuštaju primjenu kolektivnih ugovora koji su pogodniji za radnike.
12. Ta uredba se ne uporablja za sisteme UI, objavljene na podlagi prostih in odprtokodnih licenc, razen če so dani na trg ali v uporabo kot visokotvegani sistemi UI ali sistem UI iz člena 5 ali 50.
12. Ova se Uredba ne primjenjuje na UI sustave koji se objavljuju na temelju besplatnih licencija za softver otvorenog koda, osim ako se stavljaju na tržište ili u upotrebu kao visokorizični UI sustavi ili kao UI sustav obuhvaćen člankom 5. ili člankom 50.
Člen 3
Članak 3.
Opredelitev pojmov
Definicije
V tej uredbi se uporabljajo naslednje opredelitve pojmov:
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
(1)
„sistem UI“ pomeni sistem temelječ na napravah, ki je zasnovan za delovanje z različnimi stopnjami avtonomije in lahko po uvedbi izkaže prilagodljivost ter za eksplicitne ali implicitne cilje iz prejetih vhodnih podatkov sklepa, kako ustvariti izhodne podatke, kot so napovedi, vsebine, priporočila ali odločitve, ki lahko vplivajo na fizična ali virtualna okolja;
1.
„UI sustav” znači strojni sustav dizajniran za rad s promjenjivim razinama autonomije i koji nakon uvođenja može pokazati prilagodljivost te koji, za eksplicitne ili implicitne ciljeve, iz ulaznih vrijednosti koje prima, zaključuje kako generirati izlazne vrijednosti kao što su predviđanja, sadržaj, preporuke ili odluke koji mogu utjecati na fizička ili virtualna okruženja;
(2)
„tveganje“ pomeni kombinacijo verjetnosti pojava škode in resnosti te škode;
2.
„rizik” znači kombinacija vjerojatnosti nastanka štete i težine te štete;
(3)
„ponudnik“ pomeni fizično ali pravno osebo, javni organ, agencijo ali drugo telo, ki razvije sistem UI ali model UI za splošne namene ali ima razvit sistem UI ali model UI za splošne namene in ga da na trg ali da sistem UI v uporabo pod svojim imenom ali znamko, za plačilo ali brezplačno;
3.
„dobavljač” znači fizička ili pravna osoba, tijelo javne vlasti, javna agencija ili drugo javno tijelo koje razvija UI sustav ili UI model opće namjene ili koji ima razvijen UI sustav ili UI model opće namjene i stavlja ga na tržište ili stavlja UI sustav u upotrebu pod vlastitim imenom ili žigom, uz plaćanje ili besplatno;
(4)
„uvajalec“ pomeni fizično ali pravno osebo, javni organ, agencijo ali drugo telo, ki sistem UI uporablja v svoji pristojnosti, razen kadar se sistem UI uporablja v okviru osebne nepoklicne dejavnosti;
4.
„subjekt koji uvodi sustav” znači fizička ili pravna osoba, tijelo javne vlasti, javna agencija ili drugo javno tijelo koje upotrebljava UI sustav u okviru svoje nadležnosti, osim ako se UI sustav upotrebljava u osobnoj neprofesionalnoj djelatnosti;
(5)
„pooblaščeni zastopnik“ pomeni fizično ali pravno osebo, ki se nahaja ali ima sedež v Uniji in je od ponudnika sistema UI ali modela UI za splošne namene prejela in sprejela pisno pooblastilo, da v njegovem imenu opravlja in izvaja obveznosti in postopke, določene v tej uredbi;
5.
„ovlašteni zastupnik” znači fizička ili pravna osoba koja se nalazi u Uniji ili ima poslovni nastan u Uniji, koju je dobavljač UI sustava ili UI modela opće namjene pisanim putem ovlastio da u njegovo ime izvršava i provodi obveze i postupke utvrđene u ovoj Uredbi i koja je takvo ovlaštenje prihvatila;
(6)
„uvoznik“ pomeni fizično ali pravno osebo, ki se nahaja ali ima sedež v Uniji, ki da na trg sistem UI, ki nosi ime ali znamko fizične ali pravne osebe s sedežem v tretji državi;
6.
„uvoznik” znači fizička ili pravna osoba koja se nalazi u Uniji ili ima poslovni nastan u Uniji i koja stavlja na tržište UI sustav s imenom ili žigom fizičke ili pravne osobe s poslovnim nastanom u trećoj zemlji;
(7)
„distributer“ pomeni fizično ali pravno osebo v dobavni verigi, razen ponudnika ali uvoznika, ki omogoči dostopnost sistema UI na trgu Unije;
7.
„distributer” znači fizička ili pravna osoba u opskrbnom lancu koja nije dobavljač ni uvoznik i koja stavlja UI sustav na tržište Unije;
(8)
„operater“ pomeni ponudnika, proizvajalca proizvoda, uvajalca, pooblaščenega zastopnika, uvoznika ali distributerja;
8.
„operater” znači dobavljač, proizvođač proizvoda, subjekt koji uvodi sustav, ovlašteni zastupnik, uvoznik ili distributer;
(9)
„dajanje na trg“ pomeni, da je sistem UI ali model UI za splošne namene prvič dostopen na trgu Unije;
9.
„stavljanje na tržište” znači prvo stavljanje UI sustava ili UI modela opće namjene na raspolaganje na tržištu Unije;
(10)
„dostopnost na trgu“ pomeni dobavo sistema UI ali modela UI za splošne namene za distribucijo ali uporabo na trgu Unije v okviru gospodarske dejavnosti, bodisi za plačilo ali brezplačno;
10.
„stavljanje na raspolaganje na tržištu” znači isporuka UI sustava ili UI modela opće namjene za distribuciju ili upotrebu na tržištu Unije u okviru komercijalne djelatnosti, uz plaćanje ili besplatno;
(11)
„dajanje v uporabo“ pomeni dobavo sistema UI za prvo uporabo neposredno uvajalcu ali za lastno uporabo v Uniji za predvideni namen;
11.
„stavljanje u upotrebu” znači isporuka UI sustava za prvu upotrebu u Uniji u skladu s njegovom namjenom izravno subjektu koji uvodi sustav ili za vlastite potrebe;
(12)
„predvideni namen“ pomeni uporabo, za katero je ponudnik namenil sistem UI, vključno s posebnim kontekstom in pogoji uporabe, kot je navedeno v informacijah, ki jih je ponudnik predložil v navodilih za uporabo, v promocijskem ali prodajnem gradivu in izjavah ter v tehnični dokumentaciji;
12.
„namjena” znači korištenje za koje je dobavljač namijenio UI sustav, uključujući specifični kontekst i uvjete korištenja, kako je određeno u informacijama koje je dobavljač naveo u uputama za korištenje, promotivnim ili prodajnim materijalima i izjavama te u tehničkoj dokumentaciji;
(13)
„razumno predvidljiva napačna uporaba“ pomeni uporabo sistema UI na način, ki sicer ni v skladu s predvidenim namenom, vendar je lahko posledica razumno predvidljivega človeškega vedenja ali interakcije z drugimi sistemi, vključno z drugimi sistemi UI;
13.
„razumno predvidljiva pogrešna upotreba” znači upotreba UI sustava na način koji nije u skladu s njegovom namjenom, ali može biti posljedica razumno predvidljivog čovjekova ponašanja ili interakcije s drugim sustavima, uključujući druge UI sustave;
(14)
„varnostna komponenta“ pomeni komponento proizvoda ali sistema UI, ki opravlja varnostno funkcijo za ta proizvod ali sistem UI ali katere nedelovanje ali okvara ogroža zdravje in varnost oseb ali premoženja;
14.
„sigurnosna komponenta” znači komponenta proizvoda ili UI sustava koja ima sigurnosnu funkciju u tom proizvodu ili UI sustavu ili čiji kvar ili neispravnost ugrožava zdravlje i sigurnost osoba ili imovine;
(15)
„navodila za uporabo“ pomeni informacije, ki jih zagotovi ponudnik, da uvajalca obvesti zlasti o predvidenem namenu in pravilni uporabi sistema UI;
15.
„upute za korištenje” znači informacije kojima dobavljač u prvom redu informira subjekt koji uvodi sustav o namjeni i pravilnom korištenju UI sustava;
(16)
„odpoklic sistema UI“ pomeni vsak ukrep, namenjen zagotovitvi vračila sistema UI, ki je bil na voljo uvajalcem, ponudniku ali namenjen zagotovitvi prenehanja delovanja ali onemogočanja uporabe tega sistema;
16.
„opoziv UI sustava” znači svaka mjera čiji je cilj postizanje vraćanja dobavljaču UI sustava stavljenog na raspolaganje subjektima koji uvode sustav ili njegovo izuzimanje iz usluge ili onemogućavanje njegova korištenja;
(17)
„umik sistema UI“ pomeni vsak ukrep, namenjen preprečevanju dostopnosti sistema UI v dobavni verigi na trgu;
17.
„povlačenje UI sustava” znači svaka mjera čiji je cilj sprečavanje da se UI sustav u opskrbnom lancu stavi na raspolaganje na tržištu;
(18)
„zmogljivost sistema UI“ pomeni sposobnost sistema UI, da doseže svoj predvideni namen;
18.
„učinkovitost UI sustava” znači sposobnost UI sustava da ostvari svoju namjenu;
(19)
„priglasitveni organ“ pomeni nacionalni organ, odgovoren za vzpostavitev in izvajanje potrebnih postopkov za ocenjevanje, imenovanje in priglasitev organov za ugotavljanje skladnosti ter za njihovo spremljanje;
19.
„tijelo koje provodi prijavljivanje” znači nacionalno tijelo odgovorno za utvrđivanje i provedbu postupaka potrebnih za ocjenjivanje, imenovanje, obavješćivanje i praćenje tijelâ za ocjenjivanje sukladnosti;
(20)
„ugotavljanje skladnosti“ pomeni postopek ugotavljanja, ali so izpolnjene zahteve iz poglavja III, oddelek 2, v zvezi z visokotveganim sistemom UI;
20.
„ocjenjivanje sukladnosti” znači postupak kojim se dokazuje jesu li ispunjeni zahtjevi utvrđeni u poglavlju III. odjeljku 2. koji se odnose na visokorizični UI sustav;
(21)
„organ za ugotavljanje skladnosti“ pomeni organ, ki kot tretja stran izvaja dejavnosti ugotavljanja skladnosti, vključno s testiranjem, certificiranjem in kontrolo;
21.
„tijelo za ocjenjivanje sukladnosti” znači tijelo koje provodi aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti kao treća strana, uključujući testiranje, certifikaciju i inspekciju;
(22)
„priglašeni organ“ pomeni organ za ugotavljanje skladnosti, priglašen v skladu s to uredbo in drugo ustrezno harmonizacijsko zakonodajo Unije;
22.
„prijavljeno tijelo” znači tijelo za ocjenjivanje sukladnosti prijavljeno u skladu s ovom Uredbom i drugim relevantnim zakonodavstvom Unije o usklađivanju;
(23)
„bistvena sprememba“ pomeni spremembo sistema UI po dajanju na trg ali v uporabo, ki ni predvidena ali načrtovana pri prvotnem ugotavljanju skladnosti, ki jo je izvedel ponudnik, in ki posledično vpliva na skladnost sistema UI z zahtevami iz poglavja III, oddelek 2, ali povzroči spremembo predvidenega namena, za katerega je bila skladnost sistema UI ugotavljana;
23.
„bitna izmjena” znači promjena UI sustava nakon njegova stavljanja na tržište ili u upotrebu koja nije predviđena ili planirana u okviru početnog ocjenjivanja sukladnosti koje je proveo dobavljač i koja utječe na usklađenost UI sustava sa zahtjevima utvrđenima u poglavlju III. odjeljku 2. ili koja prouzroči izmjenu namjene prema kojoj je UI sustav bio ocijenjen;
(24)
„oznaka CE“ pomeni oznako, s katero ponudnik izjavlja, da je sistem UI skladen z zahtevami iz poglavja III, oddelek 2, in druge veljavne harmonizacijske zakonodaje Unije, ki določa njeno namestitev;
24.
„oznaka CE” znači oznaka kojom dobavljač označuje da je UI sustav sukladan sa zahtjevima utvrđenima u poglavlju III. odjeljku 2. i drugim primjenjivim zakonodavstvom Unije o usklađivanju kojim se propisuje stavljanje te oznake;
(25)
„sistem spremljanja po dajanju na trg“ pomeni vse dejavnosti, ki jih izvajajo ponudniki sistemov UI, da bi zbirali in pregledovali izkušnje, pridobljene z uporabo sistemov UI, ki jih dajo na trg ali v uporabo, da bi ugotovili, ali so potrebni takojšnji popravni ali preventivni ukrepi;
25.
„sustav praćenja nakon stavljanja na tržište” znači sve aktivnosti kojima dobavljači UI sustava prikupljaju i analiziraju iskustva stečena korištenjem UI sustava koje stavljaju na tržište ili u upotrebu kako bi utvrdili postoji li potreba za hitnim poduzimanjem eventualnih nužnih korektivnih ili preventivnih mjera;
(26)
„organ za nadzor trga“ pomeni nacionalni organ, ki izvaja dejavnosti in sprejema ukrepe na podlagi Uredbe (EU) 2019/1020;
26.
„tijelo za nadzor tržišta” znači nacionalno tijelo koje provodi aktivnosti i poduzima mjere na temelju Uredbe (EU) 2019/1020;
(27)
„harmonizirani standard“ pomeni harmonizirani standard, kakor je opredeljen v členu 2(1), točka (c), Uredbe (EU) št. 1025/2012;
27.
„usklađena norma” znači usklađena norma kako je definirana u članku 2. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU) br. 1025/2012;
(28)
„skupna specifikacija“ pomeni sklop tehničnih specifikacij, kakor so opredeljene v členu 2, točka 4, Uredbe (EU) št. 1025/2012 in v katerih je opisano, kako izpolnjevati nekatere zahteve, določene na podlagi te uredbe;
28.
„zajednička specifikacija” znači skup tehničkih specifikacija kako su definirane u članku 2. točki 4. Uredbe (EU) br. 1025/2012, kojim se pružaju sredstva za ispunjavanje određenih zahtjeva utvrđenih ovom Uredbom;
(29)
„učni podatki“ pomeni podatke, ki se uporabljajo za učenje sistema UI s prilagajanjem njegovih učljivih parametrov;
29.
„podaci za treniranje” znači podaci koji se upotrebljavaju za treniranje UI sustava prilagođavanjem njegovih poučivih parametara;
(30)
„validacijski podatki“ pomeni podatke, ki se uporabljajo za ocenjevanje naučenega sistema UI ter za uravnavanje neučljivih parametrov in postopka učenja sistema, med drugim za preprečevanje premajhnega ali prevelikega prilagajanja;
30.
„podaci za validaciju” znači podaci koji se upotrebljavaju za evaluaciju treniranog UI sustava te za ugađanje njegovih nepoučivih parametara i njegova procesa učenja kako bi se, među ostalim, izbjegla nedovoljna prilagodba ili prekomjerna prilagodba;
(31)
„nabor validacijskih podatkov“ pomeni ločen nabor podatkov ali fiksni ali spremenljivi del nabora učnih podatkov;
31.
„skup podataka za validaciju” znači zaseban skup podataka ili fiksni ili varijabilni dio skupa podataka za treniranje;
(32)
„testni podatki“ pomeni podatke, ki se uporabljajo za zagotavljanje neodvisne ocene sistema UI za potrditev pričakovane zmogljivosti tega sistema pred dajanjem na trg ali v uporabo;
32.
„podaci za testiranje” znači podaci koji se upotrebljavaju za neovisnu evaluaciju UI sustava kako bi se potvrdila očekivana učinkovitost tog sustava prije njegova stavljanja na tržište ili u upotrebu;
(33)
„vhodni podatki“ pomeni podatke, ki se vnesejo v sistem UI ali jih ta neposredno pridobi in na podlagi katerih sistem ustvari izhodne podatke;
33.
„ulazni podaci” znači podaci koji su uneseni u UI sustav ili koje je UI sustav izravno stekao, a na temelju kojih sustav stvara izlazni rezultat;
(34)
„biometrični podatki“ pomeni osebne podatke, ki so rezultat posebne tehnične obdelave v zvezi s fizičnimi, fiziološkimi ali vedenjskimi značilnostmi fizične osebe, kot so podoba obraza ali daktiloskopski podatki;
34.
„biometrijski podaci” znači osobni podaci dobiveni posebnom tehničkom obradom u vezi s fizičkim, fiziološkim i bihevioralnim obilježjima fizičke osobe, kao što su prikazi lica ili daktiloskopski podaci;
(35)
„biometrična identifikacija“ pomeni avtomatizirano prepoznavanje fizičnih, fizioloških, vedenjskih ali psiholoških lastnosti človeka z namenom ugotavljanja identitete fizične osebe s primerjavo biometričnih podatkov tega posameznika z biometričnimi podatki posameznikov, shranjenimi v podatkovni zbirki;
35.
„biometrijska identifikacija” znači automatizirano prepoznavanje fizičkih, fizioloških, bihevioralnih ili psiholoških obilježja ljudi u svrhu utvrđivanja identiteta fizičke osobe usporedbom biometrijskih podataka tog pojedinca s biometrijskim podacima pojedinaca pohranjenima u bazi podataka;
(36)
„biometrično preverjanje“ pomeni avtomatizirano „ena proti ena“ preverjanje, vključno z avtentikacijo, identitete fizičnih oseb s primerjavo njihovih biometričnih podatkov s predhodno pridobljenimi biometričnimi podatki;
36.
„biometrijska provjera” znači automatizirana provjera usporedbom dvaju uzoraka, uključujući autentifikaciju, kojom se identitet fizičkih osoba provjerava usporedbom njihovih biometrijskih podataka s prethodno dostavljenim biometrijskim podacima;
(37)
„posebne vrste osebnih podatkov“ pomeni kategorije osebnih podatkov iz člena 9(1) Uredbe (EU) 2016/679, člena 10 Direktive (EU) 2016/680 in člena 10(1) Uredbe (EU) 2018/1725;
37.
„posebne kategorije osobnih podataka” znači kategorije osobnih podataka iz članka 9. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679, članka 10. Direktive (EU) 2016/680 i članka 10. stavka 1. Uredbe (EU) 2018/1725;
(38)
„občutljivi operativni podatki“ pomeni operativne podatke, povezane z dejavnostmi preprečevanja, odkrivanja, preiskovanja ali pregona kaznivih dejanj, katerih razkritje bi lahko ogrozilo celovitost kazenskih postopkov;
38.
„osjetljivi operativni podaci” znači operativni podaci povezani s aktivnostima sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona kaznenih djela čije bi otkrivanje moglo ugroziti integritet kaznenog postupka;
(39)
„sistem za prepoznavanje čustev“ pomeni sistem UI za prepoznavanje čustev ali namenov ali sklepanje o čustvih ali namenih fizičnih oseb na podlagi njihovih biometričnih podatkov;
39.
„sustav za prepoznavanje emocija” znači UI sustav namijenjen prepoznavanju emocija ili namjera fizičkih osoba ili izvođenju zaključaka o njihovim emocijama ili namjerama na temelju njihovih biometrijskih podataka;
(40)
„sistem za biometrično kategorizacijo“ pomeni sistem UI za razvrščanje fizičnih oseb v posebne kategorije na podlagi njihovih biometričnih podatkov, razen če gre za pomožni in iz objektivnih tehničnih razlogov nujno potreben sistem druge komercialne storitve;
40.
„sustav za biometrijsku kategorizaciju” znači UI sustav namijenjen razvrstavanju fizičkih osoba u određene kategorije na temelju njihovih biometrijskih podataka, osim ako je on pomoćni element druge komercijalne usluge i nužan iz objektivnih tehničkih razloga;
(41)
„sistem za biometrično identifikacijo na daljavo“ pomeni sistem UI za identifikacijo fizičnih oseb brez njihovega dejavnega sodelovanja, običajno na daljavo, s primerjavo biometričnih podatkov osebe z biometričnimi podatki iz referenčne podatkovne zbirke;
41.
„sustav za daljinsku biometrijsku identifikaciju” znači UI sustav namijenjen identifikaciji fizičkih osoba, bez njihova aktivnog sudjelovanja, obično na daljinu usporedbom biometrijskih podataka dotične osobe s biometrijskim podacima iz referentne baze podataka;
(42)
„sistem za biometrično identifikacijo na daljavo v realnem času“ pomeni sistem za biometrično identifikacijo na daljavo, pri katerem se zajemanje biometričnih podatkov, primerjava in identifikacija izvedejo brez znatnih zamud, ki ne zajema le takojšnje identifikacije, temveč tudi identifikacijo s krajšimi zamiki, da se prepreči izogibanje;
42.
„sustav za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu” znači sustav za daljinsku biometrijsku identifikaciju koji bez većeg kašnjenja prikuplja biometrijske podatke, vrši usporedbe i provodi identifikaciju, a obuhvaća ne samo trenutačnu identifikaciju nego i ograničena manja kašnjenja kako bi se izbjeglo zaobilaženje propisa;
(43)
„sistem za naknadno biometrično identifikacijo na daljavo“ pomeni sistem za biometrično identifikacijo na daljavo, ki ni sistem za biometrično identifikacijo na daljavo v realnem času;
43.
„sustav za naknadnu daljinsku biometrijsku identifikaciju” znači sustav za daljinsku biometrijsku identifikaciju koji nije sustav za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu;
(44)
„javno dostopen prostor“ pomeni vsak fizični prostor v javni ali zasebni lasti, ki je dostopen nedoločenemu številu fizičnih oseb, ne glede na to, ali se lahko uporabljajo določeni pogoji za dostop, in ne glede na morebitne omejitve kapacitete;
44.
„javno mjesto” znači svako fizičko mjesto u javnom ili privatnom vlasništvu dostupno neodređenom broju fizičkih osoba, bez obzira na to primjenjuju li se određeni uvjeti za pristup i bez obzira na moguća ograničenja kapaciteta;
(45)
„organ za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj“ pomeni:
45.
„tijelo kaznenog progona” znači:
(a)
kateri koli javni organ, ki je pristojen za preprečevanje, preiskovanje, odkrivanje ali pregon kaznivih dejanj ali izvrševanje kazenskih sankcij, vključno z varovanjem pred grožnjami javni varnosti in njihovim preprečevanjem, ali
(a)
svako tijelo javne vlasti nadležno za sprečavanje, istragu, otkrivanje ili progon kaznenih djela ili izvršenje kaznenih sankcija, uključujući zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i njihovo sprečavanje; ili
(b)
kateri koli drug organ ali subjekt, ki v skladu s pravom države članice lahko opravlja javne funkcije in izvaja javna pooblastila za preprečevanje, preiskovanje, odkrivanje ali pregon kaznivih dejanj ali izvrševanje kazenskih sankcij, vključno z varovanjem pred grožnjami javni varnosti in njihovim preprečevanjem;
(b)
svako drugo tijelo ili subjekt kojem je pravom države članice povjereno izvršavanje javne vlasti i javnih ovlasti u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršenja kaznenih sankcija, uključujući zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i njihovo sprečavanje;
(46)
„preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj“ pomeni dejavnosti, ki jih organi za preprečevanje, odkrivanje ali preiskovanje kaznivih dejanj izvajajo ali se izvajajo v njihovem imenu za preprečevanje, preiskovanje, odkrivanje ali pregon kaznivih dejanj ali izvrševanje kazenskih sankcij, vključno z varovanjem pred grožnjami javni varnosti in njihovim preprečevanjem;
46.
„kazneni progon” znači aktivnosti koje provode tijela kaznenog progona ili koje se provode u njihovo ime radi sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršenja kaznenih sankcija, uključujući zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i njihovo sprečavanje;
(47)
„Urad za UI“ pomeni funkcijo Komisije, da prispeva k izvajanju, spremljanju in nadzoru sistemov UI in modelov UI za splošne namene ter upravljanju UI, določeno s Sklepom Komisije z dne 24. januarja 2024; v tej uredbi se sklicevanja na Urad za UI razumejo kot sklicevanja na Komisijo;
47.
„Ured za umjetnu inteligenciju” znači Komisijina funkcija doprinošenja provedbi, praćenju i nadzoru UI sustavâ i UI modelâ opće namjene i upravljanju umjetnom inteligencijom koja je predviđena u Odluci Komisije od 24. siječnja 2024.; upućivanja na Ured za umjetnu inteligenciju u ovoj Uredbi tumače se kao upućivanja na Komisiju;
(48)
„pristojni nacionalni organ“ pomeni priglasitveni organ ali organ za nadzor trga; v zvezi s sistemi UI, ki so dani v uporabo ali jih uporabljajo institucije, agencije, uradi ali organi Unije, se sklicevanje na pristojne nacionalne organe ali organe za nadzor trga v tej uredbi razume kot sklicevanje na Evropskega nadzornika za varstvo podatkov;
48.
„nacionalno nadležno tijelo” znači tijelo koje provodi prijavljivanje ili tijelo za nadzor tržišta; kad je riječ o UI sustavima koje stavljaju u uporabu ili koriste institucije, agencije, uredi i tijela Unije, upućivanja na nacionalna nadležna tijela ili tijela za nadzor tržišta u ovoj Uredbi smatraju se upućivanjima na Europskog nadzornika za zaštitu podataka;
(49)
„resen incident“ pomeni incident ali okvaro sistema UI, ki neposredno ali posredno povzroči naslednje:
49.
„ozbiljan incident” znači incident ili neispravnost UI sustava koji su izravno ili neizravno doveli do bilo kojeg od sljedećeg:
(a)
smrt osebe ali resno škodo za zdravje osebe;
(a)
smrti osobe ili ozbiljnog narušavanja zdravlja osobe;
(b)
resne in nepopravljive motnje pri upravljanju ali delovanju kritične infrastrukture;
(b)
ozbiljnog i nepovratnog poremećaja u upravljanju kritičnom infrastrukturom ili njezinu radu;
(c)
kršitev obveznosti iz prava Unije, namenjenih varstvu temeljnih pravic;
(c)
povrede obveza na temelju prava Unije namijenjenih zaštiti temeljnih prava;
(d)
resno škodo za premoženje ali okolje;
(d)
teške štete za imovinu ili okoliš;
(50)
„osebni podatki“ pomeni osebne podatke, kakor so opredeljeni v členu 4, točka 1, Uredbe (EU) 2016/679;
50.
„osobni podaci” znači osobni podaci kako su definirani u članku 4. točki 1. Uredbe (EU) 2016/679;
(51)
„neosebni podatki“ pomeni podatke, ki niso osebni podatki, kakor so opredeljeni v členu 4, točka 1, Uredbe (EU) 2016/679;
51.
„neosobni podaci” znači podaci koji nisu osobni podaci kako su definirani u članku 4. točki 1. Uredbe (EU) 2016/679;
(52)
„oblikovanje profilov“ pomeni oblikovanje profilov, kakor je opredeljeno v členu 4, točka 4, Uredbe (EU) 2016/679;
52.
„izrada profila” znači izrada profila kako je definirana u članku 4. točki 4. Uredbe (EU) 2016/679;
(53)
„načrt testiranja v realnih razmerah“ pomeni dokument, ki opisuje cilje, metodologijo, geografsko, populacijsko in časovno področje uporabe, spremljanje, organizacijo in izvajanje testiranja v realnih razmerah;
53.
„plan testiranja u stvarnim uvjetima” znači dokument u kojem se opisuju ciljevi, metodologija, geografski, populacijski i vremenski opseg, praćenje, organizacija i provedba testiranja u stvarnim uvjetima;
(54)
„načrt peskovnika“ pomeni dokument, o katerem se dogovorita sodelujoči ponudnik in pristojni organ in v katerem so opisani cilji, pogoji, časovni okvir, metodologija in zahteve za dejavnosti, ki se izvajajo v peskovniku;
54.
„plan izoliranog okruženja” znači dokument koji su usuglasili uključeni dobavljač i nadležno tijelo, a u kojem se opisuju ciljevi, uvjeti, vremenski okvir, metodologija i zahtjevi za aktivnosti koje se provode u izoliranom okruženju;
(55)
„regulativni peskovnik za UI“ pomeni nadzorovan okvir, ki ga vzpostavi pristojni nacionalni organ in ki ponudnikom ali potencialnim ponudnikom sistemov UI omogoča, da na podlagi načrta peskovnika za omejen čas in pod regulativnim nadzorom razvijajo, učijo, potrdijo in testirajo, po potrebi v realnih razmerah, inovativen sistem UI;
55.
„regulatorno izolirano okruženje za umjetnu inteligenciju” znači kontroliran okvir koji je uspostavilo nadležno tijelo i kojim se dobavljačima ili potencijalnim dobavljačima UI sustavâ nudi mogućnost razvoja, treniranja, validacije i testiranja inovativnog UI sustava, po mogućnosti u stvarnim uvjetima, u skladu s planom izoliranog okruženja, na ograničeno vrijeme i pod regulatornim nadzorom;
(56)
„pismenost na področju UI“ pomeni spretnosti, znanje in razumevanje, ki ponudnikom, uvajalcem in zadevnim osebam, ob upoštevanju njihovih pravic in obveznosti v okviru te uredbe, omogočajo, da informirano uvajajo sisteme UI ter se hkrati zavedajo priložnosti in tveganj na področju UI in morebitne škode, ki jo ta lahko povzroči;
56.
„pismenost u području umjetne inteligencije” znači vještine, znanje i razumijevanje koji dobavljačima, subjektima koji uvode sustav i zahvaćenim osobama omogućuju, uzimajući u obzir njihova prava i obveze u kontekstu ove Uredbe, da informirano uvode UI sustave, kao i da steknu svijest o mogućnostima i rizicima umjetne inteligencije te šteti koju može izazvati;
(57)
„testiranje v realnih razmerah“ pomeni začasno testiranje sistema UI za predvideni namen v realnih razmerah zunaj laboratorija ali drugače simuliranega okolja z namenom zbiranja zanesljivih in robustnih podatkov ter ugotavljanja in preverjanja skladnosti sistema UI z zahtevami iz te uredbe, pri čemer to ne šteje kot dajanje sistema UI na trg ali v uporabo v smislu te uredbe, če so izpolnjeni vsi pogoji iz člena 57 ali 60;
57.
„testiranje u stvarnim uvjetima” znači privremeno testiranje UI sustava u odnosu na njegovu namjenu u stvarnim uvjetima izvan laboratorija ili u na drugi način simuliranom okruženju radi prikupljanja pouzdanih i čvrstih podataka te ocjenjivanja i provjere sukladnosti UI sustava sa zahtjevima ove Uredbe te se ne smatra stavljanjem UI sustava na tržište ili u upotrebu u smislu ove Uredbe, pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti utvrđeni u članku 57. ili članku 60.;
(58)
„udeleženec“ za namen testiranja v realnih razmerah pomeni fizično osebo, ki sodeluje pri testiranju v realnih razmerah;
58.
„ispitanik” za potrebe testiranja u stvarnim uvjetima znači fizička osoba koja sudjeluje u testiranju u stvarnim uvjetima;
(59)
„informirana privolitev“ pomeni svoboden, konkreten, nedvoumen in prostovoljen izraz pripravljenosti udeleženca, da sodeluje pri določenem testiranju v realnih razmerah, potem ko je bil seznanjen z vsemi vidiki testiranja, ki so pomembni za njegovo odločitev za sodelovanje.
59.
„informirani pristanak” znači ispitanikov slobodan, specifičan, nedvosmislen i dobrovoljan iskaz spremnosti da sudjeluje u određenom testiranju u stvarnim uvjetima nakon što je obaviješten o svim aspektima testiranja relevantnima za njegovu odluku o sudjelovanju;
(60)
„globoki ponaredek“ pomeni z UI ustvarjeno ali manipulirano slikovno, zvočno ali video vsebino, ki je podobna obstoječim osebam, predmetom, krajem, subjektom ali dogodkom in se uporabniku lažno zdi pristna ali resnična;
60.
„uvjerljiv krivotvoreni sadržaj (deep fake)” znači slike, audiosadržaj ili videosadržaj koji generira ili kojim manipulira umjetna inteligencija, a koji nalikuje stvarnim osobama, predmetima, mjestima, subjektima ili događajima i koji bi se nekome lažno činio vjerodostojnim ili istinitim;
(61)
„močno razširjena kršitev“ pomeni vsako dejanje ali opustitev v nasprotju s pravom Unije o varstvu interesov posameznikov:
61.
„raširena povreda” znači svaki čin ili propust protivan pravu Unije kojim se štite interesi pojedinaca, a:
(a)
ki škoduje ali bi lahko škodovala kolektivnim interesom posameznikov, ki prebivajo v vsaj dveh državah članicah, ki nista država članica:
(a)
kojim je nanesena ili će vjerojatno biti nanesena šteta kolektivnim interesima pojedinaca koji borave u najmanje dvjema državama članicama koje nisu država članica:
(i)
iz katere izvira dejanje ali opustitev, oziroma v kateri je prišlo do dejanja ali opustitve;
i.
u kojoj je čin ili propust nastao ili se dogodio;
(ii)
v kateri se nahaja ali ima sedež zadevni ponudnik ali, kjer je ustrezno, njegov pooblaščeni zastopnik ali
ii.
u kojoj se dotični dobavljač ili, ako je primjenjivo, njegov ovlašteni zastupnik nalazi ili ima poslovni nastan; ili
(iii)
v kateri ima sedež uvajalec, kadar kršitev stori uvajalec;
iii.
u kojoj subjekt koji uvodi sustav ima poslovni nastan ako je povredu počinio taj subjekt;
(b)
ki je povzročila, povzroča ali bi lahko povzročila škodo kolektivnim interesom posameznikov in ki ima skupne značilnosti, med drugim enako nezakonito prakso ali kršitev istega interesa, stori pa jo isti operater sočasno v vsaj treh državah članicah;
(b)
koji je uzrokovao, uzrokuje ili će vjerojatno uzrokovati nanošenje štete kolektivnim interesima pojedinaca i koji ima zajednička obilježja, uključujući istu nezakonitu praksu ili povredu istog interesa, i koji je istodobno počinio isti operater u najmanje trima državama članicama;
(62)
„kritična infrastruktura“ pomeni kritično infrastrukturo, kakor je opredeljena v členu 2, točka 4, Direktive (EU) 2022/2557;
62.
„kritična infrastruktura” znači kritična infrastruktura kako je definirana u članku 2. točki 4. Direktive (EU) 2022/2557;
(63)
„model UI za splošne namene“ pomeni model UI, tudi kadar se takšen model UI uči z veliko količino podatkov z uporabo samonadzora v velikem obsegu, ki kaže znatno splošno uporabnost in je ne glede na to, kako je dan na trg, sposoben kompetentno opravljati širok nabor različnih nalog in ki ga je mogoče vključiti v različne sisteme ali aplikacije nižje v verigi, razen modelov UI, ki se uporabljajo za dejavnosti raziskav, razvoja ali izdelave prototipov, preden se dajo na trg;
63.
„UI model opće namjene” znači UI model, uključujući takav UI model treniran s pomoću velike količine podataka uz primjenu samostalnog nadzora u širokim razmjerima, koji ima vrlo općenitu namjenu i može kompetentno obavljati širok raspon različitih zadaća bez obzira na način na koji se model stavlja na tržište i koji se može integrirati u razne sustave ili primjene niže u lancu, osim UI modela koji se upotrebljavaju za aktivnosti istraživanja, razvoja ili izrade prototipova prije njihova stavljanja na tržište;
(64)
„zmogljivosti z velikim vplivom“ pomeni zmogljivosti, ki so enake ali presegajo zmogljivosti, ki so zabeležene pri najbolj naprednih modelih UI za splošne namene;
64.
„sposobnosti visokog učinka” znači sposobnosti koje odgovaraju sposobnostima zabilježenima kod najnaprednijih UI modela opće namjene ili ih nadilaze;
(65)
„sistemsko tveganje“ pomeni tveganje, ki je specifično za zmogljivosti modelov UI za splošne namene z velikim vplivom in ima pomemben vpliv na trg Unije zaradi svojega dosega ali dejanskih ali razumno predvidljivih negativnih učinkov na javno zdravje, varnost, javno varnost, temeljne pravice ali družbo kot celoto, ki se lahko v širokem obsegu širijo po vsej verigi vrednosti;
65.
„sistemski rizik” znači rizik specifičan za sposobnosti visokog učinka UI modelâ opće namjene, koji ima znatan utjecaj na tržište Unije zbog svojeg dosega ili zbog stvarnih ili razumno predvidljivih negativnih učinaka na javno zdravlje, sigurnost, javnu sigurnost, temeljna prava ili društvo u cjelini, a koji se može proširiti po cijelom vrijednosnom lancu;
(66)
„sistem UI za splošne namene“ pomeni sistem UI, ki temelji na modelu UI za splošne namene in lahko služi različnim namenom, tako za neposredno uporabo kot za integracijo v druge sisteme UI;
66.
„UI sustav opće namjene” znači UI sustav koji se temelji na UI modelu opće namjene i koji može služiti različitim namjenama, ili za izravnu upotrebu ili za integraciju u druge UI sustave;
(67)
„operacija s plavajočo vejico“ (floating-point operation) pomeni vsako matematično operacijo ali nalogo, ki vključuje števila s plavajočo vejico, ki so podmnožica realnih števil, na računalnikih običajno predstavljenih s celim številom s fiksno natančnostjo, povečanim za celoštevilski eksponent s fiksno osnovo;
67.
„matematička operacija nad brojevima s pomičnim zarezom” znači svaka matematička operacija ili dodjela koja uključuje brojeve s pomičnim zarezom, koji su podskup realnih brojeva koji su na računalima obično predstavljeni kao cijeli broj fiksne preciznosti skaliran cjelobrojnim eksponentom fiksne baze;
(68)
„ponudnik nižje v verigi“ pomeni ponudnika sistema UI, tudi sistema UI za splošne namene, ki vključuje model UI, ne glede na to, ali model ponuja sam in je vertikalno integriran ali pa ga ponuja drug subjekt na podlagi pogodbenih razmerij.
68.
„dobavljač niže u lancu” znači dobavljač UI sustava, uključujući UI sustav opće namjene, u koji je integriran UI model, bez obzira na to dobavlja li UI model on sâm i je li vertikalno integriran ili ga dobavlja drugi subjekt na temelju ugovornih odnosa.
Člen 4
Članak 4.
Pismenost na področju UI
Pismenost u području umjetne inteligencije
Ponudniki in uvajalci sistemov UI sprejmejo ukrepe, da v najboljši možni meri zagotovijo zadostno raven pismenosti svojega osebja in tudi drugih oseb, ki se v njihovem imenu ukvarjajo z obratovanjem in uporabo sistemov UI, na področju UI, upoštevajoč njihovo tehnično znanje, izkušnje, izobrazbo in usposobljenost ter okolje, v katerem se bodo uporabljali sistemi UI, pa tudi osebe ali skupine oseb, v zvezi s katerimi se bodo uporabljali ti sistemi.
Dobavljači i subjekti koji uvode UI sustave poduzimaju mjere kako bi na najbolji mogući način osigurali dostatnu razinu pismenosti u području umjetne inteligencije za svoje osoblje i druge osobe uključene u rad i korištenje UI sustava u njihovo ime, uzimajući u obzir njihovo tehničko znanje, iskustvo, obrazovanje i osposobljavanje te kontekst u kojem će se UI sustavi koristiti, kao i osobe ili skupine osoba na kojima se UI sustavi trebaju upotrijebiti.
POGLAVJE II
POGLAVLJE II.
PREPOVEDANE PRAKSE UI
ZABRANJENE PRAKSE U PODRUČJU UMJETNE INTELIGENCIJE
Člen 5
Članak 5.
Prepovedane prakse UI
Zabranjene prakse u području umjetne inteligencije
1. Prepovedane so naslednje prakse UI:
1. Zabranjuju se sljedeće prakse u području umjetne inteligencije:
(a)
dajanje na trg, dajanje v uporabo ali uporaba sistema UI, ki uporablja subliminalne tehnike, ki presegajo zavest osebe, ali namerno manipulativne ali zavajajoče tehnike, s ciljem ali učinkom bistvenega izkrivljanja vedenja osebe ali skupine oseb, tako da se znatno zmanjša njihova sposobnost, da sprejmejo informirano odločitev, zaradi česar sprejmejo odločitev, ki je sicer ne bi sprejeli, na način, ki tej osebi, drugi osebi ali skupini oseb povzroči znatno škodo ali za katerega obstaja razumna verjetnost, da bo povzročil znatno škodo;
(a)
stavljanje na tržište, stavljanje u upotrebu ili korištenje UI sustava u kojem se primjenjuju subliminalne tehnike kojih osoba nije svjesna ili namjerno manipulativne ili obmanjujuće tehnike s ciljem ili s učinkom bitnog iskrivljavanja ponašanja osobe ili skupine osoba tako da se znatno narušava njihova sposobnost da donesu informiranu odluku, zbog čega donose odluku koju inače ne bi donijele, na način kojim se toj osobi, drugoj osobi ili skupini osoba uzrokuje znatna šteta ili se može razumno očekivati da će se prouzročiti takva šteta;
(b)
dajanje na trg, dajanje v uporabo ali uporaba sistema UI, ki izkorišča katere koli šibke točke fizične osebe ali določene skupine oseb zaradi njihove starosti, invalidnosti ali posebnega socialnega ali ekonomskega položaja, s ciljem ali učinkom, bistvenega izkrivljanja vedenja te osebe ali osebe iz te skupine na način, ki tej ali drugi osebi povzroči znatno škodo ali za katerega obstaja razumna verjetnost, da bo povzročil znatno škodo;
(b)
stavljanje na tržište, stavljanje u upotrebu ili korištenje UI sustava koji iskorištava bilo koju slabost fizičke osobe ili određene skupine osoba zbog njihove dobi, invaliditeta ili specifičnog društvenog ili ekonomskog položaja s ciljem ili s učinkom bitnog iskrivljavanja ponašanja te osobe ili osobe koja pripada toj skupini na način kojim se toj osobi ili nekoj drugoj osobi uzrokuje znatna šteta ili se može razumno očekivati da će se prouzročiti takva šteta;
(c)
dajanje na trg, dajanje v uporabo ali uporaba sistemov UI za ocenjevanje ali razvrščanje fizičnih oseb ali skupin, ki jim pripadajo, v določenem časovnem obdobju na podlagi njihovega družbenega vedenja ali znanih, predpostavljenih ali predvidenih osebnih ali osebnostnih značilnosti, pri čemer število družbenih točk privede do ene ali obeh naslednjih možnosti:
(c)
stavljanje na tržište, stavljanje u upotrebu ili korištenje UI sustava radi evaluacije ili klasifikacije fizičkih osoba ili skupina osoba tijekom određenog razdoblja na temelju njihova društvenog ponašanja ili poznatih, izvedenih ili predviđenih osobnih obilježja ili obilježja ličnosti, pri čemu njihov društveni rejting uzrokuje barem jedno od sljedećeg:
(i)
škodljiva ali neugodna obravnava nekaterih fizičnih oseb ali skupin oseb v družbenih okoliščinah, ki niso povezane s konteksti, v katerih so bili podatki prvotno ustvarjeni ali zbrani;
i.
štetno ili nepovoljno postupanje prema određenim fizičkim osobama ili skupinama osoba u društvenim kontekstima koji nisu povezani s kontekstima u kojima su podaci izvorno generirani ili prikupljeni;
(ii)
škodljiva ali neugodna obravnava nekaterih fizičnih oseb ali skupin oseb, ki je neupravičena ali nesorazmerna z njihovim družbenim vedenjem ali resnostjo njihovega družbenega vedenja;
ii.
štetno ili nepovoljno postupanje prema određenim fizičkim osobama ili skupinama osoba koje je neopravdano ili nerazmjerno njihovu društvenom ponašanju ili njegovoj ozbiljnosti;
(d)
dajanje na trg, dajanje v uporabo za ta posebni namen ali uporaba sistema UI za ocenjevanje tveganja v zvezi s fizičnimi osebami, da se oceni ali predvidi, kakšno je tveganje, da bo fizična oseba storila kaznivo dejanje, izključno na podlagi oblikovanja profila fizične osebe ali ocenjevanja njenih osebnostnih lastnosti in značilnosti; ta prepoved se ne uporablja za sisteme UI, ki se uporabljajo za podporo človeški oceni vpletenosti osebe v kriminalno dejavnost, ki že temelji na objektivnih in preverljivih dejstvih, neposredno povezanih s kriminalno dejavnostjo;
(d)
stavljanje na tržište, stavljanje u upotrebu u tu specifičnu svrhu ili korištenje UI sustava za procjene rizika u pogledu fizičkih osoba kako bi se procijenio ili predvidjeo rizik da će fizička osoba počiniti kazneno djelo, isključivo na temelju izrade profila fizičke osobe ili procjene njezinih osobina i obilježja ličnosti; ta se zabrana ne primjenjuje na UI sustave koji se upotrebljavaju za potporu ljudskoj procjeni uključenosti osobe u kriminalnu aktivnost, koja se već temelji na objektivnim i provjerljivim činjenicama izravno povezanima s kriminalnom aktivnošću;
(e)
dajanje na trg, dajanje v uporabo za ta posebni namen ali uporaba sistemov UI, ki z neciljnim odvzemom podob obraza z interneta ali s posnetkov kamer CCTV ustvarjajo ali širijo podatkovne zbirke za prepoznavanje obraza;
(e)
stavljanje na tržište, stavljanje u upotrebu u tu specifičnu svrhu ili korištenje UI sustava koji stvaraju ili proširuju baze podataka za prepoznavanje lica neciljanim prikupljanjem fotografija lica s interneta ili snimki CCTV-a;
(f)
dajanje na trg, dajanje v uporabo za ta posebni namen ali uporaba sistemov UI za sklepanje o čustvih fizične osebe na delovnem mestu in v izobraževalnih ustanovah, razen kadar je uporaba sistema UI namenjena uvedbi ali dajanju na trg iz zdravstvenih ali varnostnih razlogov;
(f)
stavljanje na tržište, stavljanje u upotrebu u tu specifičnu svrhu ili korištenje UI sustava za izvođenje zaključaka o emocijama fizičke osobe na radnome mjestu i u obrazovnim ustanovama, osim ako se UI sustav namjerava staviti u upotrebu ili na tržište iz medicinskih ili sigurnosnih razloga;
(g)
dajanje na trg, dajanje v uporabo za ta posebni namen ali uporaba sistemov za biometrično kategorizacijo, ki posameznike razvrščajo na podlagi njihovih biometričnih podatkov, da bi prišli do sklepov ali ugotovitev glede njihove rase, političnega prepričanja, članstva v sindikatu, verskega ali filozofskega prepričanja, spolnega življenja ali spolne usmerjenosti; ta prepoved ne zajema označevanja ali filtriranja zakonito pridobljenih naborov biometričnih podatkov, kot so slike, na podlagi biometričnih podatkov ali kategorizacije biometričnih podatkov na področju preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj;
(g)
stavljanje na tržište, stavljanje u upotrebu u tu specifičnu svrhu ili upotreba sustavâ za biometrijsku kategorizaciju u kojima se fizičke osobe pojedinačno kategoriziraju na temelju njihovih biometrijskih podataka kako bi se zaključilo ili izvelo zaključke o njihovoj rasi, političkim mišljenjima, članstvu u sindikatu, vjerskim ili filozofskim uvjerenjima, spolnom životu ili seksualnoj orijentaciji; ta zabrana ne obuhvaća označivanje ili filtriranje zakonito pribavljenih biometrijskih skupova podataka, kao što su slike, na temelju biometrijskih podataka ili kategorizacije biometrijskih podataka u području kaznenog progona;
(h)
uporaba sistemov za biometrično identifikacijo na daljavo v realnem času v javno dostopnih prostorih za namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj, razen če je taka uporaba nujno potrebna za enega od naslednjih ciljev:
(h)
upotreba sustavâ za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu na javnim mjestima u svrhu kaznenog progona, osim ako je takva upotreba nužna i u mjeri u kojoj je nužna radi jednog od sljedećih ciljeva:
(i)
ciljno usmerjeno iskanje določenih žrtev ugrabitev, trgovine z ljudmi ali spolnega izkoriščanja ljudi ter iskanje pogrešanih oseb;
i.
ciljane potrage za konkretnim žrtvama otmice, trgovine ljudima ili seksualnog iskorištavanja ljudi, kao i potrage za nestalim osobama;
(ii)
preprečitev konkretne, znatne in neposredne nevarnosti za življenje ali fizično varnost fizičnih oseb ali resnične in sedanje ali resnične in predvidljive grožnje terorističnega napada;
ii.
sprečavanja konkretne, znatne i izravne prijetnje životu ili tjelesnoj sigurnosti fizičkih osoba ili stvarne i prisutne ili stvarne i predvidljive prijetnje od terorističkog napada;
(iii)
lokalizacija ali identifikacija osebe, osumljene storitve kaznivega dejanja, za namen izvajanja kazenske preiskave ali pregona ali izvršitve kazenske sankcije za kazniva dejanja iz Priloge II, za katera je v zadevni državi članici predpisana zgornja meja zaporne kazni ali ukrepa, vezanega na odvzem prostosti, najmanj štiri leta.
iii.
lociranja ili identifikacije osobe osumnjičene za počinjenje kaznenog djela u svrhu vođenja kaznene istrage ili progona ili izvršenja kaznene sankcije za kaznena djela iz Priloga II. za koja je u dotičnoj državi članici zapriječena kazna zatvora ili oduzimanja slobode u maksimalnom trajanju od najmanje četiri godine.
Točka (h) prvega pododstavka ne posega v člen 9 Uredbe (EU) 2016/679 v zvezi z obdelavo biometričnih podatkov za namene, ki niso preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj.
Prvim podstavkom točkom (h) ne dovodi se u pitanje članak 9. Uredbe (EU) 2016/679 kad je riječ o obradi biometrijskih podataka u svrhe koje nisu kazneni progon.
2. Sistemi za biometrično identifikacijo na daljavo v realnem času v javno dostopnih prostorih za namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj za katerega koli od ciljev iz odstavka 1, prvi pododstavek, točka (h), se uporabljajo za namene iz navedene točke, samo da se potrdi identiteta točno določenega posameznika, pri čemer se upoštevajo naslednji elementi:
2. Upotreba sustavâ za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu na javnim mjestima u svrhu kaznenog progona radi bilo kojeg od ciljeva iz stavka 1. prvog podstavka točke (h) smije se uvesti u svrhe utvrđene u toj točki samo kako bi se potvrdio identitet konkretno ciljanog pojedinca, pri čemu se uzimaju u obzir sljedeći elementi:
(a)
narava razmer, ki povzročajo morebitno uporabo, zlasti resnost, verjetnost in obseg škode, ki bi bila povzročena, če se sistem ne bi uporabljal;
(a)
priroda situacije zbog koje se pojavila mogućnost upotrebe, osobito težina, vjerojatnost i razmjer štete koja bi nastala da se sustav ne koristi;
(b)
posledice uporabe sistema za pravice in svoboščine vseh zadevnih oseb, zlasti resnost, verjetnost in obseg teh posledic.
(b)
posljedice upotrebe sustava na prava i slobode svih dotičnih osoba, osobito težina, vjerojatnost i razmjer tih posljedica.
Poleg tega mora biti uporaba sistemov za biometrično identifikacijo na daljavo v realnem času v javno dostopnih prostorih za namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj za katerega koli od ciljev iz odstavka 1, prvi pododstavek, točka (h), tega člena skladna s potrebnimi in sorazmernimi zaščitnimi ukrepi in pogoji v zvezi z uporabo po nacionalnem pravu, ki dovoljuje njihovo uporabo, zlasti kar zadeva časovne, geografske in osebne omejitve. Uporaba sistema za biometrično identifikacijo na daljavo v realnem času v javno dostopnih prostorih se dovoli le, če je organ za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj opravil oceno učinka na temeljne pravice iz člena 27 in sistem registriral v podatkovni zbirki EU v skladu s členom 49. Vendar se lahko v ustrezno utemeljenih nujnih primerih uporaba takšnih sistemov začne brez registracije v podatkovni zbirki EU, če se takšna registracija zaključi brez nepotrebnega odlašanja.
Usto, upotreba sustavâ za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu na javnim mjestima u svrhu kaznenog progona radi bilo kojeg od ciljeva iz stavka 1. prvog podstavka točke (h) ovog članka mora biti u skladu s potrebnim i razmjernim zaštitnim mjerama i uvjetima korištenja u skladu s nacionalnim pravom kojim se odobrava njihova upotreba, osobito u pogledu vremenskih i zemljopisnih ograničenja i ograničenja u pogledu osoba. Upotrebu sustavâ za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu na javnim mjestima odobrava se samo ako je tijelo kaznenog progona dovršilo procjenu učinka na temeljna prava kako je predviđeno u članku 27. i registriralo sustav u bazi podataka EU-a u skladu s člankom 49. Međutim, u propisno opravdanim hitnim slučajevima takvi se sustavi mogu početi upotrebljavati bez registracije u bazi podataka EU-a, pod uvjetom da se takva registracija dovrši bez nepotrebne odgode.
3. Za namene odstavka 1, prvi pododstavek, točka (h), in odstavka 2 je za vsako uporabo sistema za biometrično identifikacijo na daljavo v realnem času v javno dostopnih prostorih za namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj treba pridobiti predhodno dovoljenje sodnega organa ali neodvisnega upravnega organa, katerega odločitev je zavezujoča za državo članico, v kateri bo potekala uporaba, izdano na podlagi obrazložene zahteve in v skladu s podrobnimi pravili nacionalnega prava iz odstavka 5. Vendar se lahko v ustrezno utemeljenih nujnih primerih uporaba takšnega sistema začne brez dovoljenja, pod pogojem, da se takšno dovoljenje zahteva brez nepotrebnega odlašanja in najpozneje v 24 urah. Če se takšno dovoljenje zavrne, se njegova uporaba takoj ustavi, vsi podatki ter izhodni podatki in izsledki, ki izhajajo iz te uporabe, pa se takoj zavržejo in izbrišejo.
3. Za potrebe stavka 1. prvog podstavka točke (h) i stavka 2., za svaku upotrebu sustava za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu na javnim mjestima u svrhu kaznenog progona potrebno je prethodno odobrenje pravosudnog tijela ili neovisnog upravnog tijela čija je odluka obvezujuća iz države članice u kojoj će se sustav upotrebljavati, a koje se izdaje na obrazloženi zahtjev i u skladu s podrobnim pravilima nacionalnog prava iz stavka 5. Međutim, u propisno opravdanim hitnim situacijama takav se sustav može početi upotrebljavati bez odobrenja, pod uvjetom da se takvo odobrenje zatraži bez nepotrebne odgode, a najkasnije u roku od 24 sata. Ako je takvo odobrenje odbijeno, upotreba se smjesta zaustavlja te se svi podaci, kao i rezultati i izlazni podaci te upotrebe odmah odbacuju i brišu.
Pristojni sodni organ ali neodvisni upravni organ, katerega odločitev je zavezujoča, izda dovoljenje samo v primeru, kadar se na podlagi objektivnih dokazov ali jasnih navedb, ki so mu bili predloženi, prepriča, da je uporaba zadevnega sistema za biometrično identifikacijo na daljavo v realnem času potrebna in sorazmerna za doseganje enega od ciljev iz odstavka 1, prvi pododstavek, točka (h), kot je opredeljeno v zahtevi, in zlasti ostaja omejena na to, kar je nujno potrebno v zvezi z obdobjem ter geografskim in osebnim področjem uporabe. Pri odločanju o zahtevi ta organ upošteva elemente iz odstavka 2. Nobena odločitev, ki ima škodljiv pravni učinek na osebo, se ne sme sprejeti samo na podlagi izhodnih podatkov sistema za biometrično identifikacijo na daljavo v realnem času.
Nadležno pravosudno tijelo ili neovisno upravno tijelo čija je odluka obvezujuća izdaje odobrenje samo ako je uvjereno, na temelju objektivnih dokaza ili jasnih informacija koje su mu predočene, da je upotreba dotičnog sustava za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu potrebna za postizanje jednog od ciljeva iz stavka 1. prvog podstavka točke (h) navedenog u zahtjevu i razmjerna tom cilju, a ponajprije ostaje ograničena na ono što je nužno kad je riječ o razdoblju te zemljopisnom i personalnom području primjene. Pri odlučivanju o zahtjevu to tijelo uzima u obzir elemente iz stavka 2. Odluka koja proizvodi negativan pravni učinak na osobu ne smije se donijeti isključivo na temelju izlaznih podataka sustava za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu.
4. Brez poseganja v odstavek 3 je treba o vsaki uporabi sistema za biometrično identifikacijo na daljavo v realnem času v javno dostopnih prostorih za namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj uradno obvestiti ustrezni organ za nadzor trga in nacionalni organ za varstvo podatkov v skladu z nacionalnimi pravili iz odstavka 5. Obvestilo vsebuje vsaj informacije iz odstavka 6 in ne vključuje občutljivih operativnih podatkov.
4. Ne dovodeći u pitanje stavak 3., o svakoj upotrebi sustava za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu na javnim mjestima u svrhu kaznenog progona obavješćuju se relevantno tijelo za nadzor tržišta i nacionalno tijelo za zaštitu podataka u skladu s nacionalnim pravilima iz stavka 5. Obavijest mora sadržavati barem informacije navedene u stavku 6. i ne smije uključivati osjetljive operativne podatke.
5. Država članica se lahko odloči, da v okviru omejitev in pod pogoji iz odstavka 1, prvi pododstavek, točka (h), ter odstavkov 2 in 3 v celoti ali delno dovoli uporabo sistemov za biometrično identifikacijo na daljavo v realnem času v javno dostopnih prostorih za namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj. Zadevne države članice v svojem nacionalnem pravu določijo potrebna podrobna pravila v zvezi z vložitvijo zahteve za dovoljenja iz odstavka 3, izdajo, izvrševanjem in spremljanjem teh dovoljenj ter poročanjem v zvezi z njimi. V teh pravilih je tudi določeno, za katere od ciljev iz odstavka 1, prvi pododstavek, točka (h), med drugim tudi, za katera kazniva dejanja iz točke (h)(iii) navedenega odstavka, se lahko pristojnim organom dovoli uporaba teh sistemov za namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj. Države članice obvestijo Komisijo o teh pravilih najpozneje 30 dni po njihovem sprejetju. Države članice lahko v skladu s pravom Unije uvedejo strožje zakone o uporabi sistemov za biometrično identifikacijo na daljavo.
5. Država članica može odlučiti predvidjeti mogućnost potpunog ili djelomičnog odobravanja upotrebe sustava za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu na javnim mjestima u svrhu kaznenog progona uz ograničenja i pod uvjetima iz stavka 1. prvog podstavka točke (h) te stavaka 2. i 3. Dotična država članica u svojem nacionalnom pravu utvrđuje potrebna podrobna pravila o podnošenju zahtjeva za odobrenja iz stavka 3., o izdavanju, izvršenju i nadzoru tih odobrenja te izvješćivanju u vezi s njima. U tim se pravilima također određuje za koje se ciljeve iz stavka 1. prvog podstavka točke (h), među ostalim i za koja kaznena djela iz njegove točke (h) podtočke iii., nadležnim tijelima može odobriti upotreba tih sustava u svrhu kaznenog progona. Države članice priopćuju Komisiji ta pravila najkasnije 30 dana nakon njihova donošenja. Države članice mogu, u skladu s pravom Unije, uvesti restriktivnije propise o upotrebi sustavâ za daljinsku biometrijsku identifikaciju.
6. Nacionalni organi za nadzor trga in nacionalni organi za varstvo podatkov držav članic, ki so bili na podlagi odstavka 4 obveščeni o uporabi sistemov za biometrično identifikacijo na daljavo v realnem času v javno dostopnih prostorih za namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj, Komisiji predložijo letna poročila o taki uporabi. V ta namen Komisija državam članicam ter nacionalnim organom za nadzor trga in varstvo podatkov zagotovi predlogo, ki vključuje informacije o številu odločitev, ki jih glede zahtevkov za dovoljenja v skladu z odstavkom 3 sprejmejo pristojni sodni organi ali neodvisni upravni organ, katerega odločitev je zavezujoča, in o njihovih rezultatih.
6. Nacionalna tijela za nadzor tržišta i nacionalna tijela za zaštitu podataka država članica koja su obaviještena o upotrebi sustavâ za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu na javnim mjestima u svrhu kaznenog progona na temelju stavka 4. podnose Komisiji godišnja izvješća o takvoj upotrebi. U tu svrhu Komisija državama članicama i nacionalnim tijelima za nadzor tržišta i zaštitu podataka dostavlja predložak, uključujući informacije o broju odluka koje su nadležna pravosudna tijela ili neovisno upravno tijelo čija je odluka obvezujuća donijeli na temelju zahtjevâ za izdavanje odobrenja u skladu sa stavkom 3. i njihov rezultat.
7. Komisija objavi letna poročila o uporabi sistemov za biometrično identifikacijo na daljavo v realnem času v javno dostopnih prostorih za namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj na podlagi zbirnih podatkov v državah članicah, ki temeljijo na letnih poročilih iz odstavka 6. Ta letna poročila ne vključujejo občutljivih operativnih podatkov o povezanih dejavnostih preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj.
7. Komisija objavljuje godišnja izvješća o upotrebi sustavâ za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu na javnim mjestima u svrhu kaznenog progona na temelju agregiranih podataka u državama članicama i godišnjih izvješća iz stavka 6. Ta godišnja izvješća ne smiju uključivati osjetljive operativne podatke o povezanim aktivnostima kaznenog progona.
8. Ta člen ne vpliva na prepovedi, ki se uporabljajo, kadar praksa UI krši drugo pravo Unije.
8. Ovaj članak ne utječe na zabrane koje se primjenjuju ako se praksom u području umjetne inteligencije krši drugo pravo Unije.
POGLAVJE III
POGLAVLJE III.
VISOKOTVEGANI SISTEMI UI
VISOKORIZIČNI UI SUSTAVI
ODDELEK 1
ODJELJAK 1.
Razvrstitev visokotveganih sistemov UI
Klasifikacija UI sustava kao visokorizičnih
Člen 6
Članak 6.
Pravila razvrstitve za visokotvegane sisteme UI
Pravila o klasifikaciji UI sustava kao visokorizičnih
1. Ne glede na to, ali je sistem UI dan na trg ali v uporabo neodvisno od proizvodov iz točk (a) in (b), se ta sistem UI šteje za visokotvegani, kadar sta izpolnjena oba naslednja pogoja:
1. Bez obzira na to stavlja li se UI sustav na tržište ili u upotrebu neovisno o proizvodima iz točaka (a) i (b) taj se UI sustav smatra visokorizičnim ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:
(a)
sistem UI je namenjen uporabi kot varnostna komponenta proizvoda ali pa je sam sistem UI proizvod, ki ga zajema harmonizacijska zakonodaja Unije iz Priloge I;
(a)
UI sustav namijenjen je za korištenje kao sigurnosna komponenta proizvoda ili je UI sustav sam po sebi proizvod koji je obuhvaćen zakonodavstvom Unije o usklađivanju navedenim u Prilogu I.;
(b)
za proizvod, katerega varnostna komponenta na podlagi točke (a) je sistem UI, ali za sistem UI, ki je sam proizvod, je treba opraviti ugotavljanje skladnosti s strani tretje osebe zaradi dajanja tega proizvoda na trg ali v uporabo na podlagi harmonizacijske zakonodaje Unije iz Priloge I.
(b)
za proizvod čija je sigurnosna komponenta na temelju točke (a) UI sustav ili UI sustav koji je sam po sebi proizvod zahtijeva se ocjenjivanje sukladnosti koje provodi treća strana radi stavljanja na tržište ili stavljanja u upotrebu tog proizvoda na temelju zakonodavstva Unije o usklađivanju navedenog u Prilogu I.
2. Poleg visokotveganih sistemov UI iz odstavka 1 za visokotvegane sisteme UI štejejo tudi sistemi UI iz Priloge III.
2. Uz visokorizične UI sustave iz stavka 1., u visokorizične sustave ubrajaju se UI sustavi iz Priloga III.
3. Z odstopanjem od odstavka 2 sistem UI iz Priloge III ne šteje za visokotvegan, kadar ne predstavlja znatnega tveganja škode za zdravje, varnost ali temeljne pravice fizičnih oseb, tudi s tem, da ne vpliva bistveno na izid odločanja.
3. Odstupajući od stavka 2., UI sustav iz Priloga III. ne smatra se visokorizičnim ako ne predstavlja znatan rizik od štete za zdravlje, sigurnost ili temeljna prava fizičkih osoba, među ostalim ako bitno ne utječe na ishod donošenja odluka.
Prvi pododstavek se uporablja, kadar je izpolnjen kateri koli od naslednjih pogojev:
Prvi podstavak primjenjuje se ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:
(a)
sistem UI naj bi opravljal omejeno postopkovno nalogo;
(a)
UI sustav namijenjen je obavljanju uske postupovne zadaće;
(b)
namen sistema UI je izboljšati rezultat predhodno zaključene človeške dejavnosti;
(b)
UI sustav namijenjen je poboljšanju rezultata prethodno dovršene ljudske aktivnosti;
(c)
sistem UI je namenjen odkrivanju vzorcev odločanja ali odstopanj od predhodnih vzorcev odločanja in ni namenjen nadomeščanju ali vplivanju na predhodno dokončano človeško oceno brez ustreznega človeškega pregleda ali
(c)
UI sustav namijenjen je otkrivanju obrazaca donošenja odluka ili odstupanja od ranijih obrazaca donošenja odluka i ne bi trebao zamijeniti prethodno dovršenu ljudsku procjenu niti na nju utjecati, bez odgovarajućeg preispitivanja koje provodi čovjek; ili
(d)
sistem UI je namenjen izvedbi pripravljalne naloge za oceno, ki je pomembna za namene primerov uporabe iz Priloge III.
(d)
UI sustav namijenjen je obavljanju pripremne zadaće za ocjenjivanje relevantno za slučajeve upotrebe navedene u Prilogu III.
Ne glede na prvi pododstavek sistem UI iz Priloge III vedno šteje za visokotvegan, kadar izvaja oblikovanje profila fizičnih oseb.
Ne dovodeći u pitanje prvi podstavak, UI sustav iz Priloga III. uvijek se smatra visokorizičnim ako taj UI sustav izrađuje profile fizičkih osoba.
4. Ponudnik, ki meni, da sistem UI iz Priloge III ne pomeni visokega tveganja, dokumentira svojo oceno, preden se ta sistem da na trg ali v uporabo. Za takega ponudnika velja obveznost registracije iz člena 49(2). Ponudnik na zahtevo pristojnih nacionalnih organov predloži dokumentacijo o oceni.
4. Dobavljač koji smatra da UI sustav iz Priloga III. nije visokorizičan dokumentira svoje ocjenjivanje prije stavljanja tog sustava na tržište ili u upotrebu. Takav dobavljač podliježe obvezi registracije utvrđenoj u članku 49. stavku 2. Na zahtjev nacionalnih nadležnih tijela dobavljač dostavlja dokumentaciju o ocjenjivanju.
5. Komisija po posvetovanju z Evropskim odborom za umetno inteligenco (v nadaljnjem besedilu: Odbor) in najpozneje do 2. februarja 2026 zagotovi smernice, v katerih določi praktično izvajanje tega člena v skladu s členom 96, skupaj s celovitim seznamom praktičnih primerov uporabe visokotveganih sistemov UI in sistemov UI brez visokega tveganja.
5. Komisija, nakon savjetovanja s Europskim vijećem za umjetnu inteligenciju („Vijeće za umjetnu inteligenciju”), a najkasnije 2. veljače 2026., izdaje smjernice u kojima se utvrđuje praktična provedba ovog članka u skladu s člankom 96. zajedno sa sveobuhvatnim popisom praktičnih slučajeva upotrebe UI sustava koji su visokorizični i koji nisu visokorizični.
6. Na Komisijo se prenese pooblastilo za sprejemanje delegiranih aktov v skladu s členom 97, da bi spremenila odstavek 3, drugi pododstavek, tega člena, s tem da bi k tam določenim pogojem dodala nove pogoje ali jih spremenila, kadar obstajajo konkretni in zanesljivi dokazi o obstoju sistemov UI, ki spadajo na področje uporabe Priloge III, vendar ne predstavljajo znatnega tveganja škode za zdravje, varnost ali temeljne pravice fizičnih oseb.
6. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 97. radi izmjene stavka 3. drugog podstavka ovog članka dodavanjem novih uvjeta uvjetima koji su utvrđeni u stavku 3. drugom podstavku ovog članka ili mijenjanjem tih uvjeta ako postoje konkretni i pouzdani dokazi o postojanju UI sustava koji su obuhvaćeni područjem primjene Priloga III., ali ne predstavljaju znatan rizik od štete za zdravlje, sigurnost ili temeljna prava fizičkih osoba.
7. Komisija sprejme delegirane akte v skladu s členom 97, da bi spremenila kateri koli pogoj iz odstavka 3, drugi pododstavek, tega člena, s črtanjem katerih koli tam določenih pogojev, kadar obstajajo konkretni in zanesljivi dokazi, da je to potrebno za ohranjanje ravni varovanja zdravja, varnosti in temeljnih pravic iz te uredbe.
7. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 97. radi izmjene stavka 3. drugog podstavka ovog članka brisanjem bilo kojeg od uvjeta utvrđenih u stavku 3. drugom podstavku ovog članka ako postoje konkretni i pouzdani dokazi da je to potrebno radi održavanja razine zaštite zdravlja, sigurnosti i temeljnih prava koja je predviđena ovom Uredbom.
8. Nobena sprememba pogojev iz odstavka 3, drugi pododstavek, sprejeta v skladu z odstavkoma 6 in 7 tega člena, ne zmanjša splošne ravni varovanja zdravja, varnosti in temeljnih pravic iz te uredbe ter zagotovi skladnost z delegiranimi akti, sprejetimi na podlagi člena 7(1), ter upošteva tržni in tehnološki razvoj.
8. Nijednom izmjenom uvjeta utvrđenih u stavku 3. drugom podstavku donesenom u skladu sa stavcima 6. i 7. ovog članka ne smije se smanjiti ukupna razina zaštite zdravlja, sigurnosti i temeljnih prava koja je predviđena ovom Uredbom te se njome mora osigurati usklađenost s delegiranim aktima donesenima na temelju članka 7. stavka 1. i uzeti u obzir tržišni i tehnološki razvoj.
Člen 7
Članak 7.
Spremembe Priloge III
Izmjene Priloga III.
1. Na Komisijo se prenese pooblastilo za sprejemanje delegiranih aktov v skladu s členom 97 za spremembo Priloge III z dodajanjem primerov uporabe visokotveganih sistemov UI ali spreminjanjem njihove uporabe, kadar sta izpolnjena oba naslednja pogoja:
1. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 97. radi izmjene Priloga III. dodavanjem ili prilagodbom slučajeva upotrebe visokorizičnih UI sustava ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:
(a)
sistemi UI so namenjeni uporabi na katerem koli področju iz Priloge III;
(a)
UI sustavi namijenjeni su za korištenje u bilo kojem od područja iz Priloga III.;
(b)
sistemi UI predstavljajo tveganje škode za zdravje in varnost ali škodljivega vpliva na temeljne pravice in to tveganje je enakovredno ali večje od tveganja škode ali škodljivega vpliva visokotveganih sistemov UI, ki so že navedeni v Prilogi III.
(b)
UI sustavi predstavljaju rizik od štete za zdravlje i sigurnost ili rizik od nepovoljnog utjecaja na temeljna prava, a taj je rizik jednakovrijedan riziku ili veći od rizika od štete ili nepovoljnog utjecaja koji predstavljaju visokorizični UI sustavi već navedeni u Prilogu III.
2. Komisija pri ocenjevanju pogoja iz odstavka 1, točka (b), upošteva naslednja merila:
2. Pri procjeni uvjeta iz stavka 1. točke (b) Komisija uzima u obzir sljedeće kriterije:
(a)
predvideni namen sistema UI;
(a)
namjenu UI sustava;
(b)
obseg, v katerem se sistem UI uporablja ali se bo verjetno uporabljal;
(b)
stupanj u kojem se UI sustav upotrebljava ili će se vjerojatno upotrebljavati;
(c)
naravo in količino podatkov, ki se obdelujejo in uporabljajo v sistemu UI, in zlasti to, ali se obdelujejo posebne vrste osebnih podatkov;
(c)
prirodu i količinu podataka koje obrađuje i upotrebljava UI sustav, a posebice obrađuju li se posebne kategorije osobnih podataka;
(d)
obseg, v katerem sistem UI deluje samostojno, in možnost, da človek razveljavi odločitev ali priporočila, ki bi lahko povzročila morebitno škodo;
(d)
stupanj u kojem UI sustav djeluje autonomno i mogućnost da čovjek nadjača odluku ili preporuke koje bi mogle prouzročiti štetu;
(e)
obseg, v katerem je uporaba sistema UI že povzročila škodo za zdravje in varnost, negativno vplivala na temeljne pravice ali povzročila resno zaskrbljenost v zvezi z verjetnostjo take škode ali škodljivega vpliva, kot je razvidno na primer iz poročil ali dokumentiranih trditev, predloženih pristojnim nacionalnim organom, ali drugih poročil, kot je ustrezno;
(e)
stupanj u kojem je upotreba UI sustava već prouzročila štetu za zdravlje ili sigurnost ili imala nepovoljan utjecaj na temeljna prava ili izazvala ozbiljnu zabrinutost da bi mogla prouzročiti takvu štetu ili nepovoljan utjecaj, kako je, primjerice, potvrđeno u izvješćima ili dokumentiranim navodima koji su podneseni nacionalnim nadležnim tijelima ili u drugim izvješćima, ovisno o slučaju;
(f)
morebitni obseg take škode ali takega škodljivega vpliva, zlasti v smislu njune intenzivnosti in zmožnosti, da vplivata na več oseb ali nesorazmerno vplivata na določeno skupino ljudi;
(f)
potencijalne razmjere takve štete ili takvog nepovoljnog utjecaja, osobito u smislu intenziteta i mogućnosti da pogodi više osoba ili da nerazmjerno pogodi određenu skupinu osoba;
(g)
obseg, v katerem so potencialno oškodovane osebe ali osebe, ki bi lahko trpele zaradi škodljivega vpliva, odvisne od izida, ustvarjenega s sistemom UI, zlasti ker iz praktičnih ali pravnih razlogov ni mogoče razumno odstopiti od tega izida;
(g)
stupanj u kojem potencijalno oštećene osobe ili osobe izložene nepovoljnom utjecaju ovise o ishodu upotrebe UI sustava, osobito ako taj ishod nije razumno moguće ne prihvatiti zbog praktičnih ili pravnih razloga;
(h)
obseg, v katerem obstaja neravnovesje moči ali v katerem so potencialno oškodovane osebe ali osebe, ki bi lahko trpele zaradi škodljivega vpliva, v ranljivem položaju v odnosu do uvajalca sistema UI, zlasti zaradi statusa, avtoritete, znanja, ekonomskih ali socialnih okoliščin ali starosti;
(h)
stupanj u kojem postoji neravnoteža moći ili su potencijalno oštećene osobe ili osobe izložene nepovoljnom utjecaju u ranjivu položaju u odnosu na subjekt koji uvodi UI sustav, osobito zbog statusa, autoriteta, znanja, ekonomskih ili socijalnih okolnosti ili dobi;
(i)
obseg, v katerem je rezultat, ki vključuje sistem UI, zlahka popravljiv ali izničljiv, ob upoštevanju razpoložljivih tehničnih rešitev za njegovo popravljanje ali izničenje, pri čemer rezultati, ki škodljivo vplivajo na zdravje, varnost ali temeljne pravice, ne štejejo za zlahka popravljive ali izničljive;
(i)
stupanj u kojem je ishod nastao upotrebom UI sustava lako ispravljiv ili poništiv, uzimajući u obzir tehnička rješenja dostupna za njegovo ispravljanje ili poništenje, pri čemu se smatra da ishodi koji nepovoljno utječu na zdravlje, sigurnost ili temeljna prava nisu lako ispravljivi ili poništivi;
(j)
razsežnost in verjetnost, da bo uvedba sistema UI koristila posameznikom, skupinam ali družbi na splošno, vključno z možnimi izboljšavami glede varnosti proizvodov;
(j)
razmjer i vjerojatnost koristi od uvođenja UI sustava za pojedince, skupine ili društvo u cjelini, uključujući moguća poboljšanja sigurnosti proizvoda;
(k)
obseg, v katerem so v obstoječem pravu Unije določeni:
(k)
stupanj u kojem se postojećim pravom Unije predviđaju:
(i)
učinkoviti ukrepi sodnega varstva v zvezi s tveganji, ki jih predstavlja sistem UI, razen odškodninskih zahtevkov;
i.
djelotvorne mjere pravne zaštite od rizika koji predstavlja UI sustav, uz iznimku zahtjevâ za naknadu štete;
(ii)
učinkoviti ukrepi za preprečevanje ali bistveno zmanjšanje teh tveganj.
ii.
djelotvorne mjere za sprečavanje ili što veće smanjenje tih rizika.
3. Na Komisijo se prenese pooblastilo za sprejemanje delegiranih aktov v skladu s členom 97 za spremembo seznama iz Priloge III z umikom visokotveganih sistemov UI, kadar sta izpolnjena oba naslednja pogoja:
3. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 97. radi izmjene popisa iz Priloga III. uklanjanjem visokorizičnih UI sustava ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:
(a)
zadevni visokotvegani sistem UI ob upoštevanju meril iz odstavka 2 ne predstavlja več večjih tveganj za temeljne pravice, zdravje ali varnost;
(a)
dotični visokorizični UI sustav više ne predstavlja znatan rizik za temeljna prava, zdravlje ili sigurnost, uzimajući u obzir kriterije navedene u stavku 2.;
(b)
črtanje ne zmanjšuje splošne ravni varovanja zdravja, varnosti in temeljnih pravic na podlagi prava Unije.
(b)
brisanjem se ne smanjuje ukupna razina zaštite zdravlja, sigurnosti i temeljnih prava na temelju prava Unije.
ODDELEK 2
ODJELJAK 2.
Zahteve za visokotvegane sisteme UI
Zahtjevi za visokorizične UI sustave
Člen 8
Članak 8.
Izpolnjevanje zahtev
Ispunjavanje zahtjeva
1. Visokotvegani sistemi UI izpolnjujejo zahteve iz tega oddelka, pri čemer se upoštevajo njihovi predvideni namen ter splošno priznani najsodobnejši dosežki na področju UI in tehnologij, povezanih z UI. Pri zagotavljanju skladnosti z navedenimi zahtevami se upošteva sistem za obvladovanje tveganja iz člena 9.
1. Visokorizični UI sustavi mora ispunjavati zahtjeve utvrđene u ovom odjeljku, uzimajući u obzir njihovu namjenu i općepriznata najnovija dostignuća u području umjetne inteligencije i tehnologija povezanih s umjetnom inteligencijom. Pri osiguravanju ispunjavanja tih zahtjeva u obzir se uzima sustav upravljanja rizikom iz članka 9.
2. Kadar proizvod vključuje sistem UI, za katerega se uporabljajo zahteve iz te uredbe in zahteve harmonizacijske zakonodaje Unije iz Priloge I, oddelek A, so ponudniki odgovorni za zagotavljanje popolne usklajenosti njihovega proizvoda z vsemi veljavnimi zahtevami iz veljavne harmonizacijske zakonodaje Unije. Ponudniki imajo pri zagotavljanju skladnosti visokotveganih sistemov UI iz odstavka 1 z zahtevami iz tega oddelka ter za zagotovitev skladnosti, preprečevanje podvajanja in zmanjšanje dodatnih bremen možnost, da po potrebi vključijo potrebne postopke testiranja in poročanja, informacije in dokumentacijo, ki jih predložijo v zvezi s svojim proizvodom, v dokumentacijo in postopke, ki že obstajajo in se zahtevajo na podlagi harmonizacijske zakonodaje Unije iz Priloge I, oddelek A.
2. Ako proizvod sadržava UI sustav na koji se primjenjuju zahtjevi ove Uredbe i zahtjevi zakonodavstva Unije o usklađivanju iz odjeljka A Priloga I., dobavljači su odgovorni za osiguravanje potpune usklađenosti njihova proizvoda sa svim primjenjivim zahtjevima na temelju primjenjivog zakonodavstva Unije o usklađivanju. Pri osiguravanju usklađenosti visokorizičnih UI sustava iz stavka 1. sa zahtjevima utvrđenima u ovom odjeljku te kako bi se osigurala dosljednost, izbjeglo udvostručavanje i na najmanju moguću mjeru svela dodatna opterećenja, dobavljači imaju mogućnost da potrebne postupke testiranja i izvješćivanja, informacije i dokumentaciju koje pružaju u vezi sa svojim proizvodom prema potrebi integriraju u dokumentaciju i postupke koji već postoje i koji se zahtijevaju na temelju zakonodavstva Unije o usklađivanju navedenog u odjeljku A Priloga I.
Člen 9
Članak 9.
Sistem za obvladovanje tveganja
Sustav upravljanja rizikom
1. V zvezi z visokotveganimi sistemi UI se vzpostavi, izvaja, dokumentira in vzdržuje sistem za obvladovanje tveganja.
1. Za visokorizične UI sustave uspostavlja se, primjenjuje i održava sustav upravljanja rizikom te se o njemu vodi dokumentacija.
2. Sistem za obvladovanje tveganja pomeni neprekinjen in ponavljajoč se proces, ki se načrtuje in izvaja v celotnem življenjskem ciklu visokotveganega sistema UI in ga je treba redno sistematično pregledovati in posodabljati. Vključuje naslednje korake:
2. Sustav upravljanja rizikom shvaća se kao kontinuiran iterativan proces koji se planira i izvodi tijekom cijelog životnog ciklusa visokorizičnog UI sustava i koji je potrebno redovito i sustavno preispitivati i ažurirati. Obuhvaća sljedeće korake:
(a)
opredelitev in analizo znanih in razumno predvidljivih tveganj, ki jih lahko visokotvegani sistem UI pomeni za zdravje, varnost ali temeljne pravice, kadar se uporablja v skladu s predvidenim namenom;
(a)
utvrđivanje i analizu poznatih i razumno predvidljivih rizika koje visokorizični UI sustav može predstavljati za zdravlje, sigurnost ili temeljna prava kada se visokorizični UI sustav koristi u skladu sa svojom namjenom;
(b)
oceno in ovrednotenje tveganj, ki se lahko pojavijo pri uporabi visokotveganega sistema UI v skladu s predvidenim namenom in v razmerah razumno predvidljive napačne uporabe;
(b)
procjenjivanje i evaluaciju rizika koji mogu nastati pri korištenju visokorizičnog UI sustava u skladu s njegovom namjenom i u uvjetima razumno predvidljive pogrešne upotrebe;
(c)
ovrednotenje drugih morebitnih tveganj na podlagi analize podatkov, zbranih iz sistema spremljanja po dajanju na trg iz člena 72;
(c)
evaluaciju drugih potencijalnih rizika na temelju analize podataka prikupljenih sustavom praćenja nakon stavljanja na tržište iz članka 72.;
(d)
sprejetje ustreznih in ciljno usmerjenih ukrepov za obvladovanje tveganja, namenjenih obravnavanju tveganj, opredeljenih na podlagi točke (a).
(d)
donošenje odgovarajućih i ciljanih mjera upravljanja rizikom osmišljenih za uklanjanje rizika utvrđenih na temelju točke (a).
3. Tveganja iz tega člena se nanašajo samo na tista, ki jih je mogoče razumno zmanjšati ali odpraviti z razvojem ali zasnovo visokotveganega sistema UI ali z zagotovitvijo ustreznih tehničnih informacij.
3. Rizici iz ovog članka odnose se samo na one rizike koji se mogu razumno ublažiti ili ukloniti razvijanjem ili dizajnom visokorizičnog UI sustava ili pružanjem adekvatnih tehničkih informacija.
4. Pri ukrepih za obvladovanje tveganja iz odstavka 2, točka (d), se ustrezno upoštevajo učinki in morebitna interakcija, ki izhajajo iz skupne uporabe zahtev iz tega oddelka 2, da bi učinkoviteje in čim bolj zmanjšali tveganja in hkrati dosegli ustrezno ravnovesje pri izvajanju ukrepov za izpolnjevanje teh zahtev.
4. U mjerama upravljanja rizikom iz stavka 2. točke (d) na odgovarajući način uzimaju se u obzir učinci i moguća interakcija koji proizlaze iz kombinirane primjene zahtjeva utvrđenih u ovom odjeljku, u cilju djelotvornijeg svođenja rizika na najmanju moguću mjeru i istodobnog postizanja odgovarajuće ravnoteže u provedbi mjera za ispunjavanje tih zahtjeva.
5. Ukrepi za obvladovanje tveganja iz odstavka 2, točka (d), so taki, da zadevno preostalo tveganje, povezano z vsako posamezno nevarnostjo, in celotno preostalo tveganje visokotveganih sistemov UI štejeta za sprejemljiva.
5. Mjere upravljanja rizikom iz stavka 2. točke (d) takve su da su relevantni preostali rizik povezan sa svakom pojedinom opasnošću kao i cjelokupni preostali rizik visokorizičnih UI sustava procijenjeni prihvatljivima.
Pri določanju najustreznejših ukrepov za obvladovanje tveganja se zagotovi naslednje:
Pri utvrđivanja najprikladnijih mjera upravljanja rizikom osigurava se sljedeće:
(a)
odpravljanje ali zmanjševanje tveganj ugotovljenih in ocenjenih na podlagi odstavka 2, kolikor je to tehnično izvedljivo z ustrezno zasnovo in razvojem visokotveganega sistema UI;
(a)
uklanjanje ili smanjenje rizika utvrđenih i evaluiranih na temelju stavka 2. u mjeri u kojoj je to tehnički izvedivo putem adekvatnog dizajna i razvoja visokorizičnog UI sustava;
(b)
po potrebi izvajanje ustreznih ukrepov za zmanjšanje in nadzor tveganj, ki jih ni mogoče odpraviti;
(b)
prema potrebi, provedba adekvatnih mjera za ublažavanje i kontrolu rizika koji se ne mogu ukloniti;
(c)
zagotavljanje zahtevanih informacij na podlagi člena 13 in po potrebi usposabljanje uvajalcev.
(c)
pružanje informacija koje se zahtijevaju u skladu s člankom 13. i, prema potrebi, osposobljavanja za subjekte koji uvode sustav.
Da bi odpravili ali zmanjšali tveganja, povezana z uporabo visokotveganega sistema UI, se ustrezno upoštevajo tehnično znanje, izkušnje, izobraževanje, usposabljanje, ki ga lahko pričakuje uvajalec, in predvideni okvir, v katerem naj bi se sistem uporabljal.
U cilju uklanjanja ili smanjenja rizika povezanih s korištenjem visokorizičnog UI sustava u obzir se na odgovarajući način uzimaju tehničko znanje, iskustvo, obrazovanje i osposobljavanje koje treba očekivati od subjekta koji uvodi sustav te pretpostavljeni kontekst u kojem se sustav namjerava koristiti.
6. Visokotvegani sistemi UI se testirajo, da se določijo najustreznejši in ciljno usmerjeni ukrepi za obvladovanje tveganja. S testiranjem se zagotovi, da visokotvegani sistemi UI dosledno delujejo za predvideni namen in so skladni z zahtevami iz tega oddelka.
6. Visokorizični UI sustavi testiraju se kako bi se utvrdile najprikladnije i ciljane mjere upravljanja rizikom. Testiranjem se osigurava da visokorizični UI sustavi postojano rade u skladu sa svojom namjenom i da ispunjavaju zahtjeve utvrđene u ovom odjeljku.
7. Postopki testiranja lahko vključujejo testiranje v realnih razmerah v skladu s členom 60.
7. Postupci testiranja mogu uključivati testiranje u stvarnim uvjetima u skladu s člankom 60.
8. Testiranje visokotveganih sistemov UI se po potrebi izvaja kadar koli med celotnim postopkom razvoja in v vsakem primeru pred njihovim dajanjem na trg ali v uporabo. Testiranje se opravi na podlagi predhodno opredeljenih metrik in verjetnostnih pragov, ki ustrezajo predvidenemu namenu visokotveganega sistema UI.
8. Visokorizični UI sustavi testiraju se prema potrebi u bilo kojem trenutku razvojnog procesa, a u svakom slučaju prije stavljanja na tržište ili u upotrebu. Testiranje se provodi u odnosu na prethodno definirane parametre i probabilističke pragove koji su primjereni za namjenu visokorizičnog UI sustava.
9. Ponudniki pri izvajanju sistema za obvladovanje tveganja iz odstavkov 1 do 7 preučijo, ali je verjetno, da bo visokotvegani sistem UI glede na predvideni namen negativno vplival na osebe, mlajše od 18 let, in po potrebi na druge ranljive skupine.
9. Pri provedbi sustava upravljanja rizikom predviđenog u stavcima od 1. do 7. dobavljači razmatraju je li vjerojatno da će, s obzirom na njegovu namjenu, visokorizični UI sustav imati nepovoljan utjecaj na osobe mlađe od 18 godina i, prema potrebi, na druge skupine ranjivih osoba.
10. Pri ponudnikih visokotveganih sistemov UI, za katere veljajo zahteve v zvezi z notranjimi procesi za obvladovanje tveganj v skladu z drugimi ustreznimi določbami prava Unije, so lahko vidiki, opisani v odstavkih 1 do 9, del postopkov za obvladovanje tveganj, vzpostavljenih na podlagi navedenega prava, ali so v kombinaciji s temi postopki.
10. Kad je riječ o dobavljačima visokorizičnih UI sustava na koje se primjenjuju zahtjevi u pogledu unutarnjih procesa upravljanja rizikom na temelju drugih relevantnih odredaba prava Unije, aspekti iz stavaka od 1. do 9. mogu biti dio postupaka upravljanja rizikom uspostavljenih na temelju tog prava ili se kombinirati s tim postupcima.
Člen 10
Članak 10.
Podatki in upravljanje podatkov
Podaci i upravljanje podacima
1. Visokotvegani sistemi UI, ki uporabljajo tehnike, ki vključujejo učenje modelov UI s podatki, se razvijejo na podlagi naborov učnih, validacijskih in testnih podatkov, ki izpolnjujejo merila kakovosti iz odstavkov 2 do 5, kadar se uporabljajo ti nabori podatkov.
1. Visokorizični UI sustavi koji upotrebljavaju tehnike s treniranjem UI modelâ s pomoću podataka moraju se razvijati na temelju skupova podataka za treniranje, validaciju i testiranje koji ispunjavaju kriterije kvalitete iz stavaka od 2. do 5. kad god se takvi skupovi podataka upotrebljavaju.
2. Za nabore učnih, validacijskih in testnih podatkov veljajo prakse ravnanja s podatki in upravljanja podatkov, ki so primerne za predvideni namen visokotveganega sistema UI. Te prakse se nanašajo zlasti na:
2. Na skupove podataka za treniranje, validaciju i testiranje primjenjuju se prakse upravljanja i rukovanja podacima prikladne za namjenu visokorizičnog UI sustava. Te se prakse ponajprije odnose na:
(a)
ustrezne izbire zasnove;
(a)
relevantne odluke o dizajnu;
(b)
postopke zbiranja podatkov in njihov izvor ter v primeru osebnih podatkov prvotni namen zbiranja podatkov;
(b)
procese prikupljanja podataka i podrijetlo podataka te, u slučaju osobnih podataka, izvornu svrhu prikupljanja podataka;
(c)
ustrezne postopke obdelave za pripravo podatkov, kot so dodajanje opomb, označevanje, čiščenje, posodabljanje, obogatitev in združevanje;
(c)
relevantne postupke obrade za pripremu podataka, kao što su obilježavanje, označivanje, čišćenje, ažuriranje, obogaćivanje i agregiranje;
(d)
oblikovanje predpostavk, zlasti v zvezi z informacijami, ki naj bi jih podatki merili in predstavljali;
(d)
formuliranje pretpostavki, osobito s obzirom na informacije koje bi podaci trebali mjeriti i predstavljati;
(e)
oceno razpoložljivosti, količine in primernosti potrebnih naborov podatkov;
(e)
procjenu raspoloživosti, količine i prikladnosti potrebnih skupova podataka;
(f)
preučitev morebitnih pristranskosti, ki bi lahko vplivale na zdravje in varnost oseb, negativno vplivale na temeljne pravice ali privedle do diskriminacije, ki je na podlagi prava Unije prepovedana, zlasti kadar izhodni podatki vplivajo na vhodne podatke za prihodnje operacije;
(f)
ispitivanje s obzirom na moguće pristranosti koje bi mogle utjecati na zdravlje i sigurnost osoba, imati negativan utjecaj na temeljna prava ili dovesti do diskriminacije zabranjene pravom Unije, posebno ako izlazni podaci utječu na ulazne podatke za buduće operacije;
(g)
ustrezne ukrepe za odkrivanje, preprečevanje in zmanjševanje morebitnih pristranskosti, opredeljenih v skladu s točko (f);
(g)
odgovarajuće mjere za otkrivanje, sprečavanje i ublažavanje mogućih pristranosti utvrđenih u skladu s točkom (f);
(h)
prepoznavanje ustreznih vrzeli ali pomanjkljivosti v podatkih, ki preprečujejo skladnost s to uredbo, ter način za odpravljanje teh vrzeli in pomanjkljivosti.
(h)
utvrđivanje relevantnih nedostataka u podacima ili drugih nedostataka koji onemogućuju usklađivanje s ovom Uredbom te načina na koji se ti nedostaci mogu ukloniti.
3. Nabori učnih, validacijskih in testnih podatkov so ustrezni, dovolj reprezentativni in v največji možni meri brez napak in popolni glede na predvideni namen. Imeti morajo tudi ustrezne statistične lastnosti, po potrebi tudi v zvezi z osebami ali skupinami oseb, v zvezi s katerimi naj bi se uporabljal visokotvegani sistem UI. Te značilnosti naborov podatkov se lahko izpolnijo na ravni posameznih naborov podatkov ali na ravni njihovih kombinacij.
3. Skupovi podataka za treniranje, validaciju i testiranje moraju biti relevantni, dovoljno reprezentativni te, u najvećoj mogućoj mjeri, bez pogrešaka i potpuni s obzirom na namjenu. Moraju imati odgovarajuća statistička obilježja, među ostalim u odnosu na osobe ili skupine osoba u pogledu kojih se visokorizični UI sustav namjerava koristiti, ako je primjenjivo. Te se karakteristike skupova podataka mogu postići na razini pojedinačnih skupova podataka ili na razini kombinacije skupova podataka.
4. Nabori podatkov v obsegu, ki se zahteva glede na njihov predvideni namen, upoštevajo značilnosti ali elemente, ki so značilni za posebno geografsko, kontekstualno, vedenjsko ali funkcionalno okolje, v katerem naj bi se visokotvegani sistem UI uporabljal.
4. U skupovima podataka moraju se uzeti u obzir, u mjeri u kojoj to iziskuje namjena, karakteristike ili elementi specifični za zemljopisno, kontekstualno, bihevioralno ili radno okruženje u kojem se visokorizični UI sustav namjerava koristiti.
5. Če je nujno potrebno za namene zagotavljanja odkrivanja in popravljanja pristranskosti v zvezi z visokotveganimi sistemi UI v skladu z odstavkom 2, točki (f) in (g), tega člena, lahko ponudniki takih sistemov izjemoma obdelujejo posebne vrste osebnih podatkov, ob upoštevanju ustreznih zaščitnih ukrepov za temeljne pravice in svoboščine fizičnih oseb. Poleg določb iz uredb (EU) 2016/679 in (EU) 2018/1725 ter Direktive (EU) 2016/680 morajo biti za tako obdelavo izpolnjeni vsi naslednji pogoji:
5. U mjeri u kojoj je to nužno u svrhu osiguravanja otkrivanja i ispravljanja pristranosti u vezi s visokorizičnim UI sustavima u skladu sa stavkom 2. točkama (f) i (g) ovog članka, dobavljači takvih sustava mogu iznimno obrađivati posebne kategorije osobnih podataka, podložno odgovarajućim zaštitnim mjerama za temeljna prava i slobode fizičkih osoba. Kako bi se takva obrada provela, uz odredbe utvrđene u uredbama (EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725 te Direktivi (EU) 2016/680 moraju se ispuniti svi sljedeći uvjeti:
(a)
odkrivanja in popravljanja pristranskosti ni mogoče učinkovito doseči z obdelavo drugih podatkov, vključno s sintetičnimi ali anonimiziranimi podatki;
(a)
otkrivanje i ispravljanje pristranosti ne može se djelotvorno postići obradom drugih podataka, uključujući sintetičke ili anonimizirane podatke;
(b)
za posebne vrste osebnih podatkov veljajo tehnične omejitve glede ponovne uporabe osebnih podatkov ter najsodobnejši ukrepi za varnost in ohranjanje zasebnosti, vključno s psevdonimizacijo;
(b)
posebne kategorije osobnih podataka podliježu tehničkim ograničenjima u pogledu ponovne upotrebe osobnih podataka i najsuvremenijim mjerama sigurnosti i zaštite privatnosti, uključujući pseudonimizaciju;
(c)
za posebne kategorije osebnih podatkov veljajo ukrepi, s katerimi se zagotavlja, da so osebni podatki, ki se obdelujejo, zaščiteni, ob upoštevanju ustreznih zaščitnih ukrepov, vključno s strogim nadzorom in dokumentiranjem dostopa, da se prepreči napačna uporaba in zagotovi, da imajo dostop do teh osebnih podatkov samo pooblaščene osebe z ustreznimi obveznostmi glede zaupnosti;
(c)
posebne kategorije osobnih podataka podliježu mjerama kojima se osigurava da su obrađeni osobni podaci osigurani i zaštićeni, podložno odgovarajućim zaštitnim mjerama, uključujući stroge kontrole i dokumentaciju pristupa, kako bi se izbjegla pogrešna upotreba i osiguralo da pristup tim osobnim podacima imaju samo ovlaštene osobe i uz odgovarajuće obveze u pogledu povjerljivosti;
(d)
posebne kategorije osebnih podatkov ne smejo biti posredovani, preneseni ali drugače dostopni drugim strankam;
(d)
posebne kategorije osobnih podataka ne smiju se prenositi, prosljeđivati niti im druge strane smiju na neki drugi način pristupiti;
(e)
posebne kategorije osebnih podatkov se izbrišejo, ko je pristranskost odpravljena ali ko se izteče obdobje njihove hrambe, odvisno od tega, kaj nastopi prej;
(e)
posebne kategorije osobnih podataka brišu se nakon ispravljanja pristranosti ili završetka razdoblja čuvanja osobnih podataka, ovisno o tome što nastupi ranije;
(f)
evidence dejavnosti obdelave na podlagi uredb (EU) 2016/679 in (EU) 2018/1725 ter Direktivo (EU) 2016/680 vključujejo razloge, zakaj je bila obdelava posebnih kategorij osebnih podatkov nujno potrebna za odkrivanje in odpravo pristranskosti ter zakaj tega cilja ni bilo mogoče doseči z obdelavo drugih podatkov.
(f)
evidencija aktivnosti obrade na temelju uredaba (EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725 te Direktive (EU) 2016/680 sadržava razloge zbog kojih je obrada posebnih kategorija osobnih podataka bila nužna za otkrivanje i ispravljanje pristranosti te zbog kojih se taj cilj nije mogao postići obradom drugih podataka.
6. Za razvoj visokotveganih sistemov UI, ki ne uporabljajo tehnik, ki vključujejo učenje modelov s podatki, se odstavki 2 do 5 uporabljajo le za nabore testnih podatkov.
6. Kad je riječ o razvoju visokorizičnih UI sustava u kojima se ne upotrebljavaju tehnike koje uključuju treniranje UI modelâ, stavci od 2. do 5. primjenjuju se samo na skupove podataka za testiranje.
Člen 11
Članak 11.
Tehnična dokumentacija
Tehnička dokumentacija
1. Tehnična dokumentacija visokotveganega sistema UI se pripravi pred dajanjem sistema na trg ali v uporabo in se posodablja.
1. Tehnička dokumentacija visokorizičnog UI sustava sastavlja se prije njegova stavljanja na tržište ili u upotrebu te se ažurira.
Tehnična dokumentacija se pripravi tako, da izkazuje, da je visokotvegani sistem UI skladen z zahtevami iz tega oddelka, ter pristojnim nacionalnim organom in priglašenim organom jasno in celovito zagotavlja potrebne informacije za ugotavljanje skladnosti sistema UI z navedenimi zahtevami. Vsebovati mora vsaj elemente iz Priloge IV. MSP, vključno z zagonskimi podjetji, lahko elemente tehnične dokumentacije iz Priloge IV predložijo na poenostavljen način. V ta namen Komisija pripravi poenostavljen obrazec tehnične dokumentacije, namenjen potrebam malih in mikro podjetij. Kadar se MSP, vključno z zagonskim podjetjem, odloči, da bo informacije, zahtevane v Prilogi IV, zagotovilo na poenostavljen način, uporabi obrazec iz tega odstavka. Priglašeni organi sprejmejo obrazec za namene ugotavljanja skladnosti.
Tehnička dokumentacija sastavlja se tako da se njome dokaže da visokorizični UI sustav ispunjava zahtjeve utvrđene u ovom odjeljku te da se nacionalnim nadležnim tijelima i prijavljenim tijelima na jasan i sveobuhvatan način pruže informacije potrebne za ocjenjivanje usklađenosti UI sustava s tim zahtjevima. Tehnička dokumentacija sadržava barem elemente utvrđene u Prilogu IV. MSP-ovi, uključujući start-up poduzeća, mogu elemente tehničke dokumentacije iz Priloga IV. dostaviti na pojednostavnjen način. U tom cilju Komisija utvrđuje pojednostavnjeni obrazac za tehničku dokumentaciju namijenjen potrebama malih poduzeća i mikropoduzeća. Ako MSP, uključujući start-up poduzeće, odluči na pojednostavnjen način dostaviti informacije koje se zahtijevaju u Prilogu IV., koristi se obrascem na koji se upućuje u ovom stavku. Prijavljena tijela prihvaćaju taj obrazac u svrhu ocjenjivanja sukladnosti.
2. Kadar je visokotvegani sistem UI, povezan s proizvodom, za katerega se uporablja harmonizacijska zakonodaja Unije iz Priloge I, oddelek A, dan na trg ali v uporabo, se pripravi enoten sklop tehnične dokumentacije, ki vsebuje vse informacije iz odstavka 1 in informacije, zahtevane v navedenih pravnih aktih.
2. Ako se na tržište ili u upotrebu stavlja visokorizični UI sustav povezan s proizvodom koji je obuhvaćen zakonodavstvom Unije o usklađivanju navedenim u odjeljku A Priloga I., sastavlja se jedinstvena tehnička dokumentacija koja sadržava sve informacije utvrđene u stavku 1., kao i informacije koje se zahtijevaju tim pravnim aktima.
3. Na Komisijo se prenese pooblastilo za sprejemanje delegiranih aktov v skladu s členom 97 za spremembo Priloge IV, kadar je to potrebno za zagotovitev, da tehnična dokumentacija glede na tehnični napredek zagotavlja vse potrebne informacije za ugotavljanje skladnosti sistema z zahtevami iz tega oddelka.
3. Komisija ja ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 97. radi izmjene, prema potrebi, Priloga IV. kako bi se osiguralo da, s obzirom na tehnički napredak, tehnička dokumentacija sadržava sve informacije potrebne za ocjenjivanje usklađenosti sustava sa zahtjevima utvrđenima u ovom odjeljku.
Člen 12
Članak 12.
Vodenje evidenc
Čuvanje evidencije
1. Visokotvegani sistemi UI morajo tehnično omogočati samodejno beleženje dogodkov (v nadaljnjem besedilu: dnevniki) v življenjski dobi sistema.
1. Kod visokorizičnih UI sustava mora biti tehnički omogućeno automatsko evidentiranje događaja („evidencija”) tijekom cijelog životnog ciklusa sustava.
2. Da bi zagotovili raven sledljivosti delovanja visokotveganega sistema UI, ki ustreza predvidenemu namenu sistema, morajo zmogljivosti vodenja dnevnikov omogočati beleženje dogodkov, pomembnih za:
2. Kako bi se osigurala određena razina sljedivosti funkcioniranja visokorizičnog UI sustava koja je u skladu s namjenom sustava, funkcije evidentiranja događaja omogućuju evidentiranje događaja relevantnih za:
(a)
prepoznavanje situacij, ki lahko povzročijo, da bi visokotvegani sistem UI predstavljal tveganje v smislu člena 79(1), ali povzročijo bistvene spremembe;
(a)
utvrđivanje situacija koje mogu dovesti do toga da visokorizični UI sustav predstavlja rizik u smislu članka 79. stavka 1. ili do znatne izmjene;
(b)
olajšanje spremljanja po dajanju na trg iz člena 72 ter
(b)
olakšavanje praćenja nakon stavljanja na tržište iz članka 72.; i
(c)
spremljanje delovanja visokotveganega sistema UI iz člena 26(5).
(c)
praćenje rada visokorizičnih UI sustava iz članka 26. stavka 5.
3. Za visokotvegane sisteme UI iz Priloge III, točka 1(a), zmogljivosti vodenja dnevnikov zagotavljajo vsaj:
3. Kad je riječ o visokorizičnim UI sustavima iz točke 1. podtočke (a) Priloga III., funkcijama evidentiranja evidentira se najmanje:
(a)
evidentiranje obdobja vsake uporabe sistema (datum in čas začetka ter datum in čas konca vsake uporabe);
(a)
razdoblje svake upotrebe sustava (datum i vrijeme početka te datum i vrijeme završetka svake upotrebe);
(b)
referenčno podatkovno zbirko, s katero je sistem preveril vhodne podatke;
(b)
referentna baza podataka s kojom je sustav usporedio ulazne podatke;
(c)
vhodne podatke, za katere je bilo pri iskanju najdeno ujemanje;
(c)
ulazni podaci za koje je pretragom utvrđena podudarnost;
(d)
identifikacijo fizičnih oseb, ki sodelujejo pri preverjanju rezultatov, iz člena 14(5).
(d)
identitet fizičkih osoba iz članka 14. stavka 5. koje su sudjelovale u provjeri rezultatâ.
Člen 13
Članak 13.
Preglednost in zagotavljanje informacij uvajalcem
Transparentnost i pružanje informacija subjektima koji uvode sustav
1. Visokotvegani sistemi UI morajo biti zasnovani in razviti tako, da je njihovo delovanje dovolj pregledno, da lahko uvajalci razlagajo izhodne podatke sistema in jih ustrezno uporabijo. Treba je zagotoviti ustrezno vrsto in stopnjo preglednosti, da se doseže skladnost z ustreznimi obveznostmi ponudnika in uvajalca iz oddelka 3.
1. Visokorizični UI sustavi dizajniraju se i razvijaju na takav način da se osigura da je njihov rad dovoljno transparentan kako bi se subjektima koji uvode sustav omogućilo da tumače izlazne podatke sustava i primjereno ih upotrebljavaju. Osiguravaju se odgovarajuća vrsta i stupanj transparentnosti kako bi se ispunile relevantne obveze dobavljača i subjekta koji uvodi sustav utvrđene u odjeljku 3.
2. Visokotveganim sistemom UI morajo biti priložena navodila za uporabo v ustrezni digitalni obliki ali kako drugače, ki vključujejo jedrnate, popolne, pravilne in jasne informacije, ki so pomembne, dostopne in razumljive uvajalcem.
2. Visokorizičnim UI sustavima prilažu se upute za korištenje u odgovarajućem digitalnom ili drugom formatu sa sažetim, potpunim, točnim i jasnim informacijama koje su subjektima koji uvode sustav relevantne, pristupačne i razumljive.
3. Navodila za uporabo vsebujejo vsaj naslednje informacije:
3. Upute za korištenje sadržavaju barem sljedeće informacije:
(a)
istovetnost in kontaktne podatke ponudnika in po potrebi njegovega pooblaščenega zastopnika, kadar obstaja;
(a)
identitet i kontaktne podatke dobavljača i, ako je primjenjivo, njegova ovlaštenog zastupnika;
(b)
značilnosti, zmogljivosti in omejitve zmogljivosti visokotveganega sistema UI, ki vključujejo:
(b)
karakteristike, sposobnosti i ograničenja učinkovitosti visokorizičnog UI sustava, uključujući:
(i)
njegov predvideni namen;
i.
njegovu namjenu;
(ii)
raven točnosti, vključno s pripadajočimi metrikami, robustnosti in kibernetske varnosti iz člena 15, na podlagi katere je bil visokotvegani sistem UI testiran in potrjen ter ki se lahko pričakuje, pa tudi vse znane in predvidljive okoliščine, ki bi lahko vplivale na to pričakovano raven točnosti, robustnosti in kibernetske varnosti;
ii.
razinu točnosti, uključujući njezine parametre, te razinu otpornosti i kibernetičke sigurnosti iz članka 15. u odnosu na koju je visokorizični UI sustav testiran i validiran i koja se može očekivati, te sve poznate i predvidljive okolnosti koje mogu utjecati na tu očekivanu razinu točnosti, otpornosti i kibernetičke sigurnosti;
(iii)
vse znane ali predvidljive okoliščine, povezane z uporabo visokotveganega sistema UI v skladu s predvidenim namenom ali v razmerah razumno predvidljive napačne uporabe, ki lahko povzročijo tveganja za zdravje in varnost ali temeljne pravice iz člena 9(2);
iii.
sve poznate ili predvidljive okolnosti povezane s korištenjem visokorizičnog UI sustava u skladu s njegovom namjenom ili u uvjetima razumno predvidljive pogrešne upotrebe koje mogu prouzročiti rizike za zdravlje i sigurnost ili temeljna prava iz članka 9. stavka 2.;
(iv)
po potrebi tehnične zmogljivosti in značilnosti visokotveganega sistema UI za zagotavljanje informacij, ki so pomembne za pojasnitev njegovih izhodnih podatkov;
iv.
ako je primjenjivo, tehničke sposobnosti i karakteristike visokorizičnog UI sustava za pružanje informacija koje su relevantne za objašnjenje njegovih izlaznih podataka;
(v)
če je primerno, njegova zmogljivost v zvezi z določenimi osebami ali skupinami oseb, na katerih naj bi se sistem uporabljal;
v.
prema potrebi, učinkovitost sustava u odnosu na konkretne osobe ili skupine osoba na kojima se sustav namjerava koristiti;
(vi)
če je primerno, specifikacije za vhodne podatke ali katere koli druge ustrezne informacije v zvezi z uporabljenimi nabori učnih, validacijskih in testnih podatkov, ob upoštevanju predvidenega namena visokotveganega sistema UI;
vi.
prema potrebi, specifikacije ulaznih podataka ili sve ostale relevantne informacije o korištenim skupovima podataka za treniranje, validaciju i testiranje, uzimajući u obzir namjenu visokorizičnog UI sustava;
(vii)
po potrebi informacije, da lahko uvajalci razlagajo izhodne podatke visokotveganega sistema UI in jih ustrezno uporabljajo;
vii.
ako je primjenjivo, informacije koje subjektima koji uvode sustav omogućuju tumačenje izlaznih podataka visokorizičnog UI sustava i njihovu prikladnu upotrebu;
(c)
morebitne spremembe visokotveganega sistema UI in njegove zmogljivosti, ki jih je ponudnik vnaprej določil ob začetnem ugotavljanju skladnosti;
(c)
eventualne promjene visokorizičnog UI sustava i njegove učinkovitosti koje je dobavljač unaprijed odredio u trenutku početnog ocjenjivanja sukladnosti;
(d)
ukrepe za človeški nadzor iz člena 14, vključno z vzpostavljenimi tehničnimi ukrepi, ki uvajalcem olajšajo razlago izhodnih podatkov visokotveganih sistemov UI;
(d)
mjere ljudskog nadzora iz članka 14., uključujući tehničke mjere uvedene kako bi se subjektima koji uvode sustav olakšalo tumačenje izlaznih podataka visokorizičnih UI sustava;
(e)
potrebne računalniške in strojnoopremne vire, življenjsko dobo visokotveganega sistema UI ter vse potrebne vzdrževalne in oskrbovalne ukrepe, vključno z njihovo pogostostjo, za zagotovitev pravilnega delovanja tega sistema UI, tudi kar zadeva posodobitve programske opreme;
(e)
potrebne računalne i hardverske resurse, očekivani životni ciklus visokorizičnog UI sustava i sve potrebne mjere održavanja i brige, uključujući njihovu učestalost, kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje tog UI sustava, što se odnosi i na softverska ažuriranja;
(f)
po potrebi opis mehanizmov v visokotveganem sistemu UI, na podlagi katerega lahko uvajalci pravilno zbirajo, hranijo in razlagajo dnevnike v skladu s členom 12.
(f)
prema potrebi, opis mehanizama uključenih u visokorizični UI sustav koji omogućuje subjektima koji uvode sustav da pravilno prikupljaju, pohranjuju i tumače evidenciju u skladu s člankom 12.
Člen 14
Članak 14.
Človeški nadzor
Ljudski nadzor
1. Visokotvegani sistemi UI morajo biti zasnovani in razviti tako, da jih lahko fizične osebe v obdobju njihove uporabe učinkovito nadzorujejo, tudi z ustreznimi vmesniškimi orodji človek-stroj.
1. Visokorizični UI sustavi dizajniraju se i razvijaju na takav način, među ostalim s odgovarajućim alatima sučelja čovjek-stroj, da ih fizičke osobe mogu djelotvorno nadzirati tijekom njihove upotrebe.
2. Namen človeškega nadzora je preprečiti ali čim bolj zmanjšati tveganja za zdravje, varnost ali temeljne pravice, ki se lahko pojavijo pri uporabi visokotveganega sistema UI v skladu s predvidenim namenom ali v razmerah razumno predvidljive napačne uporabe, zlasti kadar taka tveganja niso odpravljena kljub uporabi drugih zahtev iz tega oddelka.
2. Cilj je ljudskog nadzora spriječiti ili što više smanjiti rizike za zdravlje, sigurnost ili temeljna prava koji se mogu pojaviti tijekom upotrebe visokorizičnog UI sustava u skladu s njegovom namjenom ili u uvjetima razumno predvidljive pogrešne upotrebe, osobito ako takvi rizici i dalje postoje unatoč primjeni drugih zahtjeva utvrđenih u ovom odjeljku.
3. Nadzorni ukrepi morajo biti sorazmerni s tveganji, stopnjo samostojnosti in kontekstom uporabe visokotveganega sistema UI in se zagotavljajo z eno ali obema naslednjima vrstama ukrepov:
3. Mjere nadzora razmjerne su rizicima, razini autonomije i kontekstu korištenja visokorizičnog UI sustava, a osiguravaju se barem jednom od sljedećih vrsta mjera:
(a)
ukrepi, določeni in vgrajeni, če je to tehnično izvedljivo, v visokotvegani sistem UI s strani ponudnika, preden je sistem dan na trg ali v uporabo;
(a)
mjerama koje dobavljač utvrđuje i ugrađuje, ako je to tehnički izvedivo, u visokorizični UI sustav prije njegova stavljanja na tržište ili u upotrebu;
(b)
ukrepi, ki jih ponudnik določi pred dajanjem visokotveganega sistema UI na trg ali v uporabo in so primerni za izvedbo s strani uvajalca.
(b)
mjerama koje dobavljač utvrđuje prije stavljanja visokorizičnog UI sustava na tržište ili u upotrebu, a koje su primjerene da ih provodi subjekt koji uvodi sustav.
4. Za namene izvajanja odstavkov 1, 2 in 3 se visokotvegani sistem UI uvajalcu zagotovi tako, da fizične osebe, ki jim je dodeljen človeški nadzor, če je to primerno in sorazmerno:
4. Za potrebe provedbe stavaka 1., 2. i 3. visokorizični UI sustav isporučuje se subjektu koji uvodi sustav na takav način da fizičke osobe kojima je povjeren ljudski nadzor mogu, ako je to potrebno i razmjerno:
(a)
pravilno razumejo ustrezne zmogljivosti in omejitve visokotveganega sistema UI ter ustrezno spremljajo njegovo delovanje, tudi za odkrivanje in obravnavanje nepravilnosti, motenj in nepričakovane zmogljivosti;
(a)
pravilno razumjeti relevantne kapacitete i ograničenja visokorizičnog UI sustava i biti sposobne na odgovarajući način pratiti njegov rad, među ostalim radi otkrivanja i uklanjanja nepravilnosti, disfunkcija i neočekivanih rezultata;
(b)
se zavedajo morebitne težnje po samodejnem zanašanju ali prevelikem zanašanju na izhodne podatke visokotveganega sistema UI (pristranskost zaradi avtomatizacije), zlasti pri visokotveganih sistemih UI, ki se uporabljajo za zagotavljanje informacij ali priporočil za odločitve, ki jih sprejemajo fizične osebe;
(b)
biti na oprezu u pogledu moguće tendencije automatskog ili pretjeranog oslanjanja na izlazne podatke visokorizičnog UI sustava („automatizacijska pristranost”), osobito kad je riječ o visokorizičnim UI sustavima koji se upotrebljavaju za davanje informacija ili preporuka na temelju kojih odluke donose fizičke osobe;
(c)
pravilno razlagajo izhodne podatke visokotveganega sistema UI, zlasti na primer ob upoštevanju razpoložljivih orodij in metod za razlago;
(c)
točno protumačiti izlazne podatke visokorizičnog UI sustava, uzimajući u obzir, primjerice, dostupne alate i metode za tumačenje;
(d)
se v specifičnih situacijah odločijo, da visokotveganega sistema UI ne bodo uporabile ali bodo kako drugače zanemarile, ovrgle ali izničile izhodne podatke visokotveganega sistema UI;
(d)
u određenoj situaciji odustati od upotrebe visokorizičnog UI sustava ili na neki drugi način zanemariti, nadjačati ili poništiti izlazni podatak visokorizičnog UI sustava;
(e)
posegajo v delovanje visokotveganega sistema UI ali ga prekinejo s tipko „stop“ ali podobnim postopkom, ki omogoča varno zaustavitev sistema.
(e)
intervenirati u rad visokorizičnog UI sustava ili prekinuti rad sustava pritiskom gumba za zaustavljanje ili sličnim postupkom koji omogućuje sigurno zaustavljanje sustava.
5. Za visokotvegane sisteme UI iz Priloge III, točka 1(a), morajo biti ukrepi iz odstavka 3 takšni, da zagotavljajo, da uvajalec poleg tega ne izvede nobenega dejanja ali ne sprejme nobenega ukrepa ali odločitve na podlagi identifikacije, ki izhaja iz sistema, razen če to ločeno preverita in potrdita vsaj dve fizični osebi z ustreznimi kompetencami, usposobljenostjo in pooblastili.
5. Kad je riječ o visokorizičnim UI sustavima iz točke 1. podtočke (a) Priloga III., mjerama iz stavka 3. ovog članka mora se usto osigurati da subjekt koji uvodi sustav ne poduzima nikakve radnje ili odluke na temelju identifikacije proizišle iz sustava ako identifikaciju nisu zasebno provjerile i potvrdile barem dvije fizičke osobe koje imaju potrebne kompetencije, osposobljenost i ovlasti.
Zahteva o ločeni preverbi s strani vsaj dveh fizičnih oseb se ne uporablja za visokotvegane sisteme UI, ki se uporabljajo za namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj, migracij, nadzora meje ali azila, v primerih, ko je v skladu s pravom Unije in nacionalnim pravom uporaba te zahteve nesorazmerna.
Zahtjev da najmanje dvije fizičke osobe moraju provesti zasebnu provjeru ne primjenjuje se na visokorizične UI sustave koji se upotrebljavaju u svrhu kaznenog progona, migracija, nadzora državne granice ili azila ako se u pravu Unije ili nacionalnom pravu primjena tog zahtjeva smatra nerazmjernom.
Člen 15
Članak 15.
Točnost, robustnost in kibernetska varnost
Točnost, otpornost i kibernetička sigurnost
1. Visokotvegani sistemi UI morajo biti zasnovani in razviti tako, da dosegajo ustrezno raven točnosti, robustnosti in kibernetske varnosti ter v teh vidikih v vsem svojem življenjskem ciklu delujejo dosledno.
1. Visokorizični UI sustavi dizajniraju se i razvijaju tako da postignu odgovarajuću razinu točnosti, otpornosti i kibernetičke sigurnosti te da im je u tim aspektima radni učinak tijekom cijelog životnog ciklusa konstantan.
2. Za obravnavo tehničnih vidikov merjenja ustreznih ravni točnosti in robustnosti iz odstavka 1 ter vseh drugih ustreznih metrike učinkovitosti Komisija v sodelovanju z ustreznimi deležniki in organizacijami, kot so meroslovni organi in organi za primerjalno analizo, po potrebi spodbuja razvoj referenčnih vrednosti in metodologij merjenja.
2. Kako bi se uvažili tehnički aspekti načina mjerenja odgovarajućih razina točnosti i otpornosti iz stavka 1. i ostali relevantni parametri učinkovitosti, Komisija u suradnji s relevantnim dionicima i organizacijama, kao što su tijela za mjeriteljstvo i utvrđivanje referentnih vrijednosti, prema potrebi potiče razvoj referentnih vrijednosti i metodologija mjerenja.
3. Ravni točnosti in ustrezne metrike točnosti visokotveganih sistemov UI se navedejo v priloženih navodilih za uporabo.
3. Razine točnosti i relevantni parametri točnosti visokorizičnih UI sustava navode se u popratnim uputama za korištenje.
4. Visokotvegani sistemi UI morajo biti čim bolj odporni na napake, okvare ali neskladnosti, ki se lahko pojavijo v sistemu ali okolju, v katerem sistem deluje, zlasti zaradi njihove interakcije s fizičnimi osebami ali drugimi sistemi. V zvezi s tem se sprejmejo tehnični in organizacijski ukrepi.
4. Visokorizični UI sustavi moraju biti otporni što je više moguće na greške, kvarove ili nedosljednosti koji se mogu dogoditi unutar sustava ili okruženja u kojem sustav radi, osobito zbog njihove interakcije s fizičkim osobama ili drugim sustavima. U tom se pogledu moraju poduzimati tehničke i organizacijske mjere.
Robustnost visokotveganih sistemov UI se lahko doseže s tehničnimi redundantnimi rešitvami, ki lahko vključujejo rezervne načrte ali načrte varne odpovedi.
Otpornost visokorizičnih UI sustava može se postići tehničkom redundancijom, što može uključivati pričuvne planove ili sigurnosne planove.
Visokotvegane sisteme UI, ki se po dajanju na trg ali v uporabo še naprej učijo, je treba razviti tako, da se odpravi ali v največji možni meri zmanjša tveganje morebitnih pristranskih izhodnih podatkov, ki bi vplivali na vhodne podatke za prihodnje operacije (povratne zanke), in zagotovi, da se vse take povratne zanke ustrezno obravnavajo z ustreznimi ukrepi za zmanjšanje tveganj.
Visokorizični UI sustavi koji nastavljaju učiti nakon stavljanja na tržište ili u upotrebu razvijaju se na takav način da se otkloni ili na najmanju moguću mjeru svede rizik od potencijalno pristranih izlaznih podataka koji utječu na ulazne podatke u budućim operacijama („povratne veze”) te da se osigura da se na takve eventualne povratne veze na odgovarajući način reagira primjerenim mjerama ublažavanja.
5. Visokotvegani sistemi UI morajo biti odporni na poskuse nepooblaščenih tretjih oseb, da z izkoriščanjem šibkih točk sistema spremenijo njihovo uporabo, izhodne podatke ali zmogljivost.
5. Visokorizični UI sustavi moraju biti otporni na pokušaje neovlaštenih trećih strana da im izmijene upotrebu, izlazne podatke ili učinkovitost iskorištavanjem slabih točaka sustava.
Tehnične rešitve, namenjene zagotavljanju kibernetske varnosti visokotveganih sistemov UI, morajo ustrezati zadevnim okoliščinam in tveganjem.
Tehnička rješenja za osiguravanje kibernetičke sigurnosti visokorizičnih UI sustava moraju biti primjerena relevantnim okolnostima i rizicima.
Tehnične rešitve za odpravljanje šibkih točk, značilnih za UI, po potrebi vključujejo ukrepe za preprečevanje, odkrivanje, odzivanje, reševanje in nadzor v zvezi z napadi, ki poskušajo manipulirati z naborom učnih podatkov (zastrupitev podatkov) ali prednaučenimi komponentami, uporabljenimi pri učenju (zastrupitev modelov), v zvezi z vhodnimi podatki, katerih namen je povzročiti napako modela UI (nasprotovalni primer ali izogibanje modelov), napadi na zaupnost ali pomanjkljivostmi modela.
Tehnička rješenja za prevladavanje specifičnih slabih točaka umjetne inteligencije obuhvaćaju, prema potrebi, mjere za sprečavanje, otkrivanje, odgovor, rješavanje i kontrolu u vezi s napadima čiji je je cilj manipuliranje skupom podataka za treniranje („trovanje podataka”) ili prethodno treniranim komponentama koje se upotrebljavaju u treniranju („trovanje modela”), ulaznim podacima osmišljenima kako bi UI model načinio pogrešku („neprijateljski primjeri” ili „zaobilaženje modela”), napadima na povjerljivost ili nedostacima modela.
ODDELEK 3
ODJELJAK 3.
Obveznosti ponudnikov in uvajalcev visokotveganih sistemov UI
Obveze dobavljača visokorizičnih UI sustava i subjekata koji ih uvode te drugih strana
Člen 16
Članak 16.
Obveznosti ponudnikov visokotveganih sistemov UI
Obveze dobavljača visokorizičnih UI sustava
Ponudniki visokotveganih sistemov UI:
Dobavljači visokorizičnih UI sustava:
(a)
zagotovijo, da so njihovi visokotvegani sistemi UI skladni z zahtevami iz oddelka 2;
(a)
osiguravaju da njihovi visokorizični UI sustavi ispunjavaju zahtjeve utvrđene u odjeljku 2.;
(b)
na visokotveganem sistemu UI ali, kadar to ni mogoče, na embalaži ali spremni dokumentaciji, kot je ustrezno, navedejo svoje ime, registrirano trgovsko ime ali registrirano znamko, in naslov, na katerem so dosegljivi;
(b)
na visokorizičnom UI sustavu ili, ako to nije moguće, na njegovoj ambalaži ili u njegovoj popratnoj dokumentaciji, ovisno o slučaju, navode svoje ime, registrirano trgovačko ime ili registrirani žig te adresu za kontakt;
(c)
imajo vzpostavljen sistem upravljanja kakovosti, skladen s členom 17;
(c)
imaju uspostavljen sustav upravljanja kvalitetom koji je u skladu s člankom 17.;
(d)
hranijo dokumentacijo iz člena 18;
(d)
vode dokumentaciju iz članka 18.;
(e)
kadar je to pod njihovim nadzorom, hranijo dnevnike, ki jih samodejno ustvarijo njihovi visokotvegani sistemi UI, kot je navedeno v členu 19;
(e)
čuvaju evidenciju koju automatski generiraju njihovi visokorizični UI sustavi dok su pod njihovom kontrolom, kako je navedeno u članku 19.;
(f)
zagotovijo, da visokotvegani sistem UI pred dajanjem na trg ali v uporabo opravi ustrezen postopek ugotavljanja skladnosti iz člena 43;
(f)
osiguravaju da visokorizični UI sustav prije stavljanja na tržište ili u upotrebu prođe relevantni postupak ocjenjivanja sukladnosti iz članka 43.;
(g)
pripravijo EU izjavo o skladnosti v skladu s členom 47;
(g)
sastavljaju EU izjavu o sukladnosti u skladu s člankom 47.;
(h)
na visokotvegani sistem UI ali, kadar to ni mogoče, na njegovo embalažo ali priloženo dokumentacijo, namestijo oznako CE v skladu s členom 48, da označijo skladnost s to uredbo;
(h)
stavljaju oznaku CE na visokorizični UI sustav ili, ako to nije moguće, na njegovu ambalažu ili u njegovu popratnu dokumentaciju kako bi se označila sukladnost s ovom Uredbom, u skladu s člankom 48.;
(i)
izpolnjujejo obveznosti registracije iz člena 49(1);
(i)
ispunjavaju obveze registracije iz članka 49. stavka 1.;
(j)
sprejmejo potrebne korektivne ukrepe in zagotovijo informacije v skladu s členom 20;
(j)
poduzimaju potrebne korektivne mjere i pružaju informacije u skladu s člankom 20.;
(k)
na obrazloženo zahtevo pristojnega nacionalnega organa dokažejo skladnost visokotveganega sistema UI z zahtevami iz oddelka 2;
(k)
na obrazloženi zahtjev nacionalnog nadležnog tijela dokazuju sukladnost visokorizičnog UI sustava sa zahtjevima utvrđenima u odjeljku 2.;
(l)
zagotovijo, da visokotvegani sistem UI izpolnjuje zahteve glede dostopnosti v skladu z direktivama (EU) 2016/2102 in (EU) 2019/882.
(l)
osiguravaju da visokorizični UI sustav ispunjava zahtjeve u pogledu pristupačnosti u skladu s direktivama (EU) 2016/2102 i (EU) 2019/882.
Člen 17
Članak 17.
Sistem upravljanja kakovosti
Sustav upravljanja kvalitetom
1. Ponudniki visokotveganih sistemov UI vzpostavijo sistem upravljanja kakovosti, ki zagotavlja skladnost s to uredbo. Ta sistem se sistematično in urejeno dokumentira v obliki pisnih politik, postopkov in navodil ter vključuje vsaj naslednje vidike:
1. Dobavljači visokorizičnih UI sustava uspostavljaju sustav upravljanja kvalitetom kojim se osigurava usklađenost s ovom Uredbom. O tom se sustavu na sustavan i uredan način sastavlja dokumentacija u obliku pisanih politika, postupaka i uputa, a obuhvaća barem sljedeće aspekte:
(a)
strategijo za skladnost z zakonodajo, tudi skladnost s postopki za ugotavljanje skladnosti in postopki za upravljanje sprememb visokotveganega sistema UI;
(a)
strategiju za usklađenost s propisima, uključujući usklađenost s postupcima ocjenjivanja sukladnosti i postupcima za upravljanje izmjenama visokorizičnog UI sustava;
(b)
tehnike, postopke in sistematične ukrepe, ki se uporabljajo za razvoj, nadzor kakovosti in zagotavljanje kakovosti visokotveganega sistema UI;
(b)
tehnike, postupke i sustavne aktivnosti koji se moraju provoditi u dizajnu te kontroli i provjeri dizajna visokorizičnog UI sustava;
(c)
tehnike, postopke in sistematične ukrepe, ki se uporabljajo za razvoj, nadzor kakovosti in zagotavljanje kakovosti visokotveganega sistema UI;
(c)
tehnike, postupke i sustavne aktivnosti koji se moraju provoditi u razvoju te kontroli kvalitete i osiguravanju kvalitete visokorizičnog UI sustava;
(d)
postopke pregledovanja, testiranja in validacije, ki se izvedejo pred razvojem visokotveganega sistema UI, med njim in po njem, ter pogostost njihovega izvajanja;
(d)
postupke ispitivanja, testiranja i validacije koji se moraju provoditi prije, tijekom i poslije razvoja visokorizičnog UI sustava te učestalost kojom se moraju provoditi;
(e)
tehnične specifikacije, vključno s standardi, ki jih je treba uporabiti, in, kadar se ustrezni harmonizirani standardi ne uporabljajo v celoti ali ne zajemajo vseh ustreznih zahtev iz oddelka 2, sredstva, ki se uporabijo za zagotovitev, da visokotvegani sistem UI izpolnjuje navedene zahteve;
(e)
tehničke specifikacije, uključujući norme, koje se moraju primjenjivati i, ako relevantne usklađene norme nisu u cijelosti primijenjene ili ne obuhvaćaju sve relevantne zahtjeve utvrđene u odjeljku 2., sredstva koja se moraju upotrijebiti kako bi se osigurala usklađenost visokorizičnog UI sustava s tim zahtjevima;
(f)
sisteme in postopke za ravnanje s podatki, vključno s pridobivanjem podatkov, zbiranjem podatkov, analizo podatkov, označevanjem podatkov, shranjevanjem podatkov, filtriranjem podatkov, podatkovnim rudarjenjem, združevanjem podatkov, hrambo podatkov ter vsemi drugimi postopki v zvezi s podatki, ki se izvajajo pred dajanjem visokotveganih sistemov UI na trg ali v uporabo in za namen dajanja na trg ali v uporabo;
(f)
sustave i postupke za upravljanje podacima, uključujući pribavljanje podataka, prikupljanje podataka, analizu podataka, označivanje podataka, pohranu podataka, filtriranje podataka, rudarenje podataka, agregiranje podataka, zadržavanje podataka i sve druge operacije s podacima koje se obavljaju prije stavljanja visokorizičnih UI sustava na tržište ili u upotrebu i u svrhu tog stavljanja;
(g)
sistem za obvladovanje tveganj iz člena 9;
(g)
sustav upravljanja rizikom iz članka 9.;
(h)
vzpostavitev, izvajanje in vzdrževanje sistema spremljanja po dajanju na trg v skladu s členom 72;
(h)
uspostavu, primjenu i održavanje sustava praćenja nakon stavljanja na tržište u skladu s člankom 72.;
(i)
postopke v zvezi s poročanjem o resnih incidentih v skladu s členom 73;
(i)
postupke povezane s prijavljivanjem ozbiljnog incidenta u skladu s člankom 73.;
(j)
vodenje komunikacije s pristojnimi nacionalnimi organi, drugimi ustreznimi organi, tudi s tistimi, ki zagotavljajo ali podpirajo dostop do podatkov, priglašenimi organi, drugimi operaterji, strankami ali drugimi zainteresiranimi stranmi;
(j)
postupke komunikacije s nacionalnim nadležnim tijelima, drugim relevantnim tijelima, uključujući tijela za pružanje ili olakšavanje pristupa podacima, prijavljenim tijelima, drugim operaterima, klijentima ili drugim zainteresiranim stranama;
(k)
sisteme in postopke za vodenje evidenc vse ustrezne dokumentacije in informacij;
(k)
sustave i postupke za čuvanje evidencije o svoj relevantnoj dokumentaciji i svim relevantnim informacijama;
(l)
upravljanje virov, vključno z ukrepi, povezanimi z zanesljivostjo oskrbe;
(l)
upravljanje resursima, uključujući mjere koje se odnose na sigurnost opskrbe;
(m)
okvir odgovornosti, ki določa odgovornosti vodstva in drugega osebja v zvezi z vsemi vidiki iz tega odstavka.
(m)
okvir za odgovornost kojim se utvrđuju odgovornosti uprave i drugog osoblja za sve aspekte navedene u ovom stavku.
2. Izvajanje vidikov iz odstavka 1 je sorazmerno z velikostjo organizacije ponudnika. V vsakem primeru pa ponudniki spoštujejo stopnjo strogosti in raven zaščite, ki se zahtevata za skladnost njihovih visokotveganih sistemov UI s to uredbo.
2. Aspekti iz stavka 1. provode se razmjerno veličini dobavljačeve organizacije. Dobavljači u svakom slučaju moraju poštovati stupanj strogosti i razinu zaštite koji su potrebni kako bi se osigurala usklađenost njihovih UI sustava s ovom Uredbom.
3. Ponudniki visokotveganih sistemov UI, za katere veljajo obveznosti v zvezi s sistemi upravljanja kakovosti ali enakovredno funkcijo na podlagi ustreznega sektorskega prava Unije, lahko vključijo vidike, navedene v odstavku 1, kot del sistemov upravljanja kakovosti, vzpostavljenih na podlagi navedenega prava.
3. Dobavljači visokorizičnih UI sustava koji podliježu obvezama u pogledu sustavâ upravljanja kvalitetom ili jednakovrijedne funkcije na temelju relevantnog sektorskog prava Unije mogu uključiti aspekte navedene u stavku 1. u sustave upravljanja kvalitetom u skladu s tim pravom.
4. Za ponudnike, ki so finančne institucije in za katere veljajo zahteve v zvezi z njihovim notranjim upravljanjem, ureditvami ali postopki na podlagi prava Unije o finančnih storitvah, se šteje, da je obveznost vzpostavitve sistema vodenja kakovosti z izjemo odstavka 1, točke (g), (h) in (i) tega člena, izpolnjena z upoštevanjem pravil o ureditvah ali postopkih notranjega upravljanja na podlagi ustreznega prava Unije o finančnih storitvah. V ta namen se upoštevajo vsi harmonizirani standardi iz člena 40.
4. Kad je riječ o dobavljačima koji su financijske institucije na koje se primjenjuju zahtjevi u pogledu njihova unutarnjeg upravljanja, njihovih aranžmana ili njihovih procesa na temelju prava Unije o financijskim uslugama, obveza uspostave sustava upravljanja kvalitetom, uz iznimku stavka 1. točaka (g), (h) i (i) ovog članka, smatra se ispunjenom ako se poštuju pravila o unutarnjem upravljanju, aranžmanima ili procesima u skladu s relevantnim pravom Unije o financijskim uslugama. U tom se cilju u obzir uzimaju sve usklađene norme iz članka 40.
Člen 18
Članak 18.
Vodenje dokumentacije
Čuvanje dokumentacije
1. Ponudnik še deset let po tem, ko je bil visokotvegani sistem UI dan na trg ali v uporabo, za pristojni nacionalni organ hrani:
1. Tijekom razdoblja od deset godina nakon što je visokorizični UI sustav umjetne inteligencije stavljen na tržište ili u upotrebu dobavljač nacionalnim nadležnim tijelima na raspolaganju drži:
(a)
tehnično dokumentacijo iz člena 11;
(a)
tehničku dokumentaciju iz članka 11.;
(b)
dokumentacijo v zvezi s sistemom upravljanja kakovosti iz člena 17;
(b)
dokumentaciju o sustavu upravljanja kvalitetom iz članka 17.;
(c)
dokumentacijo o spremembah, ki so jih odobrili priglašeni organi, kadar je primerno;
(c)
dokumentaciju o promjenama koje su odobrila prijavljena tijela, ako je primjenjivo;
(d)
odločitve in druge dokumente, ki so jih izdali priglašeni organi, kadar je primerno;
(d)
odluke i druge dokumente koje su izdala prijavljena tijela, ako je primjenjivo;
(e)
EU izjavo o skladnosti iz člena 47.
(e)
EU izjavu o sukladnosti iz članka 47.
2. Vsaka država članica določi pogoje, pod katerimi je dokumentacija iz odstavka 1 na voljo pristojnim nacionalnim organom v obdobju iz navedenega odstavka v primerih, ko gre ponudnik ali njegov pooblaščeni zastopnik, ki ima sedež na njenem ozemlju, v stečaj ali preneha opravljati svojo dejavnost pred koncem tega obdobja.
2. Svaka država članica određuje uvjete pod kojima dokumentacija iz stavka 1. ostaje na raspolaganju nacionalnim nadležnim tijelima tijekom razdoblja navedenog u tom stavku u slučaju da dobavljač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom na njezinu državnom području proglasi stečaj ili prestane s radom prije kraja tog razdoblja.
3. Ponudniki, ki so finančne institucije in za katere veljajo zahteve v zvezi z njihovim notranjim upravljanjem, ureditvami ali postopki na podlagi prava Unije o finančnih storitvah, vodijo tehnično dokumentacijo kot del dokumentacije, ki se hrani na podlagi ustreznega prava Unije o finančnih storitvah.
3. Dobavljači koji su financijske institucije na koje se primjenjuju zahtjevi u pogledu njihova unutarnjeg upravljanja, njihovih aranžmana ili njihovih procesa na temelju prava Unije o financijskim uslugama čuvaju tehničku dokumentaciju u sklopu dokumentacije koja se čuva na temelju relevantnog prava Unije o financijskim uslugama.
Člen 19
Članak 19.
Samodejno ustvarjeni dnevniki
Automatski generirana evidencija
1. Ponudniki visokotveganih sistemov UI vodijo dnevnike iz člena 12(1), ki jih samodejno ustvarijo njihovi visokotvegani sistemi UI, če so ti dnevniki pod njihovim nadzorom. Brez poseganja v pravo Unije ali nacionalno pravo, ki se uporablja, se dnevniki hranijo za obdobje, ki ustreza predvidenemu namenu visokotveganega sistema UI, in sicer najmanj šest mesecev, razen če je v veljavnem pravu Unije ali nacionalnem pravu, zlasti v pravu Unije o varstvu osebnih podatkov, določeno drugače.
1. Dobavljači visokorizičnih UI sustava čuvaju evidenciju iz članka 12. stavka 1. koju automatski generiraju njihovi visokorizični UI sustavi u mjeri u kojoj je takva evidencija pod njihovom kontrolom. Ne dovodeći u pitanje primjenjivo pravo Unije ili nacionalno pravo, evidencija se čuva u razdoblju koje je primjereno namjeni visokorizičnog UI sustava, a najmanje šest mjeseci, osim ako je drukčije predviđeno u primjenjivom pravu Unije ili nacionalnom pravu, a posebno u pravu Unije o zaštiti osobnih podataka.
2. Ponudniki, ki so finančne institucije in za katere veljajo zahteve v zvezi z njihovim notranjim upravljanjem, ureditvami ali postopki na podlagi prava Unije o finančnih storitvah, vodijo dnevnike, ki jih samodejno ustvarijo njihovi visokotvegani sistemi UI, kot del dokumentacije, ki se hrani na podlagi ustreznega prava Unije o finančnih storitvah.
2. Dobavljači koji su financijske institucije na koje se primjenjuju zahtjevi u pogledu njihova unutarnjeg upravljanja, njihovih aranžmana ili njihovih procesa na temelju prava Unije o financijskim uslugama čuvaju evidenciju koju automatski generiraju njihovi visokorizični UI sustavi u sklopu dokumentacije koja se čuva na temelju relevantnog prava o financijskim uslugama.
Člen 20
Članak 20.
Korektivni ukrepi in dolžnost obveščanja
Korektivne mjere i obveza obavješćivanja
1. Ponudniki visokotveganih sistemov UI, ki menijo ali utemeljeno domnevajo, da visokotvegani sistem UI, ki so ga dali na trg ali v uporabo, ni v skladu s to uredbo, nemudoma sprejmejo potrebne popravne ukrepe, da zagotovijo skladnost sistema ali pa ga po potrebi umaknejo, onemogočijo ali prekličejo. O tem obvestijo distributerje zadevnega visokotveganega sistema UI ter, kadar je primerno, uvajalce, pooblaščenega zastopnika in uvoznike.
1. Dobavljači visokorizičnih UI sustava koji smatraju ili imaju razloga smatrati da visokorizični UI sustav koji su stavili na tržište ili u upotrebu nije sukladan s ovom Uredbom odmah poduzimaju potrebne korektivne mjere kako bi, prema potrebi, postigli sukladnost tog sustava s ovom Uredbom, povukli ga, onesposobili ili ga opozvali. O dotičnom visokorizičnom UI sustavu na odgovarajući obavješćuju distributere i, ako je primjenjivo, subjekte koji uvode sustav, ovlaštenog zastupnika i uvoznike.
2. Kadar visokotvegani sistem UI predstavlja tveganje v smislu člena 79(1) in se ponudnik seznani s tem tveganjem, nemudoma razišče vzroke, po potrebi v sodelovanju z uvajalcem, ki poroča, ter obvesti organe za nadzor trga, pristojne za zadevni visokotvegani sistem UI, in po potrebi priglašeni organ, ki je izdal certifikat za visokotvegani sistem UI v skladu s členom 44, zlasti o naravi neskladnosti in vseh ustreznih sprejetih korektivnih ukrepih.
2. Ako visokorizični UI sustav predstavlja rizik u smislu članka 79. stavka 1. i dobavljač sustava sazna za taj rizik, on odmah istražuje uzroke, ako je primjenjivo u suradnji sa subjektom koji uvodi sustav i koji je to prijavio, te obavješćuje tijela za nadzor tržišta koja su nadležna za dotični visokorizični UI i, ako je primjenjivo, prijavljeno tijelo koje je izdalo potvrdu za taj visokorizični UI sustav u skladu s člankom 44., osobito o prirodi neusklađenosti i relevantnim korektivnim mjerama koje su eventualno već poduzete.
Člen 21
Članak 21.
Sodelovanje s pristojnimi organi
Suradnja s nadležnim tijelima
1. Ponudniki visokotveganih sistemov UI na obrazloženo zahtevo pristojnega nacionalnega organa temu organu zagotovijo vse informacije in dokumentacijo, potrebne za dokazovanje skladnosti visokotveganega sistema UI z zahtevami iz oddelka 2, v enem od uradnih jezikov Unije, ki ga določi zadevna država članica in ga organ brez težav razume.
1. Dobavljači visokorizičnih UI sustava nadležnom tijelu na njegov obrazloženi zahtjev dostavljaju sve informacije i dokumentaciju koji su potrebni za dokazivanje sukladnosti visokorizičnog UI sustava sa zahtjevima utvrđenima u odjeljku 2. na jednom od službenih jezika institucija Unije koji je navela dotična država članica i koji to tijelo može bez poteškoća razumjeti.
2. Ponudniki na obrazloženo zahtevo pristojnega organa pristojnemu organu prosilcu po potrebi omogočijo tudi dostop do samodejno ustvarjenih dnevnikov visokotveganega sistema UI iz člena 12(1), če so ti dnevniki pod njihovim nadzorom.
2. Na obrazloženi zahtjev nadležnog tijela dobavljači nadležnom tijelu koje je podnijelo zahtjev, ako je primjenjivo, također daju pristup automatski generiranoj evidenciji visokorizičnog UI sustava iz članka 12. stavka 1. u mjeri u kojoj je takva evidencija pod njihovom kontrolom.
3. Vse informacije, ki jih pristojni organ pridobi na podlagi tega člena, se obravnavajo v skladu z obveznostmi glede zaupnosti iz člena 78.
3. Sa svim informacijama koje nadležno tijelo pribavi na temelju ovog članka postupa se u skladu s obvezama u pogledu povjerljivosti utvrđenima u članku 78.
Člen 22
Članak 22.
Pooblaščeni zastopniki ponudnikov visokotveganih sistemov UI
Ovlašteni zastupnici dobavljačâ visokorizičnih UI sustava
1. Ponudniki s sedežem v tretjih državah pred omogočanjem dostopnosti visokotveganih sistemov UI na trgu Unije s pisnim pooblastilom imenujejo pooblaščenega zastopnika s sedežem v Uniji.
1. Prije stavljanja svojih visokorizičnih UI sustava na tržište Unije dobavljači s poslovnim nastanom u trećim zemljama pisanim ovlaštenjem imenuju ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Uniji.
2. Ponudnik svojemu pooblaščenemu zastopniku omogoči, da opravlja naloge, določene v pooblastilu, ki ga prejme od ponudnika.
2. Dobavljač omogućuje svojem ovlaštenom zastupniku da obavlja zadaće navedene u ovlaštenju koje je dobio od dobavljača.
3. Pooblaščeni zastopnik opravlja naloge, določene v pooblastilu, ki ga prejme od ponudnika. Če organi za nadzor trga to zahtevajo, jim predloži izvod pooblastila, in sicer v enem od uradnih jezikov institucij Unije, ki ga navede pristojni organ. Za namene te uredbe pooblastilo pooblaščenemu zastopniku omogoča, da opravlja naslednje naloge:
3. Ovlašteni zastupnik obavlja zadaće navedene u ovlaštenju koje je dobio od dobavljača. On na zahtjev dostavlja primjerak ovlaštenja tijelima za nadzor tržišta na jednom od službenih jezika institucije Unije koji je navelo nadležno tijelo. Za potrebe ove Uredbe ovlaštenjem se ovlaštenom zastupniku daje ovlast da obavlja sljedeće zadaće:
(a)
preveri, da je bila pripravljena EU izjava o skladnosti iz člena 47 in tehnična dokumentacija iz člena 11 ter da je ponudnik izvedel ustrezen postopek ugotavljanja skladnosti;
(a)
provjerava jesu li sastavljene EU izjava o sukladnosti iz članka 47. i tehnička dokumentacija iz članka 11. i je li dobavljač proveo odgovarajući postupak ocjenjivanja sukladnosti;
(b)
daje kontaktne podatke ponudnika, ki je določil pooblaščenega zastopnika, izvod EU izjave o skladnosti iz člena 47, tehnično dokumentacijo in, če je ustrezno, certifikat, ki ga je izdal priglašeni organ, na voljo pristojnim organom in nacionalnim organom ali telesom iz člena 74(10) še deset let po tem, ko je bil visokotvegani sistem UI dan na trg ali v uporabo;
(b)
nadležnim tijelima te nacionalnim tijelima iz članka 74. stavka 10., tijekom razdoblja od deset godina nakon što je visokorizični UI sustav stavljen na tržište ili u upotrebu, drži na raspolaganju kontaktne podatke dobavljača koji je imenovao ovlaštenog zastupnika, primjerak EU izjave o sukladnosti iz članka 47., tehničku dokumentaciju i, ako je primjenjivo, potvrdu koju je izdalo prijavljeno tijelo;
(c)
pristojnemu organu na podlagi obrazložene zahteve zagotovi vse informacije in dokumentacijo, vključno s tisto, ki se hrani v skladu s točko (b) tega pododstavka, potrebne za dokazovanje skladnosti visokotveganega sistema UI z zahtevami iz oddelka 2, vključno z dostopom do dnevnikov, kakor je navedeno v členu 12(1), ki jih samodejno ustvari visokotvegani sistem UI, če so ti dnevniki pod nadzorom ponudnika;
(c)
nadležnom tijelu na obrazloženi zahtjev dostavlja sve informacije i dokumentaciju, uključujući one iz točke (b) ovog podstavka, koji su potrebni za dokazivanje sukladnosti visokorizičnog UI sustava sa zahtjevima utvrđenima u odjeljku 2., što uključuje pristup evidenciji iz članka 12. stavka 1. koju automatski generira visokorizični UI sustav u mjeri u kojoj je takva evidencija pod kontrolom dobavljača;
(d)
na podlagi obrazložene zahteve sodeluje s pristojnimi organi pri vseh ukrepih, ki jih ti sprejmejo v zvezi z visokotveganim sistemom UI, zlasti za zmanjšanje in omejitev tveganj, ki jih predstavlja visokotvegani sistem UI;
(d)
na obrazloženi zahtjev surađuje s nadležnim tijelima u svim aktivnostima koje ta tijela poduzimaju u vezi s visokorizičnim UI sustavom, posebno kako bi se smanjili i ublažili rizici koje predstavlja visokorizični UI sustav;
(e)
po potrebi izpolnjuje obveznosti registracije iz člena 49(1) ali, če registracijo izvede ponudnik sam, zagotovi, da so informacije iz Priloge VIII, oddelek A, točka 3, pravilne.
(e)
ako je primjenjivo, ispunjava obveze registracije iz članka 49. stavka 1. ili, ako registraciju provodi sam dobavljač, osigurava točnost informacija iz točke 3. odjeljka A Priloga VIII.
Na podlagi pooblastila je pooblaščeni zastopnik pooblaščen, da lahko pristojni organi nanj, poleg ponudnika ali namesto njega, naslovijo vsa vprašanja, povezana z zagotavljanjem skladnosti s to uredbo.
Ovlaštenjem se ovlaštenom zastupniku daje ovlast da mu se, uz dobavljača ili umjesto dobavljaču, obraćaju nadležna tijela u vezi sa svim pitanjima povezanima s osiguravanjem usklađenosti s ovom Uredbom.
4. Pooblaščeni zastopnik odpove pooblastilo, če meni ali utemeljeno domneva, da ponudnik ravna v nasprotju s svojimi obveznostmi iz te uredbe. V takem primeru o odpovedi pooblastila in razlogih zanjo nemudoma obvesti ustrezni organ za nadzor trga in, kadar je primerno, ustrezni priglašeni organ.
4. Ovlašteni zastupnik ukida ovlaštenje ako smatra ili ima razloga smatrati da dobavljač postupa protivno svojim obvezama na temelju ove Uredbe. U tom slučaju ovlašteni zastupnik o ukidanju ovlaštenja i razlozima za ukidanje odmah obavješćuje relevantno tijelo za nadzor tržišta i, ako je primjenjivo, relevantno prijavljeno tijelo.
Člen 23
Članak 23.
Obveznosti uvoznikov
Obveze uvoznikâ
1. Pred dajanjem visokotveganega sistema UI na trg uvozniki zagotovijo njegovo skladnost s to uredbo tako, da preverijo, da:
1. Prije stavljanja visokorizičnog UI sustava na tržište uvoznici osiguravaju da je sustav sukladan s ovom Uredbom tako da provjere je li:
(a)
je ponudnik za ta visokotvegani sistem UI izvedel ustrezen postopek ugotavljanja skladnosti iz člena 43;
(a)
dobavljač visokorizičnog UI sustava proveo relevantni postupak ocjenjivanja sukladnosti iz članka 43.;
(b)
je ponudnik pripravil tehnično dokumentacijo v skladu s členom 11 in Prilogo IV;
(b)
dobavljač sastavio tehničku dokumentaciju u skladu s člankom 11. i Prilogom IV.;
(c)
je sistem opremljen z zahtevano oznako CE ter so mu priloženi EU izjava o skladnosti iz člena 47 in navodila za uporabo;
(c)
sustav označen oznakom CE te jesu li mu priložene EU izjava o sukladnosti iz članka 47. i upute za korištenje;
(d)
je ponudnik imenoval pooblaščenega zastopnika v skladu s členom 22(1).
(d)
dobavljač imenovao ovlaštenog zastupnika u skladu s člankom 22. stavkom 1.
2. Kadar ima uvoznik zadosten razlog za domnevo, da visokotvegani sistem UI ni skladen s to uredbo ali je ponarejen ali mu je priložena ponarejena dokumentacija, tega sistema ne da na trg, dokler ni zagotovljena njegova skladnost. Kadar visokotvegani sistem UI predstavlja tveganje v smislu člena 79(1), uvoznik o tem obvesti ponudnika sistema, pooblaščenega zastopnika in organe za nadzor trga.
2. Ako uvoznik ima dovoljno razloga smatrati da visokorizični UI sustav nije sukladan s ovom Uredbom, da je krivotvoren ili da mu je priložena krivotvorena dokumentacija, ne stavlja taj sustav na tržište dok on ne postane sukladan s ovom Uredbom. Ako visokorizični UI sustav predstavlja rizik u smislu članka 79. stavka 1., uvoznik o tome obavješćuje dobavljača sustava, ovlaštene zastupnike i tijela za nadzor tržišta.
3. Uvozniki na visokotveganem sistemu UI in na embalaži ali v spremni dokumentaciji, kadar je ustrezno, navedejo svoje ime, registrirano trgovsko ime ali registrirano znamko in naslov, na katerem so dosegljivi.
3. Uvoznici navode svoje ime, registrirano trgovačko ime ili registrirani žig i adresu za kontakt na visokorizičnom UI sustavu i na njegovoj ambalaži ili u njegovoj popratnoj dokumentaciji, ako je primjenjivo.
4. Uvozniki zagotovijo, da v času, ko so odgovorni za visokotvegani sistem UI, pogoji skladiščenja ali prevoza, kadar je ustrezno, ne ogrožajo skladnosti sistema z zahtevami iz oddelka 2.
4. Dok je visokorizični UI sustav pod njihovom odgovornošću uvoznici osiguravaju da uvjeti skladištenja ili prijevoza, ako je primjenjivo, ne ugrožavaju njegovu usklađenost sa zahtjevima utvrđenima u odjeljku 2.
5. Uvozniki še deset let po tem, ko je bil visokotvegani sistem UI dan na trg ali v uporabo, hranijo izvod certifikata, ki ga je izdal priglašeni organ, navodil za uporabo, kadar je to primerno, in EU izjave o skladnosti iz člena 47.
5. Uvoznici tijekom razdoblja od deset godina nakon što je visokorizični UI sustav stavljen na tržište ili u upotrebu čuvaju primjerak potvrde koju je izdalo prijavljeno tijelo, ako je primjenjivo, uputa za korištenje i EU izjave o sukladnosti iz članka 47.
6. Uvozniki ustreznim pristojnim organom na podlagi obrazložene zahteve predložijo vse potrebne informacije in dokumentacijo, vključno s tistimi iz odstavka 5, da dokažejo skladnost visokotveganega sistema UI z zahtevami iz oddelka 2, v jeziku, ki ga organi zlahka razumejo. V ta namen zagotovijo tudi, da se tem organom lahko da na voljo tehnična dokumentacija.
6. Uvoznici relevantnim nadležnim tijelima na obrazloženi zahtjev dostavljaju sve informacije i dokumentaciju, uključujući informacije i dokumentaciju navedene u stavku 5., koji su potrebni za dokazivanje sukladnosti visokorizičnog UI sustava sa zahtjevima utvrđenima u odjeljku 2. na jeziku koji ta tijela mogu bez poteškoća razumjeti. U tu svrhu također osiguravaju da se tim tijelima na raspolaganje može staviti tehnička dokumentacija.
7. Uvozniki sodelujejo z ustreznimi pristojnimi organi pri vseh ukrepih, ki jih ti organi sprejmejo v zvezi z visokotveganim sistemom UI, ki so ga uvozniki dali na trg, zlasti za zmanjšanje ali omejitev tveganj, ki jih predstavlja ta sistem.
7. Uvoznici surađuju s relevantnim nadležnim tijelima u svim mjerama koje ta tijela poduzimaju u vezi s visokorizičnim UI sustavom koji uvoznici stavljaju na tržište, posebno kako bi se smanjili i ublažili rizici koje on predstavlja.
Člen 24
Članak 24.
Obveznosti distributerjev
Obveze distributerâ
1. Preden omogočijo dostopnost visokotveganega sistema UI na trgu, distributerji preverijo, ali ima zahtevano oznako CE, ali so mu priloženi izvod EU izjave o skladnosti iz člena 47 in navodila za uporabo ter ali sta ponudnik in uvoznik tega sistema, kot je ustrezno, izpolnila vsak svoje obveznosti iz člena 16, točki (b) in (c), oziroma člena 23(3).
1. Prije stavljanja visokorizičnog UI sustava na raspolaganje na tržištu distributeri provjeravaju ima li on potrebnu oznaku CE, jesu li mu priloženi primjerak EU izjave o sukladnosti iz članka 47. i upute za korištenje te jesu li dobavljač i uvoznik tog sustava, ovisno o slučaju, ispunili svoje obveze utvrđene u članku 16. točkama (b) i (c) i članku 23. stavku 3.
2. Kadar distributer meni ali na podlagi informacij, ki jih ima, utemeljeno domneva, da visokotvegani sistem UI ni skladen z zahtevami iz oddelka 2, za visokotvegani sistem UI ne omogoči dostopnosti na trgu, dokler ni zagotovljena skladnost tega sistema z navedenimi zahtevami. Kadar visokotvegani sistem UI predstavlja tveganje v smislu člena 79(1), distributer o tem obvesti ponudnika oziroma uvoznika sistema, kot je ustrezno.
2. Ako distributer na temelju informacija kojima raspolaže smatra ili ima razloga smatrati da visokorizični UI sustav nije sukladan sa zahtjevima utvrđenima u odjeljku 2., ne stavlja visokorizični UI sustav na tržište dok sustav ne postane sukladan s tim zahtjevima. Osim toga, ako visokorizični UI sustav predstavlja rizik u smislu članka 79. stavka 1., distributer o tome obavješćuje dobavljača ili uvoznika tog sustava, ovisno o slučaju.
3. Distributerji zagotovijo, da v času, ko so odgovorni za visokotvegani sistem UI, pogoji skladiščenja ali prevoza, kadar je ustrezno, ne ogrožajo njegove skladnosti z zahtevami iz oddelka 2.
3. Dok je visokorizični UI sustav pod njihovom odgovornošću, distributeri osiguravaju da uvjeti skladištenja ili prijevoza, ako je primjenjivo, ne ugrožavaju njegovu usklađenost sa zahtjevima utvrđenima u odjeljku 2.
4. Distributer, ki na podlagi informacij, ki jih ima, meni ali utemeljeno domneva, da visokotvegani sistem UI, za katerega je omogočil dostopnost na trgu, ni skladen z zahtevami iz oddelka 2, sprejme popravne ukrepe, potrebne za uskladitev tega sistema z navedenimi zahtevami, ga umakne ali prekliče ali zagotovi, da te popravne ukrepe sprejme ponudnik, uvoznik ali kateri koli zadevni operater, kot je ustrezno. Kadar visokotvegani sistem UI predstavlja tveganje v smislu člena 79(1), distributer o tem nemudoma obvesti ponudnika ali uvoznika sistema in organe, pristojne za zadevni visokotvegani sistem UI, ter navede podrobnosti, zlasti o neskladnosti in vseh sprejetih popravnih ukrepih.
4. Ako distributer na temelju informacija kojima raspolaže smatra ili ima razloga smatrati da visokorizični UI sustav koji je stavio na raspolaganje na tržištu nije sukladan sa zahtjevima utvrđenima u odjeljku 2., poduzima korektivne mjere potrebne kako bi postigao sukladnost dotičnog sustava s tim zahtjevima, povukao ga ili opozvao ili, osigurava da te korektivne mjere poduzme, prema potrebi, dobavljač, uvoznik ili drugi relevantni operater. Ako visokorizični UI sustav predstavlja rizik u smislu članka 79. stavka 1., distributer o tome odmah obavješćuje dobavljača ili uvoznika sustava i tijela nadležna za dotični visokorizični UI sustav, navodeći pojedinosti, osobito o neusklađenosti i poduzetim korektivnim mjerama.
5. Distributerji visokotveganega sistema UI ustreznemu pristojnemu organu na podlagi obrazložene zahteve zagotovijo vse informacije in dokumentacijo o svojih ukrepih na podlagi odstavkov 1 do 4, ki so potrebne za dokazovanje skladnosti visokotveganega sistema UI z zahtevami iz oddelka 2.
5. Distributeri visokorizičnog UI sustava relevantnom nadležnom tijelu na obrazloženi zahtjev tog tijela dostavljaju sve informacije i dokumentaciju o svim njihovim mjerama na temelju stavaka od 1. do 4. koje su potrebne za dokazivanje sukladnosti tog sustava sa zahtjevima utvrđenima u odjeljku 2.
6. Distributerji sodelujejo z ustreznimi pristojnimi organi pri vseh ukrepih, ki jih ti organi sprejmejo v zvezi z visokotveganim sistemom UI, katerega so distributerji dali na trg, zlasti za zmanjšanje ali omejitev tveganja, ki ga predstavlja visokotvegani sistem UI.
6. Distributeri surađuju s relevantnim nadležnim tijelima u svim mjerama koje ta tijela poduzimaju u vezi s visokorizičnim UI sustavom koji su distributeri stavili na raspolaganje na tržištu, posebno kako bi se smanjili ili ublažili rizici koje on predstavlja.
Člen 25
Članak 25.
Odgovornosti vzdolž verige vrednosti UI
Odgovornosti duž vrijednosnog lanca umjetne inteligencije
1. Vsak distributer, uvoznik, uvajalec ali druga tretja oseba za namene te uredbe šteje za ponudnika visokotveganega sistema UI in zanj veljajo obveznosti ponudnika iz člena 16 v kateri koli od naslednjih okoliščin:
1. Svi distributeri, uvoznici, subjekti koji uvode sustav ili ostale treće strane smatraju se dobavljačima visokorizičnog UI sustava za potrebe ove Uredbe i podliježu obvezama dobavljača iz članka 16. u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:
(a)
visokotvegani sistem UI, ki je že bil dan na trg ali v uporabo, označijo s svojim imenom ali znamko, brez poseganja v pogodbene dogovore, ki določajo, da so obveznosti drugače dodeljene;
(a)
ako stave svoje ime ili žig na visokorizični UI sustav koji je već stavljen na tržište ili u upotrebu, ne dovodeći u pitanje ugovorne aranžmane u kojima je utvrđena drukčija raspodjela obveza;
(b)
bistveno spremenijo visokotvegani sistem UI, ki je že bil dan na trg ali v uporabo, na način, da ostane visokotvegani sistem UI na podlagi člena 6;
(b)
ako znatno izmijene visokorizični UI sustav koji je već stavljen na tržište ili u upotrebu i to na takav način da i dalje ostane visokorizični UI sustav na temelju članka 6.;
(c)
spremenijo predvideni namen sistema UI, vključno s sistemom UI za splošne namene, ki ni bil razvrščen kot sistem visokega tveganja in je že bil dan na trg ali v uporabo na način, da postane visokotvegani sistem UI v skladu s členom 6.
(c)
ako izmijene namjenu UI sustava, uključujući UI sustav opće namjene, koji nije klasificiran kao visokorizičan i već je stavljen na tržište ili u upotrebu i to na takav način da dotični UI sustav postane visokorizični UI sustav u skladu s člankom 6.;
2. Kadar nastopijo okoliščine iz odstavka 1, ponudnik, ki je prvotno dal sistem UI na trg ali v uporabo, za namene te uredbe ne šteje več za ponudnika tega posameznega sistema UI. Ta prvotni ponudnik tesno sodeluje z novimi ponudniki in daje na voljo potrebne informacije ter zagotavlja razumno pričakovani tehnični dostop in drugo pomoč, ki je potrebna za izpolnjevanje obveznosti iz te uredbe, zlasti v zvezi z ugotavljanjem skladnosti visokotveganih sistemov UI. Ta odstavek se ne uporablja v primerih, ko je prvotni ponudnik jasno navedel, da se njegov sistem UI ne sme spremeniti v visokotvegani sistem UI, in zato zanj ne velja obveznost predaje dokumentacije.
2. Ako nastupe okolnosti iz stavka 1., dobavljač koji je prvobitno stavio UI sustav na tržište ili u upotrebu više se ne smatra dobavljačem tog konkretnog UI sustava za potrebe ove Uredbe. Taj početni dobavljač blisko surađuje s novim dobavljačima te stavlja na raspolaganje potrebne informacije i pruža razumno očekivani tehnički pristup i drugu pomoć koji su potrebni za ispunjavanje obveza utvrđenih u ovoj Uredbi, posebno u pogledu poštovanja ocjenjivanja sukladnosti visokorizičnih UI sustava. Ovaj se stavak ne primjenjuje u slučajevima u kojima je početni dobavljač jasno naveo da se njegov UI sustav ne smije promijeniti u visokorizični UI sustav i stoga nije obuhvaćen obvezom predaje dokumentacije.
3. Za visokotvegane sisteme UI, ki so varnostne komponente proizvodov, za katere se uporablja harmonizacijska zakonodaja Unije iz Priloge I, oddelek A, proizvajalec teh proizvodov šteje za ponudnika visokotveganega sistema UI in zanj veljajo obveznosti iz člena 16 na podlagi enega od naslednjih scenarijev:
3. Kad je riječ o visokorizičnim UI sustavima koji su sigurnosna komponenta proizvoda obuhvaćenih zakonodavstvom Unije o usklađivanju navedenim u odjeljku A Priloga I., proizvođač proizvoda smatra se dobavljačem visokorizičnog UI sustava i podliježe obvezama iz članka 16. u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:
(a)
visokotvegani sistem UI se da na trg skupaj s proizvodom pod imenom ali znamko proizvajalca proizvoda;
(a)
visokorizični UI sustav stavljen je na tržište zajedno s dotičnim proizvodom pod imenom ili žigom proizvođača proizvoda;
(b)
visokotvegani sistem UI se da v uporabo pod imenom ali znamko proizvajalca proizvoda, potem ko je bil ta dan na trg.
(b)
visokorizični UI sustav stavljen je u upotrebu pod imenom ili žigom proizvođača proizvoda nakon što je proizvod stavljen na tržište.
4. Ponudnik visokotveganega sistema UI in tretja oseba, ki dobavlja sistem UI, orodja, storitve, komponente ali procese, ki se uporabljajo ali integrirajo v visokotvegani sistem UI, s pisnim dogovorom določita potrebne informacije, zmogljivosti, tehnični dostop in drugo pomoč na podlagi splošno priznanih najsodobnejših tehnoloških dosežkov, da lahko ponudnik visokotveganega sistema UI v celoti izpolnjuje obveznosti iz te uredbe. Ta odstavek se ne uporablja za tretje osebe, ki javnosti omogočajo dostop do orodij, storitev, postopkov ali komponent, ki niso modeli UI za splošne namene, na podlagi proste in odprtokodne licence.
4. Dobavljač visokorizičnog UI sustava i treća strana koja isporučuje UI sustav, alate, usluge, komponente ili procese koji se upotrebljavaju u visokorizičnom UI sustavu ili su u njega integrirani, pisanim dogovorom utvrđuju informacije, mogućnosti, tehnički pristup i drugu pomoć na temelju općepriznatih najnovijih dostignuća koji su potrebni kako bi dobavljač visokorizičnog UI sustava mogao u potpunosti ispuniti obveze utvrđene u ovoj Uredbi. Ovaj se stavak ne primjenjuje na treće strane koje stavljaju na raspolaganje javnosti alate, usluge, procese ili komponente, osim UI modelâ opće namjene, na temelju besplatne licencije za softver otvorenog koda.
Urad za UI lahko pripravi in priporoči prostovoljne vzorčne pogoje za pogodbe med ponudniki visokotveganih sistemov UI in tretjimi osebami, ki zagotavljajo orodja, storitve, komponente ali postopke, ki se uporabljajo za visokotvegane sisteme UI ali so vanje vključeni. Urad za UI pri oblikovanju teh vzorčnih pogojev upošteva morebitne pogodbene zahteve, ki se uporabljajo v posameznih sektorjih ali poslovnih primerih. Prostovoljni vzorčni pogoji se objavijo in so brezplačno na voljo v lahko uporabni elektronski obliki.
Ured za umjetnu inteligenciju može razviti i preporučiti dobrovoljne modele uvjeta za ugovore između dobavljačâ visokorizičnih UI sustava i trećih strana koji isporučuju alate, usluge, komponente ili procese koji se upotrebljavaju u visokorizičnim UI sustavima ili su u njih integrirani. Pri izradi tih dobrovoljnih modela uvjeta Ured za umjetnu inteligenciju uzima u obzir moguće ugovorne zahtjeve primjenjive u određenim sektorima ili poslovnim slučajevima. Dobrovoljni modeli uvjeta objavljuju se i besplatno su dostupni u lako upotrebljivom elektroničkom obliku.
5. Odstavka 2 in 3 ne posegata v potrebo po spoštovanju in varstvu pravic intelektualne lastnine, zaupnih poslovnih informacij in poslovnih skrivnosti v skladu s pravom Unije in nacionalnim pravom.
5. Stavcima 2. i 3. ne dovodi se u pitanje potreba za poštovanjem i zaštitom prava intelektualnog vlasništva, povjerljivih poslovnih informacija i poslovnih tajni u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom.
Člen 26
Članak 26.
Obveznosti uvajalcev visokotveganih sistemov UI
Obveze subjekata koji uvode visokorizične UI sustave
1. Uvajalci visokotveganih sistemov UI sprejmejo ustrezne tehnične in organizacijske ukrepe, s katerimi zagotovijo, da uporabljajo take sisteme v skladu s priloženimi navodili za uporabo, na podlagi odstavkov 3 in 6.
1. Subjekti koji uvode visokorizične UI sustave poduzimaju odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi osigurali da upotrebljavaju takve sustave u skladu s uputama za korištenje priloženima sustavima na temelju stavaka 3. i 6.
2. Uvajalci dodelijo človeški nadzor fizičnim osebam, ki imajo potrebne kompetence, usposobljenost in pooblastila ter potrebno podporo.
2. Subjekti koji uvode sustav dodjeljuju zadaću ljudskog nadzora fizičkim osobama koje imaju potrebne kompetencije, osposobljenost i ovlasti, te im pružaju potrebnu potporu.
3. Obveznosti iz odstavkov 1 in 2 ne posegajo v druge obveznosti uvajalca v skladu s pravom Unije ali nacionalnim pravom ter v pravico uvajalca, da organizira lastna sredstva in dejavnosti za izvajanje ukrepov za človeški nadzor, ki jih navede ponudnik.
3. Obvezama utvrđenima u stavcima 1. i 2. ne dovode se u pitanje druge obveze subjekta koji uvodi sustav na temelju prava Unije ili nacionalnog prava ni sloboda subjekta koji uvodi sustav da organizira svoje resurse i aktivnosti u svrhu provedbe mjera ljudskog nadzora koje je naveo dobavljač.
4. Brez poseganja v odstavka 1 in 2, če uvajalec izvaja nadzor nad vhodnimi podatki, ta uvajalec zagotovi, da so vhodni podatki ustrezni in dovolj reprezentativni glede na predvideni namen visokotveganega sistema UI.
4. Ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 2., subjekt koji uvodi sustav osigurava, u mjeri u kojoj ima kontrolu nad ulaznim podacima, da su ulazni podaci relevantni i dovoljno reprezentativni s obzirom na namjenu visokorizičnog UI sustava.
5. Uvajalci spremljajo delovanje visoko tveganega sistem UI na podlagi navodil za uporabo in po potrebi obvestijo ponudnike v skladu s členom 72. Kadar imajo uvajalci razlog za domnevo, da bi uporaba visoko tveganega sistema UI v skladu z navodili lahko povzročila, da bi visokotvegani sistem UI predstavljal tveganje v smislu člena 79(1), o tem brez nepotrebnega odlašanja obvestijo ponudnika ali distributerja in ustrezni organ za nadzor trga ter začasno prekinejo uporabo tega sistema. Kadar uvajalci odkrijejo resen incident, o tem incidentu takoj obvestijo najprej ponudnika in nato uvoznika ali distributerja in ustrezne organe za nadzor trga. Če uvajalec ne more priti v stik s ponudnikom, se smiselno uporablja člen 73. Ta obveznost ne zajema občutljivih operativnih podatkov uvajalcev sistemov UI, ki so organi za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj.
5. Subjekti koji uvode sustav prate rad visokorizičnog UI sustava u skladu s uputama za korištenje i prema potrebi obavješćuju dobavljače u skladu s člankom 72. Ako subjekti koji uvode sustav imaju razloga smatrati da korištenje visokorizičnog UI sustava u skladu s uputama može dovesti do toga da UI sustav predstavlja rizik u smislu članka 79. stavka 1., o tome bez nepotrebne odgode obavješćuju dobavljača ili distributera i relevantno tijelo za nadzor tržišta te suspendiraju korištenje tog sustava. Ako subjekti koji uvode sustav utvrde ozbiljan incident, o tom incidentu odmah obavješćuju prvo dobavljača, a zatim uvoznika ili distributera i relevantna tijela za nadzor tržišta. Ako subjekt koji uvodi sustav ne može stupiti u kontakt s dobavljačem, članak 73. primjenjuje se mutatis mutandis. Ova obveza ne obuhvaća osjetljive operativne podatke subjekata koji uvode UI sustave koji su tijela kaznenog progona.
Za uvajalce, ki so finančne institucije in za katere veljajo zahteve v zvezi z njihovim notranjim upravljanjem, ureditvami ali postopki na podlagi prava Unije o finančnih storitvah, se šteje, da je obveznost spremljanja iz prvega pododstavka izpolnjena z upoštevanjem pravil o ureditvah, procesih in mehanizmih notranjega upravljanja na podlagi ustreznega prava o finančnih storitvah.
Kad je riječ o subjektima koji uvode sustav, a koji su financijske institucije na koje se primjenjuju zahtjevi u pogledu njihova unutarnjeg upravljanja, njihovih aranžmana ili njihovih postupaka na temelju prava Unije o financijskim uslugama, obveza praćenja utvrđena u prvom podstavku smatra se ispunjenom ako se poštuju pravila o aranžmanima, procesima i mehanizmima unutarnjeg upravljanja na temelju relevantnog prava o financijskim uslugama.
6. Uvajalci visokotveganih sistemov UI vodijo dnevnike, ki jih samodejno ustvari ta visokotvegani sistem UI, če so ti dnevniki pod njihovim nadzorom, v obdobju, ki ustreza predvidenemu namenu visokotveganega sistema UI, in sicer vsaj šest mesecev, razen če je v veljavnem pravu Unije ali nacionalnem pravu, zlasti v pravu Unije o varstvu osebnih podatkov, določeno drugače.
6. Subjekti koji uvode visokorizične UI sustave čuvaju evidenciju koju automatski generira taj visokorizični UI sustav u mjeri u kojoj je takva evidencija pod njihovom kontrolom, tijekom razdoblja koje je primjereno namjeni visokorizičnog UI sustava, a najmanje šest mjeseci, osim ako je drukčije predviđeno u primjenjivom pravu Unije ili nacionalnom pravu, a posebno u pravu Unije o zaštiti osobnih podataka.
Uvajalci, ki so finančne institucije in za katere veljajo zahteve v zvezi z njihovim notranjim upravljanjem, ureditvami ali postopki na podlagi prava Unije o finančnih storitvah, vodijo dnevnike kot del dokumentacije, ki se hrani na podlagi ustreznega prava Unije o finančnih storitvah.
Subjekti koji uvode sustav, a koji su financijske institucije na koje se primjenjuju zahtjevi u pogledu njihova unutarnjeg upravljanja, njihovih aranžmana ili njihovih procesa na temelju prava Unije o financijskim uslugama čuvaju evidenciju u sklopu dokumentacije koja se čuva na temelju relevantnog prava Unije o financijskim uslugama.
7. Uvajalci, ki so delodajalci, pred dajanjem v uporabo ali pred uporabo visokotveganega sistema UI na delovnem mestu obvestijo predstavnike delavcev in delavce, na katere se to nanaša, da se bo zanje uporabljal visokotvegani sistem UI. Te informacije se po potrebi zagotovijo v skladu s pravili in postopki, določenimi v pravu Unije in nacionalnem pravu ter praksi v zvezi z obveščanjem delavcev in njihovih predstavnikov.
7. Prije stavljanja u upotrebu ili korištenja visokorizičnog UI sustava na radnom mjestu subjekti koji uvode visokorizični UI sustav, a koji su poslodavci, obavješćuju predstavnike radnika i radnike na koje se to odnosi da će podlijegati upotrebi visokorizičnog UI sustava. Te se informacije pružaju, ako je primjenjivo, u skladu s pravilima i postupcima utvrđenima u pravu Unije i nacionalnom pravu te praksom o informiranju radnika i njihovih predstavnika.
8. Uvajalci visokotveganih sistemov UI, ki so javni organi ali institucije, organi, uradi in agencije Unije, izpolnjujejo obveznosti registracije iz člena 49. Če ti uvajalci ugotovijo, da visokotvegani sistem UI, ki ga nameravajo uporabljati, ni bil registriran v podatkovni zbirki EU iz člena 71, tega sistema ne uporabljajo in o tem obvestijo ponudnika ali distributerja.
8. Subjekti koji uvode visokorizične UI sustave koji su javna tijela ili institucije, tijela, uredi ili agencije Unije moraju ispunjavati obveze registracije iz članka 49. Ako takvi subjekti koji uvode sustav utvrde da visokorizični UI sustav koji namjeravaju upotrebljavati nije registriran u bazi podataka EU-a iz članka 71., taj sustav ne upotrebljavaju i o tome obavješćuju dobavljača ili distributera.
9. Uvajalci visokotveganih sistemov UI po potrebi uporabijo informacije iz člena 13 te uredbe, da izpolnijo svojo obveznost izvedbe ocene učinka v zvezi z varstvom podatkov na podlagi člena 35 Uredbe (EU) 2016/679 ali člena 27 Direktive (EU) 2016/680.
9. Ako je primjenjivo, subjekti koji uvode visokorizične UI sustave služe se informacijama iz članka 13. ove Uredbe da bi ispunili svoju obvezu provedbe procjene učinka na zaštitu podataka iz članka 35. Uredbe (EU) 2016/679 ili članka 27. Direktive (EU) 2016/680.
10. Brez poseganja v Direktivo (EU) 2016/680 v okviru preiskave za ciljno iskanje osebe, ki je osumljena ali obsojena storitve kaznivega dejanja, uvajalec visokotveganega sistema UI za naknadno biometrično identifikacijo na daljavo predhodno ali brez nepotrebnega odlašanja in najpozneje v 48 urah zaprosi sodni organ ali upravni organ, katerega odločitev je zavezujoča in je predmet sodnega nadzora, za uporabo tega sistema, razen če se ta uporablja za prvotno identifikacijo morebitnega osumljenca na podlagi objektivnih in preverljivih dejstev, neposredno povezanih s kaznivim dejanjem. Vsaka uporaba mora biti omejena na tisto, kar je nujno potrebno za preiskavo določenega kaznivega dejanja.
10. Ne dovodeći u pitanje Direktivu (EU) 2016/680, u okviru istrage radi ciljane potrage za osobom osumnjičenom ili osuđenom za počinjenje kaznenog djela, subjekt koji uvodi visokorizični UI sustav za naknadnu daljinsku biometrijsku identifikaciju od pravosudnog ili upravnog tijela čija je odluka obvezujuća i podliježe sudskom preispitivanju traži, ex ante ili bez nepotrebne odgode, a najkasnije u roku od 48 sati odobrenje za upotrebu tog sustava osim ako se on upotrebljava za početnu identifikaciju potencijalnog osumnjičenika na temelju objektivnih i provjerljivih činjenica izravno povezanih s kaznenim djelom. Svaka upotreba mora biti ograničena na ono što je nužno za istragu određenog kaznenog djela.
Če se dovoljenje, zahtevano na podlagi prvega pododstavka, zavrne, je treba takoj prenehati uporabljati sistem za naknadno biometrično identifikacijo na daljavo, povezan z zahtevanim dovoljenjem, osebni podatki, povezani z uporabo visokotveganega sistema UI, za katerega je bilo zaprošeno dovoljenje, pa se izbrišejo.
Ako je odobrenje zatraženo na temelju prvog podstavka odbijeno, upotreba sustava za naknadnu daljinsku biometrijsku identifikaciju povezanog s tim zatraženim odobrenjem smjesta se zaustavlja te se brišu osobni podaci povezani s upotrebom visokorizičnog UI sustava za koji je zatraženo odobrenje.
V nobenem primeru se tak visokotvegani sistem UI za naknadno biometrično identifikacijo na daljavo ne sme uporabljati za namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj na neciljen način, brez kakršne koli povezave s kaznivim dejanjem, kazenskim postopkom, resnično in sedanjo ali resnično in predvidljivo grožnjo kaznivega dejanja ali iskanjem določene pogrešane osebe. Zagotovi se, da organi za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj izključno na podlagi izhodnih podatkov sistema za naknadno biometrično identifikacijo na daljavo ne smejo sprejeti nobene odločitve, ki bi imela negativen pravni učinek na osebo.
Takav visokorizični UI sustav za naknadnu daljinsku biometrijsku identifikaciju ni u kojem se slučaju ne smije upotrebljavati u svrhu kaznenog progona na neciljani način, bez ikakve poveznice s kaznenim djelom, kaznenim postupkom, stvarnom i prisutnom ili stvarnom i predvidljivom prijetnjom kaznenog djela ili potragom za određenom nestalom osobom. Mora se osigurati da tijela kaznenog progona ne mogu donositi odluke koje proizvode negativan pravni učinak na osobu isključivo na temelju izlaznih podataka takvih sustava za naknadnu daljinsku biometrijsku identifikaciju.
Ta odstavek ne posega v člen 9 Uredbe (EU) 2016/679 in člen 10 Direktive (EU) 2016/680 za obdelavo biometričnih podatkov.
Ovim se stavkom ne dovode u pitanje članak 9. Uredbe (EU) 2016/679 i članak 10. Direktive (EU) 2016/680 kad je riječ o obradi biometrijskih podataka.
Ne glede na namen ali uvajalca se vsaka uporaba takih visokotveganih sistemov UI dokumentira v ustrezni policijski datoteki ter se na zahtevo da na voljo ustreznemu organu za nadzor trga in nacionalnemu organu za varstvo podatkov, razen razkritja občutljivih operativnih podatkov, povezanih s preprečevanjem, odkrivanjem in preiskovanjem kaznivih dejanj. Ta pododstavek ne posega v pooblastila, ki so z Direktivo (EU) 2016/680 dodeljena nadzornim organom.
Neovisno o namjeni ili subjektu koji uvodi sustav, svaka upotreba takvih visokorizičnih UI sustava dokumentira se u relevantnom policijskom spisu i na zahtjev se stavlja na raspolaganje relevantnom tijelu za nadzor tržišta i nacionalnom tijelu za zaštitu podataka, isključujući otkrivanje osjetljivih operativnih podataka povezanih s kaznenim progonom. Ovim se podstavkom ne dovode u pitanje ovlasti dodijeljene nadzornim tijelima Direktivom (EU) 2016/680.
Uvajalci ustreznim organom za nadzor trga in nacionalnim organom za varstvo podatkov predložijo letna poročila o uporabi sistemov za naknadno biometrično identifikacijo na daljavo, razen razkritja občutljivih operativnih podatkov v zvezi z organi za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj. Poročila se lahko združijo tako, da zajemajo več kot eno uvedbo.
Subjekti koji uvode sustav podnose godišnja izvješća relevantnim tijelima za nadzor tržišta i nacionalnim tijelima za zaštitu podataka o svojoj upotrebi sustavâ za naknadnu daljinsku biometrijsku identifikaciju, isključujući otkrivanje osjetljivih operativnih podataka povezanih s kaznenim progonom. Izvješća mogu biti skupna kako bi obuhvatila više od jednog uvođenja.
Države članice lahko v skladu s pravom Unije uvedejo strožje zakone o uporabi sistemov za naknadno biometrično identifikacijo na daljavo.
Države članice mogu, u skladu s pravom Unije, uvesti restriktivnije propise o upotrebi sustavâ za naknadnu daljinsku biometrijsku identifikaciju.
11. Brez poseganja v člen 50 te uredbe uvajalci visokotveganih sistemov UI iz Priloge III, ki sprejemajo odločitve ali pomagajo pri njihovem odločanju v zvezi s fizičnimi osebami, slednje obvestijo, da se zanje uporablja visokotvegani sistem UI. Za visokotvegane sisteme UI, ki se uporabljajo za namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj, se uporablja člen 13 Direktive (EU) 2016/680.
11. Ne dovodeći u pitanje članak 50. ove Uredbe, subjekti koji uvode visokorizične UI sustave iz Priloga III. koji donose odluke ili pomažu u donošenju odluka povezanih s fizičkim osobama obavješćuju fizičke osobe o tome da podliježu upotrebi visokorizičnog UI sustava. Na visokorizične UI sustave koji se upotrebljavaju u svrhu kaznenog progona primjenjuje se članak 13. Direktive (EU) 2016/680.
12. Uvajalci sodelujejo z ustreznimi pristojnimi organi pri vseh ukrepih, ki jih ti organi sprejmejo v zvezi z visokotveganim sistemom UI, da bi uresničili to uredbo.
12. Subjekti koji uvode sustav surađuju s relevantnim nadležnim tijelima u svim mjerama koje ta tijela poduzimaju u vezi s visokorizičnim UI sustavom radi provedbe ove Uredbe.
Člen 27
Članak 27.
Ocena učinka na temeljne pravice za visokotvegane sisteme UI
Procjena učinka visokorizičnih UI sustava na temeljna prava
1. Pred uvedbo visoko tveganega sistema UI iz člena 6(2), razen visokotveganih sistemov UI, namenjenih uporabi na področju iz Priloge III, točka 2, uvajalci, ki so osebe javnega prava ali zasebni subjekti in zagotavljajo javne storitve, ter uvajalci visokotveganih sistemov UI iz Priloge III, točki 5(b) in (c), izvedejo oceno učinka, ki ga lahko povzroči uporaba takega sistema na temeljne pravice. V ta namen uvajalci izvedejo oceno, ki jo sestavljajo:
1. Prije uvođenja visokorizičnog UI sustava iz članka 6. stavka 2., uz iznimku visokorizičnih UI sustava namijenjenih za upotrebu u području navedenom u točki 2. Priloga III., subjekti koji uvode sustav koji su javnopravna tijela ili su privatni subjekti koji pružaju javne usluge i subjekti koji uvode visokorizične UI sustave iz točke 5. podtočaka (b) i (c) Priloga III. provode procjenu učinka koji upotreba takvog sustava može imati na temeljna prava. U tu svrhu subjekti koji uvode sustav provode procjenu koja sadržava:
(a)
opis postopkov uvajalca, v katerih se bo visokotvegani sistem UI uporabljal v skladu s predvidenim namenom;
(a)
opis procesa subjekta koji uvodi sustav u kojima će se visokorizični UI sustav upotrebljavati u skladu sa svojom namjenom;
(b)
opis obdobja in pogostosti uporabe vsakega visokotveganega sistema UI;
(b)
opis razdoblja i učestalosti namjeravane upotrebe svakog visokorizičnog UI sustava;
(c)
kategorije fizičnih oseb in skupin, na katere bo verjetno vplivala njegova uporaba v specifičnem kontekstu;
(c)
kategorije fizičkih osoba i skupina na koje će vjerojatno utjecati upotreba sustava u konkretnom kontekstu;
(d)
posebna tveganja škode, ki bi lahko vplivala na kategorije fizičnih oseb ali skupine oseb, opredeljene na podlagi tega odstavka, točka (c), ob upoštevanju informacij, ki jih je ponudnik predložil na podlagi člena 13;
(d)
specifične rizike od štete koji će vjerojatno utjecati na kategorije fizičkih osoba ili skupine osoba identificirane u skladu s točkom (c) ovog stavka, uzimajući u obzir informacije koje je dostavio dobavljač u skladu s člankom 13.;
(e)
opis izvajanja ukrepov za človeški nadzor v skladu z navodili za uporabo;
(e)
opis provedbe mjera ljudskog nadzora u skladu s uputama za korištenje;
(f)
ukrepi, ki jih je treba sprejeti, v primeru uresničitve teh tveganj, vključno z ureditvami za notranje upravljanje in pritožbene mehanizme.
(f)
mjere koje se moraju poduzeti u slučaju materijalizacije tih rizika, uključujući aranžmane za unutarnje upravljanje i mehanizme za podnošenje pritužbi.
2. Obveznost iz odstavka 1 se uporablja za prvo uporabo visokotveganega sistema UI. Uvajalec lahko v podobnih primerih uporabi predhodno izvedeno oceno učinka na temeljne pravice ali obstoječo oceno, ki jo je izvedel ponudnik. Če uvajalec med uporabo visokotveganega sistema UI meni, da se je kateri koli element iz odstavka 1 spremenil ali ni več posodobljen, sprejme potrebne ukrepe za posodobitev informacij.
2. Obveza utvrđene u stavku 1. primjenjuje se na prvu upotrebu visokorizičnog UI sustava. Subjekt koji uvodi sustav može se u sličnim slučajevima osloniti na prethodno provedene procjene učinka na temeljna prava ili postojeću procjenu učinka koju je proveo dobavljač. Ako tijekom upotrebe visokorizičnog UI sustava subjekt koji uvodi sustav smatra da se neki od elemenata iz stavka 1. promijenio ili da nije ažuriran, subjekt koji uvodi sustav poduzima potrebne korake za ažuriranje informacija.
3. Po izvedbi ocene iz odstavka 1 tega člena uvajalec obvesti organ za nadzor trga o svojih rezultatih, s predložitvijo izpolnjene predloge iz odstavka 5 tega člena. V primeru iz člena 46(1) so lahko uvajalci izvzeti iz obveznosti obveščanja.
3. Nakon provedbe procjene iz stavka 1. ovog članka subjekt koji uvodi sustav obavješćuje tijelo za nadzor tržišta o njezinim rezultatima, podnošenjem ispunjenog predloška iz stavka 5. ovog članka u okviru obavijesti. U slučaju iz članka 46. stavka 1. subjekti koji uvode sustav mogu biti izuzeti od te obveze obavješćivanja.
4. Če je katera od obveznosti iz tega člena že izpolnjena na podlagi ocene učinka v zvezi z varstvom podatkov, izvedene na podlagi člena 35 Uredbe (EU) 2016/679 ali člena 27 Direktive (EU) 2016/680, ocena učinka na temeljne pravice iz odstavka 1 tega člena dopolnjuje to oceno učinka v zvezi z varstvom podatkov.
4. Ako je bilo koja od obveza utvrđenih u ovom članku već ispunjena procjenom učinka na zaštitu podataka provedenom na temelju članka 35. Uredbe (EU) 2016/679 ili članka 27. Direktive (EU) 2016/680, procjena učinka na temeljna prava iz stavka 1. ovog članka dopunjuje tu procjenu učinka na zaštitu podataka.
5. Urad za UI pripravi predlogo vprašalnika, tudi z avtomatiziranim orodjem, da bi se uvajalcem omogočilo, da na poenostavljen način izpolnijo svoje obveznosti iz tega člena.
5. Ured za umjetnu inteligenciju izrađuje predložak upitnika, među ostalim s pomoću automatiziranog alata, kako bi se subjektima koji uvode sustav olakšalo da na pojednostavnjen način ispune svoje obveze iz ovog članka.
ODDELEK 4
ODJELJAK 4.
Priglasitveni organi in priglašeni organi
Tijela koja provode prijavljivanje i prijavljena tijela
Člen 28
Članak 28.
Priglasitveni organi
Tijela koja provode prijavljivanje
1. Vsaka država članica imenuje ali vzpostavi vsaj en priglasitveni organ, odgovoren za vzpostavitev in izvajanje potrebnih postopkov za ocenjevanje, imenovanje in priglasitev organov za ugotavljanje skladnosti ter za njihovo spremljanje. Takšni postopki se oblikujejo v sodelovanju med priglasitvenimi organi vseh držav članic.
1. Svaka država članica imenuje ili osniva barem jedno tijelo koje provodi prijavljivanje, koje je odgovorno za utvrđivanje i provedbu postupaka potrebnih za ocjenjivanje, imenovanje, prijavljivanje i praćenje tijelâ za ocjenjivanje sukladnosti. Te postupke u suradnji razvijaju tijela koja provode prijavljivanje iz svih država članica.
2. Države članice lahko odločijo, da mora ocenjevanje in spremljanje iz odstavka 1 izvajati nacionalni akreditacijski organ v smislu Uredbe (ES) št. 765/2008 in v skladu z njo.
2. Države članice mogu odlučiti da ocjenjivanje i praćenje iz stavka 1. provodi nacionalno akreditacijsko tijelo u smislu Uredbe (EZ) br. 765/2008 i u skladu s tom uredbom.
3. Priglasitveni organi se ustanovijo, organizirajo in delujejo tako, da ne pride do navzkrižja interesov z organi za ugotavljanje skladnosti ter da se zaščitita objektivnost in nepristranskost njihovih dejavnosti.
3. Tijela koja provode prijavljivanje osnivaju se, organiziraju i rade na takav način da ne dolazi do sukoba interesa s tijelima za ocjenjivanje sukladnosti te da su zajamčene objektivnost i nepristranost njihovih aktivnosti.
4. Priglasitveni organi so organizirani tako, da odločitve v zvezi s priglasitvijo organov za ugotavljanje skladnosti sprejemajo pristojne osebe, ki niso tiste, ki so izvedle ocenjevanje teh organov.
4. Tijela koja provode prijavljivanje organizirana su na takav način da odluke povezane s prijavljivanjem tijela za ocjenjivanje sukladnosti donose nadležne osobe različite od osoba koje su provele ocjenjivanje tih tijela.
5. Priglasitveni organi ne ponujajo ali izvajajo nobenih dejavnosti, ki jih izvajajo organi za ugotavljanje skladnosti, in tudi nobenih storitev svetovanja na komercialni ali konkurenčni podlagi.
5. Tijela koja provode prijavljivanje ne smiju nuditi obavljanje aktivnosti niti smiju obavljati aktivnosti koje obavljaju tijela za ocjenjivanje sukladnosti, kao ni usluge savjetovanja na tržišnoj ili konkurentskoj osnovi.
6. Priglasitveni organi zagotavljajo zaupnost pridobljenih informacij v skladu s členom 78.
6. Tijela koja provode prijavljivanje u skladu s člankom 78. štite povjerljivost informacija koje su pribavila.
7. Priglasitveni organi morajo imeti na voljo zadostno število strokovnega osebja za pravilno izvajanje svojih nalog. Pristojno osebje mora imeti potrebno strokovno znanje, kadar je ustrezno, za svojo funkcijo na področjih, kot so informacijske tehnologije, UI in pravo, vključno z nadzorom temeljnih pravic.
7. Tijela koja provode prijavljivanje moraju imati adekvatan broj članova stručnog osoblja za propisno obavljanje svojih zadaća. Stručno osoblje mora imati, ako je primjenjivo, potrebno stručno znanje za svoju funkciju u područjima kao što su informacijske tehnologije, umjetna inteligencija i pravo, uključujući nadzor temeljnih prava.
Člen 29
Članak 29.
Vloga organa za ugotavljanje skladnosti za priglasitev
Zahtjev tijela za ocjenjivanje sukladnosti za prijavljivanje
1. Organi za ugotavljanje skladnosti predložijo vlogo za priglasitev priglasitvenemu organu države članice, v kateri imajo sedež.
1. Tijela za ocjenjivanje sukladnosti podnose zahtjev za prijavljivanje tijelu koje provodi prijavljivanje u državi članici u kojoj imaju poslovni nastan.
2. Vlogi za priglasitev se priložijo opis dejavnosti ugotavljanja skladnosti, opis modula ali modulov za ugotavljanje skladnosti in opis vrst sistemov UI, za katere organ za ugotavljanje skladnosti trdi, da je zanje pristojen, ter morebitni certifikat o akreditaciji, ki ga izda nacionalni akreditacijski organ, ki potrjuje, da organ za ugotavljanje skladnosti izpolnjuje zahteve iz člena 31.
2. Zahtjevu za prijavljivanje prilaže se opis aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti, jednog ili više modula za ocjenjivanje sukladnosti i vrsta UI sustava za koje tijelo za ocjenjivanje sukladnosti tvrdi da je nadležno te potvrda o akreditaciji, ako postoji, koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo i kojom se potvrđuje da tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 31.
Dodajo se vsi veljavni dokumenti v zvezi z obstoječimi imenovanji priglašenega organa vlagatelja na podlagi katere koli druge harmonizacijske zakonodaje Unije.
Dodaju se svi valjani dokumenti koji se odnose na postojeća imenovanja, na temelju drugog zakonodavstva Unije o usklađivanju, prijavljenog tijela koje podnosi zahtjev.
3. Kadar zadevni organ za ugotavljanje skladnosti ne more zagotoviti certifikata o akreditaciji, priglasitvenemu organu predloži vsa dokumentarna dokazila, potrebna za preverjanje, priznavanje in redno spremljanje njegove skladnosti z zahtevami iz člena 31.
3. Ako dotično tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ne može predočiti potvrdu o akreditaciji, tijelu koje provodi prijavljivanje dostavlja sve dokumente potrebne za provjeru, priznavanje i redovito praćenje njegova ispunjavanja zahtjeva utvrđenih u članku 31.
4. Za priglašene organe, imenovane na podlagi katere koli druge harmonizacijske zakonodaje Unije, se lahko vsi dokumenti in certifikati v zvezi s temi imenovanji uporabijo za podporo njihovemu postopku imenovanja na podlagi te uredbe, če je to primerno. Priglašeni organ posodobi dokumentacijo iz odstavkov 2 in 3 tega člena, kadar pride do pomembnih sprememb, da bi organu, pristojnemu za priglašene organe, omogočil spremljanje in preverjanje stalne skladnosti z vsemi zahtevami, določenimi v členu 31.
4. Kad je riječ o prijavljenim tijelima koja su imenovana na temelju drugog zakonodavstva Unije o usklađivanju, svi dokumenti i potvrde povezani s tim imenovanjima mogu se, prema potrebi, upotrijebiti u postupku njihova imenovanja na temelju ove Uredbe. Prijavljeno tijelo ažurira dokumentaciju iz stavaka 2. i 3. ovog članka u slučaju bilo kakvih relevantnih promjena kako bi tijelu odgovornom za prijavljena tijela omogućilo da prati i provjerava kontinuirano ispunjavanje svih zahtjeva utvrđenih u članku 31.
Člen 30
Članak 30.
Postopek priglasitve
Postupak prijavljivanja
1. Priglasitveni organi lahko priglasijo samo tiste organe za ugotavljanje skladnosti, ki izpolnjujejo zahteve iz člena 31.
1. Tijela koja provode prijavljivanje mogu prijaviti samo tijela za ocjenjivanje sukladnosti koja ispunjavaju zahtjeve utvrđene u članku 31.
2. Priglasitveni organi Komisiji in ostalim državam članicam priglasijo vsak organ za ugotavljanje skladnosti iz odstavka 1 z uporabo elektronskega orodja za priglasitev, ki ga je razvila in ga upravlja Komisija.
2. Tijela koja provode prijavljivanje pomoću alata za elektroničko prijavljivanje koji je razvila i kojim upravlja Komisija dostavljaju prijavu Komisiji i drugim državama članicama o svakom tijelu za ocjenjivanje sukladnosti iz stavka 1.
3. Priglasitev iz odstavka 2 tega člena vključuje vse podrobnosti o dejavnostih ugotavljanja skladnosti, modulu ali modulih za ugotavljanje skladnosti in zadevnih vrstah sistemov UI ter ustrezno potrdilo o usposobljenosti. Kadar priglasitev ne temelji na potrdilu o akreditaciji iz člena 29(2), priglasitveni organ Komisiji in drugim državam članicam predloži dokumentarna dokazila, ki potrjujejo usposobljenost organa za ugotavljanje skladnosti in vzpostavljene ureditve, s čimer se zagotovi, da bo organ redno spremljan in bo še naprej izpolnjeval zahteve iz člena 31.
3. Prijavljivanje iz stavka 2. ovog članka obuhvaća sve pojedinosti o aktivnostima ocjenjivanja sukladnosti, jednom ili više modula za ocjenjivanje sukladnosti, vrstama dotičnih UI sustava te relevantnu potvrdu o stručnosti. Ako se prijavljivanje ne temelji na potvrdi o akreditaciji iz članka 29. stavka 2., tijelo koje provodi prijavljivanje dostavlja Komisiji i drugim državama članicama pisane dokaze kojima se potvrđuju stručnost tijela za ocjenjivanje sukladnosti i aranžmani koji su uspostavljeni kako bi se osiguralo da će se to tijelo redovito pratiti i da će nastaviti ispunjavati zahtjeve utvrđene u članku 31.
4. Zadevni organ za ugotavljanje skladnosti lahko izvaja dejavnosti priglašenega organa le, kadar Komisija ali druge države članice ne vložijo ugovora bodisi v dveh tednih od priglasitve s strani priglasitvenega organa, kadar ta vključuje potrdilo o akreditaciji iz člena 29(2), ali v dveh mesecih od priglasitve s strani priglasitvenega organa, kadar ta vključuje dokumentarna dokazila iz člena 29(3).
4. Dotično tijelo za ocjenjivanje sukladnosti može obavljati aktivnosti prijavljenog tijela samo ako Komisija ili druge države članice ne podnesu prigovor u roku od dva tjedna od prijavljivanja koje je izvršilo tijelo koje provodi prijavljivanje ako prijava uključuje potvrdu o akreditaciji iz članka 29. stavka 2. odnosno u roku od dva mjeseca od prijavljivanja koje je izvršilo tijelo koje provodi prijavljivanje ako prijava uključuje pisane dokaze iz članka 29. stavka 3.
5. Kadar so vloženi ugovori, se Komisija nemudoma posvetuje z zadevnimi državami članicami in organom za ugotavljanje skladnosti. Glede na to, Komisija odloči, ali je dovoljenje upravičeno ali ne. Svojo odločitev naslovi na zadevno državo članico in ustrezni organ za ugotavljanje skladnosti.
5. Ako se podnesu prigovori, Komisija bez odgode započinje savjetovanja s relevantnim državama članicama i tijelom za ocjenjivanje sukladnosti. S obzirom na savjetovanja Komisija odlučuje je li odobrenje opravdano. Komisija svoju odluku upućuje dotičnoj državi članici i relevantnom tijelu za ocjenjivanje sukladnosti.
Člen 31
Članak 31.
Zahteve v zvezi s priglašenimi organi
Zahtjevi koji se odnose na prijavljena tijela
1. Priglašeni organ mora biti ustanovljen na podlagi nacionalnega prava države članice in imeti pravno osebnost.
1. Prijavljeno tijelo osniva se na temelju nacionalnog prava države članice i ima pravnu osobnost.
2. Priglašeni organi morajo izpolnjevati organizacijske zahteve, zahteve glede upravljanja kakovosti, virov in procesov, potrebnih za izpolnjevanje njihovih nalog, ter ustrezne zahteve glede kibernetske varnosti.
2. Prijavljena tijela moraju ispunjavati organizacijske zahtjeve i zahtjeve koji se odnose na upravljanje kvalitetom, resurse i procese koji su potrebni za obavljanje njihovih zadaća, kao i odgovarajuće zahtjeve u pogledu kibernetičke sigurnosti.
3. Organizacijska struktura, dodelitev pristojnosti, poročanje in delovanje priglašenih organov morajo zagotavljati zaupanje v učinkovitost priglašenih organov in v rezultate dejavnosti ugotavljanja skladnosti, ki jih izvajajo.
3. Organizacijskom strukturom, podjelom odgovornosti, linijama izvješćivanja i radom prijavljenih tijela osigurava se povjerenje u njihovu učinkovitost i u rezultate aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti koje ona provode.
4. Priglašeni organi morajo biti neodvisni od ponudnika visokotveganega sistema UI, v zvezi s katerim izvajajo dejavnosti ugotavljanja skladnosti. Neodvisni morajo biti tudi od vseh drugih operaterjev, ki imajo gospodarski interes pri ocenjevanem visoko tveganem sistemu UI, in od vseh konkurentov ponudnika. To ne izključuje uporabe ocenjenih visokotveganih sistemov UI, nujnih za delovanje organa za ugotavljanje skladnosti, ali uporabe teh sistemov v zasebne namene.
4. Prijavljena tijela moraju biti neovisna o dobavljaču visokorizičnog UI sustava u vezi s kojim provode aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti. Prijavljena tijela ujedno moraju biti neovisna o svim ostalim operaterima koji imaju gospodarski interes u visokorizičnim UI sustavima koji se ocjenjuju, kao i o svim konkurentima dobavljača. Time se ne sprečava upotreba ocijenjenih visokorizičnih UI sustava koji su potrebni za rad tijela za ocjenjivanje sukladnosti ni upotreba takvih visokorizičnih UI sustava za osobne potrebe.
5. Niti organ za ugotavljanje skladnosti in njegovo najvišje vodstvo niti osebje, pristojno za opravljanje nalog ugotavljanja skladnosti, ne smejo neposredno sodelovati pri zasnovi, razvoju, trženju ali uporabi visokotveganih sistemov UI in tudi ne zastopati strani, ki sodelujejo pri teh dejavnostih. Ne smejo sodelovati pri nobeni dejavnosti, ki bi lahko vplivala na njihovo neodvisno presojo ali integriteto v zvezi z dejavnostmi ugotavljanja skladnosti, za katere so priglašeni. To zlasti velja za svetovalne storitve.
5. Tijelo koje ocjenjuje sukladnost, njegovo najviše rukovodstvo i osoblje odgovorno za provedbu zadaća ocjenjivanja sukladnosti ne smiju biti izravno uključeni u dizajn, razvoj, stavljanje na tržište ili upotrebu visokorizičnih UI sustava niti smiju zastupati strane uključene u te aktivnosti. Oni ne smiju sudjelovati u aktivnostima koje bi mogle dovesti u pitanje njihovu neovisnost prosudbe ili njihov integritet u vezi s aktivnostima ocjenjivanja sukladnosti za koje su prijavljeni. To se osobito odnosi na usluge savjetovanja.
6. Priglašeni organi s svojo organizacijo in delovanjem zagotavljajo neodvisnost, objektivnost in nepristranskost pri izvajanju svojih dejavnosti. Dokumentirajo in izvajajo strukturo in postopke za zagotovitev nepristranskosti ter za spodbujanje in uporabo načel nepristranskosti v svoji organizaciji, med osebjem in v dejavnostih ocenjevanja.
6. Prijavljena tijela organizirana su i rade na način kojim se jamče neovisnost, objektivnost i nepristranost njihovih aktivnosti. Prijavljena tijela dokumentiraju i primjenjuju strukturu i postupke za očuvanje nepristranosti te za promicanje i primjenu načelâ nepristranosti u cijeloj svojoj organizaciji, među svojim osobljem i u svojim aktivnostima ocjenjivanja.
7. Priglašeni organi morajo imeti vzpostavljene dokumentirane postopke za zagotovitev, da njihovo osebje, odbori, odvisne družbe, podizvajalci, kateri koli povezan organ ali osebje zunanjih organov v skladu s členom 78 ohranjajo zaupnost informacij, pridobljenih med opravljanjem dejavnosti ugotavljanja skladnosti, razen kadar njihovo razkritje zahteva zakon. Njihovo osebje je zavezano varovanju poklicnih skrivnosti v zvezi z vsemi informacijami, pridobljenimi med izvajanjem nalog na podlagi te uredbe, razen v zvezi s priglasitvenimi organi države članice, v kateri izvajajo svoje dejavnosti.
7. Prijavljena tijela moraju imati uspostavljene dokumentirane postupke kojima se osigurava da njihovo osoblje, odbori, podružnice, podugovaratelji i sva povezana tijela ili osoblje vanjskih tijela u skladu s člankom 78. poštuju povjerljivost informacija koje prime tijekom obavljanja aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti, osim ako se otkrivanje tih informacija zahtijeva zakonom. Osoblje prijavljenih tijela obvezno je čuvati profesionalnu tajnu u pogledu svih informacija koje pribavi tijekom obavljanja svojih zadaća na temelju ove Uredbe, osim u odnosu na tijela koja provode prijavljivanje u državi članici u kojoj prijavljena tijela obavljaju svoje aktivnosti.
8. Priglašeni organi morajo imeti vzpostavljene postopke za izvajanje dejavnosti, pri katerih se ustrezno upoštevajo velikost ponudnika, sektor, v katerem deluje, njegova struktura in stopnja zahtevnosti zadevnega sistema UI.
8. Prijavljena tijela moraju imati uspostavljene postupke za obavljanje aktivnosti kojima se propisno uzimaju u obzir veličina dobavljača, sektor u kojem on posluje, njegova struktura i stupanj složenosti dotičnog UI sustava.
9. Priglašeni organi sklenejo ustrezno zavarovanje odgovornosti za svoje dejavnosti ugotavljanja skladnosti, razen če odgovornost prevzame država članica, v kateri imajo sedež, v skladu z nacionalnim pravom ali če je ta država članica sama neposredno pristojna za ugotavljanje skladnosti.
9. Prijavljena tijela sklapaju odgovarajuće osiguranje od odgovornosti za svoje aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti, osim ako u skladu s nacionalnim pravom odgovornost preuzima država članica u kojoj imaju poslovni nastan ili je ta država članica sama izravno odgovorna za ocjenjivanje sukladnosti.
10. Priglašeni organi morajo biti sposobni izvajati vse naloge na podlagi te uredbe z najvišjo stopnjo profesionalne integritete in potrebno usposobljenostjo na določenem področju, ne glede na to, ali navedene naloge izvajajo priglašeni organi sami ali se izvajajo v njihovem imenu in pod njihovo odgovornostjo.
10. Prijavljena tijela moraju biti sposobna provoditi sve svoje zadaće na temelju ove Uredbe s najvećom razinom profesionalnog integriteta i potrebnim kompetencijama u određenom području, bez obzira na to provode li te zadaće sama prijavljena tijela ili se one provode u njihovo ime i pod njihovom odgovornošću.
11. Priglašeni organi morajo imeti zadostne notranje kompetence, da lahko učinkovito ocenijo naloge, ki jih opravljajo zunanje stranke v njihovem imenu. Stalno morajo imeti na voljo dovolj upravnega, tehničnega, pravnega in znanstvenega osebja, ki ima izkušnje in znanje v zvezi z ustreznimi vrstami sistemov UI, podatki in računalniško obdelavo podatkov ter v zvezi z zahtevami iz oddelka 2.
11. Prijavljena tijela moraju imati dostatne unutarnje kompetencije da bi mogla djelotvorno evaluirati zadaće koje u njihovo ime obavljaju vanjske strane. Prijavljeno tijelo mora kontinuirano imati dovoljan broj članova administrativnog, tehničkog, pravnog i znanstvenog osoblja koji posjeduju iskustvo i znanje u vezi s relevantnim vrstama UI sustava, podacima i obradom podataka te u vezi sa zahtjevima utvrđenima u odjeljku 2.
12. Priglašeni organi sodelujejo v usklajevalnih dejavnostih iz člena 38. Sodelujejo tudi neposredno v evropskih organizacijah za standardizacijo ali so v njih zastopani oziroma zagotavljajo, da so seznanjeni z ustreznimi standardi in na tekočem z njimi.
12. Prijavljena tijela sudjeluju u koordinacijskim aktivnostima iz članka 38. Osim toga, izravno sudjeluju ili imaju predstavnika u europskim organizacijama za normizaciju, ili osiguravaju da su upoznata s relevantnim normama i prate razvoj zbivanja.
Člen 32
Članak 32.
Domneva o skladnosti z zahtevami v zvezi s priglašenimi organi
Pretpostavka sukladnosti sa zahtjevima koji se odnose na prijavljena tijela
Kadar organ za ugotavljanje skladnosti dokaže svojo skladnost z merili, določenimi v ustreznih harmoniziranih standardih ali njihovih delih, katerih sklici so bili objavljeni v Uradnem listu Evropske unije, se domneva, da izpolnjuje zahteve iz člena 31, kolikor so te zajete v veljavnih harmoniziranih standardih.
Ako tijelo za ocjenjivanje sukladnosti dokaže svoju sukladnost s kriterijima utvrđenima u relevantnim usklađenim normama ili njihovim dijelovima, na koje su upućivanja objavljena u Službenom listu Europske unije, pretpostavlja se da ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 31. u mjeri u kojoj primjenjive usklađene norme obuhvaćaju te zahtjeve.
Člen 33
Članak 33.
Odvisne družbe priglašenih organov in podizvajanje
Podružnice prijavljenih tijela i podugovaranje
1. Kadar priglašeni organ določene naloge, povezane z ugotavljanjem skladnosti, odda v izvajanje podizvajalcu ali jih prenese na odvisno družbo, zagotovi, da podizvajalec oziroma odvisna družba izpolnjuje zahteve iz člena 31, ter o tem obvesti priglasitveni organ.
1. Ako prijavljeno tijelo određene zadaće povezane s ocjenjivanjem sukladnosti povjeri podugovarateljima ili ih prenese podružnici, ono osigurava da podugovaratelj ili podružnica ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 31. te o tome obavješćuje tijelo koje provodi prijavljivanje.
2. Priglašeni organi so v celoti odgovorni za naloge, ki jih izvajajo kateri koli podizvajalci ali odvisne družbe.
2. Prijavljena tijela preuzimaju punu odgovornost za svoje zadaće koje obavljaju podugovaratelji ili podružnice.
3. Dejavnosti se lahko prenesejo na podizvajalca ali odvisno družbo samo, če ponudnik s tem soglaša. Priglašeni organi objavijo seznam svojih podizvajalcev.
3. Aktivnosti se samo uz suglasnost dobavljača smiju povjeriti podugovaratelju odnosno smije ih provoditi podružnica. Prijavljena tijela objavljuju popis svojih podružnica.
4. Zadevni dokumenti v zvezi z ocenjevanjem usposobljenosti podizvajalca ali odvisne družbe in delom, ki ga izvaja na podlagi te uredbe, so na voljo priglasitvenemu organu pet let od datuma zaključka podizvajanja.
4. Relevantni dokumenti koji se odnose na ocjenjivanje kvalifikacija podugovaratelja ili podružnica i rada koji su oni obavili na temelju ove Uredbe stavljaju se na raspolaganje tijelu koje provodi prijavljivanje tijekom razdoblja od pet godina od datuma okončanja podugovaranja.
Člen 34
Članak 34.
Operativne obveznosti priglašenih organov
Operativne obveze prijavljenih tijela
1. Priglašeni organi preverijo skladnost visokotveganih sistemov UI v skladu s postopki ugotavljanja skladnosti iz člena 43.
1. Prijavljena tijela provjeravaju sukladnost visokorizičnih UI sustava u skladu s postupcima ocjenjivanja sukladnosti utvrđenima u članku 43.
2. Priglašeni organi se pri opravljanju svojih dejavnosti izogibajo ustvarjanju nepotrebnih bremen za ponudnike ter ustrezno upoštevajo velikost ponudnika, sektor, v katerem deluje, njegovo strukturo in stopnjo kompleksnosti zadevnega visokotveganega sistema UI, zlasti zato, da bi čim bolj zmanjšali upravna bremena in stroške izpolnjevanja obveznosti za mikro in mala podjetja v smislu Priporočila 2003/361/ES. Vendar upoštevajo stopnjo rigoroznosti in raven zaščite, ki sta potrebni za skladnost visokotveganega sistema UI z zahtevami te uredbe.
2. Prijavljena tijela pri obavljanju svojih aktivnosti izbjegavaju nepotrebno opterećenje za dobavljače i uzimaju u obzir veličinu dobavljača, sektor u kojem posluje, njegovu strukturu i stupanj složenosti dotičnog visokorizičnog UI sustava, posebno kako bi se na najmanju moguću mjeru sveli administrativno opterećenje i troškovi usklađivanja za mikropoduzeća i mala poduzeća u smislu Preporuke 2003/361/EZ. Prijavljeno tijelo ipak poštuje stupanj strogosti i razinu zaštite koji su potrebni kako bi visokorizični UI sustav ispunjavao zahtjeve ove Uredbe.
3. Priglašeni organi dajo priglasitvenemu organu iz člena 28 na voljo vso zadevno dokumentacijo – vključno z dokumentacijo ponudnikov –, ki mu jo na zahtevo tudi predložijo, da temu organu omogočijo izvajanje dejavnosti ocenjevanja, imenovanja, priglasitve in spremljanja ter da se olajša ocenjevanje, opisano v tem oddelku.
3. Prijavljena tijela tijelu koje provodi prijavljivanje iz članka 28. stavljaju na raspolaganje i na zahtjev dostavljaju svu relevantnu dokumentaciju, uključujući dokumentaciju dobavljača, kako bi to tijelo moglo provoditi svoje aktivnosti ocjenjivanja, imenovanja, prijavljivanja i praćenja te kako bi se olakšalo ocjenjivanje opisano u ovom odjeljku.
Člen 35
Članak 35.
Identifikacijske številke in seznami priglašenih organov
Identifikacijski brojevi i popisi prijavljenih tijela
1. Komisija vsakemu priglašenemu organu dodeli enotno identifikacijsko številko, tudi kadar je organ priglašen na podlagi več kot enega akta Unije.
1. Komisija svakom prijavljenom tijelu dodjeljuje jedinstveni identifikacijski broj, čak i ako je tijelo prijavljeno na temelju više od jednog akta Unije.
2. Komisija objavi seznam organov, priglašenih na podlagi te uredbe, vključno z njihovimi identifikacijskimi številkami in dejavnostmi, za katere so bili priglašeni. Komisija skrbi za posodabljanje seznama.
2. Komisija objavljuje popis tijela prijavljenih na temelju ove Uredbe, uključujući njihove identifikacijske brojeve i aktivnosti za koje su prijavljena. Komisija osigurava ažuriranje tog popisa.
Člen 36
Članak 36.
Spremembe priglasitev
Promjene u vezi s prijavama
1. Priglasitveni organ uradno obvesti Komisijo in druge države članice o vseh pomembnih spremembah priglasitve priglašenega organa z uporabo elektronskega orodja za priglasitev iz člena 30(2).
1. Tijelo koje provodi prijavljivanje obavješćuje Komisiju i druge države članice o svim relevantnim promjenama u vezi s prijavom prijavljenog tijela pomoću alata za elektroničko prijavljivanje iz članka 30. stavka 2.
2. Postopki iz členov 29 in 30 se uporabljajo za razširitev področja uporabe priglasitve.
2. Postupci utvrđeni u člancima 29. i 30. primjenjuju se na proširenja opsega prijave.
Za druge spremembe priglasitve, razen za razširitev njenega področja uporabe, se uporabljajo postopki iz odstavkov 3 do 9.
Na promjene u vezi s prijavom, uz iznimku proširenja njezina opsega, primjenjuju se postupci utvrđeni u stavcima od 3. do 9.
3. Kadar priglašeni organ sklene, da bo prenehal izvajati dejavnosti za ugotavljanje skladnosti, o tem obvesti priglasitveni organ in zadevne ponudnike čim prej, v primeru načrtovanega prenehanja pa vsaj eno leto pred prenehanjem izvajanja svojih dejavnosti. Certifikati priglašenega organa lahko ostanejo veljavni devet mesecev po prenehanju njegovih dejavnosti, pod pogojem da je drug priglašeni organ pisno potrdil, da bo prevzel odgovornost za visokotvegane sisteme UI, na katere se ti certifikati nanašajo. Slednji priglašeni organ opravi celovito oceno zadevnih visokotveganih sistemov UI do konca tega devetmesečnega obdobja, preden izda nove certifikate za te sisteme. Kadar priglašeni organ preneha opravljati svojo dejavnost, priglasitveni organ imenovanje umakne.
3. Ako prijavljeno tijelo odluči prestati obavljati aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti, o tome obavješćuje tijelo koje provodi prijavljivanje i dotične dobavljače u najkraćem mogućem roku, a u slučaju planiranog prestanka obavljanja aktivnosti barem godinu dana prije prestanka obavljanja svojih aktivnosti. Potvrde prijavljenog tijela mogu ostati valjane tijekom razdoblja od devet mjeseci nakon prestanka obavljanja aktivnosti prijavljenog tijela pod uvjetom da je neko drugo prijavljeno tijelo u pisanom obliku potvrdilo da će preuzeti odgovornost za visokorizične UI sustave na koje se te potvrde odnose. Potonje prijavljeno tijelo provodi cjelovito ocjenjivanje dotičnih visokorizičnih UI sustava do kraja tog devetomjesečnog razdoblja prije nego što izda nove potvrde za te sustave. Ako je prijavljeno tijelo prestalo obavljati svoje aktivnosti, tijelo koje provodi prijavljivanje povlači imenovanje.
4. Kadar ima priglasitveni organ zadosten razlog za domnevo, da priglašeni organ ne izpolnjuje več zahtev iz člena 31 ali da ne izpolnjuje svojih obveznosti, zadevo brez odlašanja razišče z največjo skrbnostjo. V tem okviru obvesti zadevni priglašeni organ o vloženih ugovorih in mu omogoči, da izrazi svoja stališča. Če priglasitveni organ ugotovi, da priglašeni organ ne izpolnjuje več zahtev iz člena 31 ali ne izpolnjuje svojih obveznosti, omeji, začasno prekliče ali umakne imenovanje, odvisno od resnosti neizpolnjevanja navedenih zahtev ali neizpolnjevanja navedenih obveznosti. O tem nemudoma obvesti Komisijo in druge države članice.
4. Ako tijelo koje provodi prijavljivanje ima dovoljno razloga smatrati da određeno prijavljeno tijelo više ne ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 31. ili da ne ispunjava svoje obveze, tijelo koje provodi prijavljivanje bez odgode i uz najveću moguću pozornost istražuje to pitanje. U tom kontekstu tijelo koje provodi prijavljivanje obavješćuje dotično prijavljeno tijelo o podnesenim prigovorima i daje mu mogućnost da se izjasni. Ako tijelo koje provodi prijavljivanje zaključi da prijavljeno tijelo više ne ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 31. ili da ne ispunjava svoje obveze, ono prema potrebi ograničava, suspendira ili povlači imenovanje, ovisno o težini neispunjavanja tih zahtjeva ili obveza. Tijelo koje provodi prijavljivanje o tome odmah obavješćuje Komisiju i druge države članice.
5. Kadar se imenovanje priglašenega organa začasno prekliče, omeji oziroma v celoti ali delno umakne, priglašeni organ o tem obvesti zadevne ponudnike v desetih dneh.
5. Ako je imenovanje prijavljenog tijela suspendirano, ograničeno ili djelomično ili potpuno povučeno, to tijelo o tome obavješćuje dotične dobavljače u roku od deset dana.
6. V primeru omejitve, začasnega preklica ali umika imenovanja priglasitveni organ izvede ustrezne ukrepe za zagotovitev, da se dokumentacija zadevnega priglašenega organa ohrani in je na voljo priglasitvenim organom v drugih državah članicah ter organom, pristojnim za nadzor trga, če to zahtevajo.
6. U slučaju ograničenja, suspenzije ili povlačenja imenovanja, tijelo koje provodi prijavljivanje poduzima odgovarajuće mjere kako bi osiguralo da se spisi dotičnog prijavljenog tijela sačuvaju te da se stave na raspolaganje tijelima koja provode prijavljivanje u drugim državama članicama i tijelima za nadzor tržišta na njihov zahtjev.
7. V primeru omejitve, začasnega preklica ali umika imenovanja priglasitveni organ:
7. U slučaju ograničenja, suspenzije ili povlačenja imenovanja, tijelo koje provodi prijavljivanje:
(a)
oceni vpliv na certifikate, ki jih je izdal priglašeni organ;
(a)
ocjenjuje učinak koji to ima na potvrde koje je izdalo prijavljeno tijelo;
(b)
Komisiji in drugim državam članicam v treh mesecih od uradnega obvestila o spremembah imenovanja predloži poročilo o svojih ugotovitvah;
(b)
Komisiji i drugim državama članicama podnosi izvješće o svojim nalazima u roku od tri mjeseca nakon što ih je obavijestilo o promjenama u vezi s imenovanjem;
(c)
od priglašenega organa zahteva, da v razumnem časovnem roku, ki ga določi organ, začasno prekliče ali umakne vse neupravičeno izdane certifikate, da se zagotovi kontinuirana skladnost visokotveganih sistemov UI na trgu;
(c)
od prijavljenog tijela zahtijeva da u razumnom roku koji odredi tijelo koje provodi prijavljivanje suspendira ili povuče sve nepropisno izdane potvrde kako bi se osigurala kontinuirana sukladnost visokorizičnih UI sustava na tržištu;
(d)
Komisijo in države članice obvesti o certifikatih, katerih začasni preklic ali umik je zahteval;
(d)
obavješćuje Komisiju i države članice o potvrdama za koje je zatražilo suspenziju ili povlačenje;
(e)
pristojnim nacionalnim organom države članice, v kateri ima ponudnik registriran sedež poslovanja, zagotovi vse ustrezne informacije o certifikatih, katerih začasni preklic ali umik je zahteval; ta organ sprejme ustrezne ukrepe za preprečitev morebitnega tveganja za zdravje, varnost ali temeljne pravice, kadar je to potrebno.
(e)
nacionalnim nadležnim tijelima države članice u kojoj dobavljač ima registrirano mjesto poslovanja dostavlja sve relevantne informacije o potvrdama za koje je zatražilo suspenziju ili povlačenje; to tijelo prema potrebi poduzima odgovarajuće mjere kako bi se izbjegao potencijalni rizik za zdravlje, sigurnost ili temeljna prava.
8. Razen neupravičeno izdanih certifikatov ostanejo certifikati, kadar je bilo imenovanje začasno preklicano ali omejeno, veljavni v naslednjih okoliščinah:
8. Osim ako su potvrde nepropisno izdane i ako je imenovanje suspendirano ili ograničeno, potvrde ostaju valjane u jednoj od sljedećih okolnosti:
(a)
priglasitveni organ je v enem mesecu od začasnega preklica ali omejitve potrdil, da v zvezi s certifikati, za katere velja začasni preklic ali omejitev, ni nobenega tveganja za zdravje, varnost ali temeljne pravice, ter določil časovni potek za ukrepe, potrebne za odpravo začasnega preklica ali omejitve, ali
(a)
tijelo koje provodi prijavljivanje potvrdilo je, u roku od mjesec dana od suspenzije ili ograničenja, da potvrde na koje se odnosi suspenzija ili ograničenje ne predstavljaju rizik za zdravlje, sigurnost ili temeljna prava te je navelo vremenski raspored za mjere s pomoću kojih bi se suspenzija ili ograničenje mogli ispraviti; ili
(b)
priglasitveni organ je potrdil, da v obdobju začasnega preklica ali omejitve ne bo izdan, spremenjen ali ponovno izdan noben certifikat, povezan z začasnim preklicem, hkrati pa navedel, ali je priglašeni organ v obdobju začasnega preklica ali omejitve še vedno sposoben spremljati veljavne izdane certifikate in zanje odgovarjati; če priglasitveni organ ugotovi, da priglašeni organ ni sposoben zagotavljati podpore za veljavne izdane certifikate, ponudnik sistema, na katerega se nanaša certifikat, pristojnim nacionalnim organom države članice, v kateri ima registrirani sedež poslovanja, v treh mesecih od začasnega preklica ali omejitve pisno potrdi, da drug kvalificiran priglašeni organ začasno prevzema naloge priglašenega organa v smislu spremljanja certifikatov in odgovarjanja zanje v obdobju začasnega preklica ali omejitve.
(b)
tijelo koje provodi prijavljivanje potvrdilo je da se tijekom razdoblja suspenzije ili ograničenja neće izdavati, mijenjati ili ponovno izdavati potvrde na koje se odnosi suspenzija te navodi je li prijavljeno tijelo sposobno nastaviti pratiti već izdane potvrde i odgovarati za njih tijekom razdoblja suspenzije ili ograničenja. U slučaju da tijelo koje provodi prijavljivanje utvrdi da prijavljeno tijelo nije sposobno dati podršku za već izdane potvrde, dobavljač sustava na koji se potvrda odnosi u roku od tri mjeseca od suspenzije ili ograničenja u pisanom obliku potvrđuje nacionalnim nadležnim tijelima države članice u kojoj ima registrirano mjesto poslovanja da neko drugo kvalificirano prijavljeno tijelo privremeno preuzima funkcije prijavljenog tijela u pogledu praćenja potvrda i odgovaranja za njih tijekom razdoblja suspenzije ili ograničenja.
9. Razen v primeru neupravičeno izdanih certifikatov in kadar je bilo imenovanje umaknjeno, ostanejo certifikati v naslednjih okoliščinah veljavni še devet mesecev:
9. Osim ako su potvrde nepropisno izdane i ako je imenovanje povučeno, potvrde ostaju valjane tijekom razdoblja od devet mjeseci u sljedećim okolnostima:
(a)
pristojni nacionalni organ države članice, v kateri ima ponudnik visoko tveganega sistema UI, na katerega se nanaša certifikat, registrirani sedež poslovanja, je potrdil, da v povezavi z zadevnimi visokotveganimi sistemi UI ni tveganja za zdravje, varnost ali temeljne pravice, ter
(a)
nacionalno nadležno tijelo države članice u kojoj dobavljač visokorizičnog UI sustava na koji se potvrda odnosi ima registrirano mjesto poslovanja potvrdilo je da dotični visokorizični UI sustavi ne predstavljaju rizik za zdravlje, sigurnost ili temeljna prava; i
(b)
drug priglašeni organ je pisno potrdil, da bo takoj prevzel odgovornost za te sisteme UI in v 12 mesecih od umika imenovanja zaključi njihovo ocenjevanje.
(b)
drugo prijavljeno tijelo potvrdilo je u pisanom obliku da će preuzeti izravnu odgovornost za te UI sustave i da će dovršiti njihovo ocjenjivanje u roku od dvanaest mjeseci od povlačenja imenovanja.
V okoliščinah iz prvega pododstavka sme pristojni nacionalni organ države članice, v kateri ima ponudnik sistema, na katerega se nanaša certifikat, sedež poslovanja, podaljšati začasno veljavnost certifikatov za nadaljnja obdobja treh mesecev, ki pa skupaj ne smejo trajati dlje kot dvanajst mesecev.
U okolnostima iz prvog podstavka nacionalno nadležno tijelo države članice u kojoj dobavljač sustava na koji se potvrda odnosi ima registrirano mjesto poslovanja može produljiti privremenu valjanost potvrda za dodatna razdoblja od tri mjeseca, pri čemu ukupno razdoblje ne smije biti dulje od 12 mjeseci.
Pristojni nacionalni organ ali priglašeni organ, ki prevzame naloge priglašenega organa, na katerega se nanaša sprememba imenovanja, o tem takoj obvesti Komisijo, druge države članice in druge priglašene organe.
Nacionalno nadležno tijelo ili prijavljeno tijelo koje preuzima funkcije prijavljenog tijela na koje se odnosi promjena u vezi s imenovanjem odmah o tome obavješćuje Komisiju, druge države članice i druga prijavljena tijela.
Člen 37
Članak 37.
Izpodbijanje usposobljenosti priglašenih organov
Osporavanje stručnosti prijavljenih tijela
1. Komisija po potrebi razišče vse primere, v katerih obstajajo razlogi za dvom v usposobljenost priglašenega organa oziroma ali priglašeni organ še vedno izpolnjuje zahteve iz člena 31 in svoje veljavne obveznosti.
1. Komisija prema potrebi istražuje sve slučajeve u kojima postoje razlozi za sumnju u stručnost prijavljenog tijela ili u to da prijavljeno tijelo kontinuirano ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 31. i svoje konkretne odgovornosti.
2. Priglasitveni organ Komisiji na zahtevo predloži vse ustrezne informacije v zvezi s priglasitvijo ali vzdrževanjem usposobljenosti zadevnega priglašenega organa.
2. Tijelo koje provodi prijavljivanje Komisiji na zahtjev dostavlja sve relevantne informacije koje se odnose na prijavu ili održavanje stručnosti dotičnog prijavljenog tijela.
3. Komisija zagotovi, da se vse občutljive informacije, ki jih pridobi med preiskavami na podlagi tega člena, obravnavajo zaupno v skladu s členom 78.
3. Komisija osigurava da se sa svim osjetljivim informacijama pribavljenima tijekom njezinih istraga na temelju ovog članka postupa na povjerljiv način u skladu s člankom 78.
4. Kadar Komisija ugotovi, da priglašeni organ ne izpolnjuje ali ne izpolnjuje več zahtev za priglasitev, o tem ustrezno obvesti državo članico priglasiteljico in od nje zahteva, da sprejme potrebne popravne ukrepe, po potrebi vključno z začasnim preklicem ali umikom priglasitve. Kadar država članica ne sprejme potrebnih popravnih ukrepov, lahko Komisija z izvedbenim aktom začasno prekliče, omeji ali umakne imenovanje. Ta izvedbeni akt se sprejme v skladu s postopkom pregleda iz člena 98(2).
4. Ako Komisija utvrdi da prijavljeno tijelo ne ispunjava ili da više ne ispunjava zahtjeve za svoju prijavu, o tome obavješćuje državu članicu koja provodi prijavljivanje i od nje zahtijeva da poduzme potrebne korektivne mjere, uključujući suspenziju ili povlačenje prijave ako je to potrebno. Ako država članica ne provede potrebne korektivne mjere, Komisija može provedbenim aktom suspendirati, ograničiti ili povući imenovanje. Taj provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 98. stavka 2.
Člen 38
Članak 38.
Usklajevanje priglašenih organov
Koordinacija prijavljenih tijela
1. Komisija zagotovi, da se v zvezi z visokotveganimi sistemi UI vzpostavi ustrezno usklajevanje in sodelovanje med priglašenimi organi, dejavnimi v postopkih ugotavljanja skladnosti na podlagi te uredbe, ter da se to usklajevanje in sodelovanje pravilno izvajata v obliki sektorske skupine priglašenih organov.
1. Komisija osigurava da se u vezi s visokorizičnim UI sustavima uspostave i pravilno provode primjerena koordinacija i suradnja prijavljenih tijela koja se bave postupcima ocjenjivanja sukladnosti na temelju ove Uredbe, i to u okviru sektorske skupine prijavljenih tijela.
2. Vsak priglasitveni organ zagotovi, da organi, ki jih priglasi, neposredno ali prek imenovanih predstavnikov sodelujejo pri delu skupine iz odstavka 1.
2. Svako tijelo koje provodi prijavljivanje osigurava da tijela koja je prijavilo sudjeluju u radu skupine iz stavka 1., izravno ili preko imenovanih predstavnika.
3. Komisija omogoči izmenjavo znanja in primerov najboljših praks med priglasitvenimi organi.
3. Komisija osigurava razmjenu znanja i primjera najbolje prakse među tijelima koja provode prijavljivanje.
Člen 39
Članak 39.
Organi za ugotavljanje skladnosti iz tretjih držav
Tijela za ocjenjivanje sukladnosti iz trećih zemalja
Organi za ugotavljanje skladnosti, ustanovljeni na podlagi prava tretje države, s katero je Unija sklenila sporazum, so lahko pooblaščeni za izvajanje dejavnosti priglašenih organov na podlagi te uredbe, če izpolnjujejo zahteve iz člena 31 ali zagotavljajo enakovredno raven izpolnjevanja zahtev.
Tijela za ocjenjivanje sukladnosti uspostavljena na temelju prava određene treće zemlje s kojom je Unija sklopila sporazum mogu biti ovlaštena za obavljanje aktivnosti prijavljenih tijela na temelju ove Uredbe, pod uvjetom da ispunjavaju zahtjeve utvrđene u članku 31. ili osiguraju jednakovrijednu razinu usklađenosti.
ODDELEK 5
ODJELJAK 5.
Standardi, ugotavljanje skladnosti, certifikati, registracija
Norme, ocjenjivanje sukladnosti, potvrde, registracija
Člen 40
Članak 40.
Harmonizirani standardi in standardizacijski dokumenti
Usklađene norme i normizacijski dokumenti
1. Za visokotvegane sisteme UI ali modele UI za splošne namene, ki so skladni s harmoniziranimi standardi ali njihovimi deli, katerih sklici so bili objavljeni v Uradnem listu Evropske unije v skladu z Uredbo (EU) št. 1025/2012, se domneva, da so skladni z zahtevami iz oddelka 2 tega poglavja ali, kot je ustrezno, z obveznostmi iz poglavja V, oddelka 2 in 3, te uredbe, kolikor ti standardi zajemajo te zahteve ali obveznosti.
1. Za visokorizične UI sustave ili UI modele opće namjene koji su sukladni s usklađenim normama ili dijelovima usklađenih normi na koje su objavljena upućivanja u Službenom listu Europske unije u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012 pretpostavlja se da su sukladni sa zahtjevima utvrđenima u odjeljku 2. ovog poglavlja odnosno, ovisno o slučaju, s obvezama utvrđenima u poglavlju V. odjeljcima 2. i 3. ove Uredbe, u mjeri u kojoj te norme obuhvaćaju te zahtjeve ili obveze.
2. Komisija v skladu s členom 10 Uredbe (EU) št. 1025/2012 brez nepotrebnega odlašanja izda zahteve za standardizacijo, ki zajemajo vse zahteve iz oddelka 2 tega poglavja in, kot je ustrezno, zahteve za standardizacijo, ki zajemajo obveznosti iz poglavja V, oddelka 2 in 3, te uredbe. V zahtevi za standardizacijo se zahtevajo tudi dokumenti v zvezi s postopki poročanja in dokumentiranja za izboljšanje učinkovitosti virov sistemov UI, kot je zmanjšanje porabe energije in drugih virov visokotveganega sistema UI v njegovem življenjskem ciklu, ter dokumenti v zvezi z energijsko učinkovitim razvojem modelov UI za splošne namene. Komisija se pri pripravi zahteve za standardizacijo posvetuje z Odborom in ustreznimi deležniki, vključno s svetovalnim forumom.
2. U skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 1025/2012 Komisija bez nepotrebne odgode upućuje zahtjeve za normizaciju koji obuhvaćaju sve zahtjeve utvrđene u odjeljku 2. ovog poglavlja i, ovisno o slučaju, zahtjeve za normizaciju koji obuhvaćaju obveze utvrđene u poglavlju V. odjeljcima 2. i 3. ove Uredbe. U okviru zahtjeva za normizaciju također se zahtijeva izrada dokumenata u vezi s procesom izvješćivanja i dokumentiranja kako bi se poboljšala resursna učinkovitost UI sustavâ, primjerice kako bi visokorizični UI sustav smanjio potrošnju energije i drugih resursa tijekom svojeg životnog ciklusa, te u vezi s energetski učinkovitim razvojem UI modelâ opće namjene. Pri izradi zahtjeva za normizaciju Komisija se savjetuje s Vijećem za umjetnu inteligenciju i relevantnim dionicima, uključujući savjetodavni forum.
Komisija pri izdaji zahteve za standardizacijo evropskim organizacijam za standardizacijo določi, da morajo biti standardi jasni, skladni, tudi s standardi, razvitimi v različnih sektorjih, za proizvode, za katere velja obstoječa harmonizacijska zakonodaja Unije iz Priloge I, in namenjeni temu, da se zagotovi, da visokotvegani sistemi UI ali modeli UI za splošne namene, ki so dani na trg ali v uporabo v Uniji, izpolnjujejo ustrezne zahteve ali obveznosti iz te uredbe.
Pri upućivanju zahtjeva za normizaciju europskim organizacijama za normizaciju Komisija navodi da norme moraju biti jasne i usklađene, među ostalim i s normama razvijenima u raznim sektorima za proizvode obuhvaćene postojećim zakonodavstvom Unije o usklađivanju navedenim u Prilogu I., i da se njima mora osigurati da visokorizični UI sustavi ili UI modeli opće namjene koji se stavljaju na tržište ili u upotrebu u Uniji ispunjavaju relevantne zahtjeve ili obveze utvrđene u ovoj Uredbi.
Komisija od evropskih organizacij za standardizacijo zahteva, da v skladu s členom 24 Uredbe (EU) št. 1025/2012 predložijo dokaze o svojih najboljših prizadevanjih za izpolnitev ciljev iz prvega in drugega pododstavka tega odstavka.
Komisija također zahtijeva od europskih organizacija za normizaciju da dostave dokaze o svojim nastojanjima da ispune ciljeve iz prvog i drugog podstavka ovog stavka u skladu s člankom 24. Uredbe (EU) br. 1025/2012.
3. Udeleženci v postopku standardizacije si prizadevajo spodbujati naložbe in inovacije na področju UI, tudi s krepitvijo pravne varnosti, ter konkurenčnost in rast trga Unije, prispevati k izboljšanju globalnega sodelovanja na področju standardizacije ob upoštevanju obstoječih mednarodnih standardov na področju UI, ki so skladni z vrednotami, temeljnimi pravicami in interesi Unije, ter krepiti večdeležniško upravljanje, pri čemer zagotavljajo uravnoteženo zastopanost interesov in učinkovito sodelovanje vseh ustreznih deležnikov v skladu s členi 5, 6 in 7 Uredbe (EU) št. 1025/2012.
3. Sudionici u procesu normizacije nastoje promicati ulaganja i inovacije u području umjetne inteligencije, među ostalim povećanjem pravne sigurnosti, kao i konkurentnosti i rasta tržišta Unije, te doprinositi jačanju globalne suradnje u području normizacije, uzimajući u obzir postojeće međunarodne norme u području umjetne inteligencije koje su u skladu s vrijednostima, temeljnim pravima i interesima Unije, i poboljšati višedioničko upravljanje osiguravanjem ujednačene zastupljenosti interesa i djelotvornog sudjelovanja svih relevantnih dionika u skladu s člancima 5., 6. i 7. Uredbe (EU) br. 1025/2012.
Člen 41
Članak 41.
Skupne specifikacije
Zajedničke specifikacije
1. Komisija lahko sprejme izvedbene akte o določitvi skupnih specifikacij za zahteve iz oddelka 2 tega poglavja ali, kot je ustrezno, za obveznosti iz oddelkov 2 in 3 poglavja V, kadar so izpolnjeni naslednji pogoji:
1. Komisija može donositi provedbene akte o utvrđivanju zajedničkih specifikacija za zahtjeve utvrđene u odjeljku 2. ovog poglavlja odnosno, ovisno o slučaju, za obveze utvrđene u odjeljcima 2. i 3. poglavlja V. ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a)
Komisija je na podlagi člena 10(1) Uredbe (EU) št. 1025/2012 zahtevala, da ena ali več evropskih organizacij za standardizacijo pripravi osnutek harmoniziranega standarda za zahteve iz oddelka 2 tega poglavja ali, kot je ustrezno, za obveznosti iz oddelkov 2 in 3 poglavja V, in:
(a)
Komisija je na temelju članka 10. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1025/2012 zatražila od jedne ili više europskih organizacija za normizaciju da izrade usklađenu normu za zahtjeve utvrđene u odjeljku 2. ovog poglavlja odnosno, ovisno o slučaju, za obveze utvrđene u odjeljcima 2. i 3. poglavlja V., a:
(i)
zahteve ni sprejela nobena evropska organizacija za standardizacijo ali
i.
zahtjev nije prihvatila nijedna europska organizacija za normizaciju; ili
(ii)
harmonizirani standardi, ki se nanašajo na to zahtevo, niso bili predloženi v roku, določenem v skladu s členom 10(1) Uredbe (EU) št. 1025/2012, ali
ii.
usklađene norme koje se odnose na taj zahtjev nisu izrađene u roku utvrđenom u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1025/2012; ili
(iii)
v ustreznih harmoniziranih standardih so nezadostno obravnavani pomisleki glede temeljnih pravic ali
iii.
relevantnim usklađenim normama nisu dostatno uvažena pitanja temeljnih prava; ili
(iv)
harmonizirani standardi niso skladni z zahtevo ter
iv.
usklađene norme nisu u skladu sa zahtjevom; i
(b)
v Uradnem listu Evropske unije v skladu z Uredbo (EU) št. 1025/2012 ni objavljen sklic na harmonizirane standarde, ki zajemajo zahteve iz oddelka 2 tega poglavja ali, kot je ustrezno, obveznosti iz oddelkov 2 in 3 poglavja V, in objava takega sklica se v razumnem roku tudi ne pričakuje.
(b)
u Službenom listu Europske unije nije objavljeno, u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012, upućivanje na usklađene norme koje obuhvaćaju zahtjeve utvrđene u odjeljku 2. ovog poglavlja odnosno, ovisno o slučaju, obveze utvrđene u odjeljcima 2. i 3. poglavlja V., niti se očekuje objava takvih upućivanja u razumnom roku.
Pri pripravi skupnih specifikacij se Komisija posvetuje s svetovalnim forumom iz člena 67.
Pri izradi zajedničkih specifikacija Komisija se savjetuje sa savjetodavnim forumom iz članka 67.
Izvedbeni akti iz prvega pododstavka tega odstavka se sprejmejo v skladu s postopkom pregleda iz člena 98(2).
Provedbeni akti iz prvog podstavka ovog stavka donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 98. stavka 2.
2. Komisija pred pripravo osnutka izvedbenega akta obvesti odbor iz člena 22 Uredbe (EU) št. 1025/2012, da meni, da so pogoji iz odstavka 1 tega člena izpolnjeni.
2. Prije nego što izradi nacrt provedbenog akta Komisija obavješćuje odbor iz članka 22. Uredbe (EU) br. 1025/2012 o tome da smatra da su uvjeti utvrđeni u stavku 1. ovog članka ispunjeni.
3. Za visokotvegane sisteme UI ali modele UI za splošne namene, ki so v skladu s skupnimi specifikacijami iz odstavka 1 ali deli navedenih specifikacij, se domneva, da so skladni z zahtevami iz oddelka 2 tega poglavja ali, kot je ustrezno, izpolnjujejo zahteve iz oddelkov 2 in 3 poglavja V, kolikor so te zajete v teh skupnih specifikacijah ali teh obveznostih.
3. Za visokorizične UI sustave ili UI modele opće namjene koji su sukladni sa zajedničkim specifikacijama iz stavka 1. ili dijelovima tih specifikacija pretpostavlja se da su sukladni sa zahtjevima utvrđenima u odjeljku 2. ovog poglavlja odnosno, ovisno o slučaju, da su u skladu s obvezama utvrđenima u odjeljcima 2. i 3. poglavlja V., u mjeri u kojoj te zajedničke specifikacije obuhvaćaju te zahtjeve ili te obveze.
4. Kadar evropska organizacija za standardizacijo sprejme harmonizirani standard in ga predloži Komisiji, da se sklic nanj objavi v Uradnem listu Evropske unije, Komisija harmonizirani standard oceni v skladu z Uredbo (EU) št. 1025/2012. Ko se sklic na harmonizirani standard objavi v Uradnem listu Evropske unije, Komisija razveljavi izvedbene akte iz odstavka 1 ali njihove dele, ki zajemajo zahteve, enake zahtevam iz oddelka 2 tega poglavja ali, kot je ustrezno, iste obveznosti iz oddelkov 2 in 3 poglavja V.
4. Ako europska organizacija za normizaciju donese usklađenu normu i Komisiji predloži da se upućivanje na nju objavi u Službenom listu Europske unije, Komisija ocjenjuje tu usklađenu normu u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012. Kad se upućivanje na usklađenu normu objavi u Službenom listu Europske unije, Komisija stavlja izvan snage provedbene akte iz stavka 1. ili njihove dijelove koji obuhvaćaju iste zahtjeve utvrđene u odjeljku 2. ovog poglavlja odnosno, ovisno o slučaju, iste obveze utvrđene u odjeljcima 2. i 3. poglavlja V.
5. Kadar ponudniki visokotveganih sistemov UI ali modelov UI za splošne namene ne izpolnjujejo skupnih specifikacij iz odstavka 1, ustrezno utemeljijo, da so sprejeli tehnične rešitve, ki izpolnjujejo zahteve iz oddelka 2 tega poglavja ali, kot je ustrezno, izpolnjujejo obveznosti iz oddelkov 2 in 3 poglavja V v tolikšni meri, da so jim vsaj enakovredne.
5. Ako dobavljači visokorizičnih UI sustava ili UI modela opće namjene ne ispunjavaju zajedničke specifikacije iz stavka 1., moraju propisno obrazložiti da su usvojili tehnička rješenja kojima se ispunjavaju zahtjevi iz odjeljka 2. ovog poglavlja odnosno, ovisno o slučaju, kojima se ispunjavaju obveze utvrđene u odjeljcima 2. i 3. poglavlja V., na razini koja je barem jednakovrijedna tim zajedničkim specifikacijama.
6. Kadar država članica meni, da skupna specifikacija ne izpolnjuje v celoti zahtev iz oddelka 2 ali, kot je ustrezno, ne izpolnjuje obveznosti iz oddelkov 2 in 3 poglavja V, o tem s podrobno obrazložitvijo obvesti Komisijo. Komisija te informacije oceni in po potrebi spremeni izvedbeni akt o določitvi zadevne skupne specifikacije.
6. Ako država članica smatra da zajednička specifikacija ne ispunjava u potpunosti zahtjeve utvrđene u odjeljku 2. odnosno, ovisno o slučaju, obveze utvrđene u odjeljcima 2. i 3. poglavlja V., ona o tome obavješćuje Komisiju i navodi detaljno objašnjenje. Komisija ocjenjuje te informacije i, prema potrebi, mijenja provedbeni akt kojim se utvrđuje dotična zajednička specifikacija.
Člen 42
Članak 42.
Domneva o skladnosti z nekaterimi zahtevami
Pretpostavka sukladnosti s određenim zahtjevima
1. Za visokotvegane sisteme UI, ki so bili naučeni in testirani na podlagi podatkov, ki odražajo posebno geografsko, vedenjsko, kontekstualno ali funkcionalno okolje, v katerem naj bi se uporabljali, se domneva, da izpolnjujejo ustrezne zahteve iz člena 10(4).
1. Za visokorizične UI sustave koji su trenirani i testirani na podacima koji odražavaju specifično zemljopisno, bihevioralno, kontekstualno ili radno okružje u kojem se namjeravaju koristiti pretpostavlja se da ispunjavaju relevantne zahtjeve utvrđene u članku 10. stavku 4.
2. Za visokotvegane sisteme UI, ki so prejeli potrdilo ali za katere je bila izdana izjava o skladnosti v okviru sheme za kibernetsko varnost na podlagi Uredbe (EU) 2019/881, sklici na katero so bili objavljeni v Uradnem listu Evropske unije, se domneva, da izpolnjujejo zahteve za kibernetsko varnost iz člena 15 te uredbe, kolikor so te zahteve zajete v certifikatu o kibernetski varnosti ali izjavi o skladnosti ali v njunih delih.
2. Za visokorizične UI sustave koji su certificirani ili za koje je izdana izjava o sukladnosti u okviru programa kibernetičke sigurnosti na temelju Uredbe (EU) 2019/881 i na koje su objavljena upućivanja u Službenom listu Europske unije pretpostavlja se da ispunjavaju zahtjeve u pogledu kibernetičke sigurnosti iz članka 15. ove Uredbe ako certifikat o kibernetičkoj sigurnosti ili izjava o sukladnosti ili njihovi dijelovi obuhvaćaju te zahtjeve.
Člen 43
Članak 43.
Ugotavljanje skladnosti
Ocjenjivanje sukladnosti
1. Za visokotvegane sisteme UI iz Priloge III, točka 1, pri katerih je ponudnik pri dokazovanju skladnosti visokotveganega sistema UI z zahtevami iz oddelka 2 uporabil harmonizirane standarde iz člena 40 ali, kadar je to primerno, skupne specifikacije iz člena 41, ponudnik izbere enega od naslednjih postopkov za ugotavljanje skladnosti na podlagi:
1. U vezi s visokorizičnim UI sustavima iz točke 1. Priloga III., ako je dobavljač pri dokazivanju usklađenosti visokorizičnog UI sustava sa zahtjevima utvrđenima u odjeljku 2. primijenio usklađene norme iz članka 40. ili, ako je primjenjivo, zajedničke specifikacije iz članka 41., dobavljač bira jedan od sljedećih postupaka ocjenjivanja sukladnosti na temelju:
(a)
notranjega nadzora iz Priloge VI ali
(a)
unutarnje kontrole iz Priloga VI.; ili
(b)
ocenjevanja sistema upravljanja kakovosti in ocenjevanja tehnične dokumentacije s sodelovanjem priglašenega organa iz Priloge VII.
(b)
ocjenjivanja sustava upravljanja kvalitetom i ocjenjivanja tehničke dokumentacije iz Priloga VII., uz sudjelovanje prijavljenog tijela.
Pri dokazovanju skladnosti visokotveganega sistema UI z zahtevami iz oddelka 2 ponudnik opravi postopek ugotavljanja skladnosti iz Priloge VII, kadar:
Pri dokazivanju usklađenosti visokorizičnog UI sustava sa zahtjevima utvrđenima u odjeljku 2. dobavljač primjenjuje postupak ocjenjivanja sukladnosti iz Priloga VII. ako:
(a)
harmonizirani standardi iz člena 40 ne obstajajo in skupne specifikacije iz člena 41 niso na voljo;
(a)
usklađene norme iz članka 40. ne postoje, a zajedničke specifikacije iz članka 41. nisu dostupne;
(b)
ponudnik ni uporabil harmoniziranega standarda ali ga je uporabil le delno;
(b)
dobavljač nije primijenio usklađenu normu ili je primijenio samo dio usklađene norme;
(c)
skupne specifikacije iz točke (a) obstajajo, vendar jih ponudnik ni uporabil;
(c)
zajedničke specifikacije iz točke (a) postoje, ali ih dobavljač nije primijenio;
(d)
je bil eden ali več harmoniziranih standardov iz točke (a) objavljen z omejitvijo in samo za tisti del standarda, ki je bil omejen.
(d)
jedna ili više usklađenih normi iz točke (a) objavljena je uz ograničenje, i to samo za dio norme koji je ograničen.
Za namene postopka ugotavljanja skladnosti iz Priloge VII lahko ponudnik izbere katerega koli od priglašenih organov. Kadar pa naj bi visokotvegani sistem UI dali v uporabo organi za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj, organi, pristojni za priseljevanje, ali azilni organi ali institucije, organi, uradi in agencije Unije, je priglašeni organ organ za nadzor trga iz člena 74(8) ali (9), kot je ustrezno.
Za potrebe postupka ocjenjivanja sukladnosti iz Priloga VII. dobavljač može odabrati bilo koje prijavljeno tijelo. Međutim, ako visokorizični UI sustav u upotrebu namjeravaju staviti tijela kaznenog progona, tijela za imigraciju ili tijela za azil odnosno institucije, tijela, uredi ili agencije Unije, tijelo za nadzor tržišta iz članka 74. stavka 8. ili 9., ovisno o slučaju, djeluje kao prijavljeno tijelo.
2. Za visokotvegane sisteme UI iz Priloge III, točke 2 do 8, ponudniki upoštevajo postopek ugotavljanja skladnosti na podlagi notranje kontrole iz Priloge VI, ki ne predvideva sodelovanja priglašenega organa.
2. Za visokorizične UI sustave iz točaka od 2. do 8. Priloga III. dobavljači primjenjuju postupak ocjenjivanja sukladnosti na temelju unutarnje kontrole iz Priloga VI., kojim se ne predviđa sudjelovanje prijavljenog tijela.
3. Za visokotvegane sisteme UI, zajete v harmonizacijski zakonodaji Unije iz Priloge I, oddelek A, ponudnik upošteva ustrezni postopek ugotavljanja skladnosti, kot se zahteva v navedenih pravnih aktih. Za te visokotvegane sisteme UI se uporabljajo zahteve iz oddelka 2 tega poglavja, ki so del te ocene. Uporablja se tudi Priloga VII, točke 4.3, 4.4, 4.5 in peti odstavek točke 4.6.
3. Za visokorizične UI sustave obuhvaćene zakonodavstvom Unije o usklađivanju navedenim u odjeljku A Priloga I. dobavljač primjenjuje relevantni postupak ocjenjivanja sukladnosti kako se zahtijeva tim pravnim aktima. Na te visokorizične UI sustave primjenjuju se zahtjevi utvrđeni u odjeljku 2. ovog poglavlja i dio su tog ocjenjivanja. Također se primjenjuju točke 4.3., 4.4., 4.5. i točka 4.6. peti odlomak Priloga VII.
Za namene te ocene so priglašeni organi, ki so priglašeni na podlagi teh pravnih aktov, upravičeni nadzorovati skladnost visokotveganih sistemov UI z zahtevami iz oddelka 2, če je bila skladnost teh priglašenih organov z zahtevami iz člena 31(4), (5), (10) in (11) ocenjena v okviru postopka priglasitve na podlagi teh pravnih aktov.
Za potrebe tog ocjenjivanja prijavljena tijela koja su prijavljena na temelju tih pravnih akata imaju pravo kontrolirati sukladnost visokorizičnih UI sustava sa zahtjevima utvrđenima u odjeljku 2. pod uvjetom da je u kontekstu postupka prijavljivanja na temelju tih pravnih akata ocijenjeno ispunjavaju li dotična prijavljena tijela zahtjeve utvrđene u članku 31. stavcima 4., 5., 10. i 11.
Kadar pravni akt iz Priloge I, oddelek A, proizvajalcu proizvoda omogoča, da se odloči za izvzetje iz ugotavljanja skladnosti s strani tretjih oseb, pod pogojem, da je ta proizvajalec uporabil vse harmonizirane standarde, ki zajemajo vse ustrezne zahteve, lahko ta proizvajalec uporabi to možnost le, če je uporabil harmonizirane standarde ali, kadar je to primerno, skupne specifikacije iz člena 41, ki zajemajo vse zahteve iz oddelka 2 tega poglavja.
Ako je pravnim aktom navedenim u odjeljku A Priloga II. proizvođaču proizvoda omogućeno da se izuzme iz ocjenjivanja sukladnosti koje provodi treća strana pod uvjetom da je taj proizvođač primijenio sve usklađene norme koje obuhvaćaju sve relevantne zahtjeve, taj proizvođač tu mogućnost može iskoristiti samo ako je primijenio i usklađene norme ili, ako je primjenjivo, zajedničke specifikacije iz članka 41., koje obuhvaćaju sve zahtjeve utvrđene u odjeljku 2. ovog poglavlja.
4. Pri visokotveganih sistemih UI, pri katerih je bil že opravljen postopek ugotavljanja skladnosti, se v primeru bistvene spremembe opravi nov postopek ugotavljanja skladnosti, ne glede na to, ali je spremenjeni sistem namenjen nadaljnji distribuciji ali ga še naprej uporablja sedanji uvajalec.
4. Za visokorizične UI sustave koji su već bili podvrgnuti postupku ocjenjivanja sukladnosti provodi se novi postupak ocjenjivanja sukladnosti ako dođe do bitnih izmjena, neovisno o tome namjerava li se izmijenjeni sustav dalje distribuirati ili ga nastavlja upotrebljavati isti subjekt koji ga već uvodi.
Za visokotvegane sisteme UI, ki se po dajanju na trg ali v uporabo še naprej učijo, spremembe visokotveganega sistema UI in njegove zmogljivosti, ki jih je ponudnik vnaprej določil ob začetnem ugotavljanju skladnosti in so del informacij iz tehnične dokumentacije iz Priloge IV, točka 2(f), ne pomenijo bistvene spremembe.
Za visokorizične UI sustave koji nastavljaju učiti nakon stavljanja na tržište ili u upotrebu, promjene visokorizičnog UI sustava i njegove učinkovitosti koje je dobavljač unaprijed odredio u trenutku početnog ocjenjivanja sukladnosti i koje su obuhvaćene informacijama u tehničkoj dokumentaciji iz točke 2. podtočke (f) Priloga IV. ne čine bitnu izmjenu.
5. Na Komisijo se prenese pooblastilo za sprejemanje delegiranih aktov v skladu s členom 97, da zaradi tehničnega napredka spremeni s posodobitvijo prilogi VI in VII.
5. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 97. radi izmjene priloga VI. i VII. njihovim ažuriranjem s obzirom na tehnički napredak.
6. Na Komisijo se prenese pooblastilo za sprejemanje delegiranih aktov v skladu s členom 97 za spremembo odstavkov 1 in 2 tega člena, da se za visokotvegane sisteme UI iz Priloge III, točke 2 do 8, v celoti ali deloma uvede postopek ugotavljanja skladnosti iz Priloge VII. Komisija take delegirane akte sprejme ob upoštevanju učinkovitosti postopka ugotavljanja skladnosti na podlagi notranje kontrole iz Priloge VI pri preprečevanju ali čim večjem zmanjševanju tveganj za zdravje in varnost ter varstvo temeljnih pravic, ki jih predstavljajo taki sistemi, ter razpoložljivosti ustreznih zmogljivosti in virov med priglašenimi organi.
6. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 97. radi izmjene stavaka 1. i 2. ovog članka kako bi visokorizične UI sustave iz točaka od 2. do 8. Priloga III. podvrgnula postupku ocjenjivanja sukladnosti iz Priloga VII. ili dijelovima tog postupka. Komisija takve delegirane akte donosi uzimajući u obzir djelotvornost postupka ocjenjivanja sukladnosti na temelju unutarnje kontrole iz Priloga VI. u sprečavanju rizika za zdravlje i sigurnost te zaštitu temeljnih prava koje takvi sustavi predstavljaju ili svođenju takvih rizika na najmanju moguću mjeru, kao i dostupnost adekvatnih kapaciteta i resursa među prijavljenim tijelima.
Člen 44
Članak 44.
Certifikati
Potvrde
1. Certifikati, ki jih izdajo priglašeni organi v skladu s Prilogo VII, so sestavljeni v jeziku, ki ga ustrezni organi v državi članici, v kateri ima priglašeni organ sedež, zlahka razumejo.
1. Potvrde koje izdaju prijavljena tijela u skladu s Prilogom VII. sastavljaju se na jeziku koji relevantna tijela u državi članici u kojoj prijavljeno tijelo ima poslovni nastan mogu bez poteškoća razumjeti.
2. Certifikati so veljavni toliko časa, kolikor je navedeno, a ne več kot pet let za sisteme UI iz Priloge I in štiri leta za sisteme UI iz Priloge III. Na zahtevo ponudnika se lahko veljavnost certifikata na podlagi ponovne ocene v skladu z veljavnimi postopki za ugotavljanje skladnosti podaljša za nadaljnja obdobja, ki ne presegajo pet let za sisteme UI iz Priloge I in štirih let za sisteme UI iz Priloge III. Vsako dopolnilo k certifikatu ostane veljavno, če je veljaven certifikat, ki ga to dopolnjuje.
2. Potvrde vrijede tijekom razdoblja koje je u njima navedeno, a ono ne smije biti dulje od pet godina za UI sustave obuhvaćene Prilogom I. i dulje od četiri godine za UI sustave obuhvaćene Prilogom III. Na zahtjev dobavljača valjanost potvrde može se produljivati za daljnja razdoblja od kojih nijedno ne smije biti dulje od pet godina za UI sustave obuhvaćene Prilogom I. i dulje od četiri godine za UI sustave obuhvaćene Prilogom III., i to na temelju ponovnog ocjenjivanja u skladu s primjenjivim postupcima ocjenjivanja sukladnosti. Svaka dopuna potvrde ostaje valjana pod uvjetom da je valjana potvrda koju dopunjuje.
3. Kadar priglašeni organ ugotovi, da sistem UI ne izpolnjuje več zahtev iz oddelka 2, ob upoštevanju načela sorazmernosti začasno prekliče ali umakne izdan certifikat oziroma ga omeji, razen če se skladnost s temi zahtevami zagotovi z ustreznimi popravnimi ukrepi, ki jih je ponudnik sistema sprejel v ustreznem roku, ki ga je določil priglašeni organ. Priglašeni organ svojo odločitev obrazloži.
3. Ako prijavljeno tijelo ustanovi da UI sustav više ne ispunjava zahtjeve utvrđene u odjeljku 2., to prijavljeno tijelo, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti, suspendira ili povlači izdanu potvrdu ili uvodi ograničenja za nju, osim ako se primjerenim korektivnim mjerama koje dobavljač sustava poduzme u primjerenom roku koji je utvrdilo prijavljeno tijelo osigura usklađenost UI sustava s tim zahtjevima. Prijavljeno tijelo daje obrazloženje za svoju odluku.
Zoper odločitve priglašenih organov, tudi o izdanih certifikatih o skladnosti, je na voljo pritožbeni postopek.
Protiv odluka prijavljenih tijela, među ostalim protiv odluka o izdanim potvrdama o sukladnosti, mora biti dostupan žalbeni postupak.
Člen 45
Članak 45.
Obveznosti obveščanja za priglašene organe
Obveze prijavljenih tijela u pogledu obavješćivanja
1. Priglašeni organi obvestijo priglasitveni organ:
1. Prijavljena tijela obavješćuju tijelo koje provodi prijavljivanje o sljedećem:
(a)
o vsakem certifikatu Unije o oceni tehnične dokumentacije, vsakem dodatku k tem certifikatom in vsaki odobritvi sistema upravljanja kakovosti, ki se izdajo v skladu z zahtevami iz Priloge VII;
(a)
potvrdama Unije o ocjenjivanju tehničke dokumentacije, dopunama tih potvrda i odobrenjima sustava upravljanja kvalitetom izdanima u skladu sa zahtjevima iz Priloga VII.;
(b)
o vsaki zavrnitvi, omejitvi, začasnem preklicu ali umiku certifikata Unije o oceni tehnične dokumentacije ali odobritve sistema upravljanja kakovosti, ki se izda v skladu z zahtevami iz Priloge VII;
(b)
odbijanju, ograničenju, suspenziji ili povlačenju potvrde Unije o ocjenjivanju tehničke dokumentacije ili odobrenja sustava upravljanja kvalitetom izdanog u skladu sa zahtjevima iz Priloga VII.;
(c)
o vsaki okoliščini, ki vpliva na obseg ali pogoje za priglasitev;
(c)
svim okolnostima koje utječu na opseg prijavljivanja ili uvjete za prijavljivanje;
(d)
o vsaki zahtevi za informacije, ki so jo prejeli od organov za nadzor trga, v zvezi z dejavnostmi ugotavljanja skladnosti;
(d)
zahtjevima za dostavu informacija koje su primila od tijela za nadzor tržišta u vezi s aktivnostima ocjenjivanja sukladnosti;
(e)
na zahtevo o dejavnostih ugotavljanja skladnosti, izvedenih v okviru njihove priglasitve, in vsaki drugi izvedeni dejavnosti, vključno s čezmejnimi dejavnostmi in sklepanjem pogodb s podizvajalci.
(e)
na zahtjev, o aktivnostima ocjenjivanja sukladnosti provedenima u okviru njihove prijave i svim ostalim provedenim aktivnostima, uključujući prekogranične aktivnosti i podugovaranje.
2. Vsak priglašeni organ obvesti druge priglašene organe:
2. Svako prijavljeno tijelo obavješćuje druga prijavljena tijela o sljedećem:
(a)
o odobritvah sistema upravljanja kakovosti, ki jih je zavrnil, začasno preklical ali umaknil, ter na zahtevo o odobritvah sistema upravljanja kakovosti, ki jih je izdal;
(a)
odobrenjima sustava upravljanja kvalitetom koja je odbilo, suspendiralo ili povuklo i, na zahtjev, odobrenjima sustava upravljanja kvalitetom koja je izdalo;
(b)
o certifikatih Unije o oceni tehnične dokumentacije ali njihovih dodatkih, ki jih je zavrnil, začasno preklical, umaknil ali drugače omejil, ter na zahtevo o certifikatih in/ali njihovih dodatkih, ki jih je izdal.
(b)
potvrdama Unije o ocjenjivanju tehničke dokumentacije ili dopunama tih potvrda koje je odbilo, povuklo, suspendiralo ili na neki drugi način ograničilo te, na zahtjev, potvrdama i/ili njihovim dopunama koje je izdalo.
3. Vsak priglašeni organ drugim priglašenim organom, ki izvajajo podobne dejavnosti ugotavljanja skladnosti za iste vrste sistemov UI, predloži ustrezne informacije o vprašanjih v zvezi z negativnimi rezultati ugotavljanja skladnosti, na zahtevo pa tudi v zvezi s pozitivnimi.
3. Svako prijavljeno tijelo drugim prijavljenim tijelima koja provode slične aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti za iste vrste UI sustava dostavlja relevantne informacije o pitanjima povezanima s negativnim i, na zahtjev, pozitivnim rezultatima ocjenjivanja sukladnosti.
4. Priglasitveni organi zagotavljajo zaupnost pridobljenih informacij v skladu s členom 78.
4. Prijavljena tijela u skladu s člankom 78. štite povjerljivost informacija koje su pribavila.
Člen 46
Članak 46.
Odstopanje od postopka ugotavljanja skladnosti
Odstupanje od postupka ocjenjivanja sukladnosti
1. Z odstopanjem od člena 43 in na podlagi ustrezno utemeljene zahteve lahko kateri koli organ za nadzor trga dovoli dajanje posebnih visokotveganih sistemov UI na trg ali v uporabo na ozemlju zadevne države članice iz izjemnih razlogov javne varnosti ali varstva življenja in zdravja ljudi, varstva okolja ter varstva ključnih industrijskih in infrastrukturnih sredstev. To dovoljenje velja omejeno obdobje, dokler se izvajajo potrebni postopki ugotavljanja skladnosti, ob upoštevanju izjemnih razlogov, ki upravičujejo odstopanje. Ti postopki se zaključijo brez nepotrebnega odlašanja.
1. Odstupajući od članka 43., i na propisno obrazložen zahtjev, svako tijelo za nadzor tržišta može odobriti stavljanje određenih visokorizičnih UI sustava na tržište ili u upotrebu na državnom području dotične države članice zbog iznimnih razloga koji se odnose na javnu sigurnost ili zaštitu života i zdravlja ljudi, zaštitu okoliša ili zaštitu ključne industrijske i infrastrukturne imovine. Trajanje tog odobrenja ograničeno je na razdoblje provedbe potrebnih postupaka ocjenjivanja sukladnosti, uzimajući u obzir iznimne razloge koji opravdavaju odstupanje. Ti se postupci dovršavaju bez nepotrebne odgode.
2. V ustrezno utemeljenih nujnih primerih iz izjemnih razlogov javne varnosti ali v primeru posebne, precejšnje in neposredne grožnje za življenje ali telesno varnost fizičnih oseb lahko organi za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj ali organi civilne zaščite dajo določen visokotvegani sistem UI v uporabo brez dovoljenja iz odstavka 1, če se za tako dovoljenje brez nepotrebnega odlašanja zaprosi med uporabo ali po njej. Če se dovoljenje iz odstavka 1 zavrne, se uporaba visokotveganega sistema UI takoj ustavi, vsi rezultati in izhodni podatki, ki izhajajo iz take uporabe, pa se takoj zavržejo.
2. U propisno opravdanoj hitnoj situaciji zbog iznimnih razloga koji se odnose na javnu sigurnost ili u slučaju konkretne, znatne i izravne prijetnje životu ili tjelesnoj sigurnosti fizičkih osoba, tijela kaznenog progona ili tijela civilne zaštite mogu određeni visokorizični UI sustav staviti u upotrebu bez odobrenja iz stavka 1. pod uvjetom da se to odobrenje bez nepotrebne odgode zatraži tijekom ili nakon upotrebe. Ako je odobrenje iz stavka 1. odbijeno, upotreba visokorizičnog UI sustava smjesta se prekida te se odmah odbacuju svi rezultati i izlazni podaci proizišli iz takve upotrebe.
3. Dovoljenje iz odstavka 1 se izda le, če organ za nadzor trga ugotovi, da visokotvegani sistem UI izpolnjuje zahteve iz oddelka 2. Organ za nadzor trga obvesti Komisijo in druge države članice o vseh dovoljenjih, izdanih na podlagi odstavkov 1 in 2. Ta obveznost ne zajema občutljivih operativnih podatkov v zvezi z dejavnostmi organov za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj.
3. Odobrenje iz stavka 1. izdaje se samo ako tijelo za nadzor tržišta zaključi da visokorizični UI sustav ispunjava zahtjeve iz odjeljka 2. Tijelo za nadzor tržišta obavješćuje Komisiju i druge države članice o svim odobrenjima izdanima na temelju stavaka 1 i 2. Ta obveza ne obuhvaća osjetljive operativne podatke u vezi s aktivnostima tijelâ kaznenog progona.
4. Kadar v 15 koledarskih dneh po prejemu informacij iz odstavka 3 država članica ali Komisija ne poda nobenega ugovora glede dovoljenja, ki ga je izdal organ za nadzor trga države članice v skladu z odstavkom 1, se šteje, da je dovoljenje upravičeno.
4. Ako u roku od 15 kalendarskih dana od primitka informacija iz stavka 3. nijedna država članica ni Komisija ne podnese prigovor na odobrenje koje je izdalo tijelo za nadzor tržišta određene države članice u skladu sa stavkom 1., to se odobrenje smatra opravdanim.
5. Kadar v 15 koledarskih dneh po prejemu obvestila iz odstavka 3 država članica poda ugovore zoper dovoljenje, ki ga je izdal organ za nadzor trga druge države članice, ali kadar Komisija meni, da je dovoljenje v nasprotju s pravom Unije ali da je sklep držav članic glede skladnosti sistema iz odstavka 3 neutemeljen, se Komisija brez odlašanja posvetuje z zadevno državo članico. Z zadevnimi operaterji se posvetuje in ti imajo možnost, da predstavijo svoja stališča. Glede na to Komisija odloči, ali je dovoljenje upravičeno. Komisija svojo odločitev sporoči zadevnim državam članicam in ustreznim operaterjem.
5. Ako u roku od 15 kalendarskih dana od primitka obavijesti iz stavka 3. određena država članica podnese prigovor na odobrenje koje je izdalo tijelo za nadzor tržišta druge države članice ili ako Komisija smatra da je to odobrenje u suprotnosti s pravom Unije ili da je zaključak država članica o usklađenosti sustava iz stavka 3. neosnovan, Komisija bez odgode započinje savjetovanje s relevantnom državom članicom. U savjetovanju sudjeluju dotični operateri i omogućuje im se da iznesu svoja stajališta. Komisija ih uzima u obzir i odlučuje je li odobrenje opravdano. Komisija svoju odluku upućuje dotičnim državama članicama i dotičnim operaterima.
6. Kadar Komisija meni, da je dovoljenje neupravičeno, ga organ za nadzor trga zadevne države članice umakne.
6. Ako Komisija odobrenje smatra neopravdanim, tijelo za nadzor tržišta dotične države članice povlači to odobrenje.
7. Za visokotvegane sisteme UI, povezane s proizvodi, zajetimi v harmonizacijski zakonodaji Unije iz Priloge I, oddelek A, se uporabljajo samo odstopanja od ugotavljanja skladnosti, določena v navedeni harmonizacijski zakonodaji Unije.
7. Kad je riječ o visokorizičnim UI sustavima koji su povezani s proizvodima obuhvaćenima zakonodavstvom Unije o usklađivanju navedenim u odjeljku A Priloga I., primjenjuju se samo odstupanja od ocjenjivanja sukladnosti utvrđena u tom zakonodavstvu Unije o usklađivanju.
Člen 47
Članak 47.
EU izjava o skladnosti
EU izjava o sukladnosti
1. Ponudnik za vsak visokotvegani sistem UI sestavi strojno berljivo, fizično ali elektronsko podpisano pisno EU izjavo o skladnosti in jo hrani za potrebe pristojnih nacionalnih organov ter jim jo daje na voljo še 10 let po tem, ko je bil visokotvegani sistem UI dan na trg ali v uporabo. V EU izjavi o skladnosti se opredeli, za kateri visokotvegani sistem UI je bila sestavljena. Na zahtevo se ustreznim pristojnim nacionalnim organom predloži izvod EU izjave o skladnosti.
1. Dobavljač sastavlja pisanu, strojno čitljivu EU izjavu o sukladnosti, potpisanu fizički ili elektronički, za svaki visokorizični UI sustav i drži je na raspolaganju nacionalnim nadležnim tijelima tijekom razdoblja od deset godina nakon stavljanja tog visokorizičnog UI sustava na tržište ili u upotrebu. U EU izjavi o sukladnosti navodi se za koji je visokorizični UI sustav ona sastavljena. Primjerak EU izjave o sukladnosti dostavlja se relevantnim nacionalnim nadležnim tijelima na njihov zahtjev.
2. V EU izjavi o skladnosti se navede, da zadevni visokotvegani sistem UI izpolnjuje zahteve iz oddelka 2. EU izjava o skladnosti vsebuje informacije iz Priloge V in se prevede v jezik, ki ga pristojni nacionalni organi držav članic, v katerih je visokotvegani sistem UI dan na trg ali je omogočena dostopnost do njega, zlahka razumejo.
2. U EU izjavi o sukladnosti navodi se da dotični visokorizični UI sustav ispunjava zahtjeve utvrđene u odjeljku 2. EU izjava o sukladnosti sadržava informacije utvrđene u Prilogu V. i prevodi se na jezik koji nacionalna nadležna tijela država članica u kojima se visokorizični UI sustav stavlja na tržište ili na raspolaganje mogu bez poteškoća razumjeti.
3. Kadar za visokotvegane sisteme UI velja druga harmonizacijska zakonodaja Unije, v skladu s katero se zahteva tudi EU izjava o skladnosti, se pripravi enotna EU izjava o skladnosti za pravo Unije, ki se uporablja za visokotvegani sistem UI. Ta izjava vsebuje vse informacije, s katerimi se ugotovi, na katero harmonizacijsko zakonodajo Unije se izjava nanaša.
3. Ako visokorizični UI sustavi podliježu drugom zakonodavstvu Unije o usklađivanju kojim se također zahtijeva EU izjava o sukladnosti, sastavlja se jedinstvena EU izjava o sukladnosti koja se odnosi na svo pravo Unije koje se primjenjuje na dotični visokorizični UI sustav. Ta izjava sadržava sve informacije potrebne za identifikaciju zakonodavstva Unije o usklađivanju na koje se izjava odnosi.
4. S pripravo EU izjave o skladnosti ponudnik prevzame odgovornost za skladnost z zahtevami iz oddelka 2. Ponudnik EU izjavo o skladnosti, če je to primerno, posodablja.
4. Sastavljanjem EU izjave o sukladnosti dobavljač preuzima odgovornost za ispunjavanje zahtjeva utvrđenih u odjeljku 2. Dobavljač prema potrebi ažurira EU izjavu o sukladnosti.
5. Na Komisijo se prenese pooblastilo za sprejemanje delegiranih aktov v skladu s členom 97, da se spremeni Priloga V, s posodobitvijo vsebine EU izjave o skladnosti iz navedene priloge, da se uvedejo elementi, potrebni zaradi tehničnega napredka.
5. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 97. radi izmjene Priloga V. ažuriranjem sadržaja EU izjave o sukladnosti utvrđene u tom prilogu kako bi se uveli elementi koji postanu potrebni s obzirom na tehnički napredak.
Člen 48
Članak 48.
Oznaka CE
Oznaka CE
1. Za oznako CE veljajo splošna načela iz člena 30 Uredbe (ES) št. 765/2008.
1. Za oznaku CE vrijede opća načela utvrđena u članku 30. Uredbe (EZ) br. 765/2008.
2. Za visokotvegane sisteme UI, ki se zagotavljajo digitalno, se digitalna oznaka CE uporablja le, če je do nje mogoče enostavno dostopati prek vmesnika, prek katerega se dostopa do tega sistema, ali prek lahko dostopne strojno berljive kode ali drugega elektronskega sredstva.
2. Za visokorizične UI sustave koji se pružaju digitalno digitalna oznaka CE upotrebljava se samo ako joj se može lako pristupiti preko sučelja s kojeg se pristupa tom sustavu ili s pomoću lako dostupnog strojno čitljivog koda ili drugih elektroničkih sredstava.
3. Oznaka CE se vidno, čitljivo in neizbrisno namesti na visokotvegane sisteme UI. Kadar to ni mogoče ali ni upravičeno zaradi značilnosti visokotveganega sistema UI, se oznaka namesti bodisi na embalažo ali na priloženo dokumentacijo.
3. Oznaka CE stavlja se na visokorizične UI sustave tako da bude vidljiva, čitka i neizbrisiva. Ako to zbog prirode visokorizičnog UI sustava nije moguće ili nije opravdano, oznaka CE stavlja se na pakiranje ili na popratnu dokumentaciju, ovisno o slučaju.
4. Kadar je to primerno, oznaki CE sledi identifikacijska številka priglašenega organa, odgovornega za postopke ugotavljanja skladnosti iz člena 43. Identifikacijsko številko priglašenega organa pritrdi organ sam ali pa jo na podlagi njegovih navodil pritrdi ponudnik ali njegov pooblaščeni zastopnik. Identifikacijska številka se navede tudi v promocijskem gradivu, v katerem je omenjeno, da visokotvegani sistem UI izpolnjuje zahteve za oznako CE.
4. Ako je primjenjivo, uz oznaku CE navodi se identifikacijski broj prijavljenog tijela odgovornog za postupke ocjenjivanja sukladnosti iz članka 43. Identifikacijski broj prijavljenog tijela stavlja sâmo prijavljeno tijelo ili ga prema njegovim uputama stavlja dobavljač ili dobavljačev ovlašteni zastupnik. Taj identifikacijski broj navodi se i u svim promotivnim materijalima u kojima se navodi da dotični visokorizični UI sustav ispunjava zahtjeve u pogledu oznake CE.
5. Kadar visokotvegane sisteme UI ureja drugo pravo Unije, ki prav tako določa namestitev oznake CE, se na tej oznaki navede, da visokotvegani sistem UI izpolnjuje tudi zahteve tega drugega prava.
5. Ako visokorizični UI sustavi podliježu drugom pravu Unije kojim se također predviđa stavljanje oznake CE, na oznaci CE navodi se da visokorizični UI sustav ispunjava i zahtjeve iz tog drugog prava.
Člen 49
Članak 49.
Registracija
Registracija
1. Pred dajanjem visokotveganega sistema UI iz Priloge III, z izjemo visokotveganih sistemov UI iz Priloge III, točka 2, na trg ali v uporabo ponudnik ali, kadar je to ustrezno, pooblaščeni zastopnik sebe in svoj sistem registrira v podatkovni zbirki EU iz člena 71.
1. Prije stavljanja na tržište ili u upotrebu visokorizičnog UI sustava iz Priloga III., uz izuzeće visokorizičnih UI sustava iz točke 2. Priloga III., dobavljač ili, ako je primjenjivo, ovlašteni zastupnik registrira sebe i svoj sustav u bazi podataka EU-a iz članka 71.
2. Pred dajanjem sistema UI, za katerega je ponudnik ugotovil, da v skladu s členom 6(3) ne šteje za visokotvegan, na trg ali v uporabo ponudnik ali, kadar je to ustrezno, pooblaščeni zastopnik sebe in navedeni sistem registrira v podatkovni zbirki EU iz člena 71.
2. Prije stavljanja na tržište ili u upotrebu UI sustava za koji je dobavljač zaključio da nije visokorizičan u skladu s člankom 6. stavkom 3., taj dobavljač ili, ako je primjenjivo, ovlašteni zastupnik registrira sebe i taj sustav u bazi podataka EU-a iz članka 71.
3. Pred dajanjem v uporabo ali pred uporabo visokotveganega sistema UI iz Priloge III, z izjemo visokotveganih sistemov UI iz Priloge III, točka 2, se uvajalci, ki so javni organi, institucije, organi, uradi ali agencije Unije ali osebe, ki delujejo v njihovem imenu, registrirajo, izberejo sistem in registrirajo njegovo uporabo v podatkovni zbirki EU iz člena 71.
3. Prije stavljanja u upotrebu ili korištenja visokorizičnog UI sustava iz Priloga III., uz izuzeće visokorizičnih UI sustava iz točke 2. Priloga III., subjekti koji uvode sustav koji su tijela javne vlasti, institucije, tijela uredi ili agencije Unije ili osobe koje djeluju u njihovo ime registriraju se, odabiru sustav i registriraju njegovo korištenje u bazi podataka EU-a iz članka 71.
4. Za visokotvegane sisteme UI iz Priloge III, točke 1, 6 in 7, na področju preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj, migracij, azila in upravljanja nadzora meja se registracija iz odstavkov 1, 2 in 3 tega člena izvede v varnem nejavnem delu podatkovne zbirke EU iz člena 71 in vključuje le naslednje informacije, kot je ustrezno, iz:
4. Za visokorizične UI sustave iz točaka 1., 6. i 7. Priloga III., u području kaznenog progona, migracija, azila i upravljanja nadzorom državne granice registracija iz stavaka 1., 2. i 3. ovog članka provodi se u sigurnom dijelu baze podataka EU-a iz članka 71. koji nije javno dostupan, a uključuje samo informacije iz sljedećega, ovisno o slučaju:
(a)
Priloge VIII, oddelek A, točke 1 do 10, razen točk 6, 8 in 9;
(a)
odjeljka A točaka od 1. do 10. Priloga VIII., osim točaka 6., 8. i 9.;
(b)
Priloge VIII, oddelek B, točke 1 do 5 ter točki 8 in 9;
(b)
odjeljka B točaka od 1. do 5. i točaka 8. i 9. Priloga VIII.;
(c)
Priloge VIII, oddelek C, točke 1 do 3;
(c)
odjeljka C točaka od 1. do 3. Priloga VIII.;
(d)
Priloge IX, točke 1, 2, 3 in 5.
(d)
točaka 1., 2., 3. i 5. Priloga IX.
Dostop do ustreznih omejenih delov podatkovne zbirke EU iz prvega pododstavka tega odstavka imajo samo Komisija in nacionalni organi iz člena 74(8).
Samo Komisija i nacionalna tijela iz članka 74. stavka 8. imaju pristup odgovarajućim dijelovima baze podataka EU-a kojima je pristup ograničen, a koji su navedeni u prvom podstavku ovog stavka.
5. Visokotvegani sistemi UI iz Priloge III, točka 2, se registrirajo na nacionalni ravni.
5. Visokorizični UI sustavi iz točke 2. Priloga III. registriraju se na nacionalnoj razini.
POGLAVJE IV
POGLAVLJE IV.
OBVEZNOSTI PONUDNIKOV IN UVAJALCEV NEKATERIH SISTEMOV UI GLEDE PREGLEDNOSTI
OBVEZE U POGLEDU TRANSPARENTNOSTI ZA DOBAVLJAČE ODREĐENIH UI SUSTAVA I SUBJEKTE KOJI IH UVODE
Člen 50
Članak 50.
Obveznosti ponudnikov in uvajalcev nekaterih sistemov UI glede preglednosti
Obveze u pogledu transparentnosti za dobavljače određenih UI sustava i subjekte koji ih uvode
1. Ponudniki zagotovijo, da so sistemi UI, namenjeni neposredni interakciji s fizičnimi osebami, zasnovani in razviti tako, da so zadevne fizične osebe obveščene, da so v interakciji s sistemom UI, razen če je to očitno z vidika razmeroma dobro obveščene, pozorne in preudarne fizične osebe ob upoštevanju okoliščin in konteksta uporabe. Ta obveznost se ob upoštevanju ustreznih zaščitnih ukrepov za pravice in svoboščine tretjih oseb ne uporablja za sisteme UI, ki so z zakonom odobreni za odkrivanje, preprečevanje, preiskovanje ali pregon kaznivih dejanj, razen če so ti sistemi na voljo javnosti za prijavo kaznivega dejanja.
1. Dobavljači osiguravaju da su UI sustavi koji su namijenjeni izravnoj interakciji s fizičkim osobama dizajnirani i razvijeni na takav način da se dotične fizičke osobe obavješćuje o tome da su u interakciji s UI sustavom, osim ako je to očito sa stajališta razmjerno dobro informirane, pronicljive i oprezne fizičke osobe, uzimajući u obzir okolnosti i kontekst upotrebe. Ta se obveza ne primjenjuje na UI sustave koji su zakonski odobreni za otkrivanje, sprečavanje, istragu ili kazneni progon kaznenih djela, podložno odgovarajućim zaštitnim mjerama za prava i slobode trećih strana, osim ako su ti sustavi dostupni javnosti za prijavu kaznenih djela.
2. Ponudniki sistemov UI, vključno s sistemi UI za splošne namene, ki ustvarjajo sintetično zvočno, slikovno, video ali besedilno vsebino, zagotovijo, da so izhodni podatki sistema UI označeni v strojno berljivi obliki in jih je mogoče prepoznati kot umetno ustvarjene ali prirejene. Ponudniki zagotovijo, da so njihove tehnične rešitve učinkovite, interoperabilne, robustne in zanesljive, kolikor je to tehnično izvedljivo, pri čemer upoštevajo posebnosti in omejitve različnih vrst vsebin, stroške izvajanja in splošno priznane najsodobnejše tehnološke dosežke, kar se lahko odraža v ustreznih tehničnih standardih. Ta obveznost se ne uporablja, kolikor sistemi UI zagotavljajo podporno funkcijo za standardno urejanje ali ne spreminjajo bistveno vhodnih podatkov, ki jih zagotovi uvajalec, ali njihove semantike ali kadar so z zakonom dovoljeni za odkrivanje, preprečevanje, preiskovanje ali pregon kaznivih dejanj.
2. Dobavljači UI sustava, uključujući UI sustave opće namjene, koji generiraju sintetički audiosadržaj, slikovni sadržaj, videosadržaj ili tekstovni sadržaj osiguravaju da izlazni rezultati UI sustava budu označeni u strojno čitljivom obliku i da ih se može prepoznati kao umjetno generirane ili manipulirane. Dobavljači osiguravaju da njihova tehnička rješenja budu djelotvorna, interoperabilna, otporna i pouzdana u mjeri u kojoj je to tehnički izvedivo, uzimajući u obzir posebnosti i ograničenja različitih vrsta sadržaja, troškove provedbe i općepriznata najnovija dostignuća, što se može odražavati u relevantnim tehničkim normama. Ta se obveza ne primjenjuje ako UI sustavi obavljaju pomoćnu funkciju za standardno uređivanje ili bitno ne mijenjaju ulazne podatke koje pruža subjekt koji uvodi sustav ili njihovu semantiku, ili ako su zakonski odobreni za otkrivanje, sprečavanje, istragu ili kazneni progon kaznenih djela.
3. Uvajalci sistema za prepoznavanje čustev ali sistema za biometrično kategorizacijo o delovanju sistema obvestijo fizične osebe, ki so mu izpostavljene, in obdelujejo osebne podatke v skladu z uredbama (EU) 2016/679 in (EU) 2018/1725 ter Direktivo (EU) 2016/680, kot je ustrezno. Ta obveznost se ob upoštevanju ustreznih zaščitnih ukrepov za pravice in svoboščine tretjih oseb ter v skladu s pravom Unije ne uporablja za sisteme UI, ki se uporabljajo za biometrično kategorizacijo in prepoznavanje čustev ter so z zakonom dovoljeni za odkrivanje, preprečevanje ali preiskovanje kaznivih dejanj.
3. Subjekti koji uvode sustav za prepoznavanje emocija ili sustav za biometrijsku kategorizaciju obavješćuju fizičke osobe koje su izložene tom sustavu o njegovu radu, a osobne podatke obrađuju u skladu s uredbama (EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725 te Direktivom (EU) 2016/680, ovisno o slučaju. Ta se obveza ne primjenjuje na UI sustave za biometrijsku kategorizaciju i prepoznavanje emocija koji su zakonski odobreni za otkrivanje, sprečavanje ili istragu kaznenih djela, podložno odgovarajućim zaštitnim mjerama za prava i slobode trećih strana i u skladu s pravom Unije.
4. Uvajalci sistema UI, ki ustvarja ali prireja slikovno, zvočno ali video vsebino, ki je globoki ponaredek, morajo razkriti, da je bila vsebina umetno ustvarjena ali prirejena. Ta obveznost se ne uporablja, kadar je uporaba zakonsko dovoljena za odkrivanje, preprečevanje, preiskovanje ali pregon kaznivih dejanj. Kadar je vsebina del očitno umetniškega, ustvarjalnega, satiričnega, fiktivnega ali podobnega dela ali programa, so obveznosti glede preglednosti iz tega odstavka omejene na razkritje obstoja take ustvarjene ali prirejene vsebine na ustrezen način, ki ne ovira prikazovanja ali uživanja dela.
4. Subjekti koji uvode UI sustav koji generira ili manipulira slikovnim sadržajem, audiosadržajem ili videosadržajem koji čini uvjerljiv krivotvoreni sadržaj (deep fake) moraju navesti da je taj sadržaj umjetno generiran ili da je njime manipulirano. Ta se obveza ne primjenjuje ako je korištenje zakonski odobreno za otkrivanje, sprečavanje, istragu ili kazneni progon kaznenih djela. Ako je sadržaj dio očigledno umjetničkog, kreativnog, satiričnog, fiktivnog ili analognog djela ili programa, obveze u pogledu transparentnosti iz ovog stavka ograničene su na otkrivanje postojanja takvog generiranog ili manipuliranog sadržaja na odgovarajući način kojim se ne ometa prikazivanje tog djela ili uživanje u njemu.
Uvajalci sistema UI, ki ustvarja ali prireja besedilo, ki se objavi z namenom obveščanja javnosti o zadevah javnega interesa, morajo razkriti, da je bilo besedilo umetno ustvarjeno ali prirejeno. Ta obveznost se ne uporablja, kadar je uporaba zakonsko dovoljena za odkrivanje, preprečevanje, preiskovanje ali pregon kaznivih dejanj ali kadar je bila vsebina, ustvarjena z UI, predmet človeške preverbe ali uredniškega pregleda in kadar ima fizična ali pravna oseba uredniško odgovornost za objavo vsebine.
Subjekti koji uvode UI sustav koji generira ili manipulira tekstom koji se objavljuje u svrhu informiranja javnosti o pitanjima od javnog interesa moraju navesti da je tekst umjetno generiran ili da je njime manipulirano. Ta se obveza ne primjenjuje ako je korištenje zakonski odobreno za otkrivanje, sprečavanje, istragu ili kazneni progon kaznenih djela ili ako je sadržaj generiran umjetnom inteligencijom prošao proces preispitivanja koje provodi čovjek ili uredničku kontrolu i ako fizička ili pravna osoba snosi uredničku odgovornost za objavu sadržaja.
5. Informacije iz odstavkov 1 do 4 se dajo na voljo zadevnim fizičnim osebam na jasen in razpoznaven način ter najpozneje ob prvi interakciji ali izpostavljenosti. Informacije morajo biti skladne z veljavnimi zahtevami glede dostopnosti.
5. Informacije iz stavaka od 1. do 4. dotičnim se fizičkim osobama pružaju na jasan i raspoznatljiv način najkasnije u trenutku prve interakcije ili prvog izlaganja. Te informacije moraju ispunjavati primjenjive zahtjeve u pogledu pristupačnosti.
6. Odstavki 1 do 4 ne vplivajo na zahteve in obveznosti iz poglavja III in ne posegajo v druge obveznosti glede preglednosti, ki so za uvajalce sistemov UI določene v pravu Unije ali nacionalnem pravu.
6. Stavci od 1. do 4. ne utječu na zahtjeve i obveze iz poglavlja III. i njima se ne dovode u pitanje druge obveze u pogledu transparentnosti utvrđene u pravu Unije ili nacionalnom pravu za subjekte koji uvode UI sustave.
7. Urad za UI spodbuja in olajšuje pripravo kodeksov prakse na ravni Unije, da se omogoči učinkovito izvajanje obveznosti glede odkrivanja in označevanja umetno ustvarjenih ali prirejenih vsebin. Komisija lahko sprejme izvedbene akte za odobritev teh kodeksov prakse v skladu s postopkom iz člena 56(6). Če meni, da kodeks ni ustrezen, lahko Komisija sprejme izvedbeni akt, s katerim določi skupna pravila za izvajanje navedenih obveznosti v skladu s postopkom pregleda iz člena 98(2).
7. Ured za umjetnu inteligenciju potiče i olakšava izradu kodeksâ prakse na razini Unije kako bi se olakšala djelotvorna provedba obveza u pogledu otkrivanja i označivanja umjetno generiranog ili manipuliranog sadržaja. Komisija može donositi provedbene akte radi odobravanja tih kodeksa prakse u skladu s postupkom utvrđenim u članku 56. stavku 6. Ako smatra da kodeks nije adekvatan, Komisija može donositi provedbene akte o utvrđivanju zajedničkih pravila za provedbu tih obveza u skladu s postupkom ispitivanja utvrđenim u članku 98. stavku 2.
POGLAVJE V
POGLAVLJE V.
MODELI UI ZA SPLOŠNE NAMENE
UI MODELI OPĆE NAMJENE
ODDELEK 1
ODJELJAK 1.
Pravila za razvrščanje
Pravila o klasifikaciji
Člen 51
Članak 51.
Razvrstitev modelov UI za splošne namene kot modelov UI za splošne namene s sistemskim tveganjem
Klasifikacija UI modela opće namjene kao UI modela opće namjene sa sistemskim rizikom
1. Model UI za splošne namene se razvrsti kot model UI za splošne namene s sistemskim tveganjem, če izpolnjuje katerega od naslednjih pogojev:
1. UI model opće namjene klasificira se kao UI model opće namjene sa sistemskim rizikom ako ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:
(a)
ima zmogljivosti z visoko učinkovitostjo, ocenjene na podlagi ustreznih tehničnih orodij in metodologij, vključno s kazalniki in merili uspešnosti;
(a)
ima sposobnosti visokog učinka evaluirane na temelju odgovarajućih tehničkih alata i metodologija, uključujući pokazatelje i referentne vrijednosti;
(b)
ima zmogljivosti ali učinek, ki so enakovredni tistim iz točke (a), ob upoštevanju meril iz Priloge XIII, na podlagi odločitve Komisije, in sicer po uradni dolžnosti ali na podlagi kvalificiranega opozorila znanstvenega odbora.
(b)
na temelju odluke Komisije, po službenoj dužnosti ili slijedom kvalificiranog upozorenja znanstvenog povjerenstva, ima sposobnosti ili učinak jednakovrijedne onima utvrđenima u točki (a), uzimajući u obzir kriterije utvrđene u Prilogu XIII.
2. Za model UI za splošne namene se predpostavlja, da ima zmogljivosti z visoko učinkovitostjo na podlagi odstavka 1, točka (a), kadar je skupna količina izračuna, uporabljena za njegovo učenje, merjeno z operacijami s plavajočo vejico, večja od 1025.
2. Pretpostavlja se da UI model opće namjene ima sposobnosti visokog učinka u skladu sa stavkom 1. točkom (a) ako je kumulativna količina računanja korištena za njegovo treniranje iskazana brojem matematičkih operacija nad brojevima s pomičnim zarezom u sekundi veća od 1025.
3. Komisija sprejme delegirane akte v skladu s členom 97 za spremembo pragov iz odstavkov 1 in 2 tega člena ter dopolnitev meril uspešnosti in kazalnikov glede na tehnološki razvoj, ki zadeva na primer algoritemske izboljšave ali večjo učinkovitost strojne opreme, kadar je to potrebno, da bi bili v teh pragovih upoštevani najsodobnejši tehnološki dosežki.
3. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 97. radi izmjene pragova navedenih u stavcima 1. i 2. ovog članka te, prema potrebi, radi dopune referentnih vrijednosti i pokazatelja s obzirom na tehnološki razvoj, kao što su algoritamska poboljšanja ili povećanje učinkovitosti hardvera, kako bi ti pragovi odražavali najnovija dostignuća.
Člen 52
Članak 52.
Postopek
Postupak
1. Kadar model UI za splošne namene izpolnjuje pogoj iz člena 51(1), točka (a), zadevni ponudnik o tem nemudoma, v vsakem primeru pa v dveh tednih po izpolnitvi te zahteve ali po tem, ko je znano, da bo izpolnjena, uradno obvesti Komisijo. To uradno obvestilo vključuje informacije, iz katerih je razvidno, da je ustrezna zahteva izpolnjena. Če Komisija ugotovi, da model UI za splošne namene predstavlja sistemska tveganja, o katerih ni bila uradno obveščena, se lahko odloči, da ga bo označila za model s sistemskim tveganjem.
1. Ako UI model opće namjene ispunjava uvjet iz članka 51. stavka 1. točke (a), dotični dobavljač o tome obavješćuje Komisiju bez odgode, a u svakom slučaju u roku od dva tjedna nakon što je taj zahtjev ispunjen ili nakon što postane poznato da će biti ispunjen. Ta obavijest uključuje informacije potrebne kako bi se dokazalo da je dotični zahtjev ispunjen. Ako Komisija sazna za UI model opće namjene koji predstavlja sistemske rizike, a o kojem nije bila obaviještena, može ga odlučiti odrediti kao model sa sistemskim rizikom.
2. Ponudnik modela UI za splošne namene, ki izpolnjuje pogoj iz člena 51(1), točka (a), lahko ob uradnem obvestilu predloži dovolj utemeljene argumente, s katerimi dokaže, da model UI za splošne namene izjemoma, čeprav izpolnjuje navedeno zahtevo, zaradi svojih posebnih značilnosti ne predstavlja sistemskih tveganj in zato ne bi smel biti razvrščen kot model UI za splošne namene s sistemskim tveganjem.
2. Dobavljač UI modela opće namjene koji ispunjava uvjet iz članka 51. stavka 1. točke (a) može uz svoju obavijest dostaviti dostatno potkrijepljene argumente kako bi dokazao da UI model opće namjene iznimno, iako ispunjava navedeni zahtjev, zbog svojih specifičnih karakteristika ne predstavlja sistemske rizike i da ga stoga ne bi trebalo klasificirati kao UI model opće namjene sa sistemskim rizikom.
3. Kadar Komisija ugotovi, da argumenti, predloženi na podlagi odstavka 2, niso dovolj utemeljeni in da zadevni ponudnik ni mogel dokazati, da model UI za splošne namene zaradi svojih posebnih značilnosti ne predstavlja sistemskih tveganj, te argumente zavrne, model UI za splošne namene pa se šteje za model UI za splošne namene s sistemskim tveganjem.
3. Ako Komisija zaključi da argumenti dostavljeni na temelju stavka 2. nisu dostatno potkrijepljeni i da dotični dobavljač nije dokazao da UI model opće namjene zbog svojih specifičnih karakteristika ne predstavlja sistemske rizike, ona odbacuje te argumente, a UI model opće namjene smatra se UI modelom opće namjene sa sistemskim rizikom.
4. Komisija lahko na podlagi meril iz Priloge XIII po uradni dolžnosti ali na podlagi kvalificiranega opozorila znanstvenega odbora na podlagi člena 90(1), točka (a), model UI za splošne namene označi za model, ki predstavlja sistemska tveganja.
4. Komisija može UI model opće namjene odrediti kao model koji predstavlja sistemske rizike na temelju kriterija iz Priloga XIII., po službenoj dužnosti ili slijedom kvalificiranog upozorenja znanstvenog povjerenstva u skladu s člankom 90. stavkom 1. točkom (a).
Na Komisijo se prenese pooblastilo za sprejemanje delegiranih aktov v skladu s členom 97, da spremeni Prilogo XIII, s tem da določi in posodobi merila iz navedene priloge.
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 97. radi izmjene Priloga XIII. utvrđivanjem i ažuriranjem kriterija utvrđenih u tom prilogu.
5. Komisija na obrazloženo zahtevo ponudnika, katerega model je bil označen za model UI za splošne namene s sistemskim tveganjem na podlagi odstavka 4, upošteva zahtevo in se lahko odloči, da ponovno oceni, ali se lahko za model UI za splošne namene še vedno šteje, da predstavlja sistemska tveganja na podlagi meril iz Priloge XIII. Taka zahteva vsebuje objektivne, podrobne in nove razloge, ki so se pojavili po odločitvi glede označitve. Ponudniki ponovne ocene ne morejo zahtevati prej kot šest mesecev po odločitvi glede označitve. Kadar se Komisija po ponovni oceni odloči, da bo ohranila označitev modela UI za splošne namene s sistemskim tveganjem, ponudniki ponovne zahteve ne morejo zahtevati prej kot šest mesecev po tej odločitvi.
5. Na obrazloženi zahtjev dobavljača čiji je model u skladu sa stavkom 4. određen kao UI model opće namjene sa sistemskim rizikom, Komisija takav zahtjev uzima u obzir i može odlučiti ponovno ocijeniti može li se i dalje smatrati da UI model opće namjene predstavlja sistemske rizike na temelju kriterija iz Priloga XIII. Takav zahtjev mora sadržavati objektivne, detaljne i nove razloge koji su se pojavili nakon odluke o određivanju. Dobavljači mogu zatražiti ponovnu ocjenu najranije šest mjeseci nakon odluke o određivanju. Ako Komisija nakon ponovne ocjene odluči zadržati određivanje modela kao UI modela opće namjene sa sistemskim rizikom, dobavljači mogu zatražiti ponovno ocjenjivanje najranije šest mjeseci nakon te odluke.
6. Komisija zagotovi objavo seznama modelov UI za splošne namene s sistemskim tveganjem in ga posodablja, ne da bi pri tem posegala v potrebo po spoštovanju in varstvu pravic intelektualne lastnine in zaupnih poslovnih informacij ali poslovnih skrivnosti v skladu s pravom Unije in nacionalnim pravom.
6. Komisija osigurava objavljivanje popisa UI modelâ opće namjene sa sistemskim rizikom i ažurira ga, ne dovodeći u pitanje potrebu za poštovanjem i zaštitom prava intelektualnog vlasništva i povjerljivih poslovnih informacija ili poslovnih tajni u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom.
ODDELEK 2
ODJELJAK 2.
Obveznosti, naložene ponudnikom modelov UI za splošne namene
Obveze dobavljača UI modelâ opće namjene
Člen 53
Članak 53.
Obveznosti, naložene ponudnikom modelov UI za splošne namene
Obveze dobavljača UI modelâ opće namjene
1. Ponudniki modelov UI za splošne namene:
1. Dobavljači UI modelâ opće namjene:
(a)
pripravijo in posodabljajo tehnično dokumentacijo modela, vključno s postopkom učenja in testiranja ter rezultati njegovega ocenjevanja, ki vsebuje vsaj informacije iz Priloge XI, da se na zahtevo predloži Uradu za UI in pristojnim nacionalnim organom;
(a)
izrađuju i ažuriraju tehničku dokumentaciju modela, među ostalim o postupku njegova treniranja i testiranja te rezultatima njegove evaluacije, koja sadržava barem informacije utvrđene u Prilogu XI., kako bi je na zahtjev dostavili Uredu za umjetnu inteligenciju i nacionalnim nadležnim tijelima;
(b)
pripravijo, posodabljajo in dajejo na voljo informacije in dokumentacijo za ponudnike sistemov UI, ki nameravajo model UI za splošne namene integrirati v svoje sisteme UI. Brez poseganja v potrebo po spoštovanju in varstvu pravic intelektualne lastnine in zaupnih poslovnih informacij ali poslovnih skrivnosti v skladu s pravom Unije in nacionalnim pravom informacije in dokumentacija:
(b)
izrađuju, ažuriraju i stavljaju na raspolaganje informacije i dokumentaciju dobavljačima UI sustava koji namjeravaju integrirati UI model opće namjene u svoje UI sustave. Ne dovodeći u pitanje potrebu za poštovanjem i zaštitom prava intelektualnog vlasništva i povjerljivih poslovnih informacija ili poslovnih tajni u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom, te informacije i dokumentacija:
(i)
ponudnikom sistemov UI omogočajo, da dobro razumejo zmogljivosti in omejitve modela UI za splošne namene ter izpolnjujejo svoje obveznosti na podlagi te uredbe, ter
i.
omogućuju dobavljačima UI sustava da dobro razumiju sposobnosti i ograničenja UI modela opće namjene i da ispune svoje obveze na temelju ove Uredbe; i
(ii)
vsebujejo vsaj elemente iz Priloge XII;
ii.
sadržavaju barem elemente utvrđene u Prilogu XII.;
(c)
vzpostavijo politiko za doseganje skladnosti s pravom Unije o avtorskih in sorodnih pravicah, zlasti za opredelitev in spoštovanje, tudi z najsodobnejšimi tehnologijami, pridržanj pravic, izraženih na podlagi člena 4(3) Direktive (EU) 2019/790;
(c)
uspostavljaju politiku usklađivanja s pravom Unije o autorskom pravu i povezanim pravima, posebno kako bi utvrdili i poštovali, među ostalim i s pomoću najsuvremenijih tehnologija, pridržaj prava izražen u skladu s člankom 4. stavkom 3. Direktive (EU) 2019/790;
(d)
v skladu s predlogo, ki jo zagotovi Urad za UI, pripravijo in objavijo dovolj podroben povzetek vsebine, ki se uporablja za učenje modela UI za splošne namene.
(d)
izrađuju i objavljuju dovoljno detaljan sažetak o sadržaju upotrijebljenom za treniranje UI modela opće namjene, prema predlošku Ureda za umjetnu inteligenciju.
2. Obveznosti iz odstavka 1, točki (a) in (b), ne veljajo za ponudnike modelov UI, ki so bili objavljeni na podlagi proste in odprtokodne licence, ki omogoča dostop do modela, njegovo uporabo, spreminjanje in distribucijo ter katere parametri, vključno z utežmi, informacijami o strukturi modela in informacijami o uporabi modela, so javno dostopni. Ta izjema se ne uporablja za modele UI za splošne namene s sistemskimi tveganji.
2. Obveze utvrđene u stavku 1. točkama (a) i (b) ne primjenjuju se na dobavljače UI modela koji se objavljuju na temelju besplatne licencije za softver otvorenog koda koja omogućuje pristup modelu te njegovu upotrebu, izmjenu i distribuciju i čiji su parametri, uključujući težinske faktore, informacije o arhitekturi modela te informacije o upotrebi modela, javno dostupni. Ta se iznimka ne primjenjuje na UI modele opće namjene sa sistemskim rizikom.
3. Ponudniki modelov UI za splošne namene pri izvajanju svojih pristojnosti in pooblastil na podlagi te uredbe po potrebi sodelujejo s Komisijo in pristojnimi nacionalnimi organi.
3. Dobavljači UI modela opće namjene prema potrebi surađuju s Komisijom i nacionalnim nadležnim tijelima u izvršavanju njihovih nadležnosti i ovlasti na temelju ove Uredbe.
4. Ponudniki modelov UI za splošne namene se lahko do objave harmoniziranega standarda zanašajo na kodekse prakse v smislu člena 56, da dokažejo skladnost z obveznostmi iz odstavka 1 tega člena. Izpolnjevanje evropskih harmoniziranih standardov zagotavlja ponudnikom domnevo o skladnosti, kadar ti standardi zajemajo te obveznosti. Ponudniki modelov UI za splošne namene, ki ne upoštevajo odobrenega kodeksa prakse ali ne izpolnjujejo evropskega harmoniziranega standarda, dokažejo, da imajo druge ustrezne načine za zagotavljanje skladnosti, ki jih oceni Komisija.
4. Dobavljači UI modelâ opće namjene mogu se do objave usklađene norme osloniti na kodekse prakse u smislu članka 56. kako bi dokazali da ispunjavaju obveze utvrđene u stavku 1. ovog članka. Ispunjavanjem europskih usklađenih normi za dobavljače vrijedi pretpostavka sukladnosti u mjeri u kojoj su te obveze obuhvaćene tim normama. Dobavljači UI modelâ opće namjene koji ne poštuju odobreni kodeks prakse ili ne ispunjavaju europsku usklađenu normu moraju dokazati alternativne adekvatne načine usklađivanja kako bi ih ocijenila Komisija.
5. Da se olajša skladnost s Prilogo XI, zlasti s točko 2(d) in (e) navedene priloge, se na Komisijo prenese pooblastilo za sprejemanje delegiranih aktov v skladu s členom 97, v katerih se podrobno opredelijo metodologije merjenja in izračunavanja, da se omogoči primerljiva in preverljiva dokumentacija.
5. Kako bi se olakšalo usklađivanje s Prilogom XI., a posebno s njegovom točkom 2. podtočkama (d) i (e), Komisija je ovlaštena z donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 97. kako bi detaljno opisala metodologije mjerenja i izračuna u cilju omogućavanja usporedive i provjerljive dokumentacije.
6. Na Komisijo se prenese pooblastilo za sprejemanje delegiranih aktov v skladu s členom 97(2) za spremembo prilog XI in XII glede na hiter tehnološki razvoj.
6. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 97. stavkom 2. radi izmjene priloga XI. i XII. s obzirom na tehnološki razvoj.
7. Vse informacije ali dokumentacija, pridobljene na podlagi tega člena, vključno s poslovnimi skrivnostmi, se obravnavajo v skladu z obveznostmi glede zaupnosti iz člena 78.
7. Sa svim informacijama ili dokumentacijom koji se pribave u skladu s ovim člankom, uključujući poslovne tajne, postupa se u skladu s obvezama u pogledu povjerljivosti utvrđenima u članku 78.
Člen 54
Članak 54.
Pooblaščeni zastopniki ponudnikov modelov UI za splošne namene
Ovlašteni zastupnici dobavljača UI modelâ opće namjene
1. Ponudniki s sedežem v tretji državi pred dajanjem modela UI za splošne namene na trg Unije s pisnim pooblastilom imenujejo pooblaščenega zastopnika s sedežem v Uniji.
1. Prije stavljanja UI modelâ opće namjene na tržište Unije dobavljači s poslovnim nastanom u trećim zemljama pisanim ovlaštenjem imenuju ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom Uniji.
2. Ponudnik svojemu pooblaščenemu zastopniku omogoči, da opravlja naloge, določene v pooblastilu, ki ga prejme od ponudnika.
2. Dobavljač omogućuje svojem ovlaštenom zastupniku da obavlja zadaće navedene u ovlaštenju koje je dobio od dobavljača.
3. Pooblaščeni zastopnik opravlja naloge, določene v pooblastilu, ki ga prejme od ponudnika. Uradu za UI na njegovo zahtevo predloži izvod pooblastila, in sicer v enem od uradnih jezikov institucij Unije. Za namene te uredbe pooblastilo pooblaščenemu zastopniku omogoča, da opravlja naslednje naloge:
3. Ovlašteni zastupnik obavlja zadaće navedene u ovlaštenju koje je dobio od dobavljača. On dostavlja primjerak ovlaštenja Uredu za umjetnu inteligenciju na njegov zahtjev, na jednom od službenih jezika institucija Unije. Za potrebe ove Uredbe ovlaštenjem se ovlaštenom zastupniku daje ovlast da obavlja sljedeće zadaće:
(a)
preveri, ali je bila tehnična dokumentacija, določena v Prilogi XI, pripravljena in ali je ponudnik izpolnil vse obveznosti iz člena 53 in, kadar je ustrezno, člena 55;
(a)
provjerava je li tehnička dokumentacija iz Priloga XI. sastavljena i je li dobavljač ispunio sve obveze iz članka 53. i, ako je primjenjivo, članka 55.;
(b)
hrani izvod tehnične dokumentacije, določene v Prilogi XI, da je za obdobje 10 let po tem, ko je bil model UI za splošne namene dan na trg, na voljo Uradu za UI in pristojnim nacionalnim organom, ter kontaktne podatke ponudnika, ki je imenoval pooblaščenega zastopnika;
(b)
drži primjerak tehničke dokumentacije iz Priloga XI. na raspolaganju Uredu za umjetnu inteligenciju i nacionalnim nadležnim tijelima tijekom razdoblja od deset godina nakon stavljanja UI modela opće namjene na tržište i čuva kontaktne podatke dobavljača koji je imenovao ovlaštenog zastupnika;
(c)
Uradu za UI na obrazloženo zahtevo zagotovi vse informacije in dokumentacijo, vključno s tistimi iz točke (b), s katerimi dokaže, da izpolnjuje obveznosti iz tega poglavja;
(c)
Uredu za umjetnu inteligenciju na obrazloženi zahtjev dostavlja sve informacije i dokumentaciju, uključujući one iz točke (b), koji su potrebni za dokazivanje ispunjavanja obveza iz ovog poglavlja;
(d)
na obrazloženo zahtevo sodeluje z Uradom za UI in pristojnimi nacionalnimi organi pri vseh ukrepih, ki jih slednji sprejmejo v zvezi z modelom UI za splošne namene s sistemskimi tveganji, tudi kadar je model vključen v sisteme UI, dane na trg ali v uporabo v Uniji.
(d)
na obrazloženi zahtjev surađuje s Uredom za umjetnu inteligenciju i nadležnim tijelima u svim mjerama koje oni poduzimaju u vezi s UI modelom opće namjene, među ostalim onda kada je model integriran u UI sustave koji se stavljaju na tržište ili u upotrebu u Uniji.
4. Na podlagi pooblastila je pooblaščeni zastopnik pooblaščen, da lahko Urad za UI ali pristojni organi nanj, poleg ponudnika ali namesto njega, naslovijo vsa vprašanja, povezana z zagotavljanjem skladnosti s to uredbo.
4. Ovlaštenjem se ovlaštenog zastupnika ovlašćuje da, uz dobavljača ili umjesto dobavljaču, bude osoba kojoj se obraćaju Ured za umjetnu inteligenciju ili nadležna tijela u vezi sa svim pitanjima povezanima s osiguravanjem usklađenosti s ovom Uredbom.
5. Pooblaščeni zastopnik odpove pooblastilo, če meni ali utemeljeno domneva, da ponudnik ravna v nasprotju s svojimi obveznostmi na podlagi te uredbe. V takem primeru tudi nemudoma obvesti Urad za UI o odpovedi pooblastila in o razlogih zanjo.
5. Ovlašteni zastupnik ukida ovlaštenje ako smatra ili ima razloga smatrati da dobavljač postupa protivno svojim obvezama na temelju ove Uredbe. U tom slučaju ovlašteni zastupnik o ukidanju ovlaštenja i razlozima za ukidanje ujedno odmah obavješćuje Ured za umjetnu inteligenciju.
6. Obveznost iz tega člena ne velja za ponudnike modelov UI za splošne namene, ki so bili objavljeni na podlagi proste in odprtokodne licence, ki omogoča dostop do modela, njegovo uporabo, spreminjanje in distribucijo ter katere parametri, vključno z utežmi, informacijami o strukturi modela in informacijami o uporabi modela, so javno dostopni, razen če modeli UI za splošne namene predstavljajo sistemska tveganja.
6. Obveza utvrđena u ovom članku ne primjenjuje se na dobavljače UI modela opće namjene koji se objavljuju na temelju besplatne licencije otvorenog koda koja omogućuje pristup modelu te njegovu upotrebu, izmjenu i distribuciju i čiji su parametri, uključujući težinske faktore, informacije o arhitekturi modela te informacije o upotrebi modela, javno dostupni, osim ako UI modeli opće namjene predstavljaju sistemske rizike.
ODDELEK 3
ODJELJAK 3.
Obveznosti ponudnikov modelov UI za splošne namene s sistemskim tveganjem
Obveze dobavljača UI modelâ opće namjene sa sistemskim rizikom
Člen 55
Članak 55.
Obveznosti ponudnikov modelov UI za splošne namene s sistemskim tveganjem
Obveze dobavljača UI modelâ opće namjene sa sistemskim rizikom
1. Poleg obveznosti iz členov 53 in 54 ponudniki modelov UI za splošne namene s sistemskim tveganjem:
1. Uz obveze navedene u člancima 53. i 54. dobavljači UI modelâ opće namjene sa sistemskim rizikom:
(a)
izvedejo ocene modelov v skladu s standardiziranimi protokoli in orodji, ki upoštevajo najsodobnejše tehnološke dosežke, vključno z izvajanjem in dokumentiranjem testiranja modelov po načelu kontradiktornosti z namenom prepoznavanja in zmanjšanja sistemskega tveganja;
(a)
provode evaluaciju modela u skladu sa standardiziranim protokolima i alatima koji odražavaju najnovija dostignuća, uključujući provođenje i dokumentiranje neprijateljskog testiranja modela radi utvrđivanja i smanjivanja sistemskog rizika;
(b)
ocenijo in zmanjšajo morebitna sistemska tveganja na ravni Unije, vključno z njihovimi viri, ki lahko izhajajo iz razvoja, dajanja na trg ali uporabe modelov UI za splošne namene s sistemskim tveganjem;
(b)
procjenjuju i smanjuju moguće sistemske rizike na razini Unije, uključujući njihove izvore, koji mogu proizići iz razvoja, stavljanja na tržište ili korištenja UI modelâ opće namjene sa sistemskim rizikom;
(c)
spremljajo in dokumentirajo resne incidente ter informacije o njih in morebitne popravne ukrepe za njihovo odpravo brez nepotrebnega odlašanja sporočajo Uradu za UI in po potrebi pristojnim nacionalnim organom;
(c)
prate, dokumentiraju i bez nepotrebne odgode dostavljaju Uredu za umjetnu inteligenciju i, prema potrebi, nacionalnim nadležnim tijelima, relevantne informacije o ozbiljnim incidentima i mogućim korektivnim mjerama za njihovo rješavanje;
(d)
zagotavljajo ustrezno raven kibernetske zaščite za model UI za splošne namene s sistemskim tveganjem in fizično infrastrukturo modela.
(d)
osiguravaju odgovarajuću razinu kibernetičkosigurnosne zaštite UI modela opće namjene sa sistemskim rizikom i fizičke infrastrukture tog modela.
2. Ponudniki modelov UI za splošne namene s sistemskim tveganjem se lahko do objave harmoniziranega standarda zanašajo na kodekse prakse v smislu člena 56, da dokažejo skladnost z obveznostmi iz odstavka 1 tega člena. Izpolnjevanje evropskih harmoniziranih standardov zagotavlja ponudnikom domnevo o skladnosti, kadar ti standardi zajemajo te obveznosti. Ponudniki modelov UI za splošne namene s sistemskim tveganjem, ki ne upoštevajo odobrenega kodeksa prakse ali ne izpolnjujejo evropskega harmoniziranega standarda, dokažejo, da imajo druge ustrezne načine za zagotavljanje skladnosti, ki jih oceni Komisija.
2. Dobavljači UI modelâ opće namjene sa sistemskim rizikom mogu se do objave usklađene norme osloniti na kodekse prakse u smislu članka 56. kako bi dokazali da ispunjavaju obveze utvrđene u stavku 1. ovog članka. Ispunjavanjem europskih usklađenih normi za dobavljače vrijedi pretpostavka sukladnosti u mjeri u kojoj su te obveze obuhvaćene tim normama. Dobavljači UI modelâ opće namjene sa sistemskim rizikom koji ne poštuju odobreni kodeksa prakse ili ne ispunjavaju europsku usklađenu normu moraju dokazati alternativne adekvatne načine usklađivanja kako bi ih procijenila Komisija.
3. Vse informacije ali dokumentacija, pridobljene na podlagi tega člena, vključno s poslovnimi skrivnostmi, se obravnavajo v skladu z obveznostmi glede zaupnosti iz člena 78.
3. Sa svim informacijama ili dokumentacijom koji se pribave na temelju ovog članka, uključujući poslovne tajne, postupa se u skladu s obvezama u pogledu povjerljivosti utvrđenima u članku 78.
ODDELEK 4
ODJELJAK 4.
Kodeksi prakse
Kodeksi prakse
Člen 56
Članak 56.
Kodeksi prakse
Kodeksi prakse
1. Urad za UI spodbuja in olajšuje pripravo kodeksov prakse na ravni Unije, da bi prispeval k pravilni uporabi te uredbe ob upoštevanju mednarodnih pristopov.
1. Ured za umjetnu inteligenciju potiče i olakšava izradu kodeksâ prakse na razini Unije kako bi se doprinijelo pravilnoj primjeni ove Uredbe, uzimajući u obzir međunarodne pristupe.
2. Urad za UI in Odbor si prizadevata zagotoviti, da kodeksi prakse zajemajo vsaj obveznosti iz členov 53 in 55, vključno z naslednjimi elementi:
2. Ured za umjetnu inteligenciju i Vijeće za umjetnu inteligenciju nastoje osigurati da kodeksi prakse obuhvaćaju barem obveze iz članaka 53. i 55., uključujući sljedeća pitanja:
(a)
načini za zagotavljanje, da se informacije iz člena 53(1), točki (a) in (b), posodabljajo glede na tržni in tehnološki razvoj;
(a)
sredstva kojima se osigurava da se informacije iz članka 53. stavka 1. točaka (a) i (b) ažuriraju s obzirom na tržišni i tehnološki razvoj;
(b)
ustrezno ravnjo podrobnosti za povzetek o vsebini, ki se uporablja za učenje;
(b)
odgovarajuću razinu detaljnosti sažetka o sadržaju upotrijebljenom za treniranje;
(c)
opredelitvijo vrste in narave sistemskih tveganj na ravni Unije, po potrebi vključno z njihovimi viri;
(c)
utvrđivanje vrste i prirode sistemskih rizika na razini Unije, uključujući, prema potrebi, njihove izvore;
(d)
ukrepi, postopki in načini za oceno in obvladovanje sistemskih tveganj na ravni Unije, vključno s pripadajočo dokumentacijo, ki so sorazmerni s tveganji, upoštevajo njihovo resnost in verjetnost ter upoštevajo posebne izzive pri obvladovanju teh tveganj glede na možne načine, na katere se lahko taka tveganja pojavijo in udejanijo vzdolž verige vrednosti UI.
(d)
mjere, postupke i modalitete za procjenu sistemskih rizika i upravljanje sistemskim rizicima na razini Unije, uključujući dokumentaciju o njima, koji su razmjerni rizicima i kojima se uzimaju u obzir ozbiljnost i vjerojatnost tih rizika te posebni izazovi uklanjanja tih rizika s obzirom na moguće načine na koje se takvi rizici mogu pojaviti i materijalizirati duž vrijednosnog lanca umjetne inteligencije.
3. Urad za UI lahko k sodelovanju pri pripravi kodeksov prakse povabi vse ponudnike modelov UI za splošne namene in ustrezne pristojne nacionalne organe. V procesu lahko sodelujejo organizacije civilne družbe, industrija, akademski krogi in drugi ustrezni deležniki, kot so ponudniki nižje v verigi in neodvisni strokovnjaki.
3. Ured za umjetnu inteligenciju može pozvati sve dobavljače UI modelâ opće namjene, kao i relevantna nacionalna nadležna tijela, da sudjeluju u izradi kodeksâ prakse. Taj proces mogu poduprijeti organizacije civilnog društva, industrija, akademska zajednica i drugi relevantni dionici, poput dobavljača niže u lancu opskrbe i neovisnih stručnjaka.
4. Urad za UI in Odbor si prizadevata zagotoviti, da kodeksi prakse jasno določajo njune posebne cilje in vsebujejo zaveze ali ukrepe, po potrebi tudi ključne kazalnike uspešnosti, da se zagotovi doseganje teh ciljev, ter da so v njih ustrezno upoštevani potrebe in interesi vseh zainteresiranih strani na ravni Unije, tudi oseb, ki jih to zadeva.
4. Ured za umjetnu inteligenciju i Vijeće za umjetnu inteligenciju nastoje osigurati da se u kodeksima prakse jasno utvrde njihovi specifični ciljevi i da sadržavaju obveze ili mjere, prema potrebi uključujući ključne pokazatelje uspješnosti, za osiguravanje postizanja tih ciljeva, te da se u njima na odgovarajući način uzimaju u obzir potrebe i interesi svih zainteresiranih strana, među ostalim uključenih osoba, na razini Unije.
5. Urad za UI si prizadeva zagotoviti, da mu sodelujoči pri kodeksu prakse redno poročajo o uresničevanju zavez in sprejetih ukrepov ter posledičnih rezultatih, po potrebi tudi glede na ključne kazalnike uspešnosti. V ključnih kazalnikih uspešnosti in obveznostih poročanja se odražajo razlike v velikosti in zmogljivosti različnih sodelujočih.
5. Ured za umjetnu inteligenciju nastoji osigurati da sudionici kodeksâ prakse redovito izvješćuju Ured za umjetnu inteligenciju o provedbi obveza i poduzetim mjerama te njihovim rezultatima, među ostalim u odnosu na ključne pokazatelje uspješnosti, prema potrebi. Ključni pokazatelji uspješnosti i obveze izvješćivanja moraju odražavati razlike u veličini i kapacitetu među različitim sudionicima.
6. Urad za UI in Odbor redno spremljata in ocenjujeta, kako sodelujoči dosegajo cilje kodeksov prakse in kako prispevajo k pravilni uporabi te uredbe. Urad za UI in Odbor ocenita, ali kodeksi prakse zajemajo obveznosti iz členov 53 in 55, ter redno spremljata in ocenjujeta doseganje ciljev v zvezi s tem. Svojo oceno ustreznosti kodeksov prakse objavita.
6. Ured za umjetnu inteligenciju i Vijeće za umjetnu inteligenciju redovito prate i ocjenjuju ostvarivanje ciljeva kodeksâ prakse od strane sudionika i njihov doprinos pravilnoj primjeni ove Uredbe. Ured za umjetnu inteligenciju i Vijeće za umjetnu inteligenciju ocjenjuju obuhvaćaju li kodeksi prakse obveze iz članaka 53. i 55., te redovito prate i evaluiraju postizanje njihovih ciljeva. Objavljuju svoju ocjenu adekvatnosti kodeksâ prakse.
Komisija lahko z izvedbenim aktom odobri kodeks prakse in mu da splošno veljavnost v Uniji. Ta izvedbeni akt se sprejme v skladu s postopkom pregleda iz člena 98(2).
Komisija može provedbenim aktom odobriti kodeks prakse i učiniti ga općenito valjanim u Uniji. Taj provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 98. stavka 2.
7. Urad za UI lahko povabi vse ponudnike modelov UI za splošne namene, da pristopijo h kodeksom prakse. Za ponudnike modelov UI za splošne namene, ki ne predstavljajo sistemskih tveganj, je pristop lahko omejen na obveznosti iz člena 53, razen če izrecno izrazijo svoj interes za pristop k celotnemu kodeksu.
7. Ured za umjetnu inteligenciju može pozvati sve dobavljače UI modelâ opće namjene da poštuju kodekse prakse. Za dobavljače UI modela opće namjene koji ne predstavljaju sistemske rizike to poštovanje može se ograničiti na obveze iz članka 53., osim ako izričito izraze interes da se pridruže cijelom kodeksu.
8. Urad za UI po potrebi spodbuja in olajšuje pregled in prilagoditev kodeksov prakse, zlasti glede na nastajajoče standarde. Urad za UI pomaga ocenjevati razpoložljive standarde.
8. Ured za umjetnu inteligenciju prema potrebi također potiče i olakšava preispitivanje i prilagodbu kodeksâ prakse, posebno s obzirom na nove norme. Ured za umjetnu inteligenciju pomaže u ocjenjivanju dostupnih normi.
9. Kodeksi prakse se pripravijo najpozneje do 2. maja 2025. Urad za UI sprejme potrebne ukrepe, vključno s povabilom ponudnikom na podlagi odstavka 7.
9. Kodeksi prakse moraju biti spremni najkasnije do 2. svibnja 2025. Ured za umjetnu inteligenciju poduzima potrebne korake, uključujući pozivanje dobavljača u skladu sa stavkom 7.
Če kodeksa prakse do 2. avgusta 2025 ni mogoče dokončati ali če Urad za UI na podlagi svoje ocene na podlagi odstavka 6 tega člena meni, da ni ustrezen, lahko Komisija z izvedbenimi akti določi skupna pravila za izvajanje obveznosti iz členov 53 in 55, vključno z elementi iz odstavka 2 tega člena. Ti izvedbeni akti se sprejmejo v skladu s postopkom pregleda iz člena 98(2).
Ako do 2. kolovoza 2025. kodeks prakse ne može biti dovršen ili ako Ured za umjetnu inteligenciju nakon ocjenjivanja na temelju stavka 6. ovog članka smatra da kodeks prakse nije adekvatan, Komisija može provedbenim aktima propisati zajednička pravila za provedbu obveza iz članaka 53. i 55., među ostalim u pogledu pitanja iz stavka 2. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 98. stavka 2.
POGLAVJE VI
POGLAVLJE VI.
UKREPI V PODPORO INOVACIJAM
MJERE ZA POTPORU INOVACIJAMA
Člen 57
Članak 57.
Regulativni peskovniki za UI
Regulatorna izolirana okruženja za umjetnu inteligenciju
1. Države članice zagotovijo, da njihovi pristojni organi na nacionalni ravni vzpostavijo vsaj en regulativni peskovnik za UI, ki začne delovati najpozneje 2. avgusta 2026. Ta peskovnik se lahko vzpostavi skupaj s pristojnimi organi drugih držav članic. Komisija lahko za vzpostavitev in delovanje regulativnih peskovnikov za UI zagotovi tehnično podporo, svetovanje in orodja.
1. Države članice osiguravaju da njihova nadležna tijela uspostave barem jedno regulatorno izolirano okruženje za umjetnu inteligenciju na nacionalnoj razini, koje mora biti operativno do 2. kolovoza 2026. To izolirano okruženje može se uspostaviti i zajedno s nadležnim tijelima drugih država članica. Komisija može pružiti tehničku potporu, savjete i alate za uspostavu i rad regulatornih izoliranih okruženja za umjetnu inteligenciju.
Obveznost iz prvega pododstavka se lahko izpolni tudi s sodelovanjem v obstoječem peskovniku, če tako sodelovanje zagotavlja enakovredno nacionalno zastopanost sodelujočih držav članic.
Obveza iz prvog podstavka može se ispuniti i sudjelovanjem u postojećem izoliranom okruženju ako se tim sudjelovanjem osigurava jednakovrijedna razina nacionalne pokrivenosti za države članice sudionice.
2. Na regionalni ali lokalni ravni ali skupaj s pristojnimi organi drugih držav članic se lahko vzpostavijo tudi dodatni regulativni peskovniki za UI.
2. Mogu se uspostaviti i dodatna regulatorna izolirana okruženja za umjetnu inteligenciju na regionalnoj ili lokalnoj razini ili se ona mogu uspostaviti zajedno s nadležnim tijelima drugih država članica.
3. Evropski nadzornik za varstvo podatkov lahko vzpostavi tudi regulativni peskovnik za UI za institucije, organe, urade in agencije Unije ter lahko opravlja vloge in naloge pristojnih nacionalnih organov v skladu s tem poglavjem.
3. Europski nadzornik za zaštitu podataka također može uspostaviti regulatorno izolirano okruženje za umjetnu inteligenciju za institucije, tijela, urede i agencije Unije te može izvršavati uloge i zadaće nacionalnih nadležnih tijela u skladu s ovim poglavljem.
4. Države članice zagotovijo, da pristojni organi iz odstavkov 1 in 2 dodelijo zadostna sredstva za učinkovito in pravočasno izpolnjevanje tega člena. Kadar je primerno, pristojni nacionalni organi sodelujejo z drugimi ustreznimi organi in lahko dopustijo udeleženost drugih akterjev ekosistema UI. Ta člen ne vpliva na druge regulativne peskovnike, vzpostavljene na podlagi prava Unije ali nacionalnega prava. Države članice zagotovijo ustrezno raven sodelovanja med organi, ki nadzorujejo te druge peskovnike, in pristojnimi nacionalnimi organi.
4. Države članice osiguravaju da nadležna tijela iz stavaka 1. i 2. dodijele dostatna sredstva za djelotvorno i pravodobno usklađivanje s ovim člankom. Nacionalna nadležna tijela prema potrebi surađuju s drugim relevantnim tijelima i mogu dopustiti sudjelovanje drugih aktera iz ekosustava umjetne inteligencije. Ovaj članak ne utječe na druga regulatorna izolirana okruženja uspostavljena na temelju prava Unije ili nacionalnog prava. Države članice osiguravaju odgovarajuću razinu suradnje između tijela koja nadziru ta druga izolirana okruženja i nacionalnih nadležnih tijela.
5. Regulativni peskovniki za UI, vzpostavljeni na podlagi odstavka 1, zagotavljajo nadzorovano okolje, ki spodbuja inovacije ter omogoča razvoj, učenje, testiranje in validacijo inovativnih sistemov UI za določen čas, preden se dajo na trg ali v uporabo, v skladu s posebnim načrtom peskovnika, o katerem se dogovorijo ponudniki ali potencialni ponudniki in pristojni organ. Taki peskovniki lahko vključujejo testiranje v realnih razmerah, ki se v njih nadzoruje.
5. Regulatorna izolirana okruženja za umjetnu inteligenciju uspostavljena na temelju stavka 1. pružaju kontrolirano okruženje koje potiče inovacije i olakšava razvoj, treniranje, testiranje i validaciju inovativnih UI sustava tijekom ograničenog razdoblja prije njihova stavljanja na tržište ili u upotrebu u skladu s posebnim planom izoliranog okruženja dogovorenim između dobavljača ili potencijalnih dobavljača i nadležnog tijela. Takva izolirana okruženja mogu uključivati testiranje u stvarnim uvjetima pod nadzorom u izoliranom okruženju.
6. Pristojni organi v regulativnem peskovniku za UI po potrebi zagotovijo smernice, nadzor in podporo, kar zadeva opredeljevanje tveganja – zlasti za temeljne pravice, zdravje in varnost –, testiranje, ukrepe za zmanjšanje tveganj in njihovo učinkovitost glede na obveznosti in zahteve iz te uredbe ter po potrebi iz drugega prava Unije in nacionalnega prava, katerih upoštevanje se nadzoruje v peskovniku.
6. Nadležna tijela prema potrebi pružaju smjernice, nadzor i potporu u regulatornom izoliranom okruženju za umjetnu inteligenciju radi utvrđivanja rizika, posebno za temeljna prava, zdravlje i sigurnost, te radi utvrđivanja testiranja, mjera ublažavanja i njihove djelotvornosti u odnosu na obveze i zahtjeve iz ove Uredbe i, prema potrebi, iz drugog prava Unije i nacionalnog prava čije se ispunjavanje nadzire u izoliranom okruženju.
7. Pristojni organi ponudnikom in potencialnim ponudnikom, ki sodelujejo v regulativnem peskovniku za UI, zagotovijo smernice o regulativnih pričakovanjih ter o tem, kako izpolniti zahteve in obveznosti iz te uredbe.
7. Nadležna tijela dobavljačima i potencijalnim dobavljačima koji sudjeluju u regulatornom izoliranom okruženju za umjetnu inteligenciju pružaju smjernice o regulatornim očekivanjima i načinu ispunjavanja zahtjeva i obveza utvrđenih u ovoj Uredbi.
Pristojni organ na zahtevo ponudnika ali potencialnega ponudnika sistema UI predloži pisno dokazilo o dejavnostih, ki so bile uspešno izvedene v peskovniku. Predloži tudi poročilo o izstopu, v katerem podrobno opiše dejavnosti, izvedene v peskovniku, ter povezane rezultate in učne izide. Ponudniki lahko tako dokumentacijo uporabijo za to, da s postopkom ugotavljanja skladnosti ali z ustreznimi dejavnostmi nadzora trga dokažejo skladnost s to uredbo. V zvezi s tem organi za nadzor trga in priglašeni organi pozitivno upoštevajo poročila o izstopu in pisna dokazila, ki jih predloži pristojni nacionalni organ, da bi v razumni meri pospešili postopke ugotavljanja skladnosti.
Na zahtjev dobavljača ili potencijalnog dobavljača UI sustava nadležno tijelo dostavlja pisani dokaz o aktivnostima koje su uspješno provedene u izoliranom okruženju. Nadležno tijelo dostavlja i završno izvješće koje sadržava pojedinosti o aktivnostima provedenima u izoliranom okruženju te povezanim rezultatima i ishodima učenja. Dobavljači mogu takvu dokumentaciju upotrijebiti kako bi dokazali svoju usklađenost s ovom Uredbom putem postupka ocjenjivanja sukladnosti ili relevantnih aktivnosti nadzora tržišta. U tom pogledu tijela za nadzor tržišta i prijavljena tijela pozitivno uzimaju u obzir završna izvješća i pisane dokaze koje je dostavilo nacionalno nadležno tijelo kako bi se u razumnoj mjeri ubrzali postupci ocjenjivanja sukladnosti.
8. Komisija in Odbor sta ob upoštevanju določb o zaupnosti iz člena 78 in s soglasjem ponudnika ali potencialnega ponudnika pooblaščena za dostop do poročil o izstopu in jih, če je to primerno, upoštevata pri izvajanju svojih nalog na podlagi te uredbe. Če se ponudnik ali potencialni ponudnik in pristojni nacionalni organ izrecno strinjata, se lahko poročilo o izstopu objavi na enotni informacijski platformi iz tega člena.
8. Podložno odredbama o povjerljivosti iz članka 78. i uz suglasnost dobavljača ili potencijalnog dobavljača, Komisija i Vijeće za umjetnu inteligenciju ovlašteni su pristupiti završnim izvješćima te ih prema potrebi uzimaju u obzir pri izvršavanju svojih zadaća na temelju ove Uredbe. Ako se i dobavljač odnosno potencijalni dobavljač i nacionalno nadležno tijelo o tome izričito dogovore, završno izvješće može se objaviti na jedinstvenoj informacijskoj platformi iz ovog članka.
9. Namen vzpostavitve regulativnih peskovnikov za UI je prispevati k naslednjim ciljem:
9. Svrha uspostave regulatornih izoliranih okruženja za umjetnu inteligenciju doprinošenje je sljedećim ciljevima:
(a)
izboljšanju pravne varnosti, da se doseže regulativna skladnost s to uredbo ali po potrebi z drugim veljavnim pravom Unije in nacionalnim pravom;
(a)
unapređivanju pravne sigurnosti radi postizanja regulatorne usklađenosti s ovom Uredbom ili, prema potrebi, drugim primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom;
(b)
podpiranju izmenjave najboljših praks s sodelovanjem z organi, vključenimi v regulativni peskovnik za UI;
(b)
podupiranju razmjene primjera najbolje prakse putem suradnje s tijelima uključenima u regulatorno izolirano okruženje za umjetnu inteligenciju;
(c)
spodbujanju inovacij in konkurenčnosti ter olajšanju razvoja ekosistema UI;
(c)
poticanju inovacija i konkurentnosti te olakšavanju razvoja ekosustava umjetne inteligencije;
(d)
prispevanju k regulativnemu učenju, ki temelji na dokazih;
(d)
doprinošenju regulatornom učenju utemeljenom na dokazima;
(e)
olajšanju in pospešitvi dostopa sistemov UI do trga Unije, zlasti če so njihovi ponudniki MSP, vključno z zagonskimi podjetji.
(e)
olakšavanju i ubrzavanju pristupa UI sustava tržištu Unije, posebno ako su njihovi dobavljači MSP-ovi, uključujući start-up poduzeća.
10. Če inovativni sistemi UI vključujejo obdelavo osebnih podatkov ali kako drugače spadajo v nadzorno pristojnost drugih nacionalnih organov ali pristojnih organov, ki zagotavljajo ali podpirajo dostop do podatkov, nacionalni pristojni organi zagotovijo, da so nacionalni organi za varstvo podatkov in ti drugi nacionalni ali pristojni organi povezani z delovanjem regulativnega peskovnika za UI in vključeni v nadzor omenjenih vidikov v okviru svojih nalog in pooblastil.
10. Nacionalna nadležna tijela osiguravaju da, ako inovativni UI sustavi obuhvaćaju obradu osobnih podataka ili su na neki drugi način obuhvaćeni nadzorom drugih nacionalnih tijela ili nadležnih tijela koja pružaju ili podržavaju pristup podacima, nacionalna tijela za zaštitu podataka i ta druga nacionalna ili nadležna tijela budu uključena u rad regulatornog izoliranog okruženja za umjetnu inteligenciju i uključena u nadzor nad tim aspektima u okviru svojih zadaća i ovlasti.
11. Regulativni peskovniki za UI ne vplivajo na pooblastila pristojnih organov, ki nadzirajo peskovnike, za nadzor ali popravne ukrepe, tudi na regionalni ali lokalni ravni ne. Vsa pomembna tveganja za zdravje in varnost ter temeljne pravice, prepoznana med razvojem in testiranjem takih sistemov UI, se ustrezno zmanjšajo. Nacionalni pristojni organi so pooblaščeni, da začasno ali trajno prekinejo postopek testiranja ali sodelovanje v peskovniku, če tveganj ni mogoče učinkovito zmanjšati, in o taki odločitvi obvestijo Urad za UI. Nacionalni pristojni organi svoja nadzorna pooblastila izvajajo v mejah ustreznega prava in pri izvajanju pravnih določb v zvezi z določenim projektom peskovnika za UI uporabljajo svoja diskrecijska pooblastila, da bi podprli inovacije na področju UI v Uniji.
11. Regulatorna izolirana okruženja za umjetnu inteligenciju ne utječu na nadzorne ili korektivne ovlasti nadležnih tijela koja nadziru izolirana okruženja, među ostalim na regionalnoj ili lokalnoj razini. Ako se tijekom razvoja i testiranja takvih UI sustava uoče znatni rizici za zdravlje, sigurnost i temeljna prava, ti se rizici moraju adekvatno ublažiti. Nacionalna nadležna tijela ovlaštena su privremeno ili trajno suspendirati postupak testiranja ili sudjelovanje u izoliranom okruženju ako rizike nije moguće djelotvorno ublažiti, a o takvoj odluci obavješćuju Ured za umjetnu inteligenciju. Nacionalna nadležna tijela izvršavaju svoje nadzorne ovlasti u granicama relevantnog prava i primjenjuju svoje diskrecijske ovlasti pri provedbi pravnih odredaba u odnosu na određeni projekt u regulatornom izoliranom okruženju za umjetnu inteligenciju, s ciljem podupiranja inovacija u području umjetne inteligencije u Uniji.
12. Ponudniki in potencialni ponudniki, ki sodelujejo v regulativnem peskovniku za UI, so na podlagi veljavnega prava Unije in nacionalnega prava o odgovornosti še naprej odgovorni za škodo, povzročeno tretjim osebam zaradi eksperimentov, ki se izvajajo v peskovniku. Kadar pa potencialni ponudniki spoštujejo posebni načrt in pogoje za sodelovanje ter v dobri veri sledijo smernicam nacionalnih pristojnih organov, organi ne naložijo upravnih kazni za kršitev te uredbe. Kadar so bili v nadzor sistema UI v peskovniku dejavno vključeni drugi pristojni organi, odgovorni za drugo pravo Unije in nacionalno pravo, in so zagotovili smernice za skladnost, se v zvezi s tem pravom ne naložijo upravne kazni.
12. Dobavljači i potencijalni dobavljači koji sudjeluju u regulatornom izoliranom okruženju za umjetnu inteligenciju i dalje su na temelju primjenjivog prava Unije o odgovornosti i nacionalnog prava o odgovornosti odgovorni za svu štetu nanesenu trećim stranama koja je posljedica eksperimentiranja u izoliranom okruženju. Međutim, ako potencijalni dobavljači poštuju posebni plan i uvjete svojeg sudjelovanja te u dobroj vjeri slijede smjernice nacionalnog nadležnog tijela, tijela ne izriču upravne novčane kazne zbog povrede ove Uredbe. Ako su druga nadležna tijela koja su odgovorna za drugo pravo Unije i nacionalno pravo bila aktivno uključena u nadzor nad UI sustavom u izoliranom okruženju i dala smjernice u pogledu usklađivanja, ne izriču se upravne novčane kazne u vezi s tim pravom.
13. Regulativni peskovniki za UI so zasnovani in se izvajajo tako, da po potrebi olajšujejo čezmejno sodelovanje med pristojnimi nacionalnimi organi.
13. Regulatorna izolirana okruženja za umjetnu inteligenciju dizajniraju se i realiziraju na takav način da se njima, ako je to relevantno, olakšava prekogranična suradnja među nacionalnim nadležnim tijelima.
14. Nacionalni pristojni organi usklajujejo svoje dejavnosti in sodelujejo v okviru Odbora.
14. Nacionalna nadležna tijela koordiniraju svoje aktivnosti i surađuju u okviru Vijeća za umjetnu inteligenciju.
15. Pristojni nacionalni organi o vzpostavitvi peskovnika obvestijo Urad za UI in Odbor ter ju lahko zaprosijo za podporo in smernice. Urad za UI objavi seznam načrtovanih in obstoječih peskovnikov ter ga posodablja, da bi spodbudil večjo interakcijo v regulativnih peskovnikih za UI in čezmejno sodelovanje.
15. Nacionalna nadležna tijela obavješćuju Ured za umjetnu inteligenciju i Vijeće za umjetnu inteligenciju o uspostavi izoliranog okruženja i mogu od njih zatražiti potporu i smjernice. Ured za umjetnu inteligenciju objavljuje popis planiranih i postojećih izoliranih okruženja i ažurira ga kako bi se potaknula veća interakcija u regulatornim izoliranim okruženjima za umjetnu inteligenciju i prekogranična suradnja.
16. Pristojni nacionalni organi Uradu za UI in Odboru predložijo letna poročila, najprej eno leto po vzpostavitvi regulativnega peskovnika za UI, nato pa vsako leto do njegove ukinitve, tako kot tudi končno poročilo. Ta poročila vsebujejo informacije o napredku in rezultatih izvajanja teh peskovnikov, vključno z najboljšimi praksami, incidenti, pridobljenimi izkušnjami in priporočili o njihovi vzpostavitvi ter po potrebi o uporabi in morebitni reviziji te uredbe, vključno s povezanimi delegiranimi in izvedbenimi akti, in o uporabi drugega prava Unije, ki ga v peskovniku nadzorujejo pristojni organi. Pristojni nacionalni organi ta letna poročila ali njihove povzetke objavijo na spletu. Komisija pri izvajanju svojih nalog na podlagi te uredbe, kadar je primerno, upošteva ta letna poročila.
16. Nacionalna nadležna tijela podnose godišnja izvješća Uredu za umjetnu inteligenciju i Vijeću za umjetnu inteligenciju, počevši godinu dana nakon uspostave regulatornog izoliranog okruženja za umjetnu inteligenciju i svake godine nakon toga do njegove obustave, te završno izvješće. U tim se izvješćima navode informacije o napretku i rezultatima provedbe tih izoliranih okruženja, uključujući primjere najbolje prakse, incidente, stečena iskustva i preporuke o strukturi tih izoliranih okruženja te, prema potrebi, o primjeni i mogućoj reviziji ove Uredbe, uključujući njezine delegirane akte i provedbene akte, te o primjeni drugog prava Unije koju nadležna tijela nadziru u relevantnom izoliranom okruženju. Nacionalna nadležna tijela ta godišnja izvješća ili njihove sažetke stavljaju na raspolaganje javnosti na internetu. Komisija ta godišnja izvješća prema potrebi uzima u obzir pri izvršavanju svojih zadaća na temelju ove Uredbe.
17. Komisija razvije enotni in namenski vmesnik, ki vsebuje vse ustrezne informacije v zvezi z regulativnimi peskovniki za UI, da bi lahko deležniki vstopali v interakcijo z regulativnimi peskovniki za UI in vlagali poizvedbe pri pristojnih organih ter zaprošali za nezavezujoče smernice glede skladnosti inovativnih proizvodov, storitev in poslovnih modelov, ki vključujejo tehnologije UI, v skladu s členom 62(1), točka (c). Komisija se po potrebi proaktivno usklajuje s pristojnimi nacionalnimi organi.
17. Komisija izrađuje jedinstveno, namjensko sučelje koje sadržava sve relevantne informacije povezane s izoliranim okruženjima za umjetnu inteligenciju kako bi se dionicima omogućilo da ostvare interakciju s regulatornim izoliranim okruženjima za umjetnu inteligenciju, podnesu upite nadležnim tijelima i zatraže neobvezujuće smjernice u vezi sa sukladnošću inovativnih proizvoda, usluga i poslovnih modela u koje su ugrađene tehnologije umjetne inteligencije, u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (c). Komisija se prema potrebi proaktivno koordinira s nacionalnim nadležnim tijelima.
Člen 58
Članak 58.
Podrobnosti v zvezi z regulativnimi peskovniki za UI in njihovo delovanje
Detaljni aranžmani za regulatorna izolirana okruženja za umjetnu inteligenciju i njihovo funkcioniranje
1. Da bi se izognili razdrobljenosti po Uniji, Komisija sprejme izvedbene akte, v katerih določi podrobnosti za vzpostavitev, razvoj, izvajanje, delovanje in nadzor regulativnih peskovnikov za UI. Ti izvedbeni akti med drugim vsebujejo skupna načela o naslednjih elementih:
1. Kako bi se u Uniji izbjegla fragmentacija, Komisija donosi provedbene akte o utvrđivanju detaljnih aranžmana za uspostavu, razvoj, provedbu, rad i nadzor regulatornih izoliranih okruženja za umjetnu inteligenciju. Ti provedbeni akti sadržavaju zajednička načela o sljedećim pitanjima:
(a)
merilih za upravičenost in izbor za sodelovanje v regulativnem peskovniku za UI;
(a)
kriterijima prihvatljivosti i odabira za sudjelovanje u regulatornom izoliranom okruženju za umjetnu inteligenciju;
(b)
postopkih za vlogo, sodelovanje, spremljanje, izstop iz regulativnega peskovnika za UI in njegovo prenehanje, vključno z načrtom peskovnika in poročilom o izstopu;
(b)
postupcima za primjenu regulatornog izoliranog okruženja za umjetnu inteligenciju, sudjelovanje u njemu, njegovo praćenje, izlazak iz njega i njegovu obustavu, što uključuje plan izoliranog okruženja i završno izvješće;
(c)
pogojih, ki veljajo za udeležence.
(c)
uvjetima koji se primjenjuju na sudionike.
Ti izvedbeni akti se sprejmejo v skladu s postopkom pregleda iz člena 98(2).
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 98. stavka 2.
2. Z izvedbenim aktom iz odstavka 1 se zagotovi:
2. Provedbenim aktima iz stavka 1. osigurava se sljedeće:
(a)
da so regulativni peskovniki za UI odprti za vse ponudnike in potencialne ponudnike sistema UI, ki izpolnjujejo pregledna in pravična merila za upravičenost in izbor, in da pristojni nacionalni organi vlagatelje obvestijo o svoji odločitvi v treh mesecih od vložitve vloge;
(a)
regulatorna izolirana okruženja za umjetnu inteligenciju otvorena su svim dobavljačima ili potencijalnim dobavljačima UI sustava koji ispunjava kriterije prihvatljivosti i odabira, koji su transparentni i pošteni, a nacionalna nadležna tijela obavješćuju podnositelje zahtjeva o svojoj odluci u roku od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva;
(b)
da regulativni peskovniki za UI omogočajo širok in enak dostop ter sledijo povpraševanju po sodelovanju; ponudniki ali potencialni ponudniki lahko vloge predložijo tudi v partnerstvih z uvajalci in drugimi ustreznimi tretjimi osebami;
(b)
regulatorna izolirana okruženja za umjetnu inteligenciju omogućuju širok i jednak pristup te drže korak s potražnjom za sudjelovanjem; dobavljači i potencijalni dobavljači također mogu podnijeti zahtjeve u partnerstvu sa subjektima koji uvode sustav i drugim relevantnim trećim stranama;
(c)
da se s podrobnostmi in pogoji v zvezi z regulativnimi peskovniki za UI v največji možni meri podpira prožnost, ki pristojnim nacionalnim organom omogoča vzpostavitev in upravljanje njihovih regulativnih peskovnikov za UI;
(c)
detaljnim aranžmanima i uvjetima za regulatorna izolirana okruženja za umjetnu inteligenciju u najvećoj se mogućoj mjeri podupire fleksibilnost nacionalnih nadležnih tijela u uspostavi regulatornih izoliranih okruženja za umjetnu inteligenciju i upravljanju njima;
(d)
da je dostop do regulativnih peskovnikov za UI za MSP, vključno z zagonskimi podjetji, brezplačen, brez poseganja v izredne stroške, ki jih lahko pristojni nacionalni organi izterjajo na pošten in sorazmeren način;
(d)
pristup regulatornim izoliranim okruženjima za umjetnu inteligenciju besplatan je za MSP-ove, uključujući start-up poduzeća, ne dovodeći u pitanje izvanredne troškove čiju naknadu na pravedan i razmjeran način mogu zatražiti nacionalna nadležna tijela;
(e)
da se ponudnikom ali potencialnim ponudnikom z učnimi izidi regulativnih peskovnikov za UI pomaga pri izpolnjevanju obveznosti glede ugotavljanja skladnosti iz te uredbe in prostovoljni uporabi kodeksov ravnanja iz člena 95;
(e)
dobavljačima i potencijalnim dobavljačima olakšavaju, s pomoću ishoda učenja regulatornih izoliranih okruženja za umjetnu inteligenciju, ispunjavanje obveza u pogledu ocjenjivanja sukladnosti na temelju ove Uredbe i dobrovoljnu primjenu kodeksâ ponašanja iz članka 95.;
(f)
da regulativni peskovniki za UI olajšujejo vključevanje drugih ustreznih akterjev v ekosistem UI, na primer priglašenih organov in organizacij za standardizacijo, MSP, vključno z zagonskimi podjetji, podjetij, inovatorjev, centrov za testiranje in eksperimentiranje, raziskovalnih in eksperimentalnih laboratorijev ter evropskih vozlišč za digitalne inovacije, centrov odličnosti, posameznih raziskovalcev, da bi omogočili in olajšali sodelovanje z javnim in zasebnimi sektorji;
(f)
kako bi se omogućila i olakšala suradnja s javnim sektorom i s privatnim sektorom, regulatorna izolirana okruženja za umjetnu inteligenciju olakšavaju sudjelovanje drugih relevantnih aktera iz ekosustava umjetne inteligencije, kao što su prijavljena tijela i organizacije za normizaciju, MSP-ovi, uključujući start-up poduzeća, poduzeća, inovatori, objekti za testiranje i eksperimentiranje, laboratoriji za istraživanja i eksperimentiranje, europski centri za digitalne inovacije, centri izvrsnosti i pojedinačni istraživači;
(g)
da so postopki, procesi in upravne zahteve za vlogo, izbiro, sodelovanje in izstop iz regulativnega peskovnika za UI preprosti, lahko razumljivi in jasno predstavljeni, da bi olajšali udeležbo MSP, vključno z zagonskimi podjetji, z omejenimi pravnimi in upravnimi zmogljivostmi, ter da so racionalizirani po vsej Uniji, da bi preprečili razdrobljenost in da bi bila udeležba v regulativnem peskovniku za UI, ki ga vzpostavi država članica ali evropski nadzornik za varstvo podatkov, vzajemno in enotno priznana ter da bi imela enake pravne učinke po vsej Uniji;
(g)
postupci, procesi i administrativni uvjeti za podnošenje zahtjeva, odabir, sudjelovanje i izlazak iz regulatornog izoliranog okruženja za umjetnu inteligenciju jednostavni su, lako razumljivi i jasno priopćeni kako bi se olakšalo sudjelovanje MSP-ova, uključujući start-up poduzeća, s ograničenim pravnim i administrativnim kapacitetima i pojednostavnjeni su u cijeloj Uniji kako bi se izbjegla rascjepkanost i kako bi se sudjelovanje u regulatornom izoliranom okruženju koje je uspostavila država članica ili Europski nadzornik za zaštitu podataka uzajamno i ujednačeno priznavalo te imalo iste pravne učinke u cijeloj Uniji;
(h)
da je sodelovanje v regulativnem peskovniku za UI omejeno na obdobje, ki je primerno glede na kompleksnost in obseg projekta in ki ga lahko pristojni nacionalni organ podaljša;
(h)
sudjelovanje u regulatornom izoliranom okruženju za umjetnu inteligenciju ograničeno je na razdoblje koje je primjereno složenosti i opsegu projekta i koje može produljiti nacionalno nadležno tijelo;
(i)
da regulativni peskovniki za UI olajšujejo razvoj orodij in infrastrukture za testiranje, primerjalno analizo, ocenjevanje in razlago razsežnosti sistemov UI, ki so pomembne za regulativno učenje, na primer točnosti, robustnosti in kibernetske varnosti, pa tudi ukrepov za zmanjšanje tveganj, kar zadeva temeljne pravice in družbo na splošno.
(i)
regulatorna izolirana okruženja za umjetnu inteligenciju olakšavaju razvoj alata i infrastrukture za testiranje, utvrđivanje referentnih vrijednosti, ocjenjivanje i objašnjavanje dimenzija UI sustava koje su relevantne za regulatorno učenje, poput točnosti, otpornosti i kibernetičke sigurnosti, kao i mjera za ublažavanje rizika za temeljna prava i društvo u cjelini.
3. Potencialni ponudniki v regulativnih peskovnikih za UI, zlasti MSP in zagonska podjetja, so po potrebi usmerjeni k storitvam pred uvedbo, kot so smernice o izvajanju te uredbe, k drugim storitvam z dodano vrednostjo, kot so pomoč pri dokumentih za standardizacijo in certificiranju, centri za testiranje in eksperimentiranje, evropska vozlišča za digitalne inovacije in centri odličnosti.
3. Potencijalne dobavljače u regulatornim izoliranim okruženjima za umjetnu inteligenciju, posebno MSP-ove i start-up poduzeća, prema potrebi se usmjerava na usluge prije uvođenja, kao što su smjernice o provedbi ove Uredbe, na druge usluge s dodanom vrijednošću, kao što su pomoć u vezi s dokumentima o normizaciji i certifikacijom, na objekte za testiranje i eksperimentiranje, europske centre za digitalne inovacije i centre izvrsnosti.
4. Kadar pristojni nacionalni organi presojajo o odobritvi testiranja v realnih razmerah, ki se nadzoruje v okviru regulativnega peskovnika za UI, ki se vzpostavi na podlagi tega člena, se z udeleženci izrecno dogovorijo o pogojih takega testiranja in zlasti o ustreznih zaščitnih ukrepih za varovanje temeljnih pravic, zdravja in varnosti. Kadar je primerno, sodelujejo z drugimi pristojnimi nacionalnimi organi, da bi zagotovili dosledne prakse po vsej Uniji.
4. Kada nacionalna nadležna tijela razmatraju izdavanje odobrenja za testiranje u stvarnim uvjetima koje se nadzire u okviru regulatornog izoliranog okruženja za umjetnu inteligenciju koje treba uspostaviti na temelju ovog članka, sa sudionicima izričito dogovaraju uvjete tog testiranja, a posebno odgovarajuće zaštitne mjere u cilju zaštite temeljnih prava, zdravlja i sigurnosti. Prema potrebi surađuju s drugim nacionalnim nadležnim tijelima kako bi se osigurala dosljedna praksa u cijeloj Uniji.
Člen 59
Članak 59.
Nadaljnja obdelava osebnih podatkov za razvoj določenih sistemov UI v javnem interesu v regulativnem peskovniku za UI
Daljnja obrada osobnih podataka za razvoj određenih UI sustava u javnom interesu u regulatornom izoliranom okruženju za umjetnu inteligenciju
1. V regulativnem peskovniku za UI se osebni podatki, zakonito zbrani za druge namene, lahko obdelujejo izključno za namene razvoja, učenja in testiranja nekaterih sistemov UI v peskovniku, če so izpolnjeni vsi naslednji pogoji:
1. U regulatornom izoliranom okruženju za umjetnu inteligenciju osobni podaci koji su zakonito prikupljeni u druge svrhe mogu se obrađivati samo u svrhu razvoja, treniranja i testiranja određenih UI sustava u izoliranom okruženju ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
(a)
javni organ ali druga fizična ali pravna oseba razvije sisteme UI za zaščito bistvenega javnega interesa na enem ali več naslednjih področjih:
(a)
UI sustave razvija tijelo javne vlasti ili druga fizička ili pravna osoba u svrhu zaštite znatnog javnog interesa, u jednom ili više sljedećih područja:
(i)
javna varnost in javno zdravje, vključno z odkrivanjem, diagnosticiranjem, preprečevanjem, obvladovanjem in zdravljenjem bolezni ter izboljšanjem sistemov zdravstvenega varstva;
i.
javna sigurnost i javno zdravlje, uključujući otkrivanje, dijagnosticiranje, prevenciju, kontrolu i liječenje bolesti te unapređivanje zdravstvenih sustava;
(ii)
visoka raven varstva in izboljšanje kakovosti okolja, ohranjanje biotske raznovrstnosti, varstvo pred onesnaževanjem, ukrepi za zeleni prehod ter blažitev podnebnih sprememb in prilagajanje nanje;
ii.
visoka razina zaštite i poboljšanje kvalitete okoliša, zaštita bioraznolikosti, zaštita od onečišćenja, mjere zelene tranzicije, mjere za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima;
(iii)
trajnostna energija;
iii.
energetska održivost;
(iv)
varnost in odpornost prometnih sistemov in mobilnosti, kritične infrastrukture in omrežij;
iv.
sigurnost i otpornost prometnih sustava i mobilnosti, kritične infrastrukture i mreža;
(v)
učinkovitost in kakovost javne uprave in javnih storitev;
v.
učinkovitost i kvaliteta javne uprave i javnih usluga;
(b)
obdelani podatki so potrebni za izpolnjevanje ene ali več zahtev iz poglavja III, oddelek 2, kadar teh zahtev ni mogoče učinkovito izpolniti z obdelavo anonimiziranih, sintetičnih ali drugih neosebnih podatkov;
(b)
podaci koji se obrađuju potrebni su za ispunjavanje jednog ili više zahtjeva iz poglavlja III. odjeljka 2. ako se ti zahtjevi ne mogu djelotvorno ispuniti obradom anonimiziranih, sintetičkih ili drugih neosobnih podataka;
(c)
obstajajo učinkoviti mehanizmi za spremljanje, s katerimi se ugotovi, ali se med eksperimentiranjem v peskovniku lahko pojavijo velika tveganja za pravice in svoboščine posameznikov, na katere se nanašajo osebni podatki, kot je navedeno v členu 35 Uredbe (EU) 2016/679 in členu 39 Uredbe (EU) 2018/1725, ter mehanizmi za odzivanje, s katerimi se ta tveganja nemudoma zmanjšajo in se po potrebi ustavi obdelava;
(c)
postoje djelotvorni mehanizmi praćenja kojima se može utvrditi mogu li se tijekom eksperimentiranja u izoliranom okruženju pojaviti veliki rizici za prava i slobode ispitanikâ, kako je navedeno u članku 35. Uredbe (EU) 2016/679 i u članku 39. Uredbe (EU) 2018/1725, kao i mehanizmi za odgovor kojima se ti rizici mogu brzo ublažiti, a obrada prema potrebi zaustaviti;
(d)
vsi osebni podatki, ki se obdelujejo v okviru peskovnika, so v funkcionalno ločenem, izoliranem in zaščitenem okolju za obdelavo podatkov pod nadzorom potencialnih ponudnikov, dostop do teh podatkov pa imajo le pooblaščene osebe;
(d)
osobni podaci koji se obrađuju u izoliranom okruženju nalaze se u funkcionalno odvojenom, izoliranom i zaštićenom okruženju za obradu podataka pod kontrolom potencijalnog dobavljača i samo ovlaštene osobe imaju pristup tim podacima;
(e)
ponudniki lahko prvotno zbrane podatke delijo naprej le v skladu s pravom Unije o varstvu podatkov; osebnih podatkov ustvarjenih v peskovniku, ni mogoče deliti zunaj peskovnika;
(e)
dobavljači mogu dalje dijeliti izvorno prikupljene podatke samo u skladu s pravom Unije o zaštiti podataka; osobni podaci nastali u izoliranom okruženju ne mogu se dijeliti izvan izoliranog okruženja;
(f)
nobena obdelava osebnih podatkov v okviru peskovnika ne sme biti podlaga za sprejetje ukrepov ali odločitev, ki bi vplivali na posameznike, na katere se nanašajo osebni podatki, niti ne sme vplivati na uveljavljanje njihovih pravic, določenih v pravu Unije o varstvu osebnih podatkov;
(f)
obrada osobnih podataka u kontekstu izoliranog okruženja ne smije dovesti do mjera ili odluka koje utječu na ispitanike niti smije utjecati na ostvarivanje njihovih prava utvrđenih u pravu Unije o zaštiti osobnih podataka;
(g)
vsi osebni podatki, obdelani v okviru peskovnika, so zaščiteni z ustreznimi tehničnimi in organizacijskimi ukrepi in se izbrišejo, ko se sodelovanje v peskovniku konča ali ko se izteče obdobje hrambe osebnih podatkov;
(g)
osobni podaci koji se obrađuju u kontekstu izoliranog okruženja zaštićeni su odgovarajućim tehničkim i organizacijskim mjerama i brišu se nakon okončanja sudjelovanja u izoliranom okruženju ili isteka razdoblja čuvanja osobnih podataka;
(h)
dnevniki obdelave osebnih podatkov v okviru peskovnika se hranijo ves čas trajanja sodelovanja v peskovniku, razen če je v pravu Unije ali nacionalnem pravu določeno drugače;
(h)
evidencija obrade osobnih podataka u kontekstu izoliranog okruženja čuva se za vrijeme sudjelovanja u izoliranom okruženju, osim ako je pravom Unije ili nacionalnim pravom predviđeno drukčije;
(i)
celovit in podroben opis postopka in logike, na katerih temeljijo učenje, testiranje in validacijo sistema UI, se skupaj z rezultati testiranja hrani kot del tehnične dokumentacije iz Priloge IV;
(i)
u sklopu tehničke dokumentacije iz Priloga IV. zajedno s rezultatima testiranja čuva se potpun i detaljan opis procesa i obrazloženja treniranja, testiranja i validacije dotičnog UI sustava;
(j)
kratek povzetek projekta UI, razvitega v peskovniku, njegovi cilji in pričakovani rezultati so objavljeni na spletišču pristojnih organov; ta obveznost ne zajema občutljivih operativnih podatkov v zvezi z dejavnostmi organov za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj, organov mejne kontrole in organov, pristojnih za priseljevanje, ali azilnih organov.
(j)
na internetskim stranicama nadležnih tijela objavljuju se kratak sažetak projekta umjetne inteligencije razvijenog u izoliranom okruženju te njegovi ciljevi i očekivani rezultati; ta obveza ne obuhvaća osjetljive operativne podatke u vezi s aktivnostima tijela kaznenog progona, tijela za nadzor državne granice, tijela za imigraciju ili tijela za azil.
2. Za namene preprečevanja, preiskovanja, odkrivanja ali pregona kaznivih dejanj ali izvrševanja kazenskih sankcij, vključno z varovanjem pred grožnjami javni varnosti in njihovim preprečevanjem, pod nadzorom in odgovornostjo organov za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj obdelava osebnih podatkov v regulativnih peskovnikih za UI temelji na posebnem pravu Unije ali nacionalnem pravu in zanjo veljajo enaki kumulativni pogoji, kot so navedeni v odstavku 1.
2. U svrhu sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršenja kaznenih sankcija, što uključuje zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i sprečavanje tih prijetnji, pod kontrolom i odgovornošću tijela kaznenog progona, obrada osobnih podataka u regulatornim izoliranim okruženjima za umjetnu inteligenciju temelji se na posebnom pravu Unije ili nacionalnom pravu i podliježe istim kumulativnim uvjetima iz stavka 1.
3. Odstavek 1 ne posega v pravo Unije ali nacionalno pravo, ki izključuje obdelavo osebnih podatkov za druge namene, kot so izrecno navedeni v tem pravu, pa tudi ne v pravo Unije ali nacionalno pravo, ki določa podlago za obdelavo osebnih podatkov, potrebno za namene razvoja, testiranja ali učenja inovativnih sistemov UI, ali katero koli drugo pravno podlago, skladno s pravom Unije o varstvu osebnih podatkov.
3. Stavkom 1. ne dovodi se u pitanje pravo Unije ili nacionalno pravo kojim se isključuje obrada osobnih podataka u svrhe koje nisu izričito navedene u tom pravu, kao ni pravo Unije ili nacionalno pravo kojim se utvrđuje osnova za obradu osobnih podataka koja je potrebna u svrhu razvoja, testiranja ili treniranja inovativnih UI sustava ili bilo koja druga pravna osnova, u skladu s pravom Unije o zaštiti osobnih podataka.
Člen 60
Članak 60.
Testiranje visokotveganih sistemov UI v realnih razmerah zunaj regulativnih peskovnikov za UI
Testiranje visokorizičnih UI sustava u stvarnim uvjetima izvan regulatornih izoliranih okruženja za umjetnu inteligenciju
1. Testiranje visokotveganih sistemov UI v realnih razmerah zunaj regulativnih peskovnikov za UI lahko izvajajo ponudniki ali potencialni ponudniki visokotveganih sistemov UI s seznama v Prilogi III v skladu s tem členom in načrtom testiranja v realnih razmerah iz tega člena, brez poseganja v prepovedi na podlagi člena 5.
1. Testiranje visokorizičnih UI sustava u stvarnim uvjetima izvan regulatornih izoliranih okruženja za umjetnu inteligenciju mogu provoditi dobavljači ili potencijalni dobavljači visokorizičnih UI sustava iz Priloga III. u skladu s ovim člankom i planom testiranja u stvarnim uvjetima iz ovog članka, ne dovodeći u pitanje zabrane na temelju članka 5.
Komisija z izvedbenimi akti določi podrobne elemente načrta testiranja v realnih razmerah. Ti izvedbeni akti se sprejmejo v skladu s postopkom pregleda iz člena 98(2).
Komisija provedbenim aktima utvrđuje pojedinosti plana testiranja u stvarnim uvjetima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 98. stavka 2.
Ta odstavek ne posega v pravo Unije ali nacionalno pravo za testiranje visokotveganih sistemov UI, povezanih s proizvodi, zajetimi v harmonizacijski zakonodaji Unije iz Priloge I, v realnih razmerah.
Ovim se stavkom ne dovodi u pitanje pravo Unije ili nacionalno pravo o testiranju u stvarnim uvjetima visokorizičnih UI sustava povezanih s proizvodima obuhvaćenima zakonodavstvom Unije o usklađivanju navedenim u Prilogu I.
2. Ponudniki ali potencialni ponudniki lahko testiranje visokotveganih sistemov UI iz Priloge III v realnih razmerah izvedejo kadar koli, preden dajo sistem UI na trg ali v uporabo, bodisi sami bodisi v partnerstvu z enim ali več uvajalci ali potencialnimi uvajalci.
2. Dobavljači ili potencijalni dobavljači mogu u bilo kojem trenutku prije stavljanja UI sustava na tržište ili u upotrebu provesti testiranje visokorizičnih UI sustava iz Priloga III. u stvarnim uvjetima, samostalno ili u partnerstvu s jednim ili više subjekata koji uvode sustav ili potencijalnih subjekata koji uvode sustav.
3. Testiranje visokotveganih sistemov UI v realnih razmerah na podlagi tega člena ne posega v nobeno etično presojo, ki se zahteva v skladu s pravom Unije ali nacionalnim pravom.
3. Testiranjem visokorizičnih UI sustava u stvarnim uvjetima na temelju ovog članka ne dovodi se u pitanje etičko preispitivanje koje se zahtijeva pravom Unije ili nacionalnim pravom.
4. Ponudniki ali potencialni ponudniki lahko testiranje v realnih razmerah izvajajo le, kadar so izpolnjeni vsi naslednji pogoji:
4. Dobavljači ili potencijalni dobavljači testiranje u stvarnim uvjetima mogu provesti samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
(a)
ponudnik ali potencialni ponudnik je pripravil načrt testiranja v realnih razmerah in ga predložil organu za nadzor trga v državi članici, v kateri se bo testiranje v realnih razmerah izvajalo;
(a)
dobavljač ili potencijalni dobavljač izradio je plan testiranja u stvarnim uvjetima i dostavio ga tijelu za nadzor tržišta u državi članici u kojoj će se provoditi testiranje u stvarnim uvjetima;
(b)
organ za nadzor trga v državi članici, v kateri se testiranje v realnih razmerah izvaja, je odobril testiranje v realnih razmerah in načrt testiranja v realnih razmerah; kadar organ za nadzor trga ne odgovori v 30 dneh, se šteje, da sta testiranje v realnih razmerah in načrt testiranja v realnih razmerah odobrena; kadar nacionalno pravo ne določa tihe odobritve, je za testiranje v realnih razmerah še naprej potrebno dovoljenje;
(b)
tijelo za nadzor tržišta u državi članici u kojoj će se provoditi testiranje u stvarnim uvjetima odobrilo je testiranje u stvarnim uvjetima i plan testiranja u stvarnim uvjetima; ako tijelo za nadzor tržišta ne odgovori u roku od 30 dana, smatra se da su testiranje u stvarnim uvjetima i plan testiranja u stvarnim uvjetima odobreni; ako nacionalnim pravom nije predviđeno prešutno odobrenje, testiranje u stvarnim uvjetima i dalje podliježe odobrenju;
(c)
ponudnik ali potencialni ponudnik, z izjemo ponudnikov ali potencialnih ponudnikov visokotveganih sistemov UI iz Priloge III, točke 1, 6 in 7, na področju preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj, migracij, azila in upravljanja nadzora meja ter visokotveganih sistemov UI iz Priloge III, točka 2, je registriral testiranje v realnih razmerah v skladu s členom 71(4) z vseevropsko enotno identifikacijsko številko in informacijami, določenimi v Prilogi IX; ponudnik ali potencialni ponudnik visokotveganih sistemov UI iz točk 1, 6 in 7 Priloge III je na področjih preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj, migracij, azila in upravljanja mejnega nadzora registriral testiranje v realnih razmerah v varnem nejavnem delu podatkovne zbirke EU skladno s členom 49(4), točka (d), z vseevropsko enotno identifikacijsko številko in informacijami, določenimi v njej; ponudnik ali potencialni ponudnik visokotveganih sistemov UI iz točke 2 Priloge III je registriral testiranje v realnih razmerah v skladu s členom 49(5);
(c)
dobavljač ili potencijalni dobavljač, uz iznimku dobavljača ili potencijalnih dobavljača visokorizičnih UI sustava iz točaka 1., 6. i 7. Priloga III. u područjima kaznenog progona, migracija, azila i upravljanja nadzorom državne granice i visokorizičnih UI sustava iz točke 2. Priloga III., registrirao je testiranje u stvarnim uvjetima u skladu s člankom 71. stavkom 4. pri čemu je naveo jedinstveni identifikacijski broj na razini Unije i informacije iz Priloga IX.; dobavljač ili potencijalni dobavljač visokorizičnih UI sustava iz točaka 1., 6. i 7. Priloga III. u područjima kaznenog progona, migracija, azila i upravljanja nadzorom državne granice registrirao je testiranje u stvarnim uvjetima u dijelu baze podataka EU-a koji nije javno dostupan u skladu s člankom 49. stavkom 4. točkom (d) pri čemu je naveo jedinstveni identifikacijski broj na razini Unije i informacije sadržane u njemu; dobavljač ili potencijalni dobavljač visokorizičnih UI sustava iz točke 2. Priloga III. registrirao je testiranje u stvarnim uvjetima u skladu s člankom 49. stavkom 5.;
(d)
ponudnik ali potencialni ponudnik, ki izvaja testiranje v realnih razmerah, ima sedež v Uniji ali je imenoval pravnega zastopnika, ki ima sedež v Uniji;
(d)
dobavljač ili potencijalni dobavljač koji provodi testiranje u stvarnim uvjetima ima poslovni nastan u Uniji ili je imenovao pravnog zastupnika s poslovnim nastanom u Uniji;
(e)
podatki, zbrani in obdelani za namen testiranja v realnih razmerah, se v tretje države prenesejo le, če se izvajajo ustrezni in veljavni zaščitni ukrepi na podlagi prava Unije;
(e)
podaci koji se prikupljaju i obrađuju u svrhu testiranja u stvarnim uvjetima prenose se trećim zemljama samo pod uvjetom da se provode odgovarajuće i primjenjive zaštitne mjere na temelju prava Unije;
(f)
testiranje v realnih razmerah ne traja dlje, kot je potrebno, da se dosežejo zadani cilji, v nobenem primeru pa ne presega šestmesečnega obdobja, ki se lahko podaljša za dodatnih šest mesecev, če ponudnik ali potencialni ponudnik o tem predhodno uradno obvesti organ za nadzor trga in uradnemu obvestilu doda obrazložitev potrebe po takem podaljšanju;
(f)
testiranje u stvarnim uvjetima ne traje dulje nego što je potrebno za postizanje njegovih ciljeva, a u svakom slučaju ne dulje od šest mjeseci, što se može produljiti za dodatno razdoblje od šest mjeseci, pod uvjetom da dobavljač ili potencijalni dobavljač o tome prethodno obavijesti tijelo za nadzor tržišta, čemu prilaže objašnjenje potrebe za takvim produljenjem;
(g)
udeleženci testiranja v realnih razmerah, ki so osebe, ki pripadajo ranljivim skupinam zaradi svoje starosti ali invalidnosti, so ustrezno zaščiteni;
(g)
ispitanici koji sudjeluju u testiranju u stvarnim uvjetima koji zbog svoje dobi ili invaliditeta pripadaju skupinama ranjivih osoba primjereno su zaštićeni;
(h)
kadar ponudnik ali potencialni ponudnik testiranje v realnih razmerah organizira v sodelovanju z enim ali več uvajalci ali potencialnimi uvajalci, so bili slednji obveščeni o vseh vidikih testiranja, ki so pomembni za njihovo odločitev za sodelovanje, in so prejeli ustrezna navodila za uporabo sistema UI iz člena 13; ponudnik ali potencialni ponudnik in uvajalec ali potencialni uvajalec sklenejo sporazum, ki določa njihove vloge in odgovornosti, da se zagotovi skladnost z določbami za testiranje v realnih razmerah na podlagi te uredbe ter na podlagi drugega veljavnega prava Unije in nacionalnega prava;
(h)
ako dobavljač ili potencijalni dobavljač organizira testiranje u stvarnim uvjetima u suradnji s jednim ili više subjekata koji uvode sustav ili potencijalnih subjekata koji uvode sustav, korisnici su obaviješteni o svim aspektima testiranja koji su relevantni za njihovu odluku o sudjelovanju i dane su im relevantne upute za korištenje UI sustava iz članka 13.; dobavljač ili potencijalni dobavljač i subjekt koji uvodi sustav ili potencijalni subjekt koji uvodi sustav sklapaju sporazum kojim se utvrđuju njihove uloge i odgovornosti kako bi se osigurala usklađenost s odredbama za testiranje u stvarnim uvjetima na temelju ove Uredbe i na temelju drugog primjenjivog prava Unije i nacionalnog prava;
(i)
udeleženci testiranja v realnih razmerah so dali informirano privolitev v skladu s členom 61, v primeru preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj, ko bi pridobitev informirane privolitve preprečila testiranje sistema UI, pa sámo testiranje in rezultati testiranja v realnih razmerah ne smejo negativno vplivati na udeležence, njihovi osebni podatki pa se po koncu testiranja izbrišejo;
(i)
ispitanici koji sudjeluju u testiranju u stvarnim uvjetima dali su informirani pristanak u skladu s člankom 61. ili, u slučaju kaznenog progona, ako bi traženje informiranog pristanka spriječilo testiranje UI sustava, sâmo testiranje i ishod testiranja u stvarnim uvjetima ne smiju imati negativan učinak na ispitanike, a njihovi osobni podaci brišu se nakon provedbe testiranja;
(j)
testiranje v realnih razmerah učinkovito nadzorujejo ponudnik ali potencialni ponudnik, pa tudi uvajalci ali potencialni uvajalci, z osebami, ki so ustrezno kvalificirane na zadevnem področju in imajo potrebne zmogljivosti, usposobljenost in pooblastila za opravljanje svojih nalog;
(j)
testiranje u stvarnim uvjetima djelotvorno nadzire dobavljač ili potencijalni dobavljač, kao i subjekti koji uvode sustav ili potencijalni subjekti koji uvode sustav, posredstvom osoba koje imaju odgovarajuće kvalifikacije u relevantnom području te koje imaju potrebne kapacitete, osposobljavanje i ovlasti za obavljanje svojih zadaća;
(k)
napovedi, priporočila ali odločitve sistema UI je mogoče učinkovito izničiti in zanemariti.
(k)
predviđanja, preporuke ili odluke UI sustava mogu se djelotvorno poništiti i zanemariti.
5. Vsi udeleženci testiranja v realnih razmerah ali njihov zakonito imenovani zastopnik, kot je primerno, se lahko brez kakršne koli škode in brez obrazložitve kadar koli umaknejo iz testiranja, tako, da prekličejo svojo informirano privolitev, in lahko zahtevajo, da se njihovi osebni podatki nemudoma in stalno izbrišejo. Preklic informirane privolitve ne vpliva na že izvedene dejavnosti.
5. Svi ispitanici koji sudjeluju u testiranju u stvarnim uvjetima ili, ovisno o slučaju, njihov zakonito imenovani zastupnik, mogu se u bilo kojem trenutku povući iz testiranja povlačenjem svojeg informiranog pristanka, a da to za njih nema nikakve negativne posljedice i da pritom ne moraju pružiti nikakvo obrazloženje, te mogu zatražiti da se njihovi osobni podaci odmah i trajno izbrišu. Povlačenje informiranog pristanka ne utječe na već provedene aktivnosti.
6. Države članice v skladu s členom 75 na svoje organe za nadzor trga prenesejo pooblastila, na podlagi katerih od ponudnikov in potencialnih ponudnikov zahtevajo predložitev informacij, izvajajo nenapovedane inšpekcijske preglede na daljavo ali na kraju samem ter preverjajo opravljanje testiranja v realnih razmerah in z njimi povezane visoko tvegane sisteme UI. Organi za nadzor trga ta pooblastila uporabljajo za zagotovitev varnega poteka testiranja v realnih razmerah.
6. U skladu s člankom 75. države članice svojim tijelima za nadzor tržišta dodjeljuju ovlasti da od dobavljača i potencijalnih dobavljača zatraže informacije, da provode nenajavljene inspekcije na daljinu ili na licu mjesta i da obavljaju provjere provedbe testiranja u stvarnim uvjetima i povezanih visokorizičnih UI sustava. Tijela za nadzor tržišta koriste te ovlasti kako bi osigurala siguran razvoj testiranja u stvarnim uvjetima.
7. Vsak resen incident, ugotovljen med testiranjem v realnih razmerah, se sporoči nacionalnemu organu za nadzor trga v skladu s členom 73. Ponudnik ali potencialni ponudnik sprejme takojšnje ukrepe za zmanjšanje tveganj ali, če to ni mogoče, testiranje v realnih razmerah začasno ustavi, dokler ne pride do tovrstnega zmanjšanja, v nasprotnem primeru pa ga dokončno ustavi. Po taki dokončni ustavitvi testiranja v realnih razmerah vzpostavi postopek za takojšnji odpoklic sistema UI.
7. Svaki ozbiljan incident utvrđen tijekom testiranja u stvarnim uvjetima mora se prijaviti nacionalnom tijelu za nadzor tržišta u skladu s člankom 73. Dobavljač ili potencijalni dobavljač odmah donosi mjere ublažavanja ili, ako to nije moguće, suspendira testiranje u stvarnim uvjetima dok se takve mjere ublažavanja ne provedu ili ga u suprotnom slučaju obustavlja. Dobavljač ili potencijalni dobavljač uspostavlja postupak za promptni opoziv UI sustava nakon takve obustave testiranja u stvarnim uvjetima.
8. Ponudniki ali potencialni ponudniki obvestijo nacionalni organ za nadzor trga v državi članici, v kateri se testiranje v realnih razmerah izvaja, o začasni ali dokončni ustavitvi testiranja v realnih razmerah in o končnih rezultatih.
8. Dobavljači ili potencijalni dobavljači obavješćuju nacionalno tijelo za nadzor tržišta u državi članici u kojoj se će se provoditi testiranje u stvarnim uvjetima o suspenziji ili obustavi testiranja u stvarnim uvjetima i konačnim ishodima.
9. Ponudnik ali potencialni ponudnik je na podlagi veljavnega prava Unije in nacionalnega prava o odgovornosti odgovoren za vsakršno škodo, povzročeno med njegovim testiranjem v realnih razmerah.
9. Dobavljač ili potencijalni dobavljač odgovoran je na temelju primjenjivog prava Unije o odgovornosti i nacionalnog prava o odgovornosti za svu štetu prouzročenu tijekom svojeg testiranja u stvarnim uvjetima.
Člen 61
Članak 61.
Informirana privolitev za sodelovanje pri testiranju v realnih razmerah zunaj regulativnih peskovnikov za UI
Informirani pristanak za sudjelovanje u testiranju u stvarnim uvjetima izvan regulatornih izoliranih okruženja za umjetnu inteligenciju
1. Za namen testiranja v realnih razmerah na podlagi člena 60 udeleženci testiranja dajo prostovoljno informirano privolitev, preden začnejo sodelovati pri takem testiranju in po tem, ko so bili z jedrnatimi, jasnimi, ustreznimi in razumljivimi informacijami ustrezno obveščeni o:
1. Za potrebe testiranja u stvarnim uvjetima na temelju članka 60. od ispitanika koji sudjeluju u testiranju pribavlja se dobrovoljan informirani pristanak prije njihova sudjelovanja u takvom testiranju, a nakon što su s pomoću jezgrovitih, jasnih, relevantnih i razumljivih informacija propisno obaviješteni o sljedećem:
(a)
naravi in ciljih testiranja v realnih razmerah ter morebitnih nevšečnostih, ki so lahko povezane z njihovim sodelovanjem;
(a)
prirodi i ciljevima testiranja u stvarnim uvjetima i mogućim neugodnostima koje mogu biti povezane s njihovim sudjelovanjem;
(b)
pogojih, pod katerimi se bo testiranje v realnih razmerah izvajalo, vključno s pričakovanim trajanjem sodelovanja udeležencev;
(b)
uvjetima pod kojima će se provoditi testiranje u stvarnim uvjetima, uključujući očekivano trajanje sudjelovanja ispitanika;
(c)
svojih pravicah in zagotovilih v zvezi s sodelovanjem, zlasti o pravici, da zavrnejo sodelovanje in se lahko brez kakršne koli škode in brez obrazložitve kadar koli umaknejo iz testiranja v realnih razmerah;
(c)
njihovim pravima i jamstvima u pogledu sudjelovanja, osobito o njihovu pravu na odbijanje sudjelovanja u testiranju u stvarnim uvjetima i pravu na povlačenje iz njega u bilo kojem trenutku, a da to za njih nema nikakve negativne posljedice i da pritom ne moraju pružiti nikakvo obrazloženje;
(d)
tem, kako se vloži zahteva za to, da se napovedi, priporočila ali odločitve sistema UI izničijo ali zanemarijo;
(d)
aranžmanima za podnošenje zahtjeva za poništenje ili zanemarivanje predviđanja, preporuka ili odluka UI sustava;
(e)
vseevropski enotni identifikacijski številki testiranja v realnih razmerah v skladu s členom 60(4), točka (c), in kontaktnih podatkih ponudnika ali njegovega pravnega zastopnika, od katerega je mogoče pridobiti dodatne informacije.
(e)
jedinstvenom identifikacijskom broju na razini Unije za testiranje u stvarnim uvjetima, u skladu s člankom 60. stavkom 4. točkom (c) i kontaktnim podacima dobavljača ili njegova pravnog zastupnika od kojeg se mogu dobiti dodatne informacije.
2. Informirana privolitev se datira in dokumentira, udeleženci testiranja ali njihov zakoniti zastopnik pa prejmejo kopijo.
2. Informirani pristanak mora biti datiran i dokumentiran, a primjerak se daje ispitanicima koji sudjeluju u testiranju ili njihovom pravnom zastupniku.
Člen 62
Članak 62.
Ukrepi za ponudnike in uvajalce, zlasti MSP, vključno z zagonskimi podjetji
Mjere za dobavljače i subjekte koji uvode sustav, posebno MSP-ove, uključujući start-up poduzeća
1. Države članice sprejmejo naslednje ukrepe:
1. Države članice poduzimaju sljedeće mjere:
(a)
MSP, vključno z zagonskimi podjetji, ki imajo statutarni sedež ali podružnico v Uniji, zagotovijo prednostni dostop do regulativnih peskovnikov za UI, če izpolnjujejo pogoje za upravičenost in merila za izbor; prednostni dostop drugim MSP, vključno z zagonskimi podjetji, razen tistih iz tega odstavka, ne preprečuje dostopa do regulativnega peskovnika za UI, če izpolnjujejo tudi pogoje za upravičenost in merila za izbor;
(a)
MSP-ovima, uključujući start-up poduzeća, koji u Uniji imaju registrirani ured ili podružnicu, daju prioritetni pristup regulatornim izoliranim okruženjima za umjetnu inteligenciju, u onoj mjeri u kojoj ispunjavaju uvjete prihvatljivosti i kriterije odabira; prioritetni pristup ne sprečava druge MSP-ove, uključujući start-up poduzeća, koja nisu ona iz ovog stavka, da pristupe regulatornom izoliranom okruženju za umjetnu inteligenciju, pod uvjetom da i oni ispunjavaju uvjete prihvatljivosti i kriterije odabira;
(b)
organizirajo posebne dejavnosti ozaveščanja in usposabljanja o uporabi te uredbe, prilagojene potrebam MSP, vključno z zagonskimi podjetji, uvajalcev in, če je to primerno, lokalnih javnih organov;
(b)
organiziraju specifične aktivnosti podizanja svijesti i osposobljavanja o primjeni ove Uredbe, prilagođene potrebama MSP-ova, uključujući start-up poduzeća, subjekata koji uvode sustav te, prema potrebi, lokalnih tijela javne vlasti;
(c)
uporabijo obstoječe in, kadar je primerno, vzpostavijo nove posebne kanale za komunikacijo z MSP, vključno z zagonskimi podjetji, uvajalci, drugimi inovatorji in, če je to primerno, lokalnimi javnimi organi, da jim svetujejo in odgovarjajo na vprašanja o izvajanju te uredbe, tudi kar zadeva sodelovanje v regulativnih peskovnikih za UI;
(c)
koriste postojeće namjenske kanale za komunikaciju i prema potrebi uspostavljaju nove kanale za komunikaciju s MSP-ovima, uključujući start-up poduzeća, sa subjektima koji uvode sustav, s drugim inovatorima i, prema potrebi, s lokalnim tijelima javne vlasti, radi pružanja savjeta i odgovaranja na upite u vezi s provedbom ove Uredbe, među ostalim u pogledu sudjelovanja u regulatornim izoliranim okruženjima za umjetnu inteligenciju;
(d)
olajšujejo sodelovanje MSP in drugih ustreznih deležnikov v postopku razvoja standardizacije.
(d)
olakšavaju sudjelovanje MSP-ova i drugih relevantnih dionika u procesu razvoja normizacije.
2. Pri določanju pristojbin za ugotavljanje skladnosti na podlagi člena 43 se upoštevajo posebni interesi in potrebe ponudnikov, ki so MSP, vključno z zagonskimi podjetji, pri čemer se te pristojbine znižajo sorazmerno z njihovo velikostjo, velikostjo trga in drugimi ustreznimi kazalniki.
2. Pri određivanju naknada za ocjenjivanje sukladnosti na temelju članka 43. uzimaju se u obzir specifični interesi i potrebe dobavljača koji su MSP-ovi, uključujući start-up poduzeća, i te se naknade umanjuju razmjerno njihovoj veličini, veličini tržišta i drugim relevantnim pokazateljima.
3. Urad za UI sprejme naslednje ukrepe:
3. Ured za umjetnu inteligenciju poduzima sljedeće mjere:
(a)
zagotovi standardizirane predloge za področja, ki jih zajema ta uredba, kot jih določi Odbor v svoji zahtevi;
(a)
osigurava standardizirane predloške za područja obuhvaćena ovom Uredbom, kako je navelo Vijeće za umjetnu inteligenciju u svojem zahtjevu;
(b)
razvija in vzdržuje enotno informacijsko platformo, na kateri so vsem operaterjem po vsej Uniji na voljo informacije v zvezi s to uredbo, ki so enostavne za uporabo;
(b)
razvija i održava jedinstvenu informacijsku platformu na kojoj se svim operaterima iz cijele Unije pružaju informacije u vezi s ovom Uredbom koje su jednostavne za upotrebu;
(c)
organizira ustrezne komunikacijske kampanje za ozaveščanje o obveznostih, ki izhajajo iz te uredbe;
(c)
organizira odgovarajuće komunikacijske kampanje za podizanje svijesti o obvezama koje proizlaze iz ove Uredbe;
(d)
ocenjuje in spodbuja zbliževanja najboljših praks v postopkih javnega naročanja v zvezi s sistemi UI.
(d)
evaluira i promiče konvergenciju primjera najbolje prakse u postupcima javne nabave u vezi s UI sustavima.
Člen 63
Članak 63.
Odstopanja za določene operaterje
Odstupanja za specifične operatere
1. Mikropodjetja v smislu Priporočila 2003/361/ES lahko nekatere elemente sistema vodenja kakovosti iz člena 17 te uredbe izpolnjujejo na poenostavljen način, če nimajo partnerskih podjetij ali povezanih podjetij v smislu navedenega priporočila. V ta namen Komisija pripravi smernice o elementih sistema vodenja kakovosti, ki se lahko upoštevajo na poenostavljen način ob upoštevanju potreb mikropodjetij, ne da bi to vplivalo na raven zaščite ali potrebo po skladnosti z zahtevami v zvezi z visokotveganimi sistemi UI.
1. Mikropoduzeća u smislu Preporuke 2003/361/EZ mogu na pojednostavnjen način ispuniti određene elemente sustava upravljanja kvalitetom koji se zahtijeva člankom 17. ove Uredbe, pod uvjetom da nemaju partnerska poduzeća ili povezana poduzeća u smislu te preporuke. U tu svrhu Komisija izrađuje smjernice o elementima sustava upravljanja kvalitetom koji se mogu ispuniti na pojednostavnjen način s obzirom na potrebe mikropoduzeća, a da se pritom ne utječe na razinu zaštite ili potrebu za ispunjavanjem zahtjeva u vezi s visokorizičnim UI sustavima.
2. Odstavek 1 tega člena se ne razlaga tako, da so ti operaterji oproščeni izpolnjevanja katerih koli drugih zahtev ali obveznosti iz te uredbe, tudi tistih ne iz členov 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 72 in 73.
2. Stavak 1. ovog članka ne smije se tumačiti kao izuzimanje tih operatera od ispunjavanja bilo kojih drugih zahtjeva ili obveza utvrđenih u ovoj Uredbi, uključujući one utvrđene u člancima 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15., 72. i 73.
POGLAVJE VII
POGLAVLJE VII.
UPRAVLJANJE
UPRAVLJANJE
ODDELEK 1
ODJELJAK 1.
Upravljanje na ravni Unije
Upravljanje na razini Unije
Člen 64
Članak 64.
Urad za UI
Ured za umjetnu inteligenciju
1. Komisija prek Urada za UI razvija strokovno znanje in zmogljivosti Unije na področju UI.
1. Komisija putem Ureda za umjetnu inteligenciju razvija stručno znanje i sposobnosti Unije u području umjetne inteligencije.
2. Države članice olajšujejo naloge, zaupane Uradu za UI, kot je razvidno iz te uredbe.
2. Države članice olakšavaju provedbu zadaća povjerenih Uredu za umjetnu inteligenciju, kako su odražene u ovoj Uredbi.
Člen 65
Članak 65.
Ustanovitev in struktura Evropskega odbora za umetno inteligenco
Osnivanje i struktura Europskog vijeća za umjetnu inteligenciju
1. Ustanovi se Evropski odbor za umetno inteligenco (v nadaljnjem besedilu: Odbor).
1. Osniva se Europsko vijeće za umjetnu inteligenciju („Vijeće za umjetnu inteligenciju”).
2. Odbor sestavlja po en predstavnik vsake države članice. Evropski nadzornik za varstvo podatkov sodeluje kot opazovalec. Sestankov Odbora se udeležuje tudi Urad za UI, pri glasovanju pa ne sodeluje. Odbor se lahko vsakič posebej odloči, da na sestanek povabi druge organe, telesa ali strokovnjake iz Unije in držav članic, kadar so obravnavana vprašanja zanje pomembna.
2. Vijeće za umjetnu inteligenciju sastoji se od jednog predstavnika iz svake države članice. Europski nadzornik za zaštitu podataka sudjeluje u njemu kao promatrač. Ured za umjetnu inteligenciju također prisustvuje sastancima Vijeća za umjetnu inteligenciju, bez sudjelovanja u glasovanju. Ovisno o pojedinačnom slučaju, Vijeće za umjetnu inteligenciju na sastanke može pozvati druga nacionalna tijela ili stručnjake i Unijina tijela ili stručnjake ako su pitanja o kojima se raspravlja relevantna za njih.
3. Države članice imenujejo svojega predstavnika za obdobje treh let z možnostjo enkratnega podaljšanja.
3. Svakog predstavnika imenuje njegova država članica na razdoblje od tri godine, koje se može jednom produljiti.
4. Države članice zagotovijo, da njihovi predstavniki v Odboru:
4. Države članice osiguravaju da za njihove predstavnike u Vijeću za umjetnu inteligenciju vrijedi sljedeće:
(a)
imajo v svoji državi članici ustrezne pristojnosti in pooblastila, da dejavno prispevajo k izpolnjevanju nalog Odbora iz člena 66;
(a)
posjeduju relevantne kompetencije i ovlasti u svojoj državi članici kako bi aktivno doprinosili ostvarivanju zadaća Vijeća za umjetnu inteligenciju iz članka 66.;
(b)
so določeni kot enotna kontaktna točka v odnosu do Odbora in, kadar je primerno, ob upoštevanju potreb držav članic kot enotna kontaktna točka za deležnike;
(b)
određeni su kao jedinstvena kontaktna točka u odnosu na Vijeće za umjetnu inteligenciju i, prema potrebi, uzimajući u obzir potrebe država članica, kao jedinstvena kontaktna točka za dionike;
(c)
so pooblaščeni za spodbujanje doslednosti in usklajevanja med pristojnimi nacionalnimi organi v svoji državi članici glede izvajanja te uredbe, vključno z zbiranjem ustreznih podatkov in informacij za namene opravljanja njihovih nalog v Odboru.
(c)
ovlašteni su olakšavati dosljednost i koordinaciju među nacionalnim nadležnim tijelima u svojoj državi članici u pogledu provedbe ove Uredbe, među ostalim prikupljanjem relevantnih podataka i informacija u svrhu ispunjavanja svojih zadaća u Vijeću za umjetnu inteligenciju.
5. Imenovani predstavniki držav članic z dvotretjinsko večino sprejmejo poslovnik Odbora. V poslovniku se določijo zlasti potek izbirnega postopka, trajanje mandata predsednika in specifikacije njegovih nalog, podrobnosti glede glasovanja ter organizacija dejavnosti Odbora in dejavnosti njegovih podskupin.
5. Imenovani predstavnici država članica donose poslovnik Vijeća za umjetnu inteligenciju dvotrećinskom većinom. Poslovnikom se osobito utvrđuju postupci za postupak odabira, trajanje mandata i specifikacije zadaća predsjednika, detaljni aranžmani za glasovanje te organizacija aktivnosti Vijeća za umjetnu inteligenciju i aktivnosti njegovih podskupina.
6. Odbor ustanovi dve stalni podskupini, da bi zagotavljali platformo za sodelovanje in izmenjavo med organi za nadzor trga ter uradno obveščali organe o vprašanjih, povezanih z nadzorom trga oziroma priglašenimi organi.
6. Vijeće za umjetnu inteligenciju osniva dvije stalne podskupine kako bi osigurao platformu za suradnju i razmjenu među tijelima za nadzor tržišta i tijelima koja provode prijavljivanje o pitanjima koja se odnose na nadzor tržišta odnosno na prijavljena tijela.
Stalna podskupina za nadzor trga bi morala delovati kot skupina za upravno koordinacijo (ADCO) za to uredbo v smislu člena 30 Uredbe (EU) 2019/1020.
Stalna podskupina za nadzor tržišta trebala bi djelovati kao skupina za administrativnu suradnju (skupina za ADCO) za ovu Uredbu u smislu članka 30. Uredbe (EU) 2019/1020.
Odbor lahko ustanovi druge bodisi stalne ali začasne podskupine za preučitev posebnih vprašanj. Po potrebi so lahko predstavniki svetovalnega foruma iz člena 67 povabljeni k sodelovanju v takih podskupinah ali na posebne sestanke teh podskupin kot opazovalci.
Vijeće za umjetnu inteligenciju prema potrebi može osnovati druge stalne ili privremene podskupine za razmatranje specifičnih pitanja. U te podskupine ili na posebne sastanke tih podskupina mogu prema potrebi biti pozvani predstavnici savjetodavnog foruma iz članka 67. kao promatrači.
7. Odbor je organiziran in se upravlja tako, da zagotavlja objektivnost in nepristranskost svojih dejavnosti.
7. Vijeće za umjetnu inteligenciju organizirano je i djeluje tako da čuva objektivnost i nepristranost svojih aktivnosti.
8. Odboru predseduje eden od predstavnikov držav članic. Urad za UI je sekretariat Odbora, na zahtevo predsednika sklicuje sestanke in pripravi njihov dnevni red v skladu z nalogami Odbora na podlagi te uredbe in njegovega poslovnika.
8. Vijećem za umjetnu inteligenciju predsjeda jedan od predstavnika država članica. Ured za umjetnu inteligenciju osigurava tajništvo Vijeća za umjetnu inteligenciju, saziva sastanke na zahtjev predsjednika i priprema dnevni red u skladu sa zadaćama Vijeća za umjetnu inteligenciju na temelju ove Uredbe i njegovim poslovnikom.
Člen 66
Članak 66.
Naloge Odbora
Zadaće Vijeća za umjetnu inteligenciju
Odbor svetuje in pomaga Komisiji in državam članicam, da se olajša dosledna in učinkovita uporaba te uredbe. V ta namen lahko Odbor zlasti:
Vijeće za umjetnu inteligenciju savjetuje Komisiju i države članice i pomaže im kako bi se olakšala dosljedna i djelotvorna primjena ove Uredbe. U tom cilju Vijeće za umjetnu inteligenciju posebno može:
(a)
prispeva k usklajevanju med pristojnimi nacionalnimi organi, odgovornimi za uporabo te uredbe, ter v sodelovanju z zadevnimi organi za nadzor trga in v dogovoru z njimi podpira skupne dejavnosti organov za nadzor trga iz člena 74(11);
(a)
doprinositi koordinaciji među nacionalnim nadležnim tijelima odgovornima za primjenu ove Uredbe i, u suradnji s dotičnim tijelima za nadzor tržišta i podložno njihovoj suglasnosti, podupirati zajedničke aktivnosti tijela za nadzor tržišta iz članka 74. stavka 11.;
(b)
zbira in izmenjuje tehnično in regulativno strokovno znanje in najboljše prakse med državami članicami;
(b)
prikupljati i razmjenjivati tehničko i regulatorno stručno znanje i primjere najbolje prakse među državama članicama;
(c)
svetuje o izvajanju te uredbe, zlasti v zvezi z izvrševanjem pravil o modelih UI za splošne namene;
(c)
pružati savjete o provedbi ove Uredbe, posebno u pogledu izvršavanja pravila o UI modelima opće namjene;
(d)
prispeva k harmonizaciji upravnih praks v državah članicah, tudi v zvezi z odstopanjem od postopkov ugotavljanja skladnosti iz člena 46, delovanjem regulativnih peskovnikov za UI ter testiranjem v realnih razmerah iz členov 57, 59 in 60;
(d)
doprinositi usklađivanju administrativnih praksi u državama članicama, među ostalim u pogledu odstupanja od postupaka ocjenjivanja sukladnosti iz članka 46., funkcioniranja regulatornih izoliranih okruženja za umjetnu inteligenciju i testiranja u stvarnim uvjetima iz članaka 57., 59. i 60.;
(e)
na zahtevo Komisije ali na lastno pobudo izda priporočila in pisna mnenja o vseh pomembnih zadevah v zvezi z izvajanjem te uredbe ter njeno dosledno in učinkovito uporabo, tudi:
(e)
na zahtjev Komisije ili na vlastitu inicijativu izdavati preporuke i pisana mišljenja o svim relevantnim pitanjima povezanima s provedbom ove Uredbe i njezinom dosljednom i djelotvornom primjenom, među ostalim:
(i)
o razvoju in uporabi kodeksov ravnanja in kodeksov prakse na podlagi te uredbe ter smernic Komisije;
i.
o izradi i primjeni kodeksâ ponašanja i kodeksâ prakse u skladu s ovom Uredbom, kao i smjernica Komisije;
(ii)
o oceni in pregledu te uredbe na podlagi člena 112, tudi kar zadeva poročila o resnih incidentih iz člena 73 in delovanje podatkovne zbirke EU iz člena 71, o pripravi delegiranih ali izvedbenih aktov ter morebitnih uskladitvah te uredbe s pravnimi akti iz Priloge I;
ii.
o evaluaciji i preispitivanju ove Uredbe u skladu s člankom 112., među ostalim u pogledu izvješćâ o ozbiljnim incidentima iz članka 73. i funkcioniranja baze podataka EU-a iz članka 71., o izradi delegiranih akata ili provedbenih akata te u pogledu mogućih usklađivanja ove Uredbe sa zakonodavstvom Unije o usklađivanje navedenim u Prilogu I.;
(iii)
o tehničnih specifikacijah ali obstoječih standardih v zvezi z zahtevami iz poglavja III, oddelek 2,
iii.
o tehničkim specifikacijama ili postojećim normama u vezi sa zahtjevima utvrđenima u poglavlju III. odjeljku 2.;
(iv)
o uporabi harmoniziranih standardov ali skupnih specifikacij iz členov 40 in 41;
iv.
o upotrebi usklađenih normi ili zajedničkih specifikacija iz članaka 40. i 41.;
(v)
o trendih, kot so svetovna konkurenčnost Evrope na področju UI, uvajanje UI v Uniji ter razvoj digitalnih spretnosti;
v.
o trendovima, kao što su europska globalna konkurentnost u području umjetne inteligencije, prihvaćanje umjetne inteligencije u Uniji i razvoj digitalnih vještina;
(vi)
o trendih v zvezi z razvijajočo se tipologijo verig vrednosti UI, zlasti glede iz tega izhajajočih posledic v smislu odgovornosti;
vi.
o trendovima u razvoju tipologije vrijednosnih lanaca umjetne inteligencije, posebno u pogledu posljedica koje iz toga proizlaze u vezi s odgovornošću;
(vii)
o morebitni potrebi po spremembi Priloge III v skladu s členom 7 in o morebitni potrebi po morebitni reviziji člena 5 na podlagi člena 112, ob upoštevanju ustreznih razpoložljivih dokazov in najnovejšega tehnološkega razvoja;
vii.
o mogućoj potrebi za izmjenom Priloga III. u skladu s člankom 7. i o mogućoj potrebi za revizijom članka 5. u skladu s člankom 112., uzimajući u obzir relevantne dostupne dokaze i najnovija tehnološka dostignuća;
(f)
podpira Komisijo pri spodbujanju pismenosti na področju UI ter ozaveščanja in razumevanja javnosti o prednostih, tveganjih, zaščitnih ukrepih ter pravicah in obveznostih, povezanih z uporabo sistemov UI;
(f)
podupirati Komisiju u promicanju pismenosti u području umjetne inteligencije, javne svijesti o koristima, rizicima, zaštitnim mjerama, pravima i obvezama u vezi s korištenjem UI sustava te njihova razumijevanja;
(g)
spodbuja oblikovanje skupnih meril in skupnega razumevanja ustreznih konceptov iz te uredbe med udeleženci na trgu in pristojnimi organi, tudi s prispevanjem k razvoju meril uspešnosti;
(g)
olakšavati razvoj zajedničkih kriterija i zajedničko razumijevanje relevantnih koncepata predviđenih u ovoj Uredbi među tržišnim operaterima i nadležnim tijelima, među ostalim doprinošenjem razvoju referentnih vrijednosti;
(h)
sodeluje, če je to primerno, z drugimi institucijami, organi, uradi in agencijami Unije, pa tudi z ustreznimi strokovnimi skupinami in mrežami Unije, zlasti na področju varnosti proizvodov, kibernetske varnosti, konkurence, digitalnih in medijskih storitev, finančnih storitev, varstva potrošnikov ter varstva podatkov in temeljnih pravic;
(h)
surađivati, prema potrebi, s drugim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije te relevantnim Unijinim stručnim skupinama i mrežama, posebno u područjima sigurnosti proizvoda, kibernetičke sigurnosti, tržišnog natjecanja, digitalnih i medijskih usluga, financijskih usluga, zaštite potrošača te zaštite podataka i temeljnih prava;
(i)
prispeva k učinkovitemu sodelovanju s pristojnimi organi tretjih držav in mednarodnimi organizacijami;
(i)
doprinositi djelotvornoj suradnji s nadležnim tijelima trećih zemalja i međunarodnim organizacijama;
(j)
pomaga pristojnim nacionalnim organom in Komisiji pri razvoju organizacijskega in tehničnega strokovnega znanja, potrebnega za izvajanje te uredbe, vključno s prispevanjem k oceni potreb po usposabljanju osebja držav članic, ki sodeluje pri izvajanju te uredbe;
(j)
pomagati nacionalnim nadležnim tijelima i Komisiji u razvoju organizacijskog i tehničkog stručnog znanja potrebnog za provedbu ove Uredbe, među ostalim doprinošenjem procjeni potreba za osposobljavanjem osoblja država članica uključenog u provedbu ove Uredbe;
(k)
pomaga Uradu za UI pri podpiranju pristojnih nacionalnih organov pri vzpostavitvi in razvoju regulativnih peskovnikov za UI ter olajšuje sodelovanje in izmenjavo informacij med regulativnimi peskovniki za UI;
(k)
pomagati Uredu za umjetnu inteligenciju u pružanju potpore nacionalnim nadležnim tijelima u uspostavi i razvoju regulatornih izoliranih okruženja za umjetnu inteligenciju te olakšavati suradnju i razmjenu informacija među regulatornim izoliranim okruženjima za umjetnu inteligenciju;
(l)
prispeva k pripravi smernic in zagotavlja ustrezno svetovanje v zvezi z njim;
(l)
doprinositi izradi dokumenata sa smjernicama i pružati odgovarajuće savjete o tome;
(m)
svetuje Komisiji v zvezi z mednarodnimi zadevami na področju UI;
(m)
savjetovati Komisiju o međunarodnim pitanjima povezanima s umjetnom inteligencijom;
(n)
Komisiji daje mnenja o kvalificiranih opozorilih v zvezi z modeli UI za splošne namene;
(n)
davati mišljenja Komisiji o kvalificiranim upozorenjima u vezi s UI modelima opće namjene;
(o)
prejema mnenja držav članic o kvalificiranih opozorilih v zvezi z modeli UI za splošne namene ter o nacionalnih izkušnjah in praksah v zvezi s spremljanjem in izvrševanjem sistemov UI, zlasti sistemov, v katere so vgrajeni modeli UI za splošne namene.
(o)
primati mišljenja država članica o kvalificiranim upozorenjima u vezi s UI modelima opće namjene te o nacionalnim iskustvima i nacionalnoj praksi u području praćenja i izvršavanja UI sustava, posebno sustava u koje su integrirani UI modeli opće namjene.
Člen 67
Članak 67.
Svetovalni forum
Savjetodavni forum
1. Ustanovi se svetovalni forum, ki zagotavlja tehnično strokovno znanje in svetuje Odboru in Komisiji ter prispeva k njunim nalogam iz te uredbe.
1. Osniva se savjetodavni forum koji pruža tehničko stručno znanje i savjetuje Vijeće za umjetnu inteligenciju i Komisiju te doprinosi njihovim zadaćama na temelju ove Uredbe.
2. Članstvo svetovalnega foruma je sestavljeno iz uravnoteženega izbora deležnikov, vključno z industrijo, zagonskimi podjetji, MSP, civilno družbo in akademskimi krogi. Članstvo v svetovalnem forumu je uravnoteženo z vidika komercialnih in nekomercialnih interesov, v kategoriji poslovnih interesov pa z vidika MSP in drugih podjetij.
2. Članstvo u savjetodavnom forumu čine uravnoteženo odabrani dionici, koji uključuju industriju, start-up poduzeća, MSP-ove, civilno društvo i akademsku zajednicu. Članstvo u savjetodavnom forumu mora biti uravnoteženo u smislu komercijalnih i nekomercijalnih interesa, a unutar kategorije komercijalnih interesa uravnoteženo u smislu MSP-ova i ostalih poduzeća.
3. Komisija člane svetovalnega foruma imenuje med deležniki s priznanim strokovnim znanjem na področju UI v skladu z merili iz odstavka 2.
3. Komisija među dionicima s priznatim stručnim znanjem u području umjetne inteligencije imenuje članove savjetodavnog foruma u skladu s kriterijima iz stavka 2.
4. Mandat članov svetovalnega foruma traja dve leti in se lahko podaljša še za največ štiri leta.
4. Mandat članova savjetodavnog foruma traje dvije godine i može se produljiti za najviše četiri godine.
5. Stalni člani svetovalnega foruma so Agencija Evropske unije za temeljne pravice, ENISA, Evropski odbor za standardizacijo (CEN), Evropski odbor za elektrotehniško standardizacijo (CENELEC) in Evropski inštitut za telekomunikacijske standarde (ETSI).
5. Agencija za temeljna prava, ENISA, Europski odbor za normizaciju (CEN), Europski odbor za elektrotehničku normizaciju (CENELEC) i Europski institut za telekomunikacijske norme (ETSI) stalni su članovi savjetodavnog foruma.
6. Svetovalni odbor sestavi svoj poslovnik. Med svojimi člani izvoli dva sopredsednika v skladu z merili iz odstavka 2. Mandat sopredsednikov traja dve leti z možnostjo enkratnega podaljšanja.
6. Savjetodavni forum izrađuje svoj poslovnik. Savjetodavni forum bira dva supredsjednika među svojim članovima, u skladu s kriterijima iz stavka 2. Mandat supredsjednika traje dvije godine i može se jednom produljiti.
7. Svetovalni forum se sestane najmanj dvakrat na leto. Na svoje sestanke lahko povabi strokovnjake in druge deležnike.
7. Savjetodavni forum održava sastanke najmanje dvaput godišnje. Savjetodavni forum na svoje sastanke može pozvati stručnjake i druge dionike.
8. Svetovalni forum lahko na zahtevo Odbora ali Komisije pripravi mnenja, priporočila in pisne prispevke.
8. Savjetodavni forum na zahtjev Vijeća za umjetnu inteligenciju ili Komisije može pripremati mišljenja, preporuke i pisane doprinose.
9. Svetovalni forum lahko po potrebi ustanovi stalne ali začasne podskupine za preučitev posebnih vprašanj, povezanih s cilji te uredbe.
9. Savjetodavni forum može prema potrebi osnovati stalne ili privremene podskupine radi razmatranja posebnih pitanja povezanih s ciljevima ove Uredbe.
10. Svetovalni forum pripravi letno poročilo o svojih dejavnostih. To poročilo se objavi.
10. Savjetodavni forum priprema godišnje izvješće o svojim aktivnostima. To se izvješće objavljuje.
Člen 68
Članak 68.
Znanstveni odbor neodvisnih strokovnjakov
Znanstveno povjerenstvo neovisnih stručnjaka
1. Komisija z izvedbenim aktom sprejme določbe o ustanovitvi znanstvenega odbora neodvisnih strokovnjakov (v nadaljnjem besedilu: znanstveni odbor), ki bo podpiral dejavnosti izvrševanja iz te uredbe. Ta izvedbeni akt se sprejme v skladu s postopkom pregleda iz člena 98(2).
1. Komisija provedbenim aktom donosi odredbe o osnivanju znanstvenog povjerenstva neovisnih stručnjaka („znanstveno povjerenstvo”) čija je svrha podupirati aktivnosti izvršavanja na temelju ove Uredbe. Taj provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 98. stavka 2.
2. Znanstveni odbor sestavljajo strokovnjaki, ki jih Komisija izbere na podlagi najnovejšega znanstvenega ali tehničnega strokovnega znanja na področju UI, potrebnega za naloge iz odstavka 3, in so sposobni dokazati, da izpolnjujejo vse naslednje pogoje:
2. Znanstveno povjerenstvo sastoji se od stručnjaka koje Komisija odabire na temelju najsuvremenijeg znanstvenog ili tehničkog stručnog znanja u području umjetne inteligencije potrebnog za obavljanje zadaća iz stavka 3. i koji moraju moći dokazati da ispunjavaju sve sljedeće uvjete:
(a)
imajo posebno strokovno znanje in kompetence ter znanstveno ali tehnično strokovno znanje na področju UI;
(a)
posjeduju posebno stručno znanje i kompetencije te znanstveno ili tehničko stručno znanje u području umjetne inteligencije;
(b)
neodvisnost od katerega koli ponudnika sistemov UI ali modelov UI za splošne namene;
(b)
neovisni su od svih dobavljača UI sustava ili UI modela opće namjene;
(c)
sposobnost skrbnega, natančnega in objektivnega izvajanja dejavnosti.
(c)
sposobni su aktivnosti provoditi savjesno, točno i objektivno.
Komisija v posvetovanju z Odborom in v skladu z zahtevanimi potrebami določi število strokovnjakov v znanstvenem odboru ter zagotovi pravično zastopanost spolov in geografsko zastopanost.
Komisija u savjetovanju s Vijećem za umjetnu inteligenciju određuje broj stručnjaka u povjerenstvu u skladu s potrebama i osigurava pravednu rodnu i geografsku zastupljenost.
3. Znanstveni odbor svetuje Uradu za UI in mu zagotavlja podporo, zlasti v zvezi z naslednjimi nalogami:
3. Znanstveno povjerenstvo savjetuje i podupire Ured za umjetnu inteligenciju, posebno u pogledu sljedećih zadaća:
(a)
podpiranje izvajanja in izvrševanja te uredbe v zvezi z modeli UI in sistemi za splošne namene, zlasti z:
(a)
podupiranja provedbe i izvršavanja ove Uredbe u pogledu UI modela i sustava opće namjene, posebno tako što:
(i)
opozarjanjem Urada za UI na morebitna sistemska tveganja, ki jih lahko na ravni Unije povzročajo modeli UI za splošne namene, v skladu s členom 90;
i.
upozorava Ured za umjetnu inteligenciju o mogućim sistemskim rizicima na razini Unije u pogledu UI modela opće namjene, u skladu s člankom 90.;
(ii)
prispevanjem k razvoju orodij in metodologij za ocenjevanje zmogljivosti modelov UI in sistemov za splošne namene, vključno z merili uspešnosti;
ii.
doprinosi razvoju alata i metodologija za evaluaciju sposobnosti UI modela i sustava opće namjene, među ostalim s pomoću referentnih vrijednosti;
(iii)
svetovanjem o razvrstitvi modelov UI za splošne namene s sistemskim tveganjem;
iii.
pruža savjete o klasifikaciji UI modela opće namjene sa sistemskim rizikom;
(iv)
svetovanjem o razvrstitvi različnih modelov UI in sistemov za splošne namene;
iv.
pruža savjete o klasifikaciji različitih UI modela i sustava opće namjene;
(v)
prispevanjem k razvoju orodij in predlog;
v.
doprinosi razvoju alata i predložaka;
(b)
podpiranje dela organov za nadzor trga na njihovo zahtevo;
(b)
podupiranja rada tijela za nadzor tržišta na njihov zahtjev;
(c)
podpiranje čezmejnih dejavnosti nadzora trga iz člena 74(11), brez poseganja v pooblastila organov za nadzor trga;
(c)
podupiranja prekograničnih aktivnosti nadzora tržišta iz članka 74. stavka 11., ne dovodeći u pitanje ovlasti tijelâ za nadzor tržišta;
(d)
podpiranje Urada za UI pri opravljanju njegovih nalog v okviru zaščitnega postopka Unije na podlagi člena 81.
(d)
podupiranja Ureda za umjetnu inteligenciju u izvršavanju njegovih dužnosti u kontekstu zaštitnog postupka Unije u skladu s člankom 81.
4. Strokovnjaki znanstvenega odbora svoje naloge opravljajo nepristransko in objektivno ter zagotavljajo zaupnost informacij in podatkov, pridobljenih pri izvajanju njihovih nalog in dejavnosti. Pri opravljanju svojih nalog iz odstavka 3 ne smejo zahtevati ali sprejemati navodil od nikogar. Vsak strokovnjak predloži izjavo o interesih, ki se tudi objavi. Urad za UI vzpostavi sisteme in postopke za aktivno obvladovanje in preprečevanje morebitnih nasprotij interesov.
4. Stručnjaci iz znanstvenog povjerenstva svoje zadaće obavljaju nepristrano i objektivno i osiguravaju povjerljivost informacija i podataka dobivenih pri obavljanju svojih zadaća i aktivnosti. Pri obavljanju svojih zadaća iz stavka 3. ne smiju tražiti ni primati upute ni od koga. Svaki stručnjak sastavlja izjavu o interesima, koja se objavljuje. Ured za umjetnu inteligenciju uspostavlja sustave i postupke za aktivno upravljanje mogućim sukobima interesa i njihovo sprečavanje.
5. Izvedbeni akt iz odstavka 1 vključuje določbe o pogojih, postopkih in podrobnostih, v skladu s katerimi znanstveni odbor in njegovi člani izdajajo opozorila in zaprošajo Urad za UI za pomoč pri opravljanju svojih nalog.
5. Provedbeni akt iz stavka 1. uključuje odredbe o uvjetima, postupcima i detaljnim aranžmanima u skladu s kojima znanstveno povjerenstvo i njegovi članovi izdaju upozorenja i traže pomoć Ureda za umjetnu inteligenciju u obavljanju zadaća znanstvenog povjerenstva.
Člen 69
Članak 69.
Dostop držav članic do nabora strokovnjakov
Pristup država članica stručnjacima
1. Države članice lahko strokovnjake znanstvenega sveta zaprosijo, da jim pomagajo pri dejavnostih izvrševanja iz te uredbe.
1. Države članice mogu pozvati stručnjake iz znanstvenog povjerenstva da im pruže potporu u njihovim aktivnostima izvršavanja na temelju ove Uredbe.
2. Od držav članic se lahko zahteva, da plačajo pristojbine za svetovanje in podporo strokovnjakov. Struktura in višina pristojbin ter višina in struktura povračljivih stroškov se določi v izvedbenem aktu iz člena 68(1), pri čemer se upoštevajo cilji ustreznega izvajanja te uredbe, stroškovna učinkovitost in potreba, da se vsem državam članicam zagotovi učinkovit dostop do strokovnjakov.
2. Od država članica može se zahtijevati plaćanje naknada za savjete i potporu stručnjaka. Komisija provedbenim aktom iz članka 68. stavka 1. utvrđuje strukturu i visinu naknada te ljestvicu i strukturu troškova čiji je povrat moguće tražiti, uzimajući u obzir ciljeve adekvatne provedbe ove Uredbe, troškovnu učinkovitost i potrebu da se svim državama članicama osigura djelotvoran pristup stručnjacima.
3. Komisija državam članicam po potrebi omogoči pravočasen dostop do strokovnjakov in zagotovi, da je kombinacija podpornih dejavnosti, ki jih izvajajo podporne strukture Unije za testiranje UI na podlagi člena 84, in strokovnjakov na podlagi tega člena učinkovito organizirana in zagotavlja največjo možno dodano vrednost.
3. Komisija državama članicama olakšava pravodoban pristup stručnjacima, prema potrebi, i osigurava da kombinacija potpornih aktivnosti koje provode potporna struktura Unije za testiranje umjetne inteligencije u skladu s člankom 84. i stručnjaci u skladu s ovim člankom bude učinkovito organizirana i da donosi najveću moguću dodanu vrijednost.
ODDELEK 2
ODJELJAK 2.
Pristojni nacionalni organi
Nacionalna nadležna tijela
Člen 70
Članak 70.
Imenovanje pristojnih nacionalnih organov in enotne kontaktne točke
Imenovanje nacionalnih nadležnih tijela i jedinstvenih kontaktnih točaka
1. Za namene te uredbe vsaka država članica kot pristojne nacionalne organe ustanovi ali imenuje vsaj en priglasitveni organ in vsaj en organ za nadzor trga. Ti pristojni nacionalni organi svoja pooblastila izvajajo neodvisno, nepristransko in brez predsodkov, da bi zaščitili objektivnost svojih dejavnosti in nalog ter zagotovili uporabo in izvajanje te uredbe. Člani teh organov se vzdržijo vseh dejanj, ki niso združljiva z njihovimi dolžnostmi. Če se ta načela spoštujejo, lahko take dejavnosti in naloge izvaja eden ali več imenovanih organov v skladu z organizacijskimi potrebami države članice.
1. Za potrebe ove Uredbe svaka država članica osniva ili imenuje kao nacionalna nadležna tijela barem jedno tijelo koje provodi prijavljivanje i barem jedno tijelo za nadzor tržišta. Ta nacionalna nadležna tijela izvršavaju svoje ovlasti neovisno, nepristrano i bez predrasuda kako bi zaštitila objektivnost svojih aktivnosti i zadaća te osigurala primjenu i provedbu ove Uredbe. Članovi tih tijela suzdržavaju se od svakog djelovanja koje je nespojivo s njihovim dužnostima. Pod uvjetom da se poštuju ta načela, takve aktivnosti i zadaće može obavljati jedno ili više imenovanih tijela, u skladu s organizacijskim potrebama države članice.
2. Države članice Komisiji sporočijo identiteto priglasitvenih organov in organov za nadzor trga ter njihove naloge in vse naknadne spremembe v zvezi s tem. Države članice do 2. avgusta 2025 prek elektronskih komunikacijskih sredstev objavijo informacije o tem, kako je mogoče stopiti v stik s pristojnimi organi in enotnimi kontaktnimi točkami. Države članice imenujejo organ za nadzor trga, ki deluje kot enotna kontaktna točka za to uredbo, in Komisijo uradno obvestijo o identiteti enotne kontaktne točke. Komisija seznam enotnih kontaktnih točk objavi.
2. Države članice obavješćuju Komisiju o identitetu tijela koja provode prijavljivanje i tijela za nadzor tržišta te o zadaćama tih tijela, kao i o svim kasnijim promjenama u vezi s njima. Države članice do 2. kolovoza 2025. elektroničkim komunikacijskim sredstvima objavljuju informacije o tome kako se može stupiti u kontakt s nadležnim tijelima i jedinstvenim kontaktnim točkama. Države članice imenuju tijelo za nadzor tržišta koje će djelovati kao jedinstvena kontaktna točka za ovu Uredbu i obavješćuju Komisiju o identitetu jedinstvene kontaktne točke. Komisija objavljuje popis jedinstvenih kontaktnih točaka.
3. Države članice zagotovijo, da imajo njihovi pristojni nacionalni organi na voljo ustrezne tehnične, finančne in človeške vire ter infrastrukturo za učinkovito izpolnjevanje svojih nalog na podlagi te uredbe. Pristojni nacionalni organi morajo imeti zlasti zadostno število stalno razpoložljivega osebja, katerega kompetence in strokovno znanje vključujejo poglobljeno razumevanje tehnologij UI, podatkov in računalniške obdelave podatkov, varstva osebnih podatkov, kibernetske varnosti, temeljnih pravic, zdravstvenih in varnostnih tveganj ter poznavanje obstoječih standardov in pravnih zahtev. Države članice vsako leto ocenijo in po potrebi posodobijo zahteve glede usposobljenosti in virov iz tega odstavka.
3. Države članice osiguravaju da njihova nacionalna nadležna tijela imaju adekvatne tehničke, financijske i ljudske resurse i infrastrukturu za djelotvorno obavljanje svojih zadaća na temelju ove Uredbe. Nacionalna nadležna tijela osobito moraju imati dovoljno stalno raspoloživog osoblja čije kompetencije i stručno znanje obuhvaćaju temeljito razumijevanje tehnologija umjetne inteligencije, podataka i obrade podataka, zaštite osobnih podataka, kibernetičke sigurnosti, temeljnih prava i rizika za zdravlje i sigurnost te poznavanje postojećih normi i pravnih zahtjeva. Države članice jednom godišnje ocjenjuju i, ako je to potrebno, ažuriraju zahtjeve u pogledu kompetencija i resursa iz ovog stavka.
4. Pristojni nacionalni organi sprejmejo ustrezne ukrepe, da se zagotovi ustrezna raven kibernetske varnosti.
4. Nacionalna nadležna tijela poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi se osigurala odgovarajuća razina kibernetičke sigurnosti.
5. Pristojni nacionalni organi pri opravljanju svojih nalog delujejo v skladu z obveznostmi glede zaupnosti iz člena 78.
5. Pri obavljanju svojih zadaća nacionalna nadležna tijela postupaju u skladu s obvezama u pogledu povjerljivosti utvrđenima u članku 78.
6. Države članice do 2. avgusta 2025 in nato vsaki dve leti poročajo Komisiji o stanju finančnih in človeških virov, ki so na voljo pristojnim nacionalnim organom, z oceno njihove ustreznosti. Komisija navedene informacije posreduje Odboru v razpravo in morebitna priporočila.
6. Države članice do 2. kolovoza 2025., a zatim jednom svake dvije godine izvješćuju Komisiju o stanju financijskih i ljudskih resursa nacionalnih nadležnih tijela, uz ocjenu njihove adekvatnosti. Komisija te informacije prosljeđuje Vijeću za umjetnu inteligenciju radi rasprave i utvrđivanja mogućih preporuka.
7. Komisija olajšuje izmenjavo izkušenj med pristojnimi nacionalnimi organi.
7. Komisija olakšava razmjenu iskustava među nacionalnim nadležnim tijelima.
8. Pristojni nacionalni organi lahko zagotovijo smernice in nasvete o izvajanju te uredbe, zlasti za MSP, vključno z zagonskimi podjetji, pri čemer po potrebi upoštevajo smernice in nasvete Odbora in Komisije. Kadar nameravajo pristojni nacionalni organi zagotoviti smernice in nasvete v zvezi s sistemom UI na področjih, ki jih zajema drugo pravo Unije, se, če je to primerno, posvetujejo s pristojnimi nacionalnimi organi, ki delujejo na podlagi navedenega prava Unije.
8. Nacionalna nadležna tijela mogu pružati smjernice i savjete o provedbi ove Uredbe, posebno MSP-ovima, uključujući start-up poduzeća, prema potrebi uzimajući u obzir smjernice i savjete Vijeća za umjetnu inteligenciju i Komisije. Ako nacionalna nadležna tijela namjeravaju pružiti smjernice i savjete u vezi s određenim UI sustavom u područjima obuhvaćenima drugim pravom Unije, prema potrebi se savjetuju s nacionalnim nadležnim tijelima na temelju tog prava Unije.
9. Kadar institucije, organi, uradi in agencije Unije spadajo na področje uporabe te uredbe, Evropski nadzornik za varstvo podatkov deluje kot pristojni organ za njihov nadzor.
9. Ako područje primjene ove Uredbe obuhvaća institucije, tijela, urede ili agencije Unije, Europski nadzornik za zaštitu podataka djeluje kao tijelo nadležno za njihov nadzor.
POGLAVJE VIII
POGLAVLJE VIII.
PODATKOVNA ZBIRKA EU ZA VISOKOTVEGANE SISTEME UI
BAZA PODATAKA EU-A ZA VISOKORIZIČNE UI SUSTAVE
Člen 71
Članak 71.
Podatkovna zbirka EU za visokotvegane sisteme UI s seznama v Prilogi III
Baza podataka EU-a za visokorizične UI sustave iz Priloga III.
1. Komisija v sodelovanju z državami članicami vzpostavi in vzdržuje podatkovno zbirko EU, ki vsebuje informacije iz odstavkov 2 in 3 tega člena o visokotveganih sistemih UI iz člena 6(2), registriranih v skladu s členoma 49 in 60, ter sisteme UI, ki se ne štejejo za visokotvegane na podlagi člena 6(3) in ki so registrirani v skladu s členom 6(4) in členom 49. Komisija se pri določanju funkcionalnih specifikacij take podatkovne zbirke posvetuje z ustreznimi strokovnjaki, pri posodabljanju funkcionalnih specifikacij take podatkovne zbirke pa z Odborom.
1. Komisija u suradnji s državama članicama uspostavlja i održava bazu podataka EU-a koja sadržava informacije iz stavaka 2. i 3. ovog članka o visokorizičnim UI sustavima iz članka 6. stavka 2. koji su registrirani u skladu s člancima 49. i 60. i UI sustavima koji se ne smatraju visokorizičnima na temelju članka 6. stavka 3. i koji su registrirani u skladu s člankom 6. stavkom 4. i člankom 49. Pri utvrđivanju funkcionalnih specifikacija te baze podataka Komisija se savjetuje s relevantnim stručnjacima, a pri ažuriranju funkcionalnih specifikacija te baze podataka Komisija se savjetuje s Vijećem za umjetnu inteligenciju.
2. Podatke iz Priloge VIII, oddelka A in B, v podatkovno zbirko EU vnese ponudnik ali po potrebi pooblaščeni zastopnik.
2. Podatke navedene u odjeljcima A i B Priloga VIII. u bazu podataka EU-a unosi dobavljač ili, ako je primjenjivo, ovlašteni zastupnik.
3. Podatke iz Priloge VIII, oddelek C, v podatkovno zbirko EU vnese uvajalec, ki je javni organ, agencija ali telo ali deluje v njegovem imenu, v skladu s členom 49(3) in (4).
3. Podatke navedene u odjeljku C Priloga VIII. u bazu podataka EU-a unosi subjekt koji uvodi sustav i koji je tijelo javne vlasti, javna agencija ili javno tijelo ili koji djeluje u ime tijela javne vlasti, javne agencije ili javnog tijela, u skladu s člankom 49. stavcima 3. i 4.
4. Z izjemo oddelka iz člena 49(4) in člena 60(4), točka (c), so informacije v podatkovni zbirki EU, registrirane v skladu s členom 49, dostopne in na voljo javnosti na uporabniku prijazen način. Po informacijah bi se moralo dati enostavno iskati in morale bi biti strojno berljive. Informacije, registrirane v skladu s členom 60, so dostopne samo organom za nadzor trga in Komisiji, razen če je potencialni ponudnik ali ponudnik dal soglasje, da so te informacije dostopne tudi javnosti.
4. Uz iznimku dijela iz članka 49. stavka 4. i članka 60. stavka 4. točke (c), informacije iz baze podataka EU-a registrirane u skladu s člankom 49. moraju biti pristupačne i javno dostupne na način prilagođen korisnicima. Te bi informacije trebale biti jednostavne za snalaženje i strojno čitljive. Informacije registrirane u skladu s člankom 60. dostupne su samo tijelima za nadzor tržišta i Komisiji, osim ako je potencijalni dobavljač ili dobavljač dao privolu da te informacije budu dostupne javnosti.
5. Podatkovna zbirka EU vsebuje osebne podatke le, kolikor je to potrebno za zbiranje in obdelavo informacij v skladu s to uredbo. Te informacije vključujejo imena in kontaktne podatke fizičnih oseb, ki so odgovorne za registracijo sistema in imajo pravno pooblastilo za zastopanje ponudnika ali uvajalca, kakor je ustrezno.
5. Baza podataka EU-a sadržava osobne podatke samo ako je to potrebno za prikupljanje i obradu informacija u skladu s ovom Uredbom. Te informacije uključuju imena i kontaktne podatke pojedinaca koji su odgovorni za registraciju sustava i koji imaju pravnu ovlast za zastupanje dobavljača ili subjekta koji uvodi sustav, ovisno o slučaju.
6. Komisija je upravljavec podatkovne zbirke EU. Ponudnikom, potencialnim ponudnikom in uvajalcem zagotavlja ustrezno tehnično in upravno podporo. Podatkovna zbirka EU mora biti skladna z veljavnimi zahtevami glede dostopnosti.
6. Komisija je nadzornik baze podataka EU-a. Dobavljačima, potencijalnim dobavljačima i subjektima koji uvode sustav Komisija stavlja na raspolaganje adekvatnu tehničku i administrativnu potporu. Baza podataka EU-a mora ispunjavati primjenjive zahtjeve u pogledu pristupačnosti.
POGLAVJE IX
POGLAVLJE IX.
SPREMLJANJE PO DAJANJU NA TRG, IZMENJAVA INFORMACIJ IN NADZOR TRGA
PRAĆENJE NAKON STAVLJANJA NA TRŽIŠTE, RAZMJENA INFORMACIJA I NADZOR TRŽIŠTA
ODDELEK 1
ODJELJAK 1.
Spremljanje po dajanju na trg
Praćenje nakon stavljanja na tržište
Člen 72
Članak 72.
Spremljanje po dajanju na trg s strani ponudnikov in načrt spremljanja po dajanju na trg za visokotvegane sisteme UI
Praćenje nakon stavljanja na tržište koje provode dobavljači i plan praćenja nakon stavljanja na tržište za visokorizične UI sustave
1. Ponudniki vzpostavijo in dokumentirajo sistem spremljanja po dajanju na trg na način, ki je sorazmeren z naravo tehnologij UI in tveganji visokotveganega sistema UI.
1. Dobavljači uspostavljaju sustav praćenja nakon stavljanja na tržište i izrađuju dokumentaciju za njega na način koji je razmjeran prirodi tehnologija umjetne inteligencije i rizicima visokorizičnog UI sustava.
2. Sistem spremljanja po dajanju na trg aktivno in sistematično zbira, dokumentira in analizira ustrezne podatke o učinkovitosti visokotveganih sistemov UI skozi celotno življenjsko dobo, ki jih lahko zagotovijo uvajalci ali ki se lahko zberejo prek drugih virov ter ki ponudniku omogočajo, da oceni, ali sistemi UI stalno izpolnjujejo zahteve iz poglavja III, oddelek 2. Kadar je ustrezno, spremljanje po dajanju na trg vključuje analizo interakcije z drugimi sistemi UI. Ta obveznost ne zajema občutljivih operativnih podatkov uvajalcev, ki so organi za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj.
2. Sustavom praćenja nakon stavljanja na tržište aktivno se i sustavno prikupljaju, dokumentiraju i analiziraju relevantni podaci koje mogu dostaviti subjekti koji uvode sustav ili koji se mogu prikupiti iz drugih izvora o učinkovitosti visokorizičnih UI sustava tijekom cijelog njihova životnog ciklusa i koji dobavljaču omogućuju evaluaciju kontinuirane usklađenosti UI sustavâ sa zahtjevima iz poglavlja III. odjeljka 2. Ako je to relevantno, praćenje nakon stavljanja na tržište uključuje analizu interakcije s drugim UI sustavima. Ta obveza ne obuhvaća osjetljive operativne podatke subjekata koji uvode sustav koji su tijela kaznenog progona.
3. Sistem spremljanja po dajanju na trg temelji na načrtu spremljanja po dajanju na trg. Načrt spremljanja po dajanju na trg je del tehnične dokumentacije iz Priloge IV. Komisija sprejme izvedbeni akt s podrobnimi določbami o predlogi za načrt spremljanja po dajanju na trg in s seznamom elementov, ki jih je treba do 2. februarja 2026 vključiti v načrt. Ta izvedbeni akt se sprejme v skladu s postopkom pregleda iz člena 98(2).
3. Sustav praćenja nakon stavljanja na tržište temelji se na planu praćenja nakon stavljanja na tržište. Plan praćenja nakon stavljanja na tržište dio je tehničke dokumentacije iz Priloga IV. Komisija do 2. veljače 2026. donosi provedbeni akt s detaljnim odredbama kojima se utvrđuje predložak za plan praćenja nakon stavljanja na tržište i popis elemenata koje treba uključiti u taj plan. Taj provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 98. stavka 2.
4. Za visokotvegane sisteme UI, zajete v harmonizacijski zakonodaji Unije iz Priloge I, oddelek A – kadar sta sistem in načrt spremljanja po dajanju na trg že vzpostavljena na podlagi navedene zakonodaje in da se zagotovi skladnost, prepreči podvajanje in čim bolj zmanjšajo dodatna bremena – imajo ponudniki možnost, da v sisteme in načrte, ki že obstajajo na podlagi navedene zakonodaje, po potrebi vključijo potrebne elemente, opisane v odstavkih 1, 2 in 3, pri čemer uporabijo predlogo iz odstavka 3, če se s tem doseže enakovredna raven zaščite.
4. Za visokorizične UI sustave obuhvaćene zakonodavstvom Unije o usklađivanju navedenim u odjeljku A Priloga I., ako su sustav i plan praćenja nakon stavljanja na tržište već uspostavljeni na temelju tog zakonodavstva, kako bi se osigurala dosljednost, izbjeglo udvostručavanje i smanjila dodatna opterećenja, dobavljači imaju mogućnost da, koristeći se predloškom iz stavka 3., potrebne elemente opisane u stavcima 1., 2. i 3. prema potrebi integriraju u sustave i planove koji već postoje na temelju tog zakonodavstva, pod uvjetom da se time postiže jednakovrijedna razina zaštite.
Prvi pododstavek tega odstavka se uporablja tudi za visokotvegane sisteme UI iz Priloge III, točka 5, ki jih dajo na trg ali v uporabo finančne institucije, za katere veljajo zahteve na podlagi prava Unije o finančnih storitvah v zvezi z njihovim notranjim upravljanjem, ureditvami ali postopki.
Prvi podstavak ovog stavka primjenjuje se i na visokorizične UI sustave iz točke 5. Priloga III. koje na tržište ili u upotrebu stavljaju financijske institucije na koje se u pogledu njihova unutarnjeg upravljanja, aranžmana ili procesa primjenjuju zahtjevi na temelju prava Unije o financijskim uslugama.
ODDELEK 2
ODJELJAK 2.
Izmenjava informacij o resnih incidentih
Razmjena informacija o ozbiljnim incidentima
Člen 73
Članak 73.
Poročanje o resnih incidentih
Prijavljivanje ozbiljnih incidenata
1. Ponudniki visokotveganih sistemov UI, ki so dani na trg Unije, organom za nadzor trga držav članic, v katerih je prišlo do navedenega incidenta, poročajo o vsakem resnem incidentu.
1. Dobavljači visokorizičnih UI sustava stavljenih na tržište Unije prijavljuju svaki ozbiljan incident tijelima za nadzor tržišta država članica u kojima je došlo do tog incidenta.
2. Poročilo iz odstavka 1 se sestavi takoj, ko ponudnik ugotovi obstoj vzročne zveze med sistemom UI in resnim incidentom ali razumno verjetnost take zveze, v vsakem primeru pa najpozneje 15 dni po tem, ko ponudnik ali, kadar je ustrezno, uvajalec izve za resen incident.
2. Prijavljivanje iz stavka 1. provodi se odmah nakon što je dobavljač utvrdio uzročno-posljedičnu vezu između UI sustava i ozbiljnog incidenta ili razumnu vjerojatnost takve veze, a u svakom slučaju najkasnije 15 dana nakon što je dobavljač ili, ako je primjenjivo, subjekt koji uvodi sustav, saznao za ozbiljni incident.
Pri roku za poročanje iz prvega pododstavka se upošteva resnost incidenta.
Razdobljem za prijavljivanje iz prvog podstavka uzima se u obzir težina ozbiljnog incidenta.
3. Ne glede na odstavek 2 tega člena se v primeru močno razširjene kršitve ali resnega incidenta, kakor je opredeljen v členu 3, točka 49(b), poročilo iz odstavka 1 predloži nemudoma, najpozneje pa dva dni po tem, ko ponudnik ali, kadar je ustrezno, uvajalec izve za ta incident.
3. Neovisno o stavku 2. ovog članka, u slučaju raširene povrede ili ozbiljnog incidenta kako je definiran u članku 3. točki 49. podtočki (b), prijavljivanje iz stavka 1. ovog članka provodi se odmah, a najkasnije dva dana nakon što dobavljač ili, ako je primjenjivo, subjekt koji uvodi sustav, sazna za taj incident.
4. Ne glede na odstavek 2 se v primeru smrti osebe poročilo predloži takoj, ko ponudnik ali uvajalec ugotovi ali posumi, da obstaja vzročna zveza med visokotveganim sistemom UI in resnim incidentom, vendar najpozneje 10 dni po datumu, ko ponudnik ali, kadar je ustrezno, uvajalec izve za resen incident.
4. Neovisno o stavku 2., u slučaju smrti osobe prijavljivanje se provodi odmah nakon što je dobavljač ili subjekt koji uvodi sustav utvrdio uzročno-posljedičnu vezu između visokorizičnog UI sustava i ozbiljnog incidenta ili čim je posumnjao u postojanje takve veze, a najkasnije deset dana nakon datuma na koji je dobavljač ili, ako je primjenjivo, subjekt koji uvodi sustav, saznao za ozbiljni incident.
5. Kadar je to potrebno zaradi pravočasnega poročanja, lahko ponudnik ali, kadar je ustrezno, uvajalec najprej predloži nepopolno začetno poročilo, nato pa predloži še popolnega.
5. Ako je to potrebno kako bi se osiguralo pravodobno prijavljivanje, dobavljač ili, ako je primjenjivo, subjekt koji uvodi sustav može podnijeti početnu prijavu koja je nepotpuna, nakon koje slijedi potpuna prijava.
6. Po poročanju o resnem incidentu na podlagi odstavka 1 ponudnik nemudoma izvede potrebne preiskave v zvezi z resnim incidentom in zadevnim sistemom UI. To vključuje oceno tveganja incidenta in popravne ukrepe.
6. Nakon prijavljivanja ozbiljnog incidenta u skladu sa stavkom 1. dobavljač bez odgode provodi potrebne istrage u vezi s ozbiljnim incidentom i dotičnim UI sustavom. To uključuje procjenu rizika incidenta i korektivne mjere.
Ponudnik med preiskavami iz prvega pododstavka sodeluje s pristojnimi organi in po potrebi z zadevnim priglašenim organom ter brez predhodne obvestitve pristojnih organov ne izvede nobene raziskave, ki vključuje spremembo zadevnega sistema UI na način, ki bi lahko vplival na poznejšo oceno vzrokov za incident.
Dobavljač surađuje s nadležnim tijelima i, prema potrebi, s dotičnim prijavljenim tijelom tijekom istraga iz prvog podstavka i ne provodi istragu koja uključuje izmjenu dotičnog UI sustava na način koji bi mogao utjecati na naknadnu evaluaciju uzroka incidenta prije nego što o takvom djelovanju obavijesti nadležna tijela.
7. Zadevni organ za nadzor trga po prejemu uradnega obvestila o resnem incidentu iz člena 3, točka 49(c), obvesti nacionalne javne organe ali telesa iz člena 77(1). Komisija pripravi posebne smernice za lažje izpolnjevanje obveznosti iz odstavka 1 tega člena. Navedene smernice se izdajo do 2. avgusta 2025 in se redno ocenjujejo.
7. Nakon primitka obavijesti o ozbiljnom incidentu iz članka 3. točke 49. podtočke (c) relevantno tijelo za nadzor tržišta o tome obavješćuje nacionalna tijela javne vlasti ili javna tijela iz članka 77. stavka 1. Komisija izrađuje namjenske smjernice za lakše ispunjavanje obveza utvrđenih u stavku 1. ovog članka. Te se smjernice izdaju do 2. kolovoza 2025. i redovito se ocjenjuju.
8. Organ za nadzor trga sprejme ustrezne ukrepe, kot je določeno v členu 19 Uredbe (EU) 2019/1020, v sedmih dneh od datuma prejema uradnega obvestila iz odstavka 1 tega člena in upošteva postopke uradnega obveščanja iz navedene uredbe.
8. Tijelo za nadzor tržišta u roku od sedam dana od datuma na koji je primilo prijavu iz stavka 1. ovog članka poduzima odgovarajuće mjere, kako je predviđeno u članku 19. Uredbe (EU) 2019/1020, i slijedi postupke prijavljivanja predviđene u toj uredbi.
9. Za visokotvegane sisteme UI iz Priloge III, ki jih dajejo na trg ali v uporabo ponudniki, za katere veljajo zakonodajni instrumenti Unije, v katerih so določene obveznosti glede poročanja, enakovredne tistim iz te uredbe, se uradno obveščanje o resnih incidentih zahteva le za incidente iz člena 3, točka 49(c).
9. Za visokorizične UI sustave iz Priloga III. koje na tržište ili u upotrebu stavljaju dobavljači na koje se primjenjuju zakonodavni instrumenti Unije kojima se utvrđuju obveze izvješćivanja jednakovrijedne onima koje su utvrđene u ovoj Uredbi, prijavljivanje ozbiljnih incidenata ograničava se na ozbiljne incidente iz članka 3. točke 49. podtočke (c).
10. Za visokotvegane sisteme UI, ki so varnostne komponente pripomočkov ali so sami pripomočki, zajeti v uredbah (EU) 2017/745 in (EU) 2017/746, je uradno obvestilo o resnih incidentih omejeno na tiste iz člena 3, točka 49(c), te uredbe in se pošlje pristojnemu nacionalnemu organu, ki ga v ta namen izberejo države članice, v katerih se je navedeni incident zgodil.
10. Za visokorizične UI sustave koji su sigurnosne komponente uređaja ili su sami uređaji, a obuhvaćeni su uredbama (EU) 2017/745 i (EU) 2017/746, prijava ozbiljnih incidenata ograničava se na ozbiljne incidente iz članka 3. točke 49. podtočke (c) ove Uredbe i upućuje se nacionalnom nadležnom tijelu koje su u tu svrhu odabrale države članice u kojima je došlo do incidenta.
11. Pristojni nacionalni organi v skladu s členom 20 Uredbe (EU) 2019/1020 nemudoma uradno obvestijo Komisijo o vsakem resnem incidentu, ne glede na to, ali so v zvezi z njim ukrepali ali ne.
11. Nacionalna nadležna tijela odmah prijavljuju Komisiji svaki ozbiljan incident u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) 2019/1020, bez obzira na to jesu li u vezi s njim poduzela mjere.
ODDELEK 3
ODJELJAK 3.
Izvrševanje
Izvršavanje
Člen 74
Članak 74.
Nadzor trga in nadzor sistemov UI na trgu Unije
Nadzor nad tržištem i kontrola UI sustava na tržištu Unije
1. Za sisteme UI, zajete s to uredbo, se uporablja Uredba (EU) 2019/1020. Za učinkovito izvrševanje te uredbe velja naslednje:
1. Uredba (EU) 2019/1020 primjenjuje se na UI sustave obuhvaćene ovom Uredbom. U svrhu djelotvornog izvršavanja ove Uredbe:
(a)
vsako sklicevanje na gospodarski subjekt na podlagi Uredbe (EU) 2019/1020 se razume kot sklicevanje na vse operaterje, opredeljene v členu 2(1) te uredbe;
(a)
smatra se da svako upućivanje na gospodarski subjekt na temelju Uredbe (EU) 2019/1020 uključuje sve operatere iz članka 2. stavka 1. ove Uredbe;
(b)
vsako sklicevanje na proizvod na podlagi Uredbe (EU) 2019/1020 se razume kot sklicevanje na vse sisteme UI, ki spadajo na področje uporabe te uredbe.
(b)
smatra se da svako upućivanje na proizvod na temelju Uredbe (EU) 2019/1020 uključuje sve UI sustave obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe.
2. Organi za nadzor trga v okviru svojih obveznosti poročanja na podlagi člena 34(4) Uredbe (EU) 2019/1020 Komisiji in ustreznim nacionalnim organom za konkurenco vsako leto poročajo o vseh informacijah, ugotovljenih med dejavnostmi nadzora trga, ki bi lahko bile zanimive za uporabo prava Unije o pravilih konkurence. Komisiji vsako leto poročajo tudi o primerih uporabe prepovedanih praks, do katerih je prišlo v zadevnem letu, in o sprejetih ukrepih.
2. U okviru svojih obveza izvješćivanja na temelju članka 34. stavka 4. Uredbe (EU) 2019/1020 tijela za nadzor tržišta svake godine izvješćuju Komisiju i relevantna nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje o svim informacijama utvrđenima tijekom aktivnosti nadzora tržišta koje bi mogle biti od interesa za primjenu prava Unije o pravilima tržišnog natjecanja. Također svake godine izvješćuju Komisiju o primjeni zabranjenih praksi do koje je došlo tijekom te godine i o poduzetim mjerama.
3. Za visokotvegane sisteme UI, ki so povezani s proizvodi, zajetimi v harmonizacijski zakonodaji Unije iz Priloge I, oddelek A, je organ za nadzor trga za namene te uredbe organ, odgovoren za dejavnosti nadzora trga in imenovan v skladu z navedenimi pravnimi akti.
3. Za visokorizične UI sustave povezane s proizvodima na koje se primjenjuje zakonodavstvo Unije o usklađivanju navedeno u odjeljku A Priloga I. tijelo za nadzor tržišta za potrebe ove Uredbe tijelo je odgovorno za aktivnosti nadzora tržišta imenovano na temelju tih pravnih akata.
Z odstopanjem od prvega pododstavka in v ustreznih okoliščinah lahko države članice imenujejo drug ustrezen organ, ki deluje kot organ za nadzor trga, če zagotovijo usklajevanje z ustreznimi sektorskimi organi za nadzor trga, odgovornimi za izvrševanje harmonizacijske zakonodaje Unije iz Priloge I.
Odstupajući od prvog podstavka i u primjerenim okolnostima, države članice mogu imenovati drugo relevantno tijelo koje će djelovati kao tijelo za nadzor tržišta pod uvjetom da osiguraju koordinaciju s relevantnim sektorskim tijelima za nadzor tržišta odgovornima za izvršavanje zakonodavstva Unije o usklađivanju navedenog u Prilogu I.
4. Postopki iz členov 79 do 83 te uredbe se ne uporabljajo za sisteme UI, ki so povezani s proizvodi, zajetimi v harmonizacijski zakonodaji Unije iz Priloge I, oddelek A, če so v takih pravnih aktih že določeni postopki, na podlagi katerih se zagotovi enakovredna raven zaščite in ki imajo isti cilj. V takih primerih se namesto tega uporabijo ustrezni sektorski postopki.
4. Postupci iz članaka od 79. do 83. ove Uredbe ne primjenjuju se na UI sustave povezane s proizvodima na koje se primjenjuje zakonodavstvo Unije o usklađivanju navedeno u odjeljku A Priloga I. ako su tim pravnim aktima već predviđeni postupci kojima se osigurava jednakovrijedna razina zaštite i ako ti pravni akti imaju isti cilj. U takvim se slučajevima primjenjuju relevantni sektorski postupci.
5. Brez poseganja v pooblastila organov za nadzor trga na podlagi člena 14 Uredbe (EU) 2019/1020 lahko organi za nadzor trga, da se zagotovi učinkovito izvrševanje te uredbe, pooblastila iz člena 14(4), točki (d) in (j), navedene uredbe po potrebi izvajajo na daljavo.
5. Ne dovodeći u pitanje ovlasti tijela za nadzor tržišta na temelju članka 14. Uredbe (EU) 2019/1020, u svrhu osiguravanja djelotvornog izvršavanja ove Uredbe tijela za nadzor tržišta ovlasti iz članka 14. stavka 4. točaka (d) i (j) te uredbe mogu, prema potrebi, izvršavati na daljinu.
6. Za visokotvegane sisteme UI, ki jih dajo na trg ali v uporabo oziroma jih uporabljajo finančne institucije, ki jih ureja pravo Unije o finančnih storitvah, je organ za nadzor trga za namene te uredbe zadevni nacionalni organ, odgovoren za finančni nadzor navedenih institucij na podlagi navedene zakonodaje, če je dajanje sistema UI na trg ali v uporabo oziroma njegova uporaba neposredno povezana z zagotavljanjem navedenih finančnih storitev.
6. Za visokorizične UI sustave koji se stavljaju na tržište, stavljaju u upotrebu ili koje koriste financijske institucije regulirane pravom Unije o financijskim uslugama, tijelo za nadzor tržišta za potrebe ove Uredbe relevantno je nacionalno tijelo odgovorno za financijski nadzor tih institucija na temelju tog zakonodavstva ako su stavljanje na tržište, stavljanje u upotrebu ili korištenje UI sustava izravno povezani s pružanjem tih financijskih usluga.
7. Z odstopanjem od odstavka 6 lahko država članica v ustreznih okoliščinah in pod pogojem, da je zagotovljeno usklajevanje, za organ za nadzor trga za namene te uredbe določi drug zadevni organ.
7. Odstupajući od stavka 6., u primjerenim okolnostima i pod uvjetom da je osigurana koordinacija, država članica može odrediti drugo relevantno tijelo kao tijelo za nadzor tržišta za potrebe ove Uredbe.
Nacionalni organi za nadzor trga, ki nadzorujejo regulirane kreditne institucije, ki jih ureja Direktiva 2013/36/EU, in sodelujejo v enotnem mehanizmu nadzora, vzpostavljenem z Uredbo (EU) št. 1024/2013, bi morali Evropski centralni banki brez odlašanja sporočiti vse informacije, ugotovljene v okviru svojih dejavnosti nadzora trga, ki bi lahko bile zanimive za naloge bonitetnega nadzora Evropske centralne banke, kot so določene v navedeni uredbi.
Nacionalna tijela za nadzor tržišta koja nadziru regulirane kreditne institucije regulirane Direktivom 2013/36/EU, a koje sudjeluju u jedinstvenom nadzornom mehanizmu uspostavljenom Uredbom (EU) br. 1024/2013, trebala bi bez odgode izvijestiti Europsku središnju banku o svim informacijama utvrđenima tijekom njihovih aktivnosti nadzora tržišta koje bi mogle biti od interesa za zadaće bonitetnog nadzora Europske središnje banke navedene u toj uredbi.
8. Za visokotvegane sisteme UI iz točke 1 Priloge III k tej uredbi, če se sistemi uporabljajo za namene preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj, upravljanja meja ter pravosodja in demokracije, in za visokotvegane sisteme UI iz Priloge III, točke 6, 7 in 8, k tej uredbi države članice kot organe za nadzor trga za namene te uredbe imenujejo bodisi pristojne nadzorne organe za varstvo podatkov na podlagi Uredbe (EU) 2016/679 ali Direktive (EU) 2016/680 bodisi kateri koli drugi organ, ki je imenovan na podlagi enakih pogojev iz členov 41 do 44 Direktive (EU) 2016/680. Dejavnosti nadzora trga nikakor ne vplivajo na neodvisnost pravosodnih organov in tudi drugače ne posegajo v njihove dejavnosti, kadar delujejo v okviru svoje sodne pristojnosti.
8. Za visokorizične UI sustave iz točke 1. Priloga III. ovoj Uredbi, ako se ti sustavi upotrebljavaju u svrhu kaznenog progona, upravljanja granicama, pravosuđa i demokracije, te za visokorizične UI sustave navedene u točkama 6., 7. i 8. Priloga III. ovoj Uredbi, države članice za potrebe ove Uredbe kao tijela za nadzor tržišta imenuju ili nadležna nadzorna tijela za zaštitu podataka na temelju Uredbe (EU) 2016/679 ili Direktive (EU) 2016/680 ili bilo koje drugo tijelo imenovano u skladu s istim uvjetima, utvrđenima u člancima od 41. do 44. Direktive (EU) 2016/680. Aktivnosti nadzora tržišta ni na koji način ne smiju utjecati na neovisnost pravosudnih tijela niti smiju na drugi način utjecati na njihove aktivnosti kada djeluju u pravosudnom svojstvu.
9. Kadar institucije, organi, uradi in agencije Unije spadajo na področje uporabe te uredbe, Evropski nadzornik za varstvo podatkov deluje kot njihov organ za nadzor trga, razen v zvezi s Sodiščem Evropske unije, kadar to izvaja svojo sodno pristojnost.
9. Ako područje primjene ove Uredbe obuhvaća institucije, tijela, urede ili agencije Unije, Europski nadzornik za zaštitu podataka djeluje kao njihovo tijelo za nadzor tržišta, osim u odnosu na Sud Europske unije kada djeluje u svojem sudbenom svojstvu.
10. Države članice olajšujejo usklajevanje med organi za nadzor trga, imenovanimi na podlagi te uredbe, in drugimi ustreznimi nacionalnimi organi ali telesi, ki nadzorujejo uporabo harmonizacijske zakonodaje Unije iz Priloge I ali drugega prava Unije, ki bi lahko bilo pomembno za visokotvegane sisteme UI iz Priloge III.
10. Države članice olakšavaju koordinaciju između tijela za nadzor tržišta imenovanih na temelju ove Uredbe i drugih relevantnih nacionalnih tijela koja nadziru primjenu prava Unije o usklađivanju navedenog u Prilogu I. ili drugog prava Unije koje bi moglo biti relevantno za visokorizične UI sustave iz Priloga III.
11. Organi za nadzor trga in Komisija lahko predlagajo skupne dejavnosti – vključno s skupnimi preiskavami, ki jih izvajajo organi za nadzor trga sami ali skupaj s Komisijo –, katerih cilj je spodbujanje skladnosti, odkrivanje neskladnosti, ozaveščanje ali zagotavljanje smernic v zvezi s to uredbo, kar zadeva posebne kategorije visokotveganih sistemov UI, za katere se ugotovi, da predstavljajo resno tveganje v dveh ali več državah članicah v skladu s členom 9 Uredbe (EU) 2019/1020. Urad za UI zagotavlja usklajevalno podporo za skupne preiskave.
11. Tijela za nadzor tržišta i Komisija mogu predložiti zajedničke aktivnosti, uključujući zajedničke istrage, koje trebaju provesti tijela za nadzor tržišta ili tijela za nadzor tržišta zajedno s Komisijom, a čiji je cilj promicanje usklađenosti, utvrđivanje neusklađenosti, podizanje svijesti ili pružanje smjernica u vezi s ovom Uredbom u pogledu specifičnih kategorija visokorizičnih UI sustava za koje je utvrđeno da predstavljaju ozbiljan rizik u dvjema ili više država članica u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2019/1020. Ured za umjetnu inteligenciju pruža koordinacijsku potporu za zajedničke istrage.
12. Brez poseganja v pooblastila na podlagi Uredbe (EU) 2019/1020 ter kadar je to ustrezno in omejeno na to, kar je potrebno za izpolnjevanje njihovih nalog, ponudniki organom za nadzor trga omogočijo polni dostop do dokumentacije ter naborov učnih, testnih in validacijskih podatkov, ki se uporabljajo za razvoj visokotveganih sistemov UI, vključno z vmesniki za aplikacijsko programiranje (API) ali drugimi ustreznimi tehničnimi sredstvi in orodji, ki omogočajo oddaljeni dostop, kadar je to primerno in ob upoštevanju varnostnih zaščitnih ukrepov.
12. Ne dovodeći u pitanje ovlasti predviđene na temelju Uredbe (EU) 2019/1020 te, ako je to relevantno i ograničeno na ono što je potrebno za ispunjavanje njihovih zadaća, dobavljači tijelima za nadzor tržišta odobravaju puni pristup dokumentaciji i skupovima podataka za treniranje, validaciju i testiranje koji se upotrebljavaju za razvoj visokorizičnih UI sustava, među ostalim, prema potrebi i podložno sigurnosnim zaštitnim mjerama, putem aplikacijskih programskih sučelja ili drugih relevantnih tehničkih sredstava i alata koji omogućuju daljinski pristup.
13. Organom za nadzor trga se dostop do izvorne kode visokotveganega sistema UI odobri na podlagi obrazložene zahteve in samo, če sta izpolnjena oba naslednja pogoja:
13. Tijelima za nadzor tržišta odobrava se pristup izvornom kodu visokorizičnog UI sustava na obrazložen zahtjev i samo ako su ispunjena sljedeća dva uvjeta:
(a)
dostop do izvorne kode je potreben za oceno skladnosti visokotveganega sistema UI z zahtevami iz poglavja III, oddelek 2, in
(a)
pristup izvornom kodu potreban je za ocjenjivanje sukladnosti visokorizičnog UI sustava sa zahtjevima utvrđenima u poglavlju III. odjeljku 2.; i
(b)
postopki testiranja ali revizije in preverjanja na podlagi podatkov in dokumentacije, ki jih je predložil ponudnik, so bili izčrpani ali so se izkazali za nezadostne.
(b)
postupci testiranja ili revizije i provjere na temelju podataka i dokumentacije koje je dostavio dobavljač iscrpljeni su ili su se pokazali nedostatnima.
14. Vse informacije ali dokumentacija, ki jih pridobijo organi za nadzor trga, se obravnavajo v skladu z obveznostmi glede zaupnosti iz člena 78.
14. Sa svim informacijama ili dokumentacijom koje su tijela za nadzor tržišta dobila postupa se u skladu s obvezama u pogledu povjerljivosti utvrđenima u članku 78.
Člen 75
Članak 75.
Medsebojna pomoč, nadzor trga in nadzor sistemov UI za splošne namene
Uzajamna pomoć, nadzor tržišta i kontrola UI sustavâ opće namjene
1. Kadar sistem UI temelji na modelu UI za splošne namene ter model in sistem razvije isti ponudnik, ima Urad za UI pooblastila za spremljanje in nadzor skladnosti tega sistema UI z obveznostmi iz te uredbe. Urad za UI ima za izvajanje svojih nalog spremljanja in nadzora vsa pooblastila organa za nadzor trga iz tega oddelka in Uredbe (EU) 2019/1020.
1. Ako se UI sustav temelji na UI modelu opće namjene, a model i sustav razvija isti dobavljač, Ured za umjetnu inteligenciju ima ovlasti za praćenje i nadzor usklađenosti tog UI sustava s obvezama na temelju ove Uredbe. Za obavljanje svojih zadaća praćenja i nadzora Ured za umjetnu inteligenciju ima sve ovlasti tijela za nadzor tržišta predviđene u ovom odjeljku i u Uredbi (EU) 2019/1020.
2. Kadar imajo ustrezni organi za nadzor trga zadosten razlog, da sisteme UI za splošne namene, ki jih lahko uvajalci neposredno uporabljajo za vsaj en namen, ki je na podlagi te uredbe razvrščen kot veliko tveganje, štejejo za neskladne z zahtevami iz te uredbe, pri izvajanju ocen skladnosti sodelujejo z Uradom za UI ter o tem ustrezno obvestijo Odbor in druge organe za nadzor trga.
2. Ako relevantna tijela za nadzor tržišta imaju dovoljno razloga smatrati da UI sustavi opće namjene koje subjekti koji uvode sustav mogu izravno upotrebljavati u barem jednu svrhu koja je na temelju ove Uredbe klasificirana kao visokorizična nisu usklađeni sa zahtjevima ove Uredbe, ona surađuju s Uredom za umjetnu inteligenciju kako bi provela evaluacije usklađenosti i o tome obavješćuju Vijeće za umjetnu inteligenciju i druga tijela za nadzor tržišta.
3. Kadar organ za nadzor trga ne more zaključiti preiskave visokotveganega sistema UI, ker ne more dostopati do nekaterih informacij, povezanih z modelom UI za splošne namene, čeprav si je ustrezno prizadeval, da bi jih pridobil, lahko Uradu za UI predloži obrazloženo zahtevo, na podlagi katere se zagotovi dostop do teh informacij. V tem primeru Urad za UI organu prosilcu brez odlašanja, v vsakem primeru pa v 30 dneh, zagotovi vse informacije, za katere meni, da so pomembne za ugotovitev, ali je visokotvegani sistem UI neskladen. Organi za nadzor trga zagotavljajo zaupnost informacij, ki jih pridobijo v skladu s členom 78 te uredbe. Smiselno se uporablja postopek iz poglavja VI Uredbe (EU) 2019/1020.
3. Ako tijelo za nadzor tržišta ne može zaključiti svoju istragu visokorizičnog UI sustava zbog toga što nema pristup određenim informacijama povezanima s UI modelom opće namjene, iako je poduzelo sve potrebne korake kako bi ih pribavilo, ono može Uredu za umjetnu inteligenciju podnijeti obrazloženi zahtjev na temelju kojeg se nalaže pristup tim informacijama. U tom slučaju Ured za umjetnu inteligenciju bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana, tijelu podnositelju zahtjeva dostavlja sve informacije koje Ured za umjetnu inteligenciju smatra važnima za utvrđivanje je li visokorizični UI sustav neusklađen. Tijela za nadzor tržišta štite povjerljivost informacija koje su pribavila u skladu s člankom 78. ove Uredbe. Postupak predviđen u poglavlju VI. Uredbe (EU) 2019/1020 primjenjuje se mutatis mutandis.
Člen 76
Članak 76.
Nadzor testiranja v realnih razmerah s strani organov za nadzor trga
Nadzor testiranja u stvarnim uvjetima koji provode tijela za nadzor tržišta
1. Organi za nadzor trga imajo pristojnosti in pooblastila za zagotavljanje, da je testiranje v realnih razmerah skladno s to uredbo.
1. Tijela za nadzor tržišta imaju nadležnosti i ovlasti da osiguraju da se testiranje u stvarnim uvjetima provodi u skladu s ovom Uredbom.
2. Kadar se testiranje v realnih razmerah izvaja za sisteme UI, ki se nadzorujejo v regulativnem peskovniku za UI na podlagi člena 58, organi za nadzor trga skladnost s členom 60 preverijo v okviru svoje nadzorne vloge za regulativni peskovnik za UI. Ti organi lahko po potrebi dovolijo, da ponudnik ali potencialni ponudnik opravi testiranje v realnih razmerah z odstopanjem od pogojev iz člena 60(4), točki (f) in (g).
2. Ako se testiranje u stvarnim uvjetima provodi za UI sustave koji se nadziru u regulatornom izoliranom okruženju za umjetnu inteligenciju na temelju članka 58., tijela za nadzor tržišta provjeravaju usklađenost s člankom 60. u okviru svoje nadzorne uloge za regulatorno izolirano okruženje za umjetnu inteligenciju. Ta tijela mogu, prema potrebi, dopustiti da dobavljač ili potencijalni dobavljač provodi testiranje u stvarnim uvjetima odstupajući od uvjeta utvrđenih u članku 60. stavku 4. točaka (f) i (g).
3. Kadar potencialni ponudnik, ponudnik ali katera koli tretja oseba obvesti organ za nadzor trga o resnem incidentu ali ima druge razloge za domnevo, da pogoji iz členov 60 in 61 niso izpolnjeni, lahko na svojem ozemlju sprejme katero koli od naslednjih odločitev:
3. Ako su potencijalni dobavljač, dobavljač ili treća strana obavijestili tijelo za nadzor tržišta o ozbiljnom incidentu ili ono ima drugih razloga vjerovati da uvjeti iz članaka 60. i 61. nisu ispunjeni, ono može na svojem državnom području prema potrebi donijeti jednu od sljedećih odluka:
(a)
začasno ali dokončno ustavi testiranje v realnih razmerah;
(a)
suspendirati ili obustaviti testiranje u stvarnim uvjetima;
(b)
od ponudnika ali potencialnega ponudnika in uvajalca ali potencialnega uvajalca zahteva, da spremenijo katerega od vidikov testiranja v realnih razmerah.
(b)
zahtijevati od dobavljača ili potencijalnog dobavljača i od subjekta koji uvodi sustav ili potencijalnog subjekta koji uvodi sustav da izmijeni bilo koji aspekt testiranja u stvarnim uvjetima.
4. Kadar organ za nadzor trga sprejme odločitev iz odstavka 3 tega člena ali izda ugovor v smislu člena 60(4), točka (b), se v odločitvi ali ugovoru navedejo razlogi zanj ali zanjo ter kako lahko ponudnik ali potencialni ponudnik izpodbija odločitev ali ugovor.
4. Ako je tijelo za nadzor tržišta donijelo odluku iz stavka 3. ovog članka ili je podnijelo prigovor u smislu članka 60. stavka 4. točke (b), u odluci ili prigovoru moraju se navesti razlozi za njih te način na koji dobavljač ili potencijalni dobavljač može osporiti odluku ili prigovor.
5. Kadar je ustrezno, kadar organ za nadzor trga sprejme odločitev iz odstavka 3, razloge zanjo sporoči organom za nadzor trga iz drugih držav članic, v katerih je bil sistem UI testiran v skladu z načrtom za testiranje.
5. Kada je primjenjivo, ako je tijelo za nadzor tržišta donijelo odluku iz stavka 3., o razlozima njezina donošenja obavješćuje tijela za nadzor tržišta drugih država članica u kojima je UI sustav testiran u skladu s planom testiranja.
Člen 77
Članak 77.
Pooblastila organov, pristojnih za varstvo temeljnih pravic
Ovlasti tijela nadležnih za zaštitu temeljnih prava
1. Nacionalni javni organi ali telesa, ki nadzorujejo ali uveljavljajo spoštovanje obveznosti na podlagi prava Unije o varstvu temeljnih pravic, vključno s pravico do nediskriminacije, so v zvezi z uporabo visokotveganih sistemov UI iz Priloge III pooblaščeni, da zahtevajo vso dokumentacijo, ustvarjeno ali hranjeno na podlagi te uredbe, in da v dostopnem jeziku in obliki dostopajo do nje, kadar je dostop do navedene dokumentacije potreben za učinkovito izvrševanje njihovih pooblastil v mejah njihove jurisdikcije. Zadevni javni organ ali telo o vsaki taki zahtevi obvesti organ za nadzor trga zadevne države članice.
1. Nacionalna tijela javne vlasti ili javna tijela koja nadziru ili izvršavaju poštovanje obveza na temelju prava Unije o zaštiti temeljnih prava, uključujući pravo na nediskriminaciju, u pogledu korištenja visokorizičnih UI sustava iz Priloga III. ovlaštena su zatražiti i pristupiti svoj dokumentaciji izrađenoj ili vođenoj na temelju ove Uredbe na pristupačnom jeziku i u pristupačnom formatu kada je pristup toj dokumentaciji potreban za djelotvorno ispunjavanje njihovih mandata u granicama njihove jurisdikcije. Relevantno tijelo javne vlasti ili javno tijelo obavješćuje tijelo za nadzor tržišta dotične države članice o svakom takvom zahtjevu.
2. Vsaka država članica do 2. novembra 2024 določi javne organe ali telesa iz odstavka 1 in seznam teh organov ali teles objavi. Države članice o seznamu uradno obvestijo Komisijo in druge države članice ter seznam redno posodabljajo.
2. Svaka država članica do 2. studenoga 2024. određuje tijela javne vlasti ili javna tijela iz stavka 1. i objavljuje popis tih tijela. Države članice taj popis dostavljaju Komisiji i drugim državama članicama te ga ažuriraju.
3. Kadar dokumentacija iz odstavka 1 ne zadošča za ugotovitev, ali je prišlo do kršitve obveznosti na podlagi prava Unije o varstvu temeljnih pravic, lahko javni organ ali telo iz odstavka 1 na podlagi obrazložene zahteve od organa za nadzor trga zahteva, da organizira testiranje visokotveganega sistema UI s tehničnimi sredstvi. Organ za nadzor trga v razumnem času po prejemu zahteve organizira testiranje v tesnem sodelovanju z javnim organom ali telesom, ki je vložilo zahtevo.
3. Ako dokumentacija iz stavka 1. nije dovoljna za utvrđivanje je li došlo do povrede obveza na temelju prava Unije o zaštiti temeljnih prava, tijelo javne vlasti ili javno tijelo iz stavka 1. može tijelu za nadzor tržišta podnijeti obrazloženi zahtjev za organiziranje testiranja visokorizičnog UI sustava tehničkim sredstvima. Tijelo za nadzor tržišta u razumnom roku nakon podnošenja zahtjeva organizira testiranje u bliskoj suradnji s tijelom javne vlasti ili javnim tijelom koje je podnijelo zahtjev.
4. Vse informacije ali dokumentacija, ki jo nacionalni javni organi ali telesa iz odstavka 1 tega člena pridobijo na podlagi tega člena, se obravnavajo v skladu z obveznostmi glede zaupnosti iz člena 78.
4. Sa svim informacijama ili dokumentacijom koje su nacionalna tijela javne vlasti ili javna tijela iz stavka 1. ovog članka dobila na temelju ovog članka postupa se u skladu s obvezama u pogledu povjerljivosti utvrđenima u članku 78.
Člen 78
Članak 78.
Zaupnost
Povjerljivost
1. Komisija, organi za nadzor trga in priglašeni organi ter vse druge fizične ali pravne osebe, ki sodelujejo pri uporabi te uredbe, v skladu s pravom Unije ali nacionalnim pravom spoštujejo zaupnost informacij in podatkov, pridobljenih pri opravljanju svojih nalog in dejavnosti, tako da varujejo zlasti:
1. Komisija, tijela za nadzor tržišta, prijavljena tijela i sve druge fizičke ili pravne osobe uključene u primjenu ove Uredbe, u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom, poštuju povjerljivost informacija i podataka dobivenih pri obavljanju svojih zadaća i aktivnosti tako da osobito štite:
(a)
pravice intelektualne lastnine in zaupne poslovne informacije ali poslovne skrivnosti fizične ali pravne osebe, vključno z izvorno kodo, razen v primerih iz člena 5 Direktive (EU) 2016/943 Evropskega parlamenta in Sveta (57);
(a)
prava intelektualnog vlasništva i povjerljive poslovne informacije ili poslovne tajne fizičke ili pravne osobe, uključujući izvorni kôd, osim u slučajevima iz članka 5. Direktive (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća (57);
(b)
učinkovito izvajanje te uredbe, zlasti za namene inšpekcijskih pregledov, preiskav ali revizij;
(b)
djelotvornu provedbu ove Uredbe, osobito za potrebe inspekcija, istraga ili revizija;
(c)
javne interese in interese nacionalne varnosti;
(c)
javne i nacionalne sigurnosne interese;
(d)
izvedbo kazenskih ali upravnih postopkov;
(d)
provedbu kaznenih ili upravnih postupaka;
(e)
podatke, ki so tajni na podlagi prava Unije ali nacionalnega prava.
(e)
podatke klasificirane na temelju prava Unije ili nacionalnog prava.
2. Organi, ki sodelujejo pri uporabi te uredbe na podlagi odstavka 1, zahtevajo samo podatke, ki so nujno potrebni za oceno tveganja, ki ga predstavljajo sistemi UI, in za izvajanje svojih pooblastil v skladu s to uredbo in Uredbo (EU) 2019/1020. V skladu z veljavnim pravom Unije ali nacionalnim pravom uvedejo ustrezne in učinkovite ukrepe za kibernetsko varnost, da zaščitijo varnost in zaupnost pridobljenih informacij in podatkov, ter zbrane podatke izbrišejo takoj, ko niso več potrebni za namen, za katerega so bili pridobljeni.
2. Tijela uključena u primjenu ove Uredbe u skladu sa stavkom 1. zahtijevaju samo one podatke koji su nužni za procjenu rizika koji predstavljaju UI sustavi i za izvršavanje svojih ovlasti u skladu s ovom Uredbom i s Uredbom (EU) 2019/1020. Ta tijela uspostavljaju adekvatne i djelotvorne mjere u području kibernetičke sigurnosti radi zaštite sigurnosti i povjerljivosti dobivenih informacija i podataka te u skladu s primjenjivim pravom Unije ili nacionalnim pravom brišu prikupljene podatke čim prestanu biti potrebni u svrhu za koju su dobiveni.
3. Brez poseganja v odstavka 1 in 2 se informacije, ki se zaupno izmenjujejo med pristojnimi nacionalnimi organi ali med pristojnimi nacionalnimi organi in Komisijo, ne razkrijejo brez predhodnega posvetovanja z izvornim pristojnim nacionalnim organom in uvajalcem, kadar visokotvegane sisteme UI iz Priloge III, točke 1, 6 ali 7, uporabljajo organi za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj, organi mejne kontrole, organi, pristojni za priseljevanje, ali azilni organi, kadar bi tako razkritje ogrozilo javne in nacionalne varnostne interese. Ta izmenjava informacij ne zajema občutljivih operativnih podatkov v zvezi z dejavnostmi organov za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj, organov mejne kontrole in organov, pristojnih za priseljevanje, ali azilnih organov.
3. Ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 2., informacije koje na povjerljivoj osnovi međusobno razmjenjuju nacionalna nadležna tijela ili nacionalna nadležna tijela i Komisija ne otkrivaju se bez prethodnog savjetovanja s nacionalnim nadležnim tijelom od kojeg informacije potječu i sa subjektom koji uvodi sustav kada tijela kaznenog progona, tijela za nadzor granica, tijela za imigraciju ili tijela za azil upotrebljavaju visokorizične UI sustave iz točaka 1., 6. ili 7. Priloga III. i kada bi se takvim otkrivanjem ugrozili javni i nacionalni sigurnosni interesi. Ta razmjena informacija ne obuhvaća osjetljive operativne podatke u vezi s aktivnostima tijela kaznenog progona, tijela za nadzor granica, tijela za imigraciju ili tijela za azil.
Kadar so organi za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj, organi, pristojni za priseljevanje, ali azilni organi ponudniki visokotveganih sistemov UI iz Priloge III, točke 1, 6 ali 7, ostane tehnična dokumentacija iz Priloge IV v prostorih teh organov. Ti organi zagotovijo, da lahko organi za nadzor trga iz člena 74(8) in (9), kot je ustrezno, na zahtevo nemudoma dostopajo do dokumentacije ali pridobijo njeno kopijo. Dostop do te dokumentacije ali njene kopije je dovoljen samo osebju organa za nadzor trga, ki ima ustrezno stopnjo varnostnega preverjanja.
Ako su tijela kaznenog progona, tijela za imigraciju ili tijela za azil dobavljači visokorizičnih UI sustava iz točaka 1., 6. ili 7. Priloga III., tehnička dokumentacija iz Priloga IV. ostaje u prostorijama tih tijela. Ta tijela osiguravaju da tijela za nadzor tržišta iz članka 74. stavaka 8. i 9., ovisno o slučaju, mogu na zahtjev odmah pristupiti toj dokumentaciji ili dobiti njezin primjerak. Pristup toj dokumentaciji ili njezinim primjercima dopušten je samo osoblju tijela za nadzor tržišta koje je prošlo odgovarajući stupanj sigurnosne provjere.
4. Odstavki 1, 2 in 3 ne vplivajo na pravice ali obveznosti Komisije, držav članic in njihovih zadevnih organov ter priglašenih organov v zvezi z izmenjavo informacij in razširjanjem opozoril, tudi v okviru čezmejnega sodelovanja, niti ne vplivajo na obveznosti zadevnih strani, da zagotovijo informacije na podlagi kazenskega prava držav članic.
4. Stavci 1., 2. i 3. ne utječu na prava ili obveze Komisije, država članica i njihovih relevantnih tijela, kao ni na obveze prijavljenih tijela u pogledu razmjene informacija i širenja upozorenja, među ostalim u kontekstu prekogranične suradnje, a ne utječu ni na obveze dotičnih stranaka da pruže informacije na temelju kaznenog prava država članica.
5. Komisija in države članice lahko po potrebi in v skladu z ustreznimi določbami mednarodnih in trgovinskih sporazumov zaupne informacije izmenjajo z regulativnimi organi tretjih držav, s katerimi so sklenile dvostranske ali večstranske dogovore o zaupnosti, ki zagotavljajo ustrezno raven zaupnosti.
5. Komisija i države članice mogu, kada je to potrebno i u skladu s relevantnim odredbama međunarodnih i trgovinskih sporazuma, razmjenjivati povjerljive informacije s regulatornim tijelima trećih zemalja s kojima su sklopile bilateralne ili multilateralne aranžmane o povjerljivosti kojima se jamči odgovarajuća razina povjerljivosti.
Člen 79
Članak 79.
Nacionalni postopek za obravnavo sistemov UI, ki predstavljajo tveganje
Postupak koji se na nacionalnoj razini primjenjuje na UI sustave koji predstavljaju rizik
1. Sistemi UI, ki predstavljajo tveganje, se štejejo za „proizvod, ki predstavlja tveganje“, kot je opredeljen v členu 3, točka 19, Uredbe (EU) 2019/1020, če predstavljajo tveganje za zdravje, varnost ali temeljne pravice oseb.
1. UI sustavi koji predstavljaju rizik smatraju se „proizvodom koji predstavlja rizik” kako je definiran u članku 3. točki 19. Uredbe (EU) 2019/1020 u mjeri u kojoj predstavljaju rizike za zdravlje ili sigurnost osoba ili za temeljna prava osoba.
2. Kadar ima organ za nadzor trga države članice zadosten razlog za domnevo, da sistem UI predstavlja tveganje iz odstavka 1 tega člena, izvede ocenjevanje skladnosti zadevnega sistema UI z vsemi zahtevami in obveznostmi iz te uredbe. Posebno pozornost nameni sistemom UI, ki predstavljajo tveganje za ranljive skupine. Kadar so ugotovljena tveganja za temeljne pravice, organ za nadzor trga obvesti tudi ustrezne nacionalne javne organe ali telesa iz člena 77(1) in z njimi polno sodeluje. Zadevni operaterji po potrebi sodelujejo z organom za nadzor trga in drugimi nacionalnimi javnimi organi ali telesi iz člena 77(1).
2. Ako tijelo za nadzor tržišta države članice ima dovoljno razloga smatrati da UI sustav predstavlja rizik u smislu stavka 1. ovog članka, ono evaluira usklađenost dotičnog UI sustava sa svim zahtjevima i obvezama utvrđenima u ovoj Uredbi. Posebna pozornost posvećuje se UI sustavima koji predstavljaju rizik za skupine ranjivih osoba. Ako su utvrđeni rizici za temeljna prava, tijelo za nadzor tržišta ujedno obavješćuje relevantna nacionalna tijela javne vlasti ili javna tijela iz članka 77. stavka 1. te s njima u potpunosti surađuje. Relevantni operateri prema potrebi surađuju s tijelom za nadzor tržišta i drugim nacionalnim tijelima javne vlasti ili javnim tijelima iz članka 77. stavka 1.
Kadar organ za nadzor trga sam ali, kadar je ustrezno, v sodelovanju z nacionalnim javnim organom iz člena 77(1) med navedenim ocenjevanjem ugotovi, da sistem UI ni skladen z zahtevami in obveznostmi iz te uredbe, od zadevnega operaterja brez nepotrebnega odlašanja zahteva, da sprejme vse ustrezne popravne ukrepe, da zagotovi skladnost sistema UI, ga umakne s trga ali odpokliče v roku, ki ga lahko določi organ za nadzor trga, v vsakem primeru pa najpozneje v 15 delovnih dneh ali kot je določeno v ustrezni harmonizacijski zakonodaji Unije.
Ako tijekom te evaluacije tijelo za nadzor tržišta ili, ako je primjenjivo, tijelo za nadzor tržišta u suradnji s nacionalnim tijelom javne vlasti iz članka 77. stavka 1. utvrdi da UI sustav ne ispunjava zahtjeve i obveze utvrđene u ovoj Uredbi, ono bez nepotrebne odgode od relevantnog operatera zahtijeva da poduzme sve odgovarajuće korektivne mjere kako bi UI sustav uskladio s tim zahtjevima i obvezama, povukao ga s tržišta ili ga opozvao u roku koji može propisati tijelo za nadzor tržišta, a u svakom slučaju unutar manje od 15 radnih dana ili kako je predviđeno u relevantnom zakonodavstvu Unije o usklađivanju.
Organ za nadzor trga o tem obvesti zadevni priglašeni organ. Za ukrepe iz drugega pododstavka tega odstavka se uporablja člen 18 Uredbe (EU) 2019/1020.
Tijelo za nadzor tržišta o tome obavješćuje relevantno prijavljeno tijelo. Na mjere navedene u drugom podstavku ovog stavka primjenjuje se članak 18. Uredbe (EU) 2019/1020.
3. Kadar organ za nadzor trga meni, da neskladnost ni omejena na njegovo nacionalno ozemlje, Komisijo in druge države članice brez nepotrebnega odlašanja obvesti o rezultatih ocenjevanja in ukrepih, ki jih je zahteval od operaterja.
3. Ako tijelo za nadzor tržišta smatra da neusklađenost nije ograničena samo na njegovo državno područje, ono bez nepotrebne odgode obavješćuje Komisiju i druge države članice o rezultatima evaluacije i mjerama za koje je zatražilo da ih operater poduzme.
4. Operater zagotovi sprejetje vseh ustreznih popravnih ukrepov glede vseh zadevnih sistemov UI, katerih dostopnost je omogočil na trgu Unije.
4. Operater osigurava da se poduzmu sve odgovarajuće korektivne mjere u pogledu svih dotičnih UI sustava koje je stavio na raspolaganje na tržištu Unije.
5. Kadar operater sistema UI ne sprejme ustreznih popravnih ukrepov v roku iz odstavka 2, organ za nadzor trga sprejme vse ustrezne začasne ukrepe za prepoved ali omejitev dostopnosti sistema UI na svojem nacionalnem trgu ali njegovega dajanja v uporabo, za umik proizvoda ali samostojnega sistema UI z navedenega trga ali za njegov odpoklic. Zadevni organ brez nepotrebnega odlašanja uradno obvesti Komisijo in druge države članice o teh ukrepih.
5. Ako operater UI sustava ne poduzme adekvatne korektivne mjere u roku iz stavka 2., tijelo za nadzor tržišta poduzima sve odgovarajuće privremene mjere kako bi zabranilo ili ograničilo stavljanje UI sustava na raspolaganje na svojem nacionalnom tržištu ili njegovo stavljanje u upotrebu, odnosno kako bi povuklo taj proizvod ili samostalan UI sustav s tog tržišta ili ga opozvalo. To tijelo bez nepotrebne odgode obavješćuje Komisiju i druge države članice o navedenim mjerama.
6. Uradno obvestilo iz odstavka 5 vsebuje vse razpoložljive podrobnosti, zlasti informacije, potrebne za identifikacijo neskladnega sistema UI, poreklo sistema UI in dobavno verigo, naravo domnevne neskladnosti in tveganja, naravo in trajanje sprejetih nacionalnih ukrepov ter argumente zadevnega operaterja. Organi za nadzor trga zlasti navedejo, ali je neskladnost posledica enega ali več naslednjih elementov:
6. Obavijest iz stavka 5. uključuje sve dostupne pojedinosti, a osobito informacije potrebne za identifikaciju neusklađenog UI sustava, njegovo podrijetlo i lanac opskrbe, prirodu navodne neusklađenosti i povezanog rizika, prirodu i trajanje poduzetih nacionalnih mjera te argumente relevantnog operatera. Tijela za nadzor tržišta posebno navode je li neusklađenost posljedica jednog ili više sljedećih uzroka:
(a)
neupoštevanja prepovedi praks UI iz člena 5;
(a)
ne poštuje se zabrana praksi u području umjetne inteligencije iz članka 5.;
(b)
neizpolnjevanja zahtev iz poglavja III, oddelek 2, s strani visokotveganega sistema UI;
(b)
visokorizični UI sustav ne ispunjava zahtjeve utvrđene u poglavlju III. odjeljku 2.;
(c)
pomanjkljivosti harmoniziranih standardov ali skupnih specifikacij iz členov 40 in 41, na katerih temelji domneva o skladnosti;
(c)
postoje nedostaci u usklađenim normama ili zajedničkim specifikacijama iz članaka 40. i 41. kojima se stvara pretpostavka sukladnosti;
(d)
neskladnosti s členom 50.
(d)
izostaje usklađenost s člankom 50.
7. Organi za nadzor trga, ki niso organi za nadzor trga države članice, ki je začela postopek, brez nepotrebnega odlašanja obvestijo Komisijo in druge države članice o vseh sprejetih ukrepih in vseh dodatnih informacijah, ki so jim na voljo v zvezi z neskladnostjo zadevnega sistema UI, v primeru nestrinjanja s priglašenim nacionalnim ukrepom pa tudi o svojih ugovorih.
7. Tijela za nadzor tržišta koja nisu tijelo za nadzor tržišta države članice koje pokreće postupak bez nepotrebne odgode obavješćuju Komisiju i druge države članice o svim donesenim mjerama i o svim dodatnim informacijama koje su im na raspolaganju i koje se odnose na neusklađenost dotičnog UI sustava te, u slučaju neslaganja s nacionalnom mjerom o kojoj je obaviješteno, o svojim prigovorima.
8. Kadar organ za nadzor trga države članice ali Komisija v treh mesecih po prejemu uradnega obvestila iz odstavka 5 ne poda ugovora glede začasnega ukrepa, ki ga je sprejel organ za nadzor trga druge države članice, se šteje, da je ukrep upravičen. To ne posega v postopkovne pravice zadevnega operaterja v skladu s členom 18 Uredbe (EU) 2019/1020. Trimesečno obdobje iz tega odstavka se skrajša na 30 dni v primeru neupoštevanja prepovedi praks UI iz člena 5 te uredbe.
8. Ako u roku od tri mjeseca od primitka obavijesti iz stavka 5. ovog članka ni tijelo za nadzor tržišta države članice ni Komisija ne podnese prigovor na privremenu mjeru koju je poduzelo tijelo za nadzor tržišta druge države članice, ta mjera smatra se opravdanom. Time se ne dovode u pitanje postupovna prava dotičnog operatera u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2019/1020. Tromjesečno razdoblje iz ovog stavka skraćuje se na 30 dana u slučaju nepoštovanja zabrane praksi u području umjetne inteligencije iz članka 5. ove Uredbe.
9. Organi za nadzor trga zagotovijo, da so ustrezni omejevalni ukrepi v zvezi z zadevnim proizvodom ali sistemom UI, kot je umik proizvoda ali sistema UI s trga, sprejeti brez nepotrebnega odlašanja.
9. Tijela za nadzor tržišta osiguravaju da se u odnosu na dotični proizvod ili UI sustav bez nepotrebne odgode poduzmu primjerene restriktivne mjere, primjerice povlačenje proizvoda ili UI sustava s njihovih tržišta.
Člen 80
Članak 80.
Postopek za obravnavo sistemov UI, ki jih je ponudnik v skladu s Prilogo III razvrstil kot sisteme UI brez visokega tveganja
Postupak koji se primjenjuje na UI sustave koje je dobavljač u skladu s Prilogom III. klasificirao kao UI sustave koji nisu visokorizični
1. Kadar ima organ za nadzor trga zadosten razlog za domnevo, da je sistem UI, ki ga je ponudnik na podlagi člena 6(3) razvrstil kot sistem UI, ki ni visokotvegan, dejansko visokotvegani sistem UI, izvede ocenjevanje zadevnega sistema UI z vidika njegove razvrstitve kot visokotveganega sistema UI na podlagi pogojev iz člena 6(3) in smernic Komisije.
1. Ako tijelo za nadzor tržišta ima dovoljno razloga smatrati da UI sustav koji je dobavljač u skladu s člankom 6. stavkom 3. klasificirao kao UI sustav koji nije visokorizičan zapravo jest visokorizičan, ono provodi evaluaciju dotičnog UI sustava u vezi s njegovom klasifikacijom kao visokorizičnim UI sustavom na temelju uvjeta utvrđenih u članku 6. stavku 3. i smjernica Komisije.
2. Kadar organ za nadzor trga med navedenim ocenjevanjem ugotovi, da gre za visokotvegani sistem UI, od zadevnega ponudnika brez nepotrebnega odlašanja zahteva, da sprejme vse potrebne ukrepe za uskladitev sistema UI z zahtevami in obveznostmi iz te uredbe ter da sprejme ustrezne popravne ukrepe v roku, ki ga lahko določi organ za nadzor trga.
2. Ako tijekom te evaluacije tijelo za nadzor tržišta utvrdi da je dotični UI sustav visokorizičan, ono od relevantnog dobavljača bez nepotrebne odgode zahtijeva da poduzme sve potrebne mjere kako bi UI sustav uskladio sa zahtjevima i obvezama utvrđenima u ovoj Uredbi te da u roku koji može propisati tijelo za nadzor tržišta poduzme odgovarajuće korektivne mjere.
3. Kadar organ za nadzor trga meni, da uporaba zadevnega sistema UI ni omejena na njegovo nacionalno ozemlje, Komisijo in druge države članice brez nepotrebnega odlašanja obvesti o rezultatih ocenjevanja in ukrepih, ki jih je zahteval od ponudnika.
3. Ako tijelo za nadzor tržišta smatra da korištenje dotičnog UI sustava nije ograničeno samo na njegovo državno područje, ono bez nepotrebne odgode Komisiju i druge države članice obavješćuje o rezultatima evaluacije i mjerama za koje je zatražilo da ih dobavljač poduzme.
4. Ponudnik zagotovi sprejetje vseh potrebnih ukrepov za uskladitev sistema UI z zahtevami in obveznostmi iz te uredbe. Kadar ponudnik zadevnega sistema UI v roku iz odstavka 2 tega člena ne uskladi sistema UI z zahtevami in obveznostmi, se ponudniku naložijo globe v skladu s členom 99.
4. Dobavljač osigurava da se poduzmu sve potrebne mjere kako bi se UI sustav uskladio sa zahtjevima i obvezama utvrđenima u ovoj Uredbi. Ako dobavljač dotičnog UI sustava u roku iz stavka 2. ovog članka ne uskladi taj UI sustav s navedenim zahtjevima i obvezama, izriču mu se novčane kazne u skladu s člankom 99.
5. Ponudnik zagotovi sprejetje vseh ustreznih popravnih ukrepov glede vseh zadevnih sistemov UI, katerih dostopnost je omogočil na trgu Unije.
5. Dobavljač osigurava da se poduzmu sve odgovarajuće korektivne mjere u pogledu svih dotičnih UI sustava koje je stavio na raspolaganje na tržištu Unije.
6. Kadar ponudnik zadevnega sistema UI ne sprejme ustreznih popravnih ukrepov v roku iz odstavka 2 tega člena, se uporablja člen 79(5) do (9).
6. Ako dobavljač dotičnog UI sustava u roku iz stavka 2. ovog članka ne poduzme odgovarajuće korektivne mjere, primjenjuje se članak 79. stavci od 5. do 9.
7. Kadar organ za nadzor trga med ocenjevanjem na podlagi odstavka 1 tega člena ugotovi, da je ponudnik sistem UI napačno razvrstil kot sistem UI, ki ni visokotvegan, da bi se izognil uporabi zahtev iz poglavja III, oddelek 2, se ponudniku naložijo globe v skladu s členom 99.
7. Ako tijekom evaluacije na temelju stavka 1. ovog članka tijelo za nadzor tržišta utvrdi da je dobavljač pogrešno klasificirao UI sustav kao UI sustav koji nije visokorizičan kako bi izbjegao primjenu zahtjevâ iz poglavlja III. odjeljka 2., dobavljaču se izriču novčane kazne u skladu s člankom 99.
8. Organi za nadzor trga lahko pri izvajanju svojih pooblastil za spremljanje uporabe tega člena in v skladu s členom 11 Uredbe (EU) 2019/1020 izvajajo ustrezne preglede, pri čemer upoštevajo zlasti informacije, shranjene v podatkovni zbirki EU iz člena 71 te uredbe.
8. Pri izvršavanju svojih ovlasti za praćenje primjene ovog članka, a u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) 2019/1020, tijela za nadzor tržišta mogu provoditi odgovarajuće provjere, posebno uzimajući u obzir informacije pohranjene u bazi podataka EU-a iz članka 71. ove Uredbe.
Člen 81
Članak 81.
Zaščitni postopek Unije
Zaštitni postupak Unije
1. Kadar organ za nadzor trga države članice v treh mesecih od prejema uradnega obvestila iz člena 79(5) ali v 30 dneh v primeru neupoštevanja prepovedi praks UI iz člena 5 poda ugovor proti ukrepu, ki ga je sprejel drug organ za nadzor trga, ali kadar Komisija meni, da je ukrep v nasprotju s pravom Unije, se Komisija brez nepotrebnega odlašanja posvetuje z organom za nadzor trga zadevne države članice in operaterjem ali operaterji ter oceni nacionalni ukrep. Komisija na podlagi rezultatov navedenega ocenjevanja v šestih mesecih ali v 60 dneh v primeru neupoštevanja prepovedi praks UI iz člena 5 od uradnega obvestila iz člena 79(5) odloči, ali je nacionalni ukrep upravičen, in o taki odločitvi uradno obvesti organ za nadzor trga zadevne države članice. Komisija o svoji odločitvi tudi obvesti vse druge organe za nadzor trga.
1. Ako tijelo za nadzor tržišta države članice u roku od tri mjeseca od primitka obavijesti iz članka 79. stavka 5., ili u roku od 30 dana u slučaju nepoštovanja zabrane praksi u području umjetne inteligencije iz članka 5., podnese prigovore na mjeru koju je poduzelo drugo tijelo za nadzor tržišta ili ako Komisija smatra da je mjera u suprotnosti s pravom Unije, Komisija bez nepotrebne odgode započinje savjetovanje s tijelom za nadzor tržišta relevantne države članice i operaterom ili operaterima te provodi evaluaciju nacionalne mjere. Na temelju rezultata te evaluacije Komisija u roku od šest mjeseci, ili u roku od 60 dana u slučaju nepoštovanja zabrane praksi u području umjetne inteligencije iz članka 5., od obavijesti iz članka 79. stavka 5. odlučuje je li nacionalna mjera opravdana i svoju odluke priopćuje tijelu za nadzor tržišta dotične države članice. Komisija o svojoj odluci obavješćuje i sva ostala tijela za nadzor tržišta.
2. Kadar Komisija meni, da je ukrep, ki ga je sprejela zadevna država članica, upravičen, vse države članice zagotovijo, da v zvezi z zadevnim sistemom UI sprejmejo ustrezne omejevalne ukrepe, kot je zahteva za umik sistema UI z njihovega trga brez nepotrebnega odlašanja, in o tem obvestijo Komisijo. Kadar Komisija meni, da nacionalni ukrep ni upravičen, zadevna država članica ukrep prekliče in o tem obvesti Komisijo.
2. Ako Komisija smatra da je mjera koju je poduzela relevantna država članica opravdana, sve države članice osiguravaju da u vezi s dotičnim UI sustavom poduzmu primjerene restriktivne mjere, primjerice tako da zahtijevaju da se taj UI sustav bez nepotrebne odgode povuče s njihova tržišta, i o tome obavješćuju Komisiju. Ako Komisija smatra da je nacionalna mjera neopravdana, dotična država članica povlači mjeru i o tome obavješćuje Komisiju.
3. Kadar se nacionalni ukrep šteje za upravičenega, neskladnost sistema UI pa je pripisana pomanjkljivosti harmoniziranih standardov ali skupnih specifikacij iz členov 40 in 41 te uredbe, Komisija uporabi postopek iz člena 11 Uredbe (EU) št. 1025/2012.
3. Ako se nacionalna mjera smatra opravdanom i ako se neusklađenost UI sustava pripisuje nedostacima u usklađenim normama ili zajedničkim specifikacijama iz članaka 40. i 41. ove Uredbe, Komisija primjenjuje postupak iz članka 11. Uredbe (EU) br. 1025/2012.
Člen 82
Članak 82.
Skladni sistemi UI, ki predstavljajo tveganje
Usklađeni UI sustavi koji predstavljaju rizik
1. Kadar organ za nadzor trga države članice po opravljenem ocenjevanju iz člena 79 in posvetovanju z zadevnim nacionalnim javnim organom iz člena 77(1) ugotovi, da visokotvegani sistem UI, ki je skladen s to uredbo, kljub temu predstavlja tveganje za zdravje ali varnost oseb, temeljne pravice ali druge vidike zaščite javnih interesov, od zadevnega operaterja zahteva, da brez nepotrebnega odlašanja v roku, ki ga lahko določi organ za nadzor trga, sprejme vse ustrezne ukrepe, s katerimi zagotovi, da zadevni sistem UI, ko je dan na trg ali v uporabo, tega tveganja ne predstavlja več.
1. Ako tijelo za nadzor tržišta države članice nakon provedene evaluacije na temelju članka 79. i savjetovanja s relevantnim nacionalnim tijelom javne vlasti iz članka 77. stavka 1. zaključi da visokorizični UI sustav, iako je u skladu s ovom Uredbom, ipak predstavlja rizik za zdravlje ili sigurnost osoba, za temeljna prava ili za druge aspekte zaštite javnog interesa, od relevantnog operatera zahtijeva da bez nepotrebne odgode i u roku koji ono može propisati poduzme sve odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da dotični UI sustav, kada bude stavljen na tržište ili u upotrebu, više ne predstavlja taj rizik.
2. Ponudnik ali drugi zadevni operater zagotovi sprejetje popravnih ukrepov glede vseh zadevnih sistemov UI, katerih dostopnost na trgu Unije je omogočil, v roku, ki ga določi organ za nadzor trga države članice iz odstavka 1.
2. Dobavljač ili drugi relevantni operater osigurava da se u roku koji je propisalo tijelo za nadzor tržišta države članice iz stavka 1. poduzmu korektivne mjere u pogledu dotičnih UI sustava koje je stavio na raspolaganje na tržištu Unije.
3. Države članice o ugotovitvi na podlagi odstavka 1 nemudoma obvestijo Komisijo in druge države članice. Navedene informacije vključujejo vse razpoložljive podrobnosti, zlasti podatke, potrebne za identifikacijo zadevnega sistema UI, poreklo in dobavno verigo sistema UI, naravo zadevnega tveganja ter naravo in trajanje sprejetih nacionalnih ukrepov.
3. Države članice odmah obavješćuju Komisiju i druge države članice o zaključku na temelju stavka 1. Te informacije uključuju sve dostupne pojedinosti, a osobito podatke potrebne za identifikaciju dotičnog UI sustava, podrijetlo i lanac opskrbe tog UI sustava, prirodu s njime povezanog rizika te prirodu i trajanje poduzetih nacionalnih mjera.
4. Komisija se brez nepotrebnega odlašanja posvetuje z zadevnimi državami članicami in ustreznimi operaterji ter oceni sprejete nacionalne ukrepe. Na podlagi rezultatov navedenega ocenjevanja odloči, ali je ukrep upravičen, in po potrebi predlaga druge ustrezne ukrepe.
4. Komisija bez nepotrebne odgode započinje savjetovanje s dotičnim državama članicama i relevantnim operaterima te provodi evaluaciju poduzetih nacionalnih mjera. Na temelju rezultata te evaluacije Komisija odlučuje je li mjera opravdana i prema potrebi predlaže druge odgovarajuće mjere.
5. Komisija svojo odločitev nemudoma sporoči zadevnim državam članicam in ustreznim operaterjem. Obvesti tudi vse druge države članice.
5. Komisija svoju odluku odmah priopćuje dotičnim državama članicama i relevantnim operaterima. Komisija o njoj obavješćuje i druge države članice.
Člen 83
Članak 83.
Formalna neskladnost
Formalna neusklađenost
1. Kadar organ za nadzor trga države članice ugotovi eno od naslednjih dejstev, od zadevnega ponudnika zahteva, naj zadevno neskladnost odpravi v roku, ki ga lahko določi organ za nadzor trga:
1. Tijelo za nadzor tržišta države članice od relevantnog dobavljača zahtijeva da određenu neusklađenost otkloni u roku koji ono može propisati ako ustanovi jedno od sljedećeg:
(a)
oznaka CE ni nameščena v skladu s členom 48;
(a)
oznaka CE stavljena je uz kršenje članka 48.;
(b)
oznaka CE ni bila nameščena;
(b)
oznaka CE uopće nije stavljena;
(c)
EU izjava o skladnosti iz člena 47 ni pripravljena;
(c)
EU izjava o sukladnosti iz članka 47. nije sastavljena;
(d)
EU izjava o skladnosti iz člena 47 ni pravilno pripravljena;
(d)
EU izjava o sukladnosti iz članka 47. nije ispravno sastavljena;
(e)
registracija v podatkovni zbirki EU iz člena 71 ni bila opravljena;
(e)
registracija u bazi podataka EU-a iz članka 71. nije provedena;
(f)
kadar je ustrezno, pooblaščeni predstavnik ni bil imenovan;
(f)
ovlašteni zastupnik nije imenovan, ako je primjenjivo;
(g)
tehnična dokumentacija ni na voljo.
(g)
tehnička dokumentacija nije dostupna.
2. Kadar se neskladnost iz odstavka 1 nadaljuje, organ za nadzor trga zadevne države članice nemudoma sprejme vse ustrezne in sorazmerne ukrepe za to, da se omogočanje dostopnosti visokotveganega sistema UI na trgu omeji ali prepove oziroma da se tak sistem brez odlašanja prekliče ali umakne s trga.
2. Ako se neusklađenost iz stavka 1. nastavi, tijelo za nadzor tržišta dotične države članice poduzima odgovarajuće i razmjerne mjere kako bi ograničilo ili zabranilo stavljanje visokorizičnog UI sustava na raspolaganje na tržištu ili kako bi osiguralo da se taj UI sustav bez odgode opozove ili povuče s tržišta.
Člen 84
Članak 84.
Podporne strukture Unije za testiranje UI
Potporne strukture Unije za testiranje umjetne inteligencije
1. Komisija za opravljanje nalog na podlagi člena 21(6) Uredbe (EU) 2019/1020 na področju UI imenuje eno ali več podpornih struktur Unije za testiranje UI.
1. Komisija za obavljanje zadaća na temelju članka 21. stavka 6. Uredbe (EU) 2019/1020 u području umjetne inteligencije određuje jednu ili više potpornih struktura Unije za testiranje umjetne inteligencije.
2. Brez poseganja v naloge iz odstavka 1 podporne strukture Unije za testiranje UI na zahtevo Odbora, Komisije ali organov za nadzor trga zagotavljajo tudi neodvisno tehnično ali znanstveno svetovanje.
2. Ne dovodeći u pitanje zadaće iz stavka 1., potporne strukture Unije za testiranje umjetne inteligencije također pružaju neovisne tehničke ili znanstvene savjete na zahtjev Vijeća za umjetnu inteligenciju, Komisije ili tijelâ za nadzor tržišta.
ODDELEK 4
ODJELJAK 4.
Pravna sredstva
Pravna sredstva
Člen 85
Članak 85.
Pravica do vložitve pritožbe pri organu za nadzor trga
Pravo na podnošenje pritužbe tijelu za nadzor tržišta
Brez poseganja v druga upravna ali pravna sredstva lahko pritožbe pri ustreznem organu za nadzor trga vloži vsaka fizična ali pravna oseba, ki utemeljeno meni, da je prišlo do kršitve določb te uredbe.
Ne dovodeći u pitanje druga upravna ili sudska pravna sredstva, svaka fizička ili pravna osoba koja ima razloga smatrati da je došlo do povrede odredaba ove Uredbe može podnijeti pritužbe relevantnom tijelu za nadzor tržišta.
V skladu z Uredbo (EU) 2019/1020 se pritožbe upoštevajo za namen izvajanja dejavnosti nadzora trga in se obravnavajo v skladu z namenskimi postopki, ki jih za to vzpostavijo organi za nadzor trga.
U skladu s Uredbom (EU) 2019/1020 takve pritužbe uzimaju se u obzir u svrhu provođenja aktivnosti nadzora tržišta i s njima se postupa u skladu s posebnim postupcima koje su u tu svrhu utvrdila tijela za nadzor tržišta.
Člen 86
Članak 86.
Pravica do obrazložitve postopka odločanja za posamične primere
Pravo na objašnjenje donošenja pojedinačnih odluka
1. Vsaka prizadeta oseba, za katero velja odločitev, ki jo uvajalec sprejme na podlagi izhodnih podatkov visokotveganega sistema UI iz Priloge III, razen sistemov iz točke 2 Priloge III, in ki ima pravne učinke ali na to osebo podobno znatno vpliva na način, ki ima po njenem mnenju negativne učinke na njeno zdravje, varnost in temeljne pravice, ima pravico od uvajalca pridobiti jasna in smiselna pojasnila o vlogi sistema UI v postopku odločanja in glavnih elementih sprejete odločitve.
1. Svaka osoba na koju se primjenjuje odluka koju subjekt koji uvodi sustav donese na temelju izlaznih podataka visokorizičnog UI sustava iz Priloga III., uz iznimku sustava navedenih u točki 2. tog priloga, a koja proizvodi pravne učinke ili na tu osobu na sličan način znatno utječe tako da ona smatra da ima negativan učinak na njezino zdravlje, sigurnost ili temeljna prava, ima pravo od subjekta koji uvodi sustav zatražiti jasna i smislena objašnjenja o ulozi UI sustava u postupku donošenja odluka i o glavnim elementima donesene odluke.
2. Odstavek 1 se ne uporablja za uporabo sistemov UI, za katere izjeme od obveznosti iz navedenega odstavka ali omejitve teh obveznosti izhajajo iz prava Unije ali nacionalnega prava v skladu s pravom Unije.
2. Stavak 1. ne primjenjuje se na korištenje UI sustava za koje iznimke od obveze iz tog stavka ili njezina ograničenja proizlaze iz prava Unije ili nacionalnog prava u skladu s pravom Unije.
3. Ta člen se uporablja le, če pravica iz odstavka 1 še ni drugje določena na podlagi prava Unije.
3. Ovaj se članak primjenjuje samo ako pravo iz stavka 1. nije na drugi način predviđeno na temelju prava Unije.
Člen 87
Članak 87.
Prijava kršitev in zaščita prijaviteljev
Prijava povreda i zaštita prijavitelja povreda
Za prijavo kršitev te uredbe in zaščito oseb, ki prijavijo take kršitve, se uporablja Direktiva (EU) 2019/1937.
Direktiva (EU) 2019/1937 primjenjuje se na prijave povreda ove Uredbe i zaštitu osoba koje prijavljuju takve povrede.
ODDELEK 5
ODJELJAK 5.
Nadzor, preiskovanje, izvrševanje in spremljanje v zvezi s ponudniki modelov UI za splošne namene
Nadzor, istrage, izvršavanje i praćenje u vezi s dobavljačima UI modelâ opće namjene
Člen 88
Članak 88.
Izvrševanje obveznosti ponudnikov modelov UI za splošne namene
Izvršavanje obveza dobavljača UI modelâ opće namjene
1. Komisija ima izključne pristojnosti za nadzor in izvrševanje poglavja V, pri čemer upošteva procesna jamstva na podlagi člena 94. Izvajanje teh nalog zaupa Uradu za UI, brez poseganja v organizacijska pooblastila Komisije ter delitev pristojnosti med državami članicami in Unijo na podlagi Pogodb.
1. Komisija ima isključive ovlasti za nadzor i izvršavanje poglavlja V., uzimajući u obzir postupovna jamstva na temelju članka 94. Komisija provedbu tih zadaća povjerava Uredu za umjetnu inteligenciju, ne dovodeći u pitanje organizacijske ovlasti Komisije i podjelu nadležnosti između država članica i Unije na temelju Ugovorâ.
2. Brez poseganja v člen 75(3) lahko organi za nadzor trga od Komisije zahtevajo, da izvaja pooblastila iz tega oddelka, kadar je to potrebno in sorazmerno za pomoč pri izpolnjevanju njihovih nalog na podlagi te uredbe.
2. Ne dovodeći u pitanje članak 75. stavak 3., tijela za nadzor tržišta mogu od Komisije zatražiti da izvrši ovlasti utvrđene u ovom odjeljku ako je to potrebno i razmjerno kako bi im se pomoglo u ispunjavanju njihovih zadaća na temelju ove Uredbe.
Člen 89
Članak 89.
Ukrepi spremljanja
Mjere praćenja
1. Urad za UI lahko za namen opravljanja nalog, ki jih ima na podlagi tega oddelka, sprejme ukrepe, potrebne za spremljanje učinkovitega izvajanja te uredbe in skladnosti z njo s strani ponudnikov modelov UI za splošne namene, vključno z upoštevanjem odobrenih kodeksov prakse.
1. Za potrebe obavljanja zadaća koje su mu dodijeljene na temelju ovog odjeljka Ured za umjetnu inteligenciju može poduzimati mjere potrebne za praćenje djelotvorne provedbe ove Uredbe i usklađenosti s njome od strane dobavljača UI modelâ opće namjene, među ostalim i njihova poštovanja odobrenih kodeksa prakse.
2. Ponudniki nižje v verigi imajo pravico vložiti pritožbo o domnevni kršitvi te uredbe. Pritožba mora biti ustrezno obrazložena in vsebuje vsaj:
2. Dobavljači niže u lancu imaju pravo podnijeti pritužbu zbog navodne povrede ove Uredbe. Pritužba mora biti propisno obrazložena, a u njoj se navodi barem sljedeće:
(a)
kontaktno točko zadevnega ponudnika modela UI za splošne namene;
(a)
kontaktna točka dotičnog dobavljača UI modela opće namjene;
(b)
opis relevantnih dejstev, zadevnih določb te uredbe in razloga, zakaj ponudnik nižje v verigi meni, da je zadevni ponudnik modela UI za splošne namene kršil to uredbo;
(b)
opis relevantnih činjenica, dotične odredbe ove Uredbe i razlog zašto dobavljač niže u lancu smatra da je dotični dobavljač UI modela opće namjene počinio povredu ove Uredbe;
(c)
vse druge informacije, za katere ponudnik nižje v verigi, ki je poslal zahtevo, meni, da so pomembne, po potrebi tudi informacije, ki jih je zbral na lastno pobudo.
(c)
sve ostale informacije koje dobavljač niže u lancu koji je podnio zahtjev smatra relevantnima, uključujući, prema potrebi, informacije prikupljene na vlastitu inicijativu.
Člen 90
Članak 90.
Opozorila znanstvenega odbora o sistemskih tveganjih
Upozorenja znanstvenog povjerenstva o sistemskim rizicima
1. Znanstveni odbor lahko Uradu za UI pošlje kvalificirano opozorilo, kadar ima razlog za sum, da:
1. Znanstveno povjerenstvo može Uredu za umjetnu inteligenciju dostaviti kvalificirano upozorenje ako ima razloga sumnjati na sljedeće:
(a)
model UI za splošne namene predstavlja konkretno prepoznavno tveganje na ravni Unije ali
(a)
UI model opće namjene predstavlja konkretan utvrdiv rizik na razini Unije; ili
(b)
model UI za splošne namene izpolnjuje pogoje iz člena 51.
(b)
UI model opće namjene ispunjava uvjete iz članka 51.
2. Po takem kvalificiranem opozorilu lahko Komisija prek Urada za UI in po obvestitvi Odbora izvaja pooblastila iz tega oddelka, da bi ocenila zadevo. Urad za UI obvesti Odbor o vseh ukrepih v skladu s členi 91 do 94.
2. Slijedom takvog kvalificiranog upozorenja Komisija, putem Ureda za umjetnu inteligenciju i nakon što je obavijestila Vijeće za umjetnu inteligenciju, može izvršavati ovlasti utvrđene u ovom odjeljku u svrhu procjene tog pitanja. Ured za umjetnu inteligenciju obavješćuje Vijeće za umjetnu inteligenciju o svim mjerama u skladu s člancima od 91. do 94.
3. Kvalificirano opozorilo mora biti ustrezno obrazloženo in vsebuje vsaj:
3. Kvalificirano upozorenje mora biti propisno obrazloženo, a u njemu se navodi barem sljedeće:
(a)
kontaktno točko ponudnika zadevnega modela UI za splošne namene s sistemskim tveganjem;
(a)
kontaktna točka dobavljača dotičnog UI modela opće namjene sa sistemskim rizikom;
(b)
opis relevantnih dejstev in razlogov za obvestilo znanstvenega odbora;
(b)
opis relevantnih činjenica i razloga za upozorenje znanstvenog povjerenstva;
(c)
vse druge informacije, za katere znanstveni odbor meni, da so pomembne, po potrebi tudi informacije, ki jih je zbral na lastno pobudo.
(c)
sve ostale informacije koje znanstveno povjerenstvo smatra relevantnima, uključujući, prema potrebi, informacije prikupljene na vlastitu inicijativu.
Člen 91
Članak 91.
Pooblastilo za zahtevanje dokumentacije in informacij
Ovlast za zahtijevanje dokumentacije i informacija
1. Komisija lahko od zadevnega ponudnika modela UI za splošne namene zahteva, da predloži dokumentacijo, ki jo je pripravil v skladu s členoma 53 in 55, ali vse dodatne informacije, ki so potrebne za oceno skladnosti ponudnika s to uredbo.
1. Komisija može od dobavljača dotičnog UI modela opće namjene zahtijevati da dostavi dokumentaciju koju je dobavljač sastavio u skladu s člancima 53. i 55. ili sve dodatne informacije koje su potrebne u svrhu procjene usklađenosti dobavljača s ovom Uredbom.
2. Preden se pošlje zahteva za informacije, lahko Urad za UI začne strukturiran dialog s ponudnikom modela UI za splošne namene.
2. Prije slanja zahtjeva za informacije Ured za umjetnu inteligenciju može pokrenuti strukturirani dijalog s dobavljačem UI modela opće namjene.
3. Komisija lahko na ustrezno utemeljeno zahtevo znanstvenega odbora ponudniku modela UI za splošne namene pošlje zahtevo za informacije, kadar je dostop do informacij potreben in sorazmeren za izpolnjevanje nalog znanstvenega odbora na podlagi člena 68(2).
3. Na propisno obrazložen zahtjev znanstvenog povjerenstva Komisija može uputiti zahtjev za informacije dobavljaču UI modela opće namjene ako je pristup informacijama potreban i razmjeran za ispunjavanje zadaća znanstvenog povjerenstva u skladu s člankom 68. stavkom 2.
4. V zahtevi za informacije se navedeta pravna podlaga in namen zahteve, navedejo se informacije, ki se zahtevajo, določi rok, v katerem je treba informacije predložiti, pa tudi globe iz člena 101 za predložitev nepravilnih, nepopolnih ali zavajajočih informacij.
4. U zahtjevu za informacije navode se pravna osnova i svrha zahtjeva, preciziraju se informacije koje se zahtijevaju, određuje se rok u kojem se moraju dostaviti informacije i navode se novčane kazne predviđene u članku 101. za dostavljanje netočnih, nepotpunih ili obmanjujućih informacija.
5. Ponudnik zadevnega modela UI za splošne namene ali njegov zastopnik zagotovi zahtevane informacije. V primeru pravnih oseb, podjetij ali družb ali kadar ponudnik nima pravne osebnosti, zahtevane informacije v imenu zadevnega ponudnika modela UI za splošne namene predložijo osebe, ki so z zakonom ali statutom pooblaščene, da jih zastopajo. Pooblaščeni odvetniki lahko predložijo informacije v imenu svojih strank. Stranke so kljub temu v celoti odgovorne, če so predložene informacije nepopolne, napačne ali zavajajoče.
5. Dobavljač dotičnog UI modela opće namjene ili njegov zastupnik dostavlja informacije obuhvaćene zahtjevom. U slučaju pravnih osoba, trgovačkih društava ili, ako dobavljač nema pravnu osobnost, osobe koje su ih na temelju zakona ili njihovih internih pravnih akata ovlaštene zastupati dostavljaju informacije obuhvaćene zahtjevom u ime dobavljača dotičnog UI modela opće namjene. Propisno ovlašteni odvjetnici mogu dostaviti informacije u ime svojih klijenata. Međutim, klijenti snose punu odgovornost ako su dostavljene informacije nepotpune, netočne ili obmanjujuće.
Člen 92
Članak 92.
Pooblastilo za izvajanje ocenjevanja
Ovlast za provođenje evaluacija
1. Urad za UI lahko po posvetovanju z Odborom izvede ocenjevanje zadevnega modela UI za splošne namene, da:
1. Ured za umjetnu inteligenciju može, nakon savjetovanja s Vijećem za umjetnu inteligenciju, provoditi evaluacije dotičnog UI modela opće namjene radi sljedećeg:
(a)
oceni, ali ponudnik izpolnjuje obveznosti iz te uredbe, kadar informacije, zbrane na podlagi člena 91, niso zadostne, ali
(a)
procjene usklađenosti dobavljača s obvezama na temelju ove Uredbe ako su informacije prikupljene na temelju članka 91. nedostatne; ili
(b)
razišče sistemska tveganja modelov UI za splošne namene s sistemskim tveganjem na ravni Unije, zlasti na podlagi kvalificiranega obvestila znanstvenega odbora v skladu s členom 90(1), točka (a).
(b)
istrage sistemskih rizika na razini Unije u pogledu UI modelâ opće namjene sa sistemskim rizikom, posebice slijedom kvalificiranog upozorenja znanstvenog povjerenstva u skladu s člankom 90. stavkom 1. točkom (a).
2. Komisija se lahko odloči, da imenuje neodvisne strokovnjake, tudi iz znanstvenega odbora, ustanovljenega na podlagi člena 68, da v njenem imenu izvedejo ocenjevanje. Neodvisni strokovnjaki, imenovani za to nalogo, morajo izpolnjevati merila iz člena 68(2).
2. Komisija može odlučiti imenovati neovisne stručnjake, među ostalim iz znanstvenog povjerenstva osnovanog na temelju članka 68., koji će biti zaduženi za provedbu evaluacija u njezino ime. Neovisni stručnjaci imenovani za tu zadaću moraju ispunjavati kriterije iz članka 68. stavka 2.
3. Za namene odstavka 1 lahko Komisija zahteva dostop do zadevnega modela UI za splošne namene prek API ali drugih ustreznih tehničnih sredstev in orodij, vključno z izvorno kodo.
3. Za potrebe stavka 1. Komisija može zatražiti pristup dotičnom UI modelu opće namjene putem aplikacijskih programskih sučelja ili drugih odgovarajućih tehničkih sredstava i alata, uključujući izvorni kôd.
4. V zahtevi za dostop se navedejo pravna podlaga, namen zahteve in razlogi zanjo ter določi rok, v katerem je treba zagotoviti dostop, pa tudi globe iz člena 101, če se dostop ne zagotovi.
4. U zahtjevu za pristup navode se pravna osnova, svrha zahtjeva i razlozi za njegovo podnošenje, određuje se rok u kojem se mora omogućiti pristup i navode se novčane kazne predviđene u članku 101. ako se pristup ne omogući.
5. Zadevni ponudnik modela UI za splošne namene ali njegov predstavnik zagotovi zahtevane informacije. V primeru pravnih oseb pa podjetja ali družbe ali, kadar ponudnik nima pravne osebnosti, osebe, ki so z zakonom ali statutom pooblaščene, da jih zastopajo, zagotovijo zahtevani dostop v imenu zadevnega ponudnika modela UI za splošne namene.
5. Dobavljač dotičnog UI modela opće namjene ili njegov zastupnik dostavlja informacije obuhvaćene zahtjevom. U slučaju pravnih osoba, trgovačkih društava ili, ako dobavljači nemaju pravnu osobnost, osobe koje su ih na temelju zakona ili njihovih internih pravnih akata ovlaštene zastupati omogućuju zatraženi pristup u ime dobavljača dotičnog UI modela opće namjene.
6. Komisija sprejme izvedbene akte, v katerih določi podrobnosti in pogoje ocenjevanja, vključno s podrobnostmi glede vključevanja neodvisnih strokovnjakov, ter postopek za njihov izbor. Ti izvedbeni akti se sprejmejo v skladu s postopkom pregleda iz člena 98(2).
6. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju detaljni aranžmani i uvjeti za evaluacije, uključujući detaljne aranžmane za uključivanje neovisnih stručnjaka i postupak za njihov odabir. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 98. stavka 2.
7. Preden Urad za UI zaprosi za dostop do zadevnega modela UI za splošne namene, lahko začne strukturiran dialog s ponudnikom modela UI za splošne namene, da bi zbral več informacij o notranjem testiranju modela, notranjih zaščitnih ukrepih za preprečevanje sistemskih tveganj ter drugih notranjih postopkih in ukrepih, ki jih je ponudnik sprejel za zmanjšanje takih tveganj.
7. Prije nego što zatraži pristup dotičnom UI modelu opće namjene Ured za umjetnu inteligenciju može pokrenuti strukturirani dijalog s dobavljačem UI modela opće namjene kako bi prikupio više informacija o unutarnjem testiranju modela, unutarnjim zaštitnim mjerama za sprečavanje sistemskih rizika i drugim unutarnjim postupcima i mjerama koje je dobavljač poduzeo za ublažavanje takvih rizika.
Člen 93
Članak 93.
Pooblastilo za zahtevanje ukrepov
Ovlast za zahtijevanje mjera
1. Kadar je to potrebno in primerno, lahko Komisija od ponudnikov zahteva, da:
1. Ako je to potrebno i primjereno, Komisija može od dobavljača zahtijevati sljedeće:
(a)
sprejmejo ustrezne ukrepe za izpolnjevanje obveznosti iz členov 53 in 54;
(a)
da poduzmu odgovarajuće mjere za ispunjavanje obveza utvrđenih u člancima 53. i 54.;
(b)
izvedejo ukrepe za zmanjšanje tveganj, kadar je ocena, izvedena v skladu s členom 92, vzbudila resne in utemeljene pomisleke glede sistemskega tveganja na ravni Unije;
(b)
da provedu mjere za ublažavanje rizika ako je evaluacija provedena u skladu s člankom 92. rezultirala ozbiljnom i potkrijepljenom sumnjom na postojanje sistemskog rizika na razini Unije;
(c)
omejijo omogočanje dostopnosti modela na trgu, ga umaknejo s trga ali odpokličejo.
(c)
da ograniče stavljanje modela na raspolaganje na tržištu, povuku ga ili opozovu.
2. Preden se zahteva ukrep, lahko Urad za UI začne strukturiran dialog s ponudnikom modela UI za splošne namene.
2. Prije zahtijevanja mjere Ured za umjetnu inteligenciju može pokrenuti strukturirani dijalog s dobavljačem UI modela opće namjene.
3. Če ponudnik modela UI za splošne namene s sistemskim tveganjem med strukturiranim dialogom iz odstavka 2 ponudi zaveze za izvajanje ukrepov za zmanjšanje sistemskih tveganj na ravni Unije, lahko Komisija s sklepom določi, da so te zaveze zavezujoče, in izjavi, da ni nadaljnjih razlogov za ukrepanje.
3. Ako tijekom strukturiranog dijaloga iz stavka 2. dobavljač UI modela opće namjene sa sistemskim rizikom ponudi da će preuzeti obveze za provedbu mjera za ublažavanje sistemskog rizika na razini Unije, Komisija može odlukom odrediti da te obveze budu obvezujuće i navesti da nema daljnjih razloga za djelovanje.
Člen 94
Članak 94.
Postopkovne pravice gospodarskih subjektov v zvezi z modelom UI za splošne namene
Postupovna prava gospodarskih subjekata UI modela opće namjene
Člen 18 Uredbe (EU) 2019/1020 se smiselno uporablja za ponudnike modela UI za splošne namene brez poseganja v bolj specifične postopkovne pravice iz te uredbe.
Članak 18. Uredbe (EU) 2019/1020 primjenjuje se mutatis mutandis na dobavljače UI modela opće namjene, ne dovodeći u pitanje specifičnija postupovna prava predviđena u ovoj Uredbi.
POGLAVJE X
POGLAVLJE X.
KODEKSI RAVNANJA IN SMERNICE
KODEKSI PONAŠANJA I SMJERNICE
Člen 95
Članak 95.
Kodeksi ravnanja za prostovoljno uporabo posebnih zahtev
Kodeksi ponašanja za dobrovoljnu primjenu specifičnih zahtjeva
1. Urad za UI in države članice spodbujajo in olajšujejo pripravo kodeksov ravnanja, vključno s pripadajočimi mehanizmi upravljanja, namenjenih spodbujanju prostovoljne uporabe nekaterih ali vseh zahtev iz poglavja III, oddelek 2, za sisteme UI, ki niso visokotvegani sistemi UI, pri čemer upoštevajo razpoložljive tehnične rešitve in najboljše prakse v tem sektorju, ki omogočajo uporabo takih zahtev.
1. Ured za umjetnu inteligenciju i države članice potiču i olakšavaju izradu kodeksa ponašanja, uključujući povezane mehanizme upravljanja, namijenjenih poticanju dobrovoljne primjene pojedinih ili svih zahtjeva iz poglavlja III. odjeljka 2. na UI sustave koji nisu visokorizični, uzimajući u obzir dostupna tehnička rješenja i primjere najbolje prakse iz sektora koji omogućuju primjenu takvih zahtjeva.
2. Urad za UI in države članice olajšujejo pripravo kodeksov ravnanja v zvezi s prostovoljno uporabo posebnih zahtev za vse sisteme UI, tudi s strani uvajalcev, na podlagi jasnih ciljev in ključnih kazalnikov uspešnosti za merjenje doseganja teh ciljev, vključno z elementi, kot so med drugim:
2. Ured za umjetnu inteligenciju i države članice olakšavaju izradu kodeksa ponašanja koji se odnose na dobrovoljnu primjenu specifičnih zahtjeva na sve UI sustave, među ostalim od strane subjekata koji uvode sustav, na temelju jasnih ciljeva i ključnih pokazatelja uspješnosti za mjerenje ostvarenja tih ciljeva, koji uključuju, ali nisu ograničeni na sljedeće elemente:
(a)
veljavni elementi, določeni v etičnih smernicah Unije za zaupanja vredno umetno inteligenco;
(a)
primjenjive elemente predviđene u etičkim smjernicama Unije za pouzdanu umjetnu inteligenciju;
(b)
ocenjevanje in zmanjšanje vpliva sistemov UI na okoljsko trajnostnost, tudi v zvezi z načrtovanjem in tehnikami energetske učinkovitosti za učinkovito snovanje, učenje in uporabo UI;
(b)
procjenu učinka UI sustava na okolišnu održivost i njegovo svođenje na najmanju moguću mjeru, među ostalim u pogledu energetski učinkovitog programiranja i tehnika za učinkovit dizajn, treniranje i korištenje umjetne inteligencije;
(c)
spodbujanje pismenosti na področju UI, zlasti oseb, ki se ukvarjajo z razvijanjem, delovanjem in uporabo UI;
(c)
promicanje pismenosti u području umjetne inteligencije, posebice za osobe koje se bave razvojem, radom i korištenjem umjetne inteligencije;
(d)
spodbujanje vključujoče in raznolike zasnove sistemov UI, tudi z ustanovitvijo vključujočih in raznolikih skupin razvijalcev ter spodbujanjem vključevanja deležnikov v ta proces;
(d)
olakšavanje uključivog i raznolikog dizajna UI sustava, među ostalim osnivanjem uključivih i raznolikih razvojnih timova i promicanjem sudjelovanja dionika u tom procesu;
(e)
ocenjevanje in preprečevanje negativnega vpliva sistemov UI na ranljive osebe ali skupine ranljivih oseb, tudi kar zadeva dostopnost za invalide, pa tudi na enakost spolov.
(e)
procjenu i sprečavanje negativnog učinka UI sustava na ranjive osobe ili skupine ranjivih osoba, među ostalim u pogledu pristupačnosti za osobe s invaliditetom, kao i na rodnu ravnopravnost.
3. Kodekse ravnanja lahko pripravijo posamezni ponudniki ali uvajalci sistemov UI ali organizacije, ki jih zastopajo, ali oboji, pri tem pa lahko sodelujejo vsi deležniki ter njihove predstavniške organizacije, vključno z organizacijami civilne družbe in akademskimi krogi. Kodeksi ravnanja lahko zajemajo enega ali več sistemov UI ob upoštevanju podobnosti predvidenega namena zadevnih sistemov.
3. Kodekse ponašanja mogu izraditi pojedinačni dobavljači UI sustava ili subjekti koji uvode te sustave ili organizacije koje ih zastupaju ili i ti dobavljači ili subjekti i te organizacije, među ostalim uz sudjelovanje svih zainteresiranih dionika i njihovih predstavničkih organizacija, uključujući organizacije civilnog društva i akademsku zajednicu. Kodeksi ponašanja mogu obuhvaćati jedan UI sustav ili više njih, uzimajući u obzir sličnost namjene relevantnih sustava.
4. Urad za UI in države članice pri spodbujanju in olajševanju priprave kodeksov ravnanja upoštevajo posebne interese in potrebe MSP, vključno z zagonskimi podjetji.
4. Pri poticanju i olakšavanju izrade kodeksâ ponašanja Ured za umjetnu inteligenciju i države članice uzimaju u obzir posebne interese i potrebe MSP-ova, uključujući start-up poduzeća.
Člen 96
Članak 96.
Smernice Komisije za izvajanje te uredbe
Smjernice Komisije o provedbi ove Uredbe
1. Komisija pripravi smernice za praktično izvajanje te uredbe, zlasti glede:
1. Komisija izrađuje smjernice o praktičnoj provedbi ove Uredbe, a posebno o sljedećem:
(a)
izpolnjevanja zahtev in obveznosti iz členov 8 do 15 in člena 25;
(a)
primjeni zahtjeva i obveza iz članaka od 8. do 15. i iz članka 25.;
(b)
prepovedanih praks iz člena 5;
(b)
zabranjenim praksama iz članka 5.;
(c)
praktičnega izvajanja določb v zvezi z bistveno spremembo;
(c)
praktičnoj provedbi odredaba o bitnoj izmjeni;
(d)
praktičnega izvajanja obveznosti glede preglednosti iz člena 50;
(d)
praktičnoj provedbi obveza u pogledu transparentnosti utvrđenih u članku 50.;
(e)
podrobnih informacij o razmerju te uredbe do harmonizacijske zakonodaje Unije iz Priloge I ter drugega ustreznega prava Unije, tudi kar zadeva doslednost pri njihovem izvrševanju;
(e)
detaljnim informacijama o odnosu ove Uredbe sa zakonodavstvom Unije o usklađivanju iz Priloga I., kao i s drugim relevantnim pravom Unije, među ostalim u pogledu dosljednosti u njihovu izvršavanju;
(f)
uporabe opredelitve sistema UI iz člena 3, točka 1.
(f)
primjeni definicije UI sustava kako je utvrđena u članku 3. točki 1.
Komisija pri izdaji takih smernic posebno pozornost nameni potrebam MSP, vključno z zagonskimi podjetji, ter lokalnih javnih organov in sektorjev, na katere bo ta uredba najverjetneje vplivala.
Pri izdavanju takvih smjernica Komisija posebnu pozornost posvećuje potrebama MSP-ova, uključujući start-up poduzeća, lokalnih tijela javne vlasti i sektora za koje postoji najveća vjerojatnost da će ova Uredba na njih utjecati.
Smernice iz prvega pododstavka tega odstavka ustrezno upoštevajo splošno priznane najsodobnejše tehnološke dosežke na področju UI ter ustrezne harmonizirane standarde in skupne specifikacije iz členov 40 in 41 oziroma harmonizirane standarde ali tehnične specifikacije, ki so določeni na podlagi harmonizacijskega prava Unije.
U smjernicama iz prvog podstavka ovog stavka na odgovarajući način uzimaju se u obzir općepriznata najnovija dostignuća u području umjetne inteligencije, kao i relevantne usklađene norme i zajedničke specifikacije iz članaka 40. i 41. te usklađene norme ili tehničke specifikacije utvrđene na temelju prava Unije o usklađivanju.
2. Komisija na zahtevo držav članic ali Urada za UI ali na lastno pobudo po potrebi posodobi že sprejete smernice.
2. Komisija na zahtjev država članica ili Ureda za umjetnu inteligenciju ili na vlastitu inicijativu ažurira prethodno donesene smjernice kada to smatra potrebnim.
POGLAVJE XI
POGLAVLJE XI.
PRENOS POOBLASTIL IN POSTOPEK V ODBORU
DELEGIRANJE OVLASTI I POSTUPAK ODBORA
Člen 97
Članak 97.
Izvajanje prenosa pooblastila
Izvršavanje delegiranja ovlasti
1. Pooblastilo za sprejemanje delegiranih aktov je preneseno na Komisijo pod pogoji, določenimi v tem členu.
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Pooblastilo za sprejemanje delegiranih aktov iz člena 6(6) in (7), člena 7(1) in (3), člena 11(3), člena 43(5) in (6), člena 47(5), člena 51(3), člena 52(4) ter člena 53(5) in (6) se prenese na Komisijo za obdobje pet let od 1. avgusta 2024. Komisija pripravi poročilo o prenosu pooblastila najpozneje devet mesecev pred koncem petletnega obdobja. Prenos pooblastila se samodejno podaljšuje za enako dolga obdobja, razen če Evropski parlament ali Svet nasprotuje temu podaljšanju najpozneje tri mesece pred koncem vsakega obdobja.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavaka 6. i 7., članka 7. stavaka 1. i 3., članka 11. stavka 3., članka 43. stavaka 5. i 6., članka 47. stavka 5., članka 51. stavka 3., članka 52. stavka 4. i članka 53. stavaka 5. i 6. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 1. kolovoza 2024. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
3. Prenos pooblastila iz člena 6(6) in (7), člena 7(1) in (3), člena 11(3), člena 43(5) in (6), člena 47(5), člena 51(3), člena 52(4) ter člena 53(5) in (6) lahko kadarkoli prekliče Evropski parlament ali Svet. S sklepom o preklicu preneha veljati prenos pooblastila iz navedenega sklepa. Sklep začne učinkovati dan po njegovi objavi v Uradnem listu Evropske unije ali na poznejši dan, ki je določen v navedenem sklepu. Sklep ne vpliva na veljavnost že veljavnih delegiranih aktov.
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavaka 6. i 7., članka 7. stavaka 1. i 3., članka 11. stavka 3., članka 43. stavaka 5. i 6., članka 47. stavka 5., članka 51. stavka 3., članka 52. stavka 4. i članka 53. stavaka 5. i 6. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Komisija se pred sprejetjem delegiranega akta posvetuje s strokovnjaki, ki jih imenujejo države članice, v skladu z načeli, določenimi v Medinstitucionalnem sporazumu z dne 13. aprila 2016 o boljši pripravi zakonodaje.
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5. Komisija takoj po sprejetju delegiranega akta o njem sočasno uradno obvesti Evropski parlament in Svet.
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani akt, sprejet na podlagi člena 6(6) ali (7), člena 7(1) ali (3), člena 11(3), člena 43(5) ali (6), člena 47(5), člena 51(3), člena 52(4) ali člena 53(5) ali (6), začne veljati le, če mu niti Evropski parlament niti Svet ne nasprotuje v roku treh mesecev od uradnega obvestila Evropskemu parlamentu in Svetu o tem aktu ali če pred iztekom tega roka tako Evropski parlament kot Svet obvestita Komisijo, da mu ne bosta nasprotovala. Ta rok se na pobudo Evropskega parlamenta ali Sveta podaljša za tri mesece.
6. Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 6. ili stavka 7., članka 7. stavka 1. ili stavka 3., članka 11. stavka 3., članka 43. stavka 5. ili stavka 6., članka 47. stavka 5., članka 51. stavka 3., članka 52. stavka 4. ili članka 53. stavka 5. ili stavka 6. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Člen 98
Članak 98.
Postopek v odboru
Postupak odbora
1. Komisiji pomaga odbor. Ta odbor je odbor v smislu Uredbe (EU) št. 182/2011.
1. Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2. Pri sklicevanju na ta odstavek se uporablja člen 5 Uredbe (EU) št. 182/2011.
2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.
POGLAVJE XII
POGLAVLJE XII.
KAZNI
SANKCIJE
Člen 99
Članak 99.
Kazni
Sankcije
1. Države članice v skladu s pogoji iz te uredbe določijo pravila o kaznih in drugih izvršilnih ukrepih, ki lahko vključujejo tudi opozorila in nedenarne ukrepe, ki se uporabljajo za kršitve te uredbe s strani operaterjev, ter sprejmejo vse potrebne ukrepe za zagotovitev njihovega pravilnega in učinkovitega izvajanja, pri čemer upoštevajo smernice, ki jih izda Komisija na podlagi člena 96. Te kazni morajo biti učinkovite, sorazmerne in odvračilne. Upoštevajo interese MSP, vključno z zagonskimi podjetji, in njihovo ekonomsko sposobnost.
1. U skladu s uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi, države članice utvrđuju pravila o sankcijama i drugim mjerama izvršavanja, koje također mogu uključivati upozorenja i nenovčane mjere, koje se primjenjuju na povrede ove Uredbe od strane operaterâ te poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove pravilne i djelotvorne provedbe, uzimajući pritom u obzir smjernice koje je Komisija izdala u skladu s člankom 96. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Njima se uzimaju u obzir interesi MSP-ova, uključujući start-up poduzeća, i njihova gospodarska održivost.
2. Države članice brez odlašanja in najpozneje do datuma začetka uporabe uradno obvestijo Komisijo o pravilih o kaznih in drugih izvršilnih ukrepih iz odstavka 1 ter o vseh naknadnih spremembah teh pravil.
2. Države članice bez odgode, a najkasnije do datuma početka njihove primjene, obavješćuju Komisiju o pravilima o sankcijama i drugim mjerama izvršavanja iz stavka 1. te je bez odgode obavješćuju o svim njihovim naknadnim izmjenama.
3. Neupoštevanje prepovedi praks UI iz člena 5 se kaznuje z upravnimi globami v višini do 35 000 000 EUR ali, če je kršitelj podjetje, do 7 % njegovega skupnega svetovnega letnega prometa za preteklo poslovno leto, odvisno od tega, kateri znesek je višji.
3. Za nepoštovanje zabrane praksi u području umjetne inteligencije iz članka 5. izriču se upravne novčane kazne u iznosu do 35 000 000 EUR ili, ako je počinitelj poduzeće, do 7 % njegova ukupnog svjetskog godišnjeg prometa za prethodnu financijsku godinu, ovisno o tome koji je iznos veći.
4. Neskladnost s katero koli od naslednjih določb, ki se nanašajo na operaterje in priglašene organe, razen tistih iz člena 5, se kaznuje z upravnimi globami v višini do 15 000 000 EUR ali, če je kršitelj podjetje, do 3 % njegovega skupnega svetovnega letnega prometa za preteklo poslovno leto, odvisno od tega, kateri znesek je višji:
4. Za neusklađenost s jednom od sljedećih odredaba povezanih s operaterima ili prijavljenim tijelima, osim onih utvrđenih u članku 5., izriču se upravne novčane kazne u iznosu do 15 000 000 EUR ili, ako je počinitelj poduzeće, do 3 % njegova ukupnog svjetskog godišnjeg prometa za prethodnu financijsku godinu, ovisno o tome koji je iznos veći:
(a)
obveznosti ponudnikov na podlagi člena 16;
(a)
obvezama dobavljačâ na temelju članka 16.;
(b)
obveznosti pooblaščenih zastopnikov na podlagi člena 22;
(b)
obvezama ovlaštenih zastupnika na temelju članka 22.;
(c)
obveznosti uvoznikov na podlagi člena 23;
(c)
obvezama uvoznikâ na temelju članka 23.;
(d)
obveznosti distributerjev na podlagi člena 24;
(d)
obvezama distributerâ na temelju članka 24.;
(e)
obveznosti uvajalcev na podlagi člena 26;
(e)
obvezama subjekata koji uvode sustav na temelju članka 26.;
(f)
zahteve in obveznosti priglašenih organov na podlagi člena 31, člena 33(1), (3) in (4) ali člena 34;
(f)
zahtjevima i obvezama koji se odnose na prijavljena tijela na temelju članka 31., članka 33. stavaka 1., 3. i 4. ili članka 34.;
(g)
obveznosti ponudnikov in uvajalcev glede preglednosti na podlagi člena 50.
(g)
obvezama u pogledu transparentnosti za dobavljače i subjekte koji uvode sustav na temelju članka 50.
5. Če se priglašenim organom ali pristojnim nacionalnim organom v odgovor na zahtevo predložijo nepravilne, nepopolne ali zavajajoče informacije, se izrečejo upravne globe do 7 500 000 EUR ali, če je kršitelj podjetje, do 1 % njegovega skupnega svetovnega letnega prometa za preteklo poslovno leto, odvisno od tega, kateri znesek je višji.
5. Ako se prijavljenim tijelima ili nacionalnim nadležnim tijelima u odgovoru na zahtjev dostave netočne, nepotpune ili obmanjujuće informacije, izriču se upravne novčane kazne u iznosu do 7 500 000 EUR ili, ako je počinitelj poduzeće, do 1 % njegova ukupnog svjetskog godišnjeg prometa za prethodnu financijsku godinu, ovisno o tome koji je iznos veći.
6. V primeru MSP, vključno z zagonskimi podjetji, višina vsake globe iz tega člena ne presega višine odstotkov ali zneska iz odstavkov 3, 4 in 5, odvisno od tega, kateri znesek je nižji.
6. U slučaju MSP-ova, uključujući start-up poduzeća, maksimalna visina svake novčane kazne iz ovog članka odgovara postotku ili iznosu iz stavaka 3., 4. i 5., ovisno o tome koji je od ta dva iznosa manji.
7. Pri odločanju o naložitvi upravne globe in o znesku upravne globe v vsakem posameznem primeru se upoštevajo vse zadevne okoliščine konkretnega primera, po potrebi pa tudi naslednje:
7. Pri odlučivanju o izricanju upravne novčane kazne i o njezinu iznosu u svakom pojedinačnom slučaju uzimaju se u obzir sve relevantne okolnosti specifične situacije te se, prema potrebi, pozornost posvećuje sljedećem:
(a)
vrsta, resnost in trajanje kršitve ter njene posledice, pri čemer se upoštevajo namen sistema UI ter po potrebi število prizadetih oseb in raven škode, ki so jo utrpele;
(a)
prirodi, težini i trajanju povrede te njezinim posljedicama, uzimajući u obzir svrhu UI sustava te, prema potrebi, broj pogođenih osoba i razinu štete koju su pretrpjele;
(b)
ali so drugi organi za nadzor trga že naložili upravne globe istemu operaterju za isto kršitev;
(b)
eventualnim upravnim novčanim kaznama koje su druga tijela za nadzor tržišta već izrekla istom operateru za istu povredu;
(c)
ali so drugi organi istemu operaterju že naložili upravne globe za kršitve drugega prava Unije ali nacionalnega prava, kadar so take kršitve posledica iste dejavnosti ali opustitve dejanja, ki pomeni zadevno kršitev te uredbe;
(c)
eventualnim upravnim novčanim kaznama koje su druga tijela već izrekla istom operateru za povrede drugog prava Unije ili nacionalnog prava, ako su takve povrede posljedica iste aktivnosti ili propusta koji predstavljaju relevantnu povredu ove Uredbe;
(d)
velikost, letni promet in tržni delež operaterja, ki je storil kršitev;
(d)
veličini, godišnjem prometu i tržišnom udjelu operatera koji je počinio povredu;
(e)
morebitni drugi obteževalni ali olajševalni dejavniki v zvezi z okoliščinami primera, kot so pridobljene finančne koristi ali preprečene izgube, ki neposredno ali posredno izhajajo iz kršitve;
(e)
svim ostalim otegotnim ili olakotnim čimbenicima primjenjivima na okolnosti slučaja, kao što su financijska korist ostvarena povredom ili gubici izbjegnuti, izravno ili neizravno, tom povredom;
(f)
stopnja sodelovanja z nacionalnimi pristojnimi organi za odpravo kršitve in zmanjšanje morebitnih škodljivih učinkov kršitve;
(f)
stupnju suradnje s nacionalnim nadležnim tijelima radi ispravljanja povrede i ublažavanja mogućih štetnih posljedica te povrede;
(g)
stopnja odgovornosti operaterja ob upoštevanju tehničnih in organizacijskih ukrepov, ki jih izvaja;
(g)
stupnju odgovornosti operatera, uzimajući u obzir tehničke i organizacijske mjere koje je proveo;
(h)
način, na katerega so nacionalni pristojni organi seznanjeni s kršitvijo, zlasti pa, ali in v kakšnem obsegu operater kršitev priglasi;
(h)
načinu na koji su nacionalna nadležna tijela doznala za povredu, osobito je li i u kojoj mjeri operater obavijestio o povredi;
(i)
ali je kršitev naklepna ali posledica malomarnosti;
(i)
tome je li povreda počinjena namjerno ili iz nepažnje;
(j)
ukrepi, ki jih operater sprejme za zmanjšanje škode, ki so jo utrpele prizadete osebe.
(j)
svim mjerama koje je operater poduzeo kako bi ublažio štetu koju su pretrpjele pogođene osobe.
8. Vsaka država članica določi pravila o tem, v kolikšni meri se lahko javnim organom in telesom s sedežem v zadevni državi članici naložijo upravne globe.
8. Svaka država članica utvrđuje pravila o tome u kojoj se mjeri tijelima javne vlasti i javnim tijelima te države članice mogu izreći upravne novčane kazne.
9. Glede na pravni sistem držav članic se lahko pravila o upravnih globah uporabljajo tako, da globe naložijo pristojna nacionalna sodišča ali drugi organi, kot velja v teh državah članicah. Uporaba takih pravil v teh državah članicah ima enakovreden učinek.
9. Ovisno o pravnom sustavu država članica, pravila o upravnim novčanim kaznama mogu se primjenjivati tako da novčane kazne izriču nadležni nacionalni sudovi ili druga tijela, kako je primjenjivo u tim državama članicama. Primjena takvih pravila u tim državama članicama mora imati jednakovrijedan učinak.
10. Za izvajanje pooblastil na podlagi tega člena veljajo ustrezna postopkovna jamstva v skladu s pravom Unije in nacionalnim pravom, vključno z učinkovitimi pravnimi sredstvi in ustreznim pravnim postopkom.
10. Izvršavanje ovlasti na temelju ovog članka podliježe odgovarajućim postupovnim zaštitnim mjerama u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom, uključujući djelotvorna sudska pravna sredstva i zakonito postupanje.
11. Države članice Komisiji vsako leto poročajo o upravnih globah, ki so jih v skladu s tem členom naložile v tistem letu, in o vseh povezanih pravnih sporih ali sodnih postopkih.
11. Države članice svake godine izvješćuju Komisiju o upravnim novčanim kaznama koje su izrekle tijekom te godine, u skladu s ovim člankom, te o svim povezanim pravnim sporovima ili sudskim postupcima.
Člen 100
Članak 100.
Upravne globe za institucije, organe, urade in agencije Unije
Upravne novčane kazne za institucije, tijela, urede i agencije Unije
1. Evropski nadzornik za varstvo podatkov lahko naloži upravne globe institucijam, organom, uradom in agencijam Unije, ki spadajo na področje uporabe te uredbe. Pri odločanju o naložitvi upravne globe in odločanju o znesku upravne globe v vsakem posameznem primeru se upoštevajo vse zadevne okoliščine za konkretno situacijo, ustrezno pa se upošteva tudi naslednje:
1. Europski nadzornik za zaštitu podataka može izreći upravne novčane kazne institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije obuhvaćenima područjem primjene ove Uredbe. Pri odlučivanju o izricanju upravne novčane kazne i o njezinu iznosu u svakom pojedinačnom slučaju uzimaju se u obzir sve relevantne okolnosti specifične situacije i dužna se pozornost posvećuje sljedećem:
(a)
vrsta, resnost in trajanje kršitve ter njene posledice, pri čemer se upoštevajo namen zadevnega sistema UI ter, kadar je ustrezno, število prizadetih oseb in raven škode, ki so jo utrpele;
(a)
prirodi, težini i trajanju povrede te njezinim posljedicama, uzimajući u obzir svrhu dotičnog UI sustava te, prema potrebi, broj pogođenih osoba i razinu štete koju su pretrpjele;
(b)
stopnja odgovornosti institucije, organa, urada ali agencije Unije, ob upoštevanju tehničnih in organizacijskih ukrepov, ki jih izvaja;
(b)
stupnju odgovornosti institucije, tijela, ureda ili agencije Unije, uzimajući u obzir tehničke i organizacijske mjere koje su proveli;
(c)
ukrepi, ki jih institucija, organ, urad ali agencija Unije sprejme za zmanjšanje škode, ki so jo utrpele prizadete osebe;
(c)
svim mjerama koje su institucija, tijelo, ured ili agencija Unije poduzeli kako bi ublažili štetu koju su pretrpjele pogođene osobe;
(d)
obseg sodelovanja z Evropskim nadzornikom za varstvo podatkov za odpravo kršitve in zmanjšanje morebitnih škodljivih učinkov kršitve, vključno z upoštevanjem katerega koli ukrepa, ki ga je Evropski nadzornik za varstvo podatkov predhodno odredil zoper zadevno institucijo, organ, urad ali agencijo Unije v zvezi z isto vsebino;
(d)
stupnju suradnje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka radi ispravljanja povrede i ublažavanja mogućih štetnih posljedica te povrede, uključujući usklađenost sa svim mjerama koje je Europski nadzornik za zaštitu podataka prethodno izrekao dotičnoj instituciji, tijelu, uredu ili agenciji Unije u vezi s istim predmetom;
(e)
vse podobne prejšnje kršitve institucije, organa, urada ali agencije Unije;
(e)
svim sličnim prijašnjim povredama od strane dotične institucija, tijela, ureda ili agencije Unije;
(f)
kako je Evropski nadzornik za varstvo podatkov izvedel za kršitev, zlasti če in v kakšnem obsegu ga je institucija, organ, urad ali agencija Unije uradno obvestila o kršitvi;
(f)
načinu na koji je Europski nadzornik za zaštitu podataka doznao za povredu, osobito jesu li i u kojoj mjeri institucija, tijelo, ured ili agencija Unije obavijestili o povredi;
(g)
letni proračun institucije, organa, urada ali agencije Unije.
(g)
godišnjem proračunu institucije, tijela, ureda ili agencije Unije.
2. Za neupoštevanje prepovedi praks UI iz člena 5 se kaznuje z upravnimi globami v višini do 1 500 000 EUR.
2. Za nepoštovanje zabrane praksi u području umjetne inteligencije iz članka 5. izriču se upravne novčane kazne u iznosu do 1 500 000 EUR.
3. Neskladnost sistema UI s katerimi koli zahtevami ali obveznostmi iz te uredbe, razen tistih iz člena 5, se kaznuje z upravnimi globami v višini do 750 000 EUR.
3. Za neusklađenost UI sustava s nekim od zahtjeva ili obveza na temelju ove Uredbe, osim onih utvrđeni u članku 5., izriču se upravne novčane kazne u iznosu do 750 000 EUR.
4. Evropski nadzornik za varstvo podatkov pred sprejetjem odločitev na podlagi tega člena instituciji, organu, uradu ali agenciji Unije, zaradi katerih je začel postopek, omogoči, da podajo izjavo o zadevi v zvezi z morebitno kršitvijo. Evropski nadzornik za varstvo podatkov svoje odločitve sprejme zgolj na podlagi elementov in okoliščin, na katere so lahko zadevne strani podale pripombe. Morebitni pritožniki so tesno povezani s postopki.
4. Prije donošenja odluka u skladu s ovim člankom Europski nadzornik za zaštitu podataka pruža instituciji, tijelu, uredu ili agenciji Unije protiv kojih vodi postupak mogućnost da se očituju o mogućoj povredi. Europski nadzornik za zaštitu podataka svoje odluke temelji isključivo na elementima i okolnostima o kojima su se dotične stranke mogle očitovati. Eventualni podnositelji pritužbe moraju biti blisko uključeni u postupak.
5. V postopkih se v celoti spoštujejo pravice zadevnih strani do obrambe. Zagotovljena jim je tudi pravica do vpogleda v spis Evropskega nadzornika za varstvo podatkov, pri čemer se upošteva zakonit interes posameznikov ali podjetij za varstvo njihovih osebnih podatkov ali poslovnih skrivnosti.
5. U postupku se u potpunosti poštuje pravo dotičnih stranaka na obranu. Stranke imaju pravo na uvid u spis Europskog nadzornika za zaštitu podataka pod uvjetom da se poštuju legitimni interesi pojedinaca ili poduzeća da štite svoje osobne podatke ili poslovne tajne.
6. Sredstva, zbrana z naložitvijo glob iz tega člena, pripadajo splošnemu proračunu Unije. Globe ne smejo vplivati na učinkovito delovanje oglobljene institucije, organa, urada ali agencije Unije.
6. Sredstva prikupljena naplatom novčanih kazni iz ovog članka doprinos su općem proračunu Unije. Novčane kazne ne smiju utjecati na djelotvorno funkcioniranje institucije, tijela, ureda ili agencije Unije kojima je izrečena novčana kazna.
7. Evropski nadzornik za varstvo podatkov Komisijo vsako leto uradno obvesti o upravnih globah, ki jih je naložil na podlagi tega člena, in o vseh pravnih sporih ali sodnih postopkih, ki jih je začel.
7. Europski nadzornik za zaštitu podataka jednom godišnje obavješćuje Komisiju o upravnim novčanim kaznama koje je izrekao na temelju ovog članka te o svim pravnim sporovima ili sudskim postupcima koje je pokrenuo.
Člen 101
Članak 101.
Globe, naložene ponudnikom modelov UI za splošne namene
Novčane kazne za dobavljače UI modelâ opće namjene
1. Komisija lahko ponudnikom modelov UI za splošne namene naloži globe, ki ne presegajo 3 % njihovega letnega skupnega svetovnega prometa v predhodnem poslovnem letu ali 15 000 000 EUR, odvisno od tega, kateri znesek je višji, če ugotovi, da je ponudnik naklepno ali iz malomarnosti:
1. Komisija može dobavljačima UI modelâ opće namjene izreći novčane kazne koje ne premašuju 3 % njihova ukupnog svjetskog prometa na godišnjoj razini u prethodnoj financijskoj godini ili 15 000 000 EUR, ovisno o tome koji je iznos veći, ako utvrdi da je dobavljač namjerno ili iz nepažnje učinio sljedeće:
(a)
kršil ustrezne določbe te uredbe;
(a)
povrijedio je relevantne odredbe ove Uredbe;
(b)
ni izpolnil zahteve za dokumentacijo ali informacije na podlagi člena 91 ali da je naklepno ali iz malomarnosti predložil nepravilne, nepopolne ali zavajajoče informacije;
(b)
nije postupio u skladu sa zahtjevom za dokumentaciju ili informacije na temelju članka 91. ili je dostavio netočne, nepotpune ili obmanjujuće informacije;
(c)
ni ravnal v skladu z ukrepom, zahtevanim na podlagi člena 93;
(c)
nije postupio u skladu s mjerom zahtijevanom na temelju članka 93.;
(d)
Komisiji ni omogočil dostopa do modela UI za splošne namene ali modela UI za splošne namene s sistemskim tveganjem, da bi izvedla ocenjevanje na podlagi člena 92.
(d)
Komisiji nije omogućio pristup UI modelu opće namjene ili UI modelu opće namjene sa sistemskim rizikom radi provedbe evaluacije na temelju članka 92.
Pri določanju zneska globe ali periodične denarne kazni se upoštevajo narava, teža in trajanje kršitve, ustrezno pa se upoštevata tudi načeli sorazmernosti in primernosti. Komisija upošteva tudi zaveze, sprejete v skladu s členom 93(3) ali sprejete v ustreznih kodeksih prakse v skladu s členom 56.
Pri određivanju iznosa novčane kazne ili periodičnog penala u obzir se uzimaju priroda, težina i trajanje povrede, vodeći pritom na odgovarajući način računa o načelima proporcionalnosti i primjerenosti. Komisija također uzima u obzir obveze preuzete u skladu s člankom 93. stavkom 3. ili preuzete u relevantnim kodeksima prakse u skladu s člankom 56.
2. Komisija pred sprejetjem odločitve na podlagi odstavka 1 sporoči svoje predhodne ugotovitve ponudniku modela UI za splošne namene tveganjem in mu da priložnost, da se o njih opredeli.
2. Prije donošenja odluke na temelju stavka 1. Komisija dostavlja svoje preliminarne nalaze dobavljaču UI modela opće namjene i pruža mu mogućnost da se očituje.
3. Globe, naložene v skladu s tem členom, morajo biti učinkovite, sorazmerne in odvračilne.
3. Novčane kazne izrečene u skladu s ovim člankom moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.
4. Informacije o globah, naloženih na podlagi tega člena, se po potrebi sporočijo tudi Odboru.
4. Informacije o novčanim kaznama izrečenima na temelju ovog članka ujedno se prema potrebi priopćuju Vijeću za umjetnu inteligenciju.
5. Sodišče Evropske unije ima neomejeno pristojnost za pregled odločitev Komisije o določitvi globe na podlagi tega člena. Naloženo globo lahko prekliče, zniža ali zviša.
5. Sud Europske unije ima neograničenu nadležnost za preispitivanje odluka Komisije kojima se određuje novčana kazna na temelju ovog članka. On izrečenu novčanu kaznu može ukinuti, smanjiti ili povećati.
6. Komisija sprejme izvedbene akte, v katerih določi podrobne ureditve in postopkovna jamstva za postopke z vidika morebitnega sprejemanja odločitev na podlagi odstavka 1 tega člena. Ti izvedbeni akti se sprejmejo v skladu s postopkom pregleda iz člena 98(2).
6. Komisija donosi provedbene akte koji sadržavaju detaljne aranžmane i postupovne zaštitne mjere za postupke s obzirom na moguće donošenje odluka na temelju stavka 1. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 98. stavka 2.
POGLAVJE XIII
POGLAVLJE XIII.
KONČNE DOLOČBE
ZAVRŠNE ODREDBE
Člen 102
Članak 102.
Sprememba Uredbe (ES) št. 300/2008
Izmjena Uredbe (EZ) br. 300/2008
V členu 4(3) Uredbe (ES) št. 300/2008 se doda naslednji pododstavek:
U članku 4. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 300/2008 dodaje se sljedeći podstavak:
„Pri sprejemanju podrobnih ukrepov v zvezi s tehničnimi specifikacijami za varnostno opremo in postopke za njeno odobritev in uporabo v zvezi z umetnointeligenčnimi sistemi v smislu Uredbe (EU) 2024/1689 Evropskega parlamenta in Sveta (*1) se upoštevajo zahteve iz poglavja III, oddelek 2, navedene uredbe.
„Pri donošenju podrobnih mjera povezanih s tehničkim specifikacijama i postupcima za odobravanje i uporabu zaštitne opreme koje se odnose na sustave umjetne inteligencije u smislu Uredbe (EU) 2024/1689 Europskog parlamenta i Vijeća (*1) u obzir se uzimaju zahtjevi iz poglavlja III. odjeljka 2. te uredbe.
Člen 103
Članak 103.
Sprememba Uredbe (EU) št. 167/2013
Izmjena Uredbe (EU) br. 167/2013
V členu 17(5) Uredbe (EU) št. 167/2013 se doda naslednji pododstavek:
U članku 17. stavku 5. Uredbe (EU) br. 167/2013 dodaje se sljedeći podstavak:
„Pri sprejemanju delegiranih aktov na podlagi prvega pododstavka o umetnointeligenčnih sistemih, ki so varnostne komponente v smislu Uredbe (EU) 2024/1689 Evropskega parlamenta in Sveta (*2), se upoštevajo zahteve iz poglavja III, oddelek 2, navedene uredbe.
„Pri donošenju delegiranih akata na temelju prvog podstavka o sustavima umjetne inteligencije koji su sigurnosne komponente u smislu Uredbe (EU) 2024/1689 Europskog parlamenta i Vijeća (*2) u obzir se uzimaju zahtjevi iz poglavlja III. odjeljka 2. te uredbe.
Člen 104
Članak 104.
Sprememba Uredbe (EU) št. 168/2013
Izmjena Uredbe (EU) br. 168/2013
V členu 22(5) Uredbe (EU) št. 168/2013 se doda naslednji pododstavek:
U članku 22. stavku 5. Uredbe (EU) br. 168/2013 dodaje se sljedeći podstavak:
„Pri sprejemanju delegiranih aktov na podlagi prvega pododstavka o umetnointeligenčnih sistemih, ki so varnostne komponente v smislu Uredbe (EU) 2024/1689 Evropskega parlamenta in Sveta (*3), se upoštevajo zahteve iz poglavja III, oddelek 2, navedene uredbe.
„Pri donošenju delegiranih akata na temelju prvog podstavka o sustavima umjetne inteligencije koji su sigurnosne komponente u smislu Uredbe (EU) 2024/1689 Europskog parlamenta i Vijeća (*3) u obzir se uzimaju zahtjevi iz poglavlja III. odjeljka 2. te uredbe.
Člen 105
Članak 105.
Sprememba Direktive 2014/90/EU
Izmjena Direktive 2014/90/EU
V členu 8 Direktive 2014/90/EU se doda naslednji odstavek:
U članku 8. Direktive 2014/90/EU dodaje se sljedeći stavak:
„5. Za umetnointeligenčne sisteme, ki so varnostne komponente v smislu Uredbe (EU) 2024/1689 Evropskega parlamenta in Sveta (*4), Komisija pri izvajanju svojih dejavnosti na podlagi odstavka 1 ter pri sprejemanju tehničnih specifikacij in standardov preskušanja v skladu z odstavkoma 2 in 3 upošteva zahteve iz poglavja III, oddelek 2, navedene uredbe.
„5. Kad je riječ o sustavima umjetne inteligencije koji su sigurnosne komponente u smislu Uredbe (EU) 2024/1689 Europskog parlamenta i Vijeća (*4), Komisija pri obavljanju svojih aktivnosti na temelju stavka 1. i pri donošenju tehničkih specifikacija i ispitnih normi u skladu sa stavcima 2. i 3. u obzir uzima zahtjeve iz poglavlja III. odjeljka 2. te uredbe.
Člen 106
Članak 106.
Sprememba Direktive (EU) 2016/797
Izmjena Direktive (EU) 2016/797
V členu 5 Direktive (EU) 2016/797 se doda naslednji odstavek:
U članku 5. Direktive (EU) 2016/797 dodaje se sljedeći stavak:
„12. Pri sprejemanju delegiranih aktov na podlagi odstavka 1 in izvedbenih aktov na podlagi odstavka 11 o umetnointeligenčnih sistemih, ki so varnostne komponente v smislu Uredbe (EU) 2024/1689 Evropskega parlamenta in Sveta (*5), se upoštevajo zahteve iz poglavja III, oddelek 2, navedene uredbe.
„12. Pri donošenju delegiranih akata na temelju stavka 1. i provedbenih akata na temelju stavka 11. o sustavima umjetne inteligencije koji su sigurnosne komponente u smislu Uredbe (EU) 2024/1689 Europskog parlamenta i Vijeća (*5) u obzir se uzimaju zahtjevi iz poglavlja III. odjeljka 2. te uredbe.
Člen 107
Članak 107.
Sprememba Uredbe (EU) 2018/858
Izmjena Uredbe (EU) 2018/858
V členu 5 Uredbe (EU) 2018/858 se doda naslednji odstavek:
U članku 5. Uredbe (EU) 2018/858 dodaje se sljedeći stavak:
„4. Pri sprejemanju delegiranih aktov na podlagi odstavka 3 o umetnointeligenčnih sistemih, ki so varnostne komponente v smislu Uredbe (EU) 2024/1689 Evropskega parlamenta in Sveta (*6), se upoštevajo zahteve iz poglavja III, oddelek 2, navedene uredbe.
„4. Pri donošenju delegiranih akata na temelju stavka 3. o sustavima umjetne inteligencije koji su sigurnosne komponente u smislu Uredbe (EU) 2024/1689 Europskog parlamenta i Vijeća (*6) u obzir se uzimaju zahtjevi iz poglavlja III. odjeljka 2. te uredbe.
Člen 108
Članak 108.
Spremembe Uredbe (EU) 2018/1139
Izmjene Uredbe (EU) 2018/1139
Uredba (EU) 2018/1139 se spremeni:
Uredba (EU) 2018/1139 mijenja se kako slijedi:
(1)
v členu 17 se doda naslednji odstavek:
1.
u članku 17. dodaje se sljedeći stavak:
„3. Brez poseganja v odstavek 2 se pri sprejemanju izvedbenih aktov na podlagi odstavka 1 o umetnointeligenčnih sistemih, ki so varnostne komponente v smislu Uredbe (EU) 2024/1689 Evropskega parlamenta in Sveta (*7), upoštevajo zahteve iz poglavja III, oddelek 2, navedene uredbe.
„3. Na dovodeći u pitanje stavak 2., pri donošenju provedbenih akata na temelju stavka 1. o sustavima umjetne inteligencije koji su sigurnosne komponente u smislu Uredbe (EU) 2024/1689 Europskog parlamenta i Vijeća (*7) u obzir se uzimaju zahtjevi iz poglavlja III. odjeljka 2. te uredbe.
(*7) Uredba (EU) 2024/1689 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 13. junija 2024 o določitvi harmoniziranih pravil o umetni inteligenci in spremembi uredb (ES) št. 300/2008, (EU) št. 167/2013, (EU) št. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1139 in (EU) 2019/2144 ter direktiv 2014/90/EU, (EU) 2016/797 in (EU) 2020/1828 (Akt o umetni inteligenci) (UL L, 2024/1689, 12.7.2024, ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1689/oj).“;"
(*7) Uredba (EU) 2024/1689 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji i o izmjeni uredaba (EZ) br. 300/2008, (EU) br. 167/2013, (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1139 i (EU) 2019/2144 te direktiva 2014/90/EU, (EU) 2016/797 i (EU) 2020/1828 (Akt o umjetnoj inteligenciji) (SL L, 2024/1689, 12.7.2024, ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1689/oj).”;"
(2)
v členu 19 se doda naslednji odstavek:
2.
u članku 19. dodaje se sljedeći stavak:
„4. Pri sprejemanju delegiranih aktov na podlagi odstavkov 1 in 2 o umetnointeligenčnih sistemih, ki so varnostne komponente v smislu Uredbe (EU) 2024/1689, se upoštevajo zahteve iz poglavja III, oddelek 2, navedene uredbe.“
„4. Pri donošenju delegiranih akata na temelju stavaka 1. i 2. o sustavima umjetne inteligencije koji su sigurnosne komponente u smislu Uredbe (EU) 2024/1689 u obzir se uzimaju zahtjevi iz poglavlja III. odjeljka 2. te uredbe.”
;
;
(3)
v členu 43 se doda naslednji odstavek:
3.
u članku 43. dodaje se sljedeći stavak:
„4. Pri sprejemanju izvedbenih aktov na podlagi odstavka 1 o umetnointeligenčnih sistemih, ki so varnostne komponente v smislu Uredbe (EU) 2024/1689, se upoštevajo zahteve iz poglavja III, oddelek 2, navedene uredbe.“
„4. Pri donošenju provedbenih akata na temelju stavaka 1. o sustavima umjetne inteligencije koji su sigurnosne komponente u smislu Uredbe (EU) 2024/1689 u obzir se uzimaju zahtjevi iz poglavlja III. odjeljka 2. te uredbe.”
;
;
(4)
v členu 47 se doda naslednji odstavek:
4.
u članku 47. dodaje se sljedeći stavak:
„3. Pri sprejemanju delegiranih aktov na podlagi odstavkov 1 in 2 o umetnointeligenčnih sistemih, ki so varnostne komponente v smislu Uredbe (EU) 2024/1689, se upoštevajo zahteve iz poglavja III, oddelek 2, navedene uredbe.“
„3. Pri donošenju delegiranih akata na temelju stavaka 1. i 2. o sustavima umjetne inteligencije koji su sigurnosne komponente u smislu Uredbe (EU) 2024/1689 u obzir se uzimaju zahtjevi iz poglavlja III. odjeljka 2. te uredbe.”
;
;
(5)
v členu 57 se doda naslednji pododstavek:
5.
u članku 57. dodaje se sljedeći podstavak:
„Pri sprejemanju teh izvedbenih aktov o umetnointeligenčnih sistemih, ki so varnostne komponente v smislu Uredbe (EU) 2024/1689, se upoštevajo zahteve iz poglavja III, oddelek 2, navedene uredbe.“
„Pri donošenju tih provedbenih akata o sustavima umjetne inteligencije koji su sigurnosne komponente u smislu Uredbe (EU) 2024/1689 u obzir se uzimaju zahtjevi iz poglavlja III. odjeljka 2. te uredbe.”
;
;
(6)
v členu 58 se doda naslednji odstavek:
6.
u članku 58. dodaje se sljedeći stavak:
„3. Pri sprejemanju delegiranih aktov na podlagi odstavkov 1 in 2 o umetnointeligenčnih sistemih, ki so varnostne komponente v smislu Uredbe (EU) 2024/1689, se upoštevajo zahteve iz poglavja III, oddelek 2, navedene uredbe.“.
„3. Pri donošenju delegiranih akata na temelju stavaka 1. i 2. o sustavima umjetne inteligencije koji su sigurnosne komponente u smislu Uredbe (EU) 2024/1689 u obzir se uzimaju zahtjevi iz poglavlja III. odjeljka 2. te uredbe.”.
Člen 109
Članak 109.
Sprememba Uredbe (EU) 2019/2144
Izmjena Uredbe (EU) 2019/2144
V členu 11 Uredbe (EU) 2019/2144 se doda naslednji odstavek:
U članku 11. Uredbe (EU) 2019/2144 dodaje se sljedeći stavak:
„3. Pri sprejemanju izvedbenih aktov na podlagi odstavka 2 o umetnointeligenčnih sistemih, ki so varnostne komponente v smislu Uredbe (EU) 2024/1689 Evropskega parlamenta in Sveta (*8), se upoštevajo zahteve iz poglavja III, oddelek 2, navedene uredbe.
„3. Pri donošenju provedbenih akata na temelju stavka 2. o sustavima umjetne inteligencije koji su sigurnosne komponente u smislu Uredbe (EU) 2024/1689. Europskog parlamenta i Vijeća (*8) u obzir se uzimaju zahtjevi iz poglavlja III. odjeljka 2. te uredbe.
Člen 110
Članak 110.
Sprememba Direktive (EU) 2020/1828
Izmjena Direktive (EU) 2020/1828
V Prilogi I k Direktivi (EU) 2020/1828 Evropskega parlamenta in Sveta (58) se doda naslednja točka:
U Prilogu I. Direktivi (EU) 2020/1828 Europskog parlamenta i Vijeća (58) dodaje se sljedeća točka:
„(68)
Uredba (EU) 2024/1689 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 13. junija 2024 o določitvi harmoniziranih pravil o umetni inteligenci in spremembi uredb (ES) št. 300/2008, (EU) št. 167/2013, (EU) št. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1139 in (EU) 2019/2144 ter direktiv 2014/90/EU, (EU) 2016/797 in (EU) 2020/1828 (Akt o umetni inteligenci) (UL L, 2024/1689, 12.7.2024, ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1689/oj).“
„68.
Uredba (EU) 2024/1689 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji i o izmjeni uredaba (EZ) br. 300/2008, (EU) br. 167/2013, (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1139 i (EU) 2019/2144 te direktiva 2014/90/EU, (EU) 2016/797 i (EU) 2020/1828 (Akt o umjetnoj inteligenciji) (SL L, 2024/1689, 12.7.2024, ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1689/oj).”.
Člen 111
Članak 111.
Sistemi UI, ki so že dani na trg ali v uporabo, in modeli UI za splošne namene, ki so že dani na trg
UI sustavi koji su već stavljeni na tržište ili u upotrebu i UI modeli opće namjene koji su već stavljeni na tržište
1. Brez poseganja v uporabo člena 5, kakor je predvidena v členu 113(3), točka (a), se sistemi UI, ki so komponente obsežnih informacijskih sistemov, vzpostavljenih s pravnimi akti iz Priloge X, in ki so bili dani na trg ali v uporabo pred 2. avgustom 2027, uskladijo s to uredbo do 31. decembra 2030.
1. Ne dovodeći u pitanje primjenu članka 5. kako je predviđena u članku 113. stavku 3. točki (a), UI sustavi koji su komponente opsežnih informacijskih sustava uspostavljenih pravnim aktima iz Priloga X. i koji su stavljeni na tržište ili u upotrebu prije 2. kolovoza 2027. usklađuju se s ovom Uredbom do 31. prosinca 2030.
Zahteve iz te uredbe se upoštevajo pri ocenjevanju vsakega obsežnega informacijskega sistema, vzpostavljenega s pravnimi akti iz Priloge X, ki ga je treba izvesti, kot je določeno v teh pravnih aktih in kadar se ti pravni akti nadomestijo ali spremenijo.
Zahtjevi utvrđeni u ovoj Uredbi uzimaju se u obzir pri evaluaciji svakog opsežnog informacijskog sustava uspostavljenog pravnim aktima iz Priloga X. koju treba provesti kako je predviđeno u tim pravnim aktima i onda kada se ti pravni akti zamjenjuju ili mijenjaju.
2. Brez poseganja v uporabo člena 5, kakor je predvidena v členu 113(3), točka (a), se ta uredba uporablja za operaterje visokotveganih sistemov UI, razen sistemov iz odstavka 1 tega člena, ki so bili dani na trg ali v uporabo pred 2. avgustom 2026, le, če se je pri navedenih sistemih od navedenega datuma bistveno spremenila njihova zasnova. V vsakem primeru ponudniki in uvajalci visokotveganih sistemov UI, ki naj bi jih uporabljali javni organi, sprejmejo potrebne ukrepe za izpolnitev zahtev in obveznosti iz te uredbe do 2. avgusta 2030.
2. Ne dovodeći u pitanje primjenu članka 5. kako je predviđena u članku 113. stavku 3. točki (a), ova se Uredba primjenjuje na operatere visokorizičnih UI sustava, osim sustava iz stavka 1. ovog članka, koji su stavljeni na tržište ili u upotrebu prije 2. kolovoza 2026. samo ako se nakon tog datuma znatno promijeni dizajn tih sustava. U svakom slučaju, dobavljači visokorizičnih UI sustava i subjekti koji ih uvode, koji su namijenjeni korištenju od strane tijela javne vlasti, poduzimaju potrebne korake kako bi ispunili zahtjeve i obveze iz ove Uredbe do 2. kolovoza 2030.
3. Ponudniki modelov UI za splošne namene, ki so bili dani na trg pred 2. avgustom 2025, sprejmejo potrebne ukrepe za izpolnitev obveznosti iz te uredbe do 2. avgusta 2027.
3. Dobavljači UI modela opće namjene koji su stavljeni na tržište prije 2. kolovoza 2025. poduzimaju potrebne korake kako bi ispunili obveze utvrđene u ovoj Uredbi do 2. kolovoza 2027.
Člen 112
Članak 112.
Ocena in pregled
Evaluacija i preispitivanje
1. Komisija enkrat letno po začetku veljavnosti te uredbe in do konca trajanja prenosa pooblastila iz člena 97 oceni potrebo po spremembi seznama iz Priloge III in seznama prepovedanih praks UI iz člena 5. Komisija ugotovitve te ocene predloži Evropskemu parlamentu in Svetu.
1. Komisija jednom godišnje nakon stupanja na snagu ove Uredbe i do kraja razdoblja delegiranja ovlasti utvrđenog u članku 97. procjenjuje potrebu za izmjenom popisa iz Priloga III. i popisa zabranjenih praksi u području umjetne inteligencije utvrđenog u članku 5. Komisija zaključke te procjene podnosi Europskom parlamentu i Vijeću.
2. Komisija do 2. avgusta 2028 in nato vsaka štiri leta oceni ter Evropskemu parlament in Svetu poroča o naslednjem:
2. Komisija do 2. kolovoza 2028. i svake četiri godine nakon toga provodi evaluaciju te izvješćuje Europski parlament i Vijeće o sljedećem:
(a)
potrebi po spremembah za razširitev obstoječih razdelkov področij ali dodajanje novih razdelkov področij v Prilogi III;
(a)
potrebi za izmjenama radi proširenja postojećih kategorija područja ili dodavanja novih područja u Prilog III.;
(b)
spremembah seznama sistemov UI, pri katerih so potrebni dodatni ukrepi za preglednost, iz člena 50;
(b)
izmjenama popisa UI sustava za koje su potrebne dodatne mjere transparentnosti iz članka 50.;
(c)
spremembah za povečanje učinkovitosti sistema nadzora in upravljanja.
(c)
izmjenama radi povećanja djelotvornosti sustava nadzora i upravljanja.
3. Komisija do 2. avgusta 2029 ter nato vsaka štiri leta Evropskemu parlamentu in Svetu predloži poročilo o oceni in pregledu te uredbe. Poročilo vključuje oceno strukture izvrševanja in morebitno potrebo, da agencija Unije odpravi vse ugotovljene pomanjkljivosti. Temu poročilu na podlagi ugotovitev po potrebi priloži predlog za spremembo te uredbe. Poročila se objavijo.
3. Komisija do 2. kolovoza 2029. i svake četiri godine nakon toga Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o evaluaciji i preispitivanju ove Uredbe. Izvješće uključuje ocjenu u vezi sa strukturom izvršavanja i mogućom potrebom da agencija Unije otkloni utvrđene nedostatke. Na temelju nalaza tom se izvješću, prema potrebi, prilaže prijedlog za izmjenu ove Uredbe. Ta se izvješća objavljuju.
4. V poročilih iz odstavka 2 se posebna pozornost nameni naslednjemu:
4. U izvješćima iz stavka 2. posebna se pozornost posvećuje sljedećem:
(a)
stanju finančnih, tehničnih in človeških virov pristojnih nacionalnih organov, da se zagotovi učinkovito izvajanje nalog, dodeljenih s to uredbo;
(a)
stanju financijskih, tehničkih i ljudskih resursa nacionalnih nadležnih tijela za djelotvorno obavljanje zadaća koje su im dodijeljene na temelju ove Uredbe;
(b)
stanju kazni, zlasti upravnih glob iz člena 99(1), ki jih države članice uporabljajo za kršitve te uredbe;
(b)
stanju sankcija, a posebno upravnih novčanih kazni iz članka 99. stavka 1. koje države članice primjenjuju za povrede ove Uredbe;
(c)
sprejetim harmoniziranim standardom in skupnim specifikacijam, razvitim v podporo tej uredbi;
(c)
donesenim usklađenim normama i zajedničkim specifikacijama razvijenima kao potpora ovoj Uredbi;
(d)
številu podjetij, ki vstopijo na trg po začetku uporabe te uredbe, in koliko od njih je MSP.
(d)
broju poduzeća koja ulaze na tržište nakon početka primjene ove Uredbe i koliko je među njima MSP-ova.
5. Komisija do 2. avgusta 2028 oceni delovanje Urada za UI, ali je Urad za UI dobil zadostna pooblastila in pristojnosti za izpolnjevanje svojih nalog ter ali bi bilo ustrezno in potrebno za pravilno izvajanje in izvrševanje te uredbe nadgraditi Urad za UI in njegove pristojnosti izvrševanja ter povečati njegove vire. Komisija poročilo o svoji oceni predloži Evropskemu parlamentu in Svetu.
5. Komisija do 2. kolovoza 2028. evaluira funkcioniranje Ureda za umjetnu inteligenciju, jesu li Uredu za umjetnu inteligenciju dodijeljene dostatne ovlasti i nadležnosti za ispunjavanje njegovih zadaća i bi li za pravilnu provedbu i izvršavanje ove Uredbe bilo relevantno i potrebno osnažiti Ured za umjetnu inteligenciju i njegove nadležnosti u području izvršavanja te povećati njegove resurse. Komisija podnosi izvješće o svojoj evaluaciji Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Komisija do 2. avgusta 2028 in nato vsaka štiri leta predloži poročilo o pregledu napredka pri razvoju standardizacijskih dokumentov o energetsko učinkovitem razvoju modelov UI za splošne namene in oceni potrebo po nadaljnjih ukrepih ali dejavnostih, vključno z zavezujočimi ukrepi ali dejavnostmi. Poročilo predloži Evropskemu parlamentu in Svetu ter ga objavi.
6. Komisija do 2. kolovoza 2028. i svake četiri godine nakon toga podnosi izvješće o preispitivanju napretka u razvoju normizacijskih dokumenata o energetski učinkovitom razvoju UI modela opće namjene te procjenjuje potrebu za daljnjim mjerama ili djelovanjem, uključujući obvezujuće mjere ili djelovanje. To se izvješće podnosi Europskom parlamentu i Vijeću i objavljuje.
7. Komisija do 2. avgusta 2028 ter nato vsaka tri leta oceni vpliv in učinkovitost prostovoljnih kodeksov ravnanja za spodbujanje uporabe zahtev iz poglavja III, oddelek 2, za sisteme UI, ki niso visokotvegani sistemi UI, in morebitnih drugih dodatnih zahtev za sisteme UI, ki niso visokotvegani sistemi UI, tudi kar zadeva okoljsko trajnostnost.
7. Komisija do 2. kolovoza 2028. i svake tri godine nakon toga evaluira učinak i djelotvornost dobrovoljnih kodeksa ponašanja namijenjenih poticanju primjene zahtjeva utvrđenih u poglavlju III. odjeljku 2. za UI sustave koji nisu visokorizični i eventualno drugih dodatnih zahtjeva za UI sustave koji nisu visokorizični, među ostalim u pogledu okolišne održivosti.
8. Za namene odstavkov 1 do 7 Odbor, države članice in pristojni nacionalni organi Komisiji na njeno zahtevo in brez nepotrebnega odlašanja zagotovijo informacije.
8. Za potrebe stavaka od 1. do 7. Vijeće za umjetnu inteligenciju, države članice i nacionalna nadležna tijela Komisiji dostavljaju informacije na njezin zahtjev i bez nepotrebne odgode.
9. Komisija pri izvajanju ocenjevanj in pregledov iz odstavkov 1 do 7 upošteva stališča in ugotovitve Odbora, Evropskega parlamenta, Sveta ter drugih ustreznih organov ali virov.
9. Pri provedbi evaluacija i preispitivanja iz stavaka od 1. do 7. Komisija uzima u obzir stajališta i zaključke Vijeća za umjetnu inteligenciju, Europskog parlamenta, Vijeća i drugih relevantnih tijela ili izvora.
10. Komisija po potrebi predloži ustrezne predloge za spremembo te uredbe, zlasti ob upoštevanju razvoja tehnologije, učinkov sistemov UI na zdravje in varnost ter na temeljne pravice in glede na stanje napredka v informacijski družbi.
10. Komisija prema potrebi podnosi odgovarajuće prijedloge radi izmjene ove Uredbe, posebno uzimajući u obzir razvoj tehnologije i učinke UI sustavâ na zdravlje i sigurnost te na temeljna prava, i s obzirom na napredak informacijskog društva.
11. Urad za UI se zaveže, da bo za usmerjanje ocenjevanj in pregledov iz odstavkov 1 do 7 tega člena razvil objektivno in participativno metodologijo za ocenjevanje stopenj tveganja na podlagi meril iz ustreznih členov ter za vključitev novih sistemov na:
11. Radi usmjeravanja evaluacija i preispitivanja iz stavaka od 1. do 7.ovog članka Ured za umjetnu inteligenciju obvezuje se razviti objektivnu i participativnu metodologiju za evaluaciju razine rizika na temelju kriterija navedenih u relevantnim člancima i za uključivanje novih sustava na sljedeće:
(a)
seznam iz Priloge III, vključno z razširitvijo obstoječih razdelkov področij ali dodajanjem novih razdelkov področij v navedeni prilogi;
(a)
popis utvrđen u Prilogu III., uključujući proširenje postojećih kategorija područja ili dodavanje novih kategorija područja u taj prilog;
(b)
seznam prepovedanih praks iz člena 5 in
(b)
popis zabranjenih praksi utvrđen u članku 5.; i
(c)
seznam sistemov UI, pri katerih so potrebni dodatni ukrepi za preglednost na podlagi člena 50.
(c)
popis UI sustava za koje su potrebne dodatne mjere transparentnosti na temelju članka 50.
12. Pri vsaki spremembi te uredbe na podlagi odstavka 10 ali zadevnih delegiranih ali izvedbenih aktov, ki se nanašajo na sektorsko harmonizacijsko zakonodajo Unije iz oddelka B Priloge I se upoštevajo regulativne posebnosti vsakega sektorja in obstoječi mehanizmi upravljanja, ugotavljanja skladnosti in izvrševanja ter organi, ki so določeni v njih.
12. Pri svakoj izmjeni ove Uredbe na temelju stavka 10. ili relevantnih delegiranih akata ili provedbenih akata koja se odnosi na sektorsko zakonodavstvo Unije o usklađivanju navedeno u odjeljku B Priloga I. u obzir se uzimaju regulatorne posebnosti svakog sektora i postojeći mehanizmi upravljanja, ocjenjivanja sukladnosti i izvršenja te tijela koja su njime utvrđena.
13. Komisija do 2. avgusta 2031 oceni izvajanje te uredbe, pri čemer upošteva prva leta njene uporabe, ter o tem poroča Evropskemu parlamentu, Svetu in Evropskemu ekonomsko-socialnemu odboru. Na podlagi ugotovitev se navedenemu poročilu po potrebi priloži predlog za spremembo te uredbe v zvezi s strukturo izvrševanja in potrebo, da agencija Unije odpravi vse ugotovljene pomanjkljivosti.
13. Komisija do 2. kolovoza 2031. ocjenjuje izvršavanje ove Uredbe i o tome izvješćuje Europski parlament, Vijeće te Europski gospodarski i socijalni odbor, uzimajući u obzir prve godine primjene ove Uredbe. Na temelju zaključaka tom se izvješću prema potrebi prilaže prijedlog za izmjenu ove Uredbe u vezi sa strukturom izvršavanja i potrebom da agencija Unije otkloni utvrđene nedostatke.
Člen 113
Članak 113.
Začetek veljavnosti in uporaba
Stupanje na snagu i primjena
Ta uredba začne veljati dvajseti dan po objavi v Uradnem listu Evropske unije.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Uporablja se od 2. avgusta 2026.
Primjenjuje se od 2. kolovoza 2026.
Vendar se:
Međutim:
(a)
poglavji I in II začneta uporabljati od 2. februarja 2025;
(a)
poglavlja I. i II. primjenjuju se od 2. veljače 2025.;
(b)
poglavje III, oddelek 4, poglavje V, poglavje VII in poglavje XII ter člen 78 uporabljajo od 2. avgusta 2025, razen člena 101;
(b)
poglavlje III. odjeljak 4., poglavlje V., poglavlje VII. i poglavlje XII. te članak 78. primjenjuju se od 2. kolovoza 2025., uz iznimku članka 101.;
(c)
člen 6(1) in ustrezne obveznosti iz te uredbe uporabljajo od 2. avgusta 2027.
(c)
članak 6. stavak 1. i odgovarajuće obveze iz ove Uredbe primjenjuju se od 2. kolovoza 2027.
Ta uredba je v celoti zavezujoča in se neposredno uporablja v vseh državah članicah.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
V Bruslju, 13. junija 2024
Sastavljeno u Bruxellesu 13. lipnja 2024.
Za Evropski parlament
Za Europski parlament
predsednica
Predsjednica
R. METSOLA
R. METSOLA
Za Svet
Za Vijeće
predsednik
Predsjednik
M. MICHEL
M. MICHEL
(1) UL C 517, 22.12.2021, str. 56.
(1) SL C 517, 22.12.2021., str. 56.
(2) UL C 115, 11.3.2022, str. 5.
(2) SL C 115, 11.3.2022., str. 5.
(3) UL C 97, 28.2.2022, str. 60.
(3) SL C 97, 28.2.2022., str. 60.
(4) Stališče Evropskega parlamenta z dne 13. marca 2024 (še ni objavljeno v Uradnem listu) in odločitev Sveta z dne 21. maja 2024.
(4) Stajalište Europskog parlamenta od 13. ožujka 2024. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 21. svibnja 2024.
(5) Evropski svet, izredno zasedanje Evropskega sveta (1. in 2. oktobra 2020) – sklepi, EUCO 13/20, 2020, str. 6.
(5) Europsko vijeće, izvanredni sastanak Europskog vijeća (1. i 2. listopada 2020.) – zaključci, EUCO 13/20, 2020., str. 6.
(6) Resolucija Evropskega parlamenta z dne 20. oktobra 2020 s priporočili Komisiji o okviru etičnih vidikov umetne inteligence, robotike in sorodnih tehnologij (dok. 2020/2012(INL)).
(6) Rezolucija Europskog parlamenta od 20. listopada 2020. s preporukama Komisiji o okviru etičkih aspekata umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija, 2020/2012(INL).
(7) Uredba (ES) št. 765/2008 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 9. julija 2008 o določitvi zahtev za akreditacijo in razveljavitvi Uredbe (EGS) št. 339/93 (UL L 218, 13.8.2008, str. 30).
(7) Uredba (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 339/93 (SL L 218, 13.8.2008., str. 30.).
(8) Sklep št. 768/2008/ES Evropskega parlamenta in Sveta z dne 9. julija 2008 o skupnem okviru za trženje proizvodov in razveljavitvi Sklepa Sveta 93/465/EGS (UL L 218, 13.8.2008, str. 82).
(8) Odluka br. 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o zajedničkom okviru za stavljanje na tržište proizvoda i o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 93/465/EEZ (SL L 218, 13.8.2008., str. 82.).
(9) Uredba (EU) 2019/1020 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 20. junija 2019 o nadzoru trga in skladnosti proizvodov ter spremembi Direktive 2004/42/ES in uredb (ES) št. 765/2008 in (EU) št. 305/2011 (UL L 169, 25.6.2019, str. 1).
(9) Uredba (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda i o izmjeni Direktive 2004/42/EZ i uredbi (EZ) br. 765/2008 i (EU) br. 305/2011 (SL L 169, 25.6.2019., str. 1.).
(10) Direktiva Sveta 85/374/EGS z dne 25. julija 1985 o približevanju zakonov in drugih predpisov držav članic v zvezi z odgovornostjo za proizvode z napako (UL L 210, 7.8.1985, str. 29).
(10) Direktiva Vijeća 85/374/EEZ od 25. srpnja 1985. o približavanju zakona i drugih propisa država članica u vezi s odgovornošću za neispravne proizvode (SL L 210, 7.8.1985., str. 29.).
(11) Uredba (EU) 2016/679 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 27. aprila 2016 o varstvu posameznikov pri obdelavi osebnih podatkov in o prostem pretoku takih podatkov ter o razveljavitvi Direktive 95/46/ES (Splošna uredba o varstvu podatkov) (UL L 119, 4.5.2016, str. 1).
(11) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(12) Uredba (EU) 2018/1725 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 23. oktobra 2018 o varstvu posameznikov pri obdelavi osebnih podatkov v institucijah, organih, uradih in agencijah Unije in o prostem pretoku takih podatkov ter razveljavitvi Uredbe (ES) št. 45/2001 in Sklepa št. 1247/2002/ES (UL L 295, 21.11.2018, str. 39).
(12) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).
(13) Direktiva (EU) 2016/680 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 27. aprila 2016 o varstvu posameznikov pri obdelavi osebnih podatkov, ki jih pristojni organi obdelujejo za namene preprečevanja, preiskovanja, odkrivanja ali pregona kaznivih dejanj ali izvrševanja kazenskih sankcij, in o prostem pretoku takih podatkov ter o razveljavitvi Okvirnega sklepa Sveta 2008/977/PNZ (UL L 119, 4.5.2016, str. 89).
(13) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).
(14) Direktiva 2002/58/ES Evropskega parlamenta in Sveta z dne 12. julija 2002 o obdelavi osebnih podatkov in varstvu zasebnosti na področju elektronskih komunikacij (UL L 201, 31.7.2002, str. 37).
(14) Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama)(SL L 201, 31.7.2002., str. 37.).
(15) Uredba (EU) 2022/2065 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 19. oktobra 2022 o enotnem trgu digitalnih storitev in spremembi Direktive 2000/31/ES (Akt o digitalnih storitvah) (UL L 277, 27.10.2022, str. 1).
(15) Uredba (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama) (SL L 277, 27.10.2022., str. 1.).
(16) Direktiva (EU) 2019/882 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 17. aprila 2019 o zahtevah glede dostopnosti za proizvode in storitve (UL L 151, 7.6.2019, str. 70).
(16) Direktiva (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (SL L 151, 7.6.2019., str. 70.).
(17) Direktiva Evropskega parlamenta in Sveta 2005/29/ES z dne 11. maja 2005 o nepoštenih poslovnih praksah podjetij v razmerju do potrošnikov na notranjem trgu ter o spremembi Direktive Sveta 84/450/EGS, direktiv Evropskega parlamenta in Sveta 97/7/ES, 98/27/ES in 2002/65/ES ter Uredbe (ES) št. 2006/2004 Evropskega parlamenta in Sveta (Direktiva o nepoštenih poslovnih praksah) (UL L 149, 11.6.2005, str. 22).
(17) Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća („Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi”) (SL L 149, 11.6.2005., str. 22.).
(18) Okvirni sklep Sveta 2002/584/PNZ z dne 13. junija 2002 o evropskem nalogu za prijetje in postopkih predaje med državami članicami (UL L 190, 18.7.2002, str. 1).
(18) Okvirna odluka Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica (SL L 190, 18.7.2002., str. 1.).
(19) Direktiva (EU) 2022/2557 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 14. decembra 2022 o odpornosti kritičnih subjektov in razveljavitvi Direktive Sveta 2008/114/ES (UL L 333, 27.12.2022, str. 164).
(19) Direktiva (EU) 2022/2557 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o otpornosti kritičnih subjekata i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2008/114/EZ (SL L 333, 27.12.2022., str. 164.).
(20) UL C 247, 29.6.2022, str. 1.
(20) SL C 247, 29.6.2022., str. 1.
(21) Uredba (EU) 2017/745 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 5. aprila 2017 o medicinskih pripomočkih, spremembi Direktive 2001/83/ES, Uredbe (ES) št. 178/2002 in Uredbe (ES) št. 1223/2009 ter razveljavitvi direktiv Sveta 90/385/EGS in 93/42/EGS (UL L 117, 5.5.2017, str. 1).
(21) Uredba (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o medicinskim proizvodima, o izmjeni Direktive 2001/83/EZ, Uredbe (EZ) br. 178/2002 i Uredbe (EZ) br. 1223/2009 te o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 90/385/EEZ i 93/42/EEZ (SL L 117, 5.5.2017., str. 1.).
(22) Uredba (EU) 2017/746 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 5. aprila 2017 o in vitro diagnostičnih medicinskih pripomočkih ter razveljavitvi Direktive 98/79/ES in Sklepa Komisije 2010/227/EU (UL L 117, 5.5.2017, str. 176).
(22) Uredba (EU) 2017/746 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima te o stavljanju izvan snage Direktive 98/79/EZ i Odluke Komisije 2010/227/EU (SL L 117, 5.5.2017., str. 176.).
(23) Direktiva 2006/42/ES Evropskega parlamenta in Sveta z dne 17. maja 2006 o strojih in spremembah Direktive 95/16/ES (UL L 157, 9.6.2006, str. 24).
(23) Direktiva 2006/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o strojevima o izmjeni Direktive 95/16/EZ (SL L 157, 9.6.2006., str. 24.).
(24) Uredba (ES) št. 300/2008 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 11. marca 2008 o skupnih pravilih na področju varovanja civilnega letalstva in o razveljavitvi Uredbe (ES) št. 2320/2002 (UL L 97, 9.4.2008, str. 72);
(24) Uredba (EZ) br. 300/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o zajedničkim pravilima u području zaštite civilnog zračnog prometa i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2320/2002 (SL L 97, 9.4.2008., str. 72.).
(25) Uredba (EU) št. 167/2013 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 5. februarja 2013 o odobritvi in tržnem nadzoru kmetijskih in gozdarskih vozil (UL L 60, 2.3.2013, str. 1).
(25) Uredba (EU) br. 167/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. veljače 2013. o homologaciji i nadzoru tržišta traktora za poljoprivredu i šumarstvo (SL L 60, 2.3.2013., str. 1.).
(26) Uredba (EU) št. 168/2013 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 15. januarja 2013 o odobritvi in tržnem nadzoru dvo- ali trikolesnih vozil in štirikolesnikov (UL L 60, 2.3.2013, str. 52).
(26) Uredba (EU) br. 168/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o homologaciji i nadzoru tržišta vozila na dva ili tri kotača i četverocikala (SL L 60, 2.3.2013., str. 52.).
(27) Direktiva 2014/90/EU Evropskega parlamenta in Sveta z dne 23. julija 2014 o pomorski opremi in razveljavitvi Direktive Sveta 96/98/ES (UL L 257, 28.8.2014, str. 146).
(27) Direktiva 2014/90/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o pomorskoj opremi i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/98/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 146.).
(28) Direktiva (EU) 2016/797 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 11. maja 2016 o interoperabilnosti železniškega sistema v Evropski uniji (UL L 138, 26.5.2016, str. 44).
(28) Direktiva (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji (SL L 138, 26.5.2016., str. 44.).
(29) Uredba (EU) 2018/858 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 30. maja 2018 o odobritvi in tržnem nadzoru motornih vozil in njihovih priklopnikov ter sistemov, sestavnih delov in samostojnih tehničnih enot, namenjenih za taka vozila, spremembi uredb (ES) št. 715/2007 in (ES) št. 595/2009 ter razveljavitvi Direktive 2007/46/ES (UL L 151, 14.6.2018, str. 1).
(29) Uredba (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila, o izmjeni uredaba (EZ) br. 715/2007 i (EZ) br. 595/2009 te o stavljanju izvan snage Direktive 2007/46/EZ (SL L 151, 14.6.2018., str. 1.).
(30) Uredba (EU) 2018/1139 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 4. julija 2018 o skupnih pravilih na področju civilnega letalstva in ustanovitvi Agencije Evropske unije za varnost v letalstvu ter spremembi uredb (ES) št. 2111/2005, (ES) št. 1008/2008, (EU) št. 996/2010, (EU) št. 376/2014 ter direktiv 2014/30/EU in 2014/53/EU Evropskega parlamenta in Sveta ter razveljavitvi uredb (ES) št. 552/2004 in (ES) št. 216/2008 Evropskega parlamenta in Sveta ter Uredbe Sveta (EGS) št. 3922/91 (UL L 212, 22.8.2018, str. 1).
(30) Uredba (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2018. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa i izmjeni uredbi (EZ) br. 2111/2005, (EZ) br. 1008/2008, (EU) br. 996/2010, (EU) br. 376/2014 i direktiva 2014/30/EU i 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 552/2004 i (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91 (SL L 212, 22.8.2018., str. 1.).
(31) Uredba (EU) 2019/2144 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 27. novembra 2019 o zahtevah za homologacijo motornih vozil in njihovih priklopnikov ter sistemov, sestavnih delov in samostojnih tehničnih enot, namenjenih za taka vozila, v zvezi z njihovo splošno varnostjo in zaščito potnikov v vozilu ter izpostavljenih udeležencev v cestnem prometu in o spremembi Uredbe (EU) 2018/858 Evropskega parlamenta in Sveta ter razveljavitvi uredb (ES) št. 78/2009, (ES) št. 79/2009 in (ES) št. 661/2009 Evropskega parlamenta in Sveta in uredb Komisije (ES) št. 631/2009, (EU) št. 406/2010, (EU) št. 672/2010, (EU) št. 1003/2010, (EU) št. 1005/2010, (EU) št. 1008/2010, (EU) št. 1009/2010, (EU) št. 19/2011, (EU) št. 109/2011, (EU) št. 458/2011, (EU) št. 65/2012, (EU) št. 130/2012, (EU) št. 347/2012, (EU) št. 351/2012, (EU) št. 1230/2012 in (EU) 2015/166 (UL L 325, 16.12.2019, str. 1).
(31) Uredba (EU) 2019/2144 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o zahtjevima za homologaciju tipa za motorna vozila i njihove prikolice te za sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice namijenjene za takva vozila, u pogledu njihove opće sigurnosti te zaštite osoba u vozilima i nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu, o izmjeni Uredbe (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 78/2009, (EZ) br. 79/2009 i (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća i uredbi Komisije (EZ) br. 631/2009, (EU) br. 406/2010, (EU) br. 672/2010, (EU) br. 1003/2010, (EU) br. 1005/2010, (EU) br. 1008/2010, (EU) br. 1009/2010, (EU) br. 19/2011, (EU) br. 109/2011, (EU) br. 458/2011, (EU) br. 65/2012, (EU) br. 130/2012, (EU) br. 347/2012, (EU) br. 351/2012, (EU) br. 1230/2012 i (EU) 2015/166 (SL L 325, 16.12.2019., str. 1.).
(32) Uredba (ES) št. 810/2009 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 13. julija 2009 o vizumskem zakoniku Skupnosti (Vizumski zakonik) (UL L 243, 15.9.2009, str. 1).
(32) Uredba (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (SL L 243, 15.9.2009., str. 1.).
(33) Direktiva 2013/32/EU Evropskega parlamenta in Sveta z dne 26. junija 2013 o skupnih postopkih za priznanje ali odvzem mednarodne zaščite (UL L 180, 29.6.2013, str. 60).
(33) Direktiva 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite (SL L 180, 29.6.2013., str. 60.).
(34) Uredba (EU) 2024/900 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 13. Marca 2024 o preglednosti in ciljanem političnem oglaševanju (UL L, 2024/900, 20.3.2024, ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/900/oj).
(34) Uredba (EU) 2024/900 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. ožujka 2024. o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju (SL L, 2024/900, 20.3.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/900/oj).
(35) Direktiva 2014/31/EU Evropskega parlamenta in Sveta z dne 26. februarja 2014 o harmonizaciji zakonodaj držav članic v zvezi z omogočanjem dostopnosti neavtomatskih tehtnic na trgu (UL L 96, 29.3.2014, str. 107).
(35) Direktiva 2014/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na stavljanje na raspolaganje neautomatskih vaga na tržište (SL L 96, 29.3.2014., str. 107.).
(36) Direktiva 2014/32/EU Evropskega parlamenta in Sveta z dne 26. februarja 2014 o harmonizaciji zakonodaj držav članic v zvezi z omogočanjem dostopnosti neavtomatskih tehtnic na trgu (UL L 96, 29.3.2014, str. 149).
(36) Direktiva 2014/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na stavljanje na raspolaganje mjernih instrumenata na tržištu (SL L 96, 29.3.2014., str. 149.).
(37) Uredba (EU) 2019/881 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 17. aprila 2019 o Agenciji Evropske unije za kibernetsko varnost (ENISA) in o certificiranju informacijske in komunikacijske tehnologije na področju kibernetske varnosti ter razveljavitvi Uredbe (EU) št. 526/2013 (Akt o kibernetski varnosti) (UL L 151, 7.6.2019, str. 15).
(37) Uredba (EU) 2019/881 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o ENISA-i (Agencija Europske unije za kibersigurnost) te o kibersigurnosnoj certifikaciji u području informacijske i komunikacijske tehnologije i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 526/2013 (Akt o kibersigurnosti) (SL L 151, 7.6.2019., str. 15.).
(38) Direktiva (EU) 2016/2102 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 26. oktobra 2016 o dostopnosti spletišč in mobilnih aplikacij organov javnega sektorja (UL L 327, 2.12.2016, str. 1).
(38) Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (SL L 327, 2.12.2016., str. 1.).
(39) Direktiva 2002/14/ES Evropskega parlamenta in Sveta z dne 11. marca 2002 o določitvi splošnega okvira za obveščanje in posvetovanje z delavci v Evropski skupnosti (UL L 80, 23.3.2002, str. 29).
(39) Direktiva 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2002. o uspostavljanju općeg okvira za obavješćivanje i savjetovanje s radnicima u Europskoj zajednici (SL L 80, 23.3.2002., str. 29.).
(40) Direktiva (EU) 2019/790 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 17. aprila 2019 o avtorski in sorodnih pravicah na enotnem digitalnem trgu in spremembi direktiv 96/9/ES in 2001/29/ES (UL L 130, 17.5.2019, str. 92).
(40) Direktiva (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ (SL L 130, 17.5.2019., str. 92.).
(41) Uredba (EU) št. 1025/2012 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 25. oktobra 2012 o evropski standardizaciji, spremembi direktiv Sveta 89/686/EGS in 93/15/EGS ter direktiv 94/9/ES, 94/25/ES, 95/16/ES, 97/23/ES, 98/34/ES, 2004/22/ES, 2007/23/ES, 2009/23/ES in 2009/105/ES Evropskega parlamenta in Sveta ter razveljavitvi Sklepa Sveta 87/95/EGS in Sklepa št. 1673/2006/ES Evropskega parlamenta in Sveta (UL L 316, 14.11.2012, str. 12).
(41) Uredba (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji, o izmjeni direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 316, 14.11.2012., str. 12.).
(42) Uredba (EU) 2022/868 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 30. maja 2022 o evropskem upravljanju podatkov in spremembi Uredbe (EU) 2018/1724 (Akt o upravljanju podatkov) (UL L 152, 3.6.2022, str. 1).
(42) Uredba (EU) 2022/868 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2022. o europskom upravljanju podacima i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724 (Akt o upravljanju podacima) (SL L 152, 3.6.2022., str. 1.).
(43) Uredba (EU) 2023/2854 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 13. decembra 2023 o harmoniziranih pravilih za pravičen dostop do podatkov in njihovo uporabo ter spremembi Uredbe (EU) 2017/2394 in Direktive (EU) 2020/1828 (akt o podatkih) (UL L, 2023/2854, 22.12.2023, ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/2854/oj).
(43) Uredba (EU) 2023/2854 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o usklađenim pravilima za pravedan pristup podacima i njihovu uporabu i o izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 i Direktive (EU) 2020/1828 (Akt o podacima) (SL L, 2023/2854, 22.12.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/2854/oj).
(44) Priporočilo Komisije z dne 6. maja 2003 o opredelitvi mikro, malih in srednjih podjetij (UL L 124, 20.5.2003, str. 36).
(44) Preporuka Komisije od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).
(45) Sklep Komisije z dne 24. januarja 2024 o ustanovitvi Evropskega urada za umetno inteligenco C(2024) 390 final.
(45) Odluka Komisije od 24. siječnja 2024. o osnivanju Europskog ureda za umjetnu inteligenciju C(2024) 390.
(46) Uredba (EU) št. 575/2013 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 26. junija 2013 o bonitetnih zahtevah za kreditne institucije in o spremembi Uredbe (EU) št. 648/2012 (UL L 176, 27.6.2013, str. 1).
(46) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).
(47) Direktiva 2008/48/ES Evropskega parlamenta in Sveta z dne 23. aprila 2008 o potrošniških kreditnih pogodbah in razveljavitvi Direktive Sveta 87/102/EGS (UL L 133, 22.5.2008, str. 66).
(47) Direktiva 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 87/102/EEZ (SL L 133, 22.5.2008., str. 66.).
(48) Direktiva 2009/138/ES Evropskega parlamenta in Sveta z dne 25. novembra 2009 o začetku opravljanja in opravljanju dejavnosti zavarovanja in pozavarovanja (Solventnost II) (UL L 335, 17.12.2009, str. 1).
(48) Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.).
(49) Direktiva 2013/36/EU Evropskega parlamenta in Sveta z dne 26. junija 2013 o dostopu do dejavnosti kreditnih institucij in bonitetnem nadzoru kreditnih institucij, spremembi Direktive 2002/87/ES ter razveljavitvi direktiv 2006/48/ES in 2006/49/ES (UL L 176, 27.6.2013, str. 338).
(49) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).
(50) Direktiva 2014/17/ЕU Evropskega parlamenta in Sveta z dne 4. februarja 2014 o potrošniških kreditnih pogodbah za stanovanjske nepremičnine in spremembi direktiv 2008/48/ES in 2013/36/EU ter Uredbe (EU) št. 1093/2010 (UL L 60, 28.2.2014, str. 34).
(50) Direktiva 2014/17/ЕU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 60, 28.2.2014., str. 34.).
(51) Direktiva (EU) 2016/97 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 20. januarja 2016 o distribuciji zavarovalnih produktov (UL L 26, 2.2.2016, str. 19).
(51) Direktiva (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. siječnja 2016. o distribuciji osiguranja (SL L 26, 2.2.2016., str. 19.).
(52) Uredba Sveta (EU) št. 1024/2013 z dne 15. oktobra 2013 o prenosu posebnih nalog, ki se nanašajo na politike bonitetnega nadzora kreditnih institucij, na Evropsko centralno banko (UL L 287, 29.10.2013, str. 63).
(52) Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63.).
(53) Uredba (EU) 2023/988 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 10. maja 2023 o splošni varnosti proizvodov, spremembi Uredbe (EU) št. 1025/2012 Evropskega parlamenta in Sveta in Direktive (EU) 2020/1828 Evropskega parlamenta in Sveta ter razveljavitvi Direktive 2001/95/ES Evropskega parlamenta in Sveta in Direktive Sveta 87/357/EGS (UL L 135, 23.5.2023, str. 1).
(53) Uredba (EU) 2023/988 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o općoj sigurnosti proizvoda, izmjeni Uredbe (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive (EU) 2020/1828 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Vijeća 87/357/EEZ (SL L 135, 23.5.2023., str. 1.).
(54) Direktiva (EU) 2019/1937 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 23. oktobra 2019 o zaščiti oseb, ki prijavijo kršitve prava Unije (UL L 305, 26.11.2019, str. 17).
(54) Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26.11.2019., str. 17.).
(55) UL L 123, 12.5.2016, str. 1.
(55) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(56) Uredba (EU) št. 182/2011 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 16. februarja 2011 o določitvi splošnih pravil in načel, na podlagi katerih države članice nadzirajo izvajanje izvedbenih pooblastil Komisije (UL L 55, 28.2.2011, str. 13).
(56) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(57) Direktiva (EU) 2016/943 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 8. junija 2016 o varstvu nerazkritega strokovnega znanja in izkušenj ter poslovnih informacij (poslovnih skrivnosti) pred njihovo protipravno pridobitvijo, uporabo in razkritjem (UL L 157, 15.6.2016, str. 1).
(57) Direktiva (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja (SL L 157, 15.6.2016., str. 1.).
(58) Direktiva (EU) 2020/1828 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 25. novembra 2020 o zastopniških tožbah za varstvo kolektivnih interesov potrošnikov in razveljavitvi Direktive 2009/22/ES (UL L 409, 4.12.2020, str. 1).
(58) Direktiva (EU) 2020/1828 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2020. o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošačâ i stavljanju izvan snage Direktive 2009/22/EZ (SL L 409, 4.12.2020., str. 1.).
PRILOGA I
PRILOG I.
Seznam harmonizacijske zakonodaje Unije
Popis zakonodavstva Unije o usklađivanju
Oddelek A. Seznam harmonizacijske zakonodaje Unije, ki temelji na novem zakonodajnem okviru
Odjeljak A. Popis zakonodavstva Unije o usklađivanju na temelju novog zakonodavnog okvira
1.
Direktiva 2006/42/ES Evropskega parlamenta in Sveta z dne 17. maja 2006 o strojih in spremembah Direktive 95/16/ES (UL L 157, 9.6.2006, str. 24);
1.
Direktiva 2006/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o strojevima o izmjeni Direktive 95/16/EZ (SL L 157, 9.6.2006., str. 24.);
2.
Direktiva 2009/48/ES Evropskega parlamenta in Sveta z dne 18. junija 2009 o varnosti igrač (UL L 170, 30.6.2009, str. 1);
2.
Direktiva 2009/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o sigurnosti igračaka (SL L 170, 30.6.2009., str. 1.);
3.
Direktiva 2013/53/EU Evropskega parlamenta in Sveta z dne 20. novembra 2013 o plovilih za rekreacijo in osebnih plovilih ter razveljavitvi Direktive 94/25/ES (UL L 354, 28.12.2013, str. 90);
3.
Direktiva 2013/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o rekreacijskim plovilima i osobnim plovilima na vodomlazni pogon i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 94/25/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 90.);
4.
Direktiva 2014/33/EU Evropskega parlamenta in Sveta z dne 26. februarja 2014 o harmonizaciji zakonodaje držav članic v zvezi z dvigali in varnostnimi komponentami za dvigala (UL L 96, 29.3.2014, str. 251);
4.
Direktiva 2014/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na dizala i sigurnosne komponente za dizala (SL L 96, 29.3.2014., str. 251.);
5.
Direktiva 2014/34/EU Evropskega parlamenta in Sveta z dne 26. februarja 2014 o harmonizaciji zakonodaj držav članic v zvezi z opremo in zaščitnimi sistemi, namenjenimi za uporabo v potencialno eksplozivnih atmosferah (UL L 96, 29.3.2014, str. 309);
5.
Direktiva 2014/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na opremu i zaštitne sustave namijenjene za uporabu u potencijalno eksplozivnim atmosferama (SL L 96, 29.3.2014., str. 309.);
6.
Direktiva 2014/53/EU Evropskega parlamenta in Sveta z dne 16. aprila 2014 o harmonizaciji zakonodaj držav članic v zvezi z dostopnostjo radijske opreme na trgu in razveljavitvi Direktive 1999/5/ES (UL L 153, 22.5.2014, str. 62);
6.
Direktiva 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica o stavljanju na raspolaganje radijske opreme na tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/5/EZ (SL L 153, 22.5.2014., str. 62.);
7.
Direktiva 2014/68/EU Evropskega parlamenta in Sveta z dne 15. maja 2014 o harmonizaciji zakonodaje držav članic v zvezi z omogočanjem dostopnosti tlačne opreme na trgu (UL L 189, 27.6.2014, str. 164);
7.
Direktiva 2014/68/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica o stavljanju na raspolaganje na tržištu tlačne opreme (SL L 189, 27.6.2014., str. 164.);
8.
Uredba (EU) 2016/424 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 9. marca 2016 o žičniških napravah in razveljavitvi Direktive 2000/9/ES (UL L 81, 31.3.2016, str. 1);
8.
Uredba (EU) 2016/424 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o žičarama i stavljanju izvan snage Direktive 2000/9/EZ (SL L 81, 31.3.2016., str. 1.);
9.
Uredba (EU) 2016/425 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 9. marca 2016 o osebni varovalni opremi in razveljavitvi Direktive Sveta 89/686/EGS (UL L 81, 31.3.2016, str. 51);
9.
Uredba (EU) 2016/425 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o osobnoj zaštitnoj opremi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/686/EEZ (SL L 81, 31.3.2016., str. 51.);
10.
Uredba (EU) 2016/426 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 9. marca 2016 o napravah, v katerih zgoreva plinasto gorivo, in razveljavitvi Direktive 2009/142/ES (UL L 81, 31.3.2016, str. 99);
10.
Uredba (EU) 2016/426 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o aparatima na plinovita goriva i stavljanju izvan snage Direktive 2009/142/EZ (SL L 81, 31.3.2016., str. 99.);
11.
Uredba (EU) 2017/745 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 5. aprila 2017 o medicinskih pripomočkih, spremembi Direktive 2001/83/ES, Uredbe (ES) št. 178/2002 in Uredbe (ES) št. 1223/2009 ter razveljavitvi direktiv Sveta 90/385/EGS in 93/42/EGS (UL L 117, 5.5.2017, str. 1);
11.
Uredba (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o medicinskim proizvodima, o izmjeni Direktive 2001/83/EZ, Uredbe (EZ) br. 178/2002 i Uredbe (EZ) br. 1223/2009 te o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 90/385/EEZ i 93/42/EEZ (SL L 117, 5.5.2017., str. 1.);
12.
Uredba (EU) 2017/746 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 5. aprila 2017 o in vitro diagnostičnih medicinskih pripomočkih ter razveljavitvi Direktive 98/79/ES in Sklepa Komisije 2010/227/EU (UL L 117, 5.5.2017, str. 176).
12.
Uredba (EU) 2017/746 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima te o stavljanju izvan snage Direktive 98/79/EZ i Odluke Komisije 2010/227/EU (SL L 117, 5.5.2017., str. 176.).
Oddelek B. Seznam druge harmonizacijske zakonodaje Unije
Odjeljak B. Popis ostalog zakonodavstva Unije o usklađivanju
13.
Uredba (ES) št. 300/2008 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 11. marca 2008 o skupnih pravilih na področju varovanja civilnega letalstva in o razveljavitvi Uredbe (ES) št. 2320/2002 (UL L 97, 9.4.2008, str. 72);
13.
Uredba (EZ) br. 300/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o zajedničkim pravilima u području zaštite civilnog zračnog prometa i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2320/2002 (SL L 97, 9.4.2008., str. 72.);
14.
Uredba (EU) št. 168/2013 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 15. januarja 2013 o odobritvi in tržnem nadzoru dvo- ali trikolesnih vozil in štirikolesnikov (UL L 60, 2.3.2013, str. 52);
14.
Uredba (EU) br. 168/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o homologaciji i nadzoru tržišta vozila na dva ili tri kotača i četverocikala (SL L 60, 2.3.2013., str. 52.);
15.
Uredba (EU) št. 167/2013 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 5. februarja 2013 o odobritvi in tržnem nadzoru kmetijskih in gozdarskih vozil (UL L 60, 2.3.2013, str. 1);
15.
Uredba (EU) br. 167/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. veljače 2013. o homologaciji i nadzoru tržišta traktora za poljoprivredu i šumarstvo (SL L 60, 2.3.2013., str. 1.);
16.
Direktiva 2014/90/EU Evropskega parlamenta in Sveta z dne 23. julija 2014 o pomorski opremi in razveljavitvi Direktive Sveta 96/98/ES (UL L 257, 28.8.2014, str. 146);
16.
Direktiva 2014/90/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o pomorskoj opremi i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/98/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 146.);
17.
Direktiva (EU) 2016/797 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 11. maja 2016 o interoperabilnosti železniškega sistema v Evropski uniji (UL L 138, 26.5.2016, str. 44);
17.
Direktiva (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji (SL L 138, 26.5.2016., str. 44.);
18.
Uredba (EU) 2018/858 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 30. maja 2018 o odobritvi in tržnem nadzoru motornih vozil in njihovih priklopnikov ter sistemov, sestavnih delov in samostojnih tehničnih enot, namenjenih za taka vozila, spremembi uredb (ES) št. 715/2007 in (ES) št. 595/2009 ter razveljavitvi Direktive 2007/46/ES (UL L 151, 14.6.2018, str. 1);
18.
Uredba (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila i njihovih prikolica te sustavâ, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila, o izmjeni uredaba (EZ) br. 715/2007 i (EZ) br. 595/2009 te o stavljanju izvan snage Direktive 2007/46/EZ (SL L 151, 14.6.2018., str. 1.);
19.
Uredba (EU) 2019/2144 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 27. novembra 2019 o zahtevah za homologacijo motornih vozil in njihovih priklopnikov ter sistemov, sestavnih delov in samostojnih tehničnih enot, namenjenih za taka vozila, v zvezi z njihovo splošno varnostjo in zaščito potnikov v vozilu ter izpostavljenih udeležencev v cestnem prometu in o spremembi Uredbe (EU) 2018/858 Evropskega parlamenta in Sveta ter razveljavitvi uredb (ES) št. 78/2009, (ES) št. 79/2009 in (ES) št. 661/2009 Evropskega parlamenta in Sveta in uredb Komisije (ES) št. 631/2009, (EU) št. 406/2010, (EU) št. 672/2010, (EU) št. 1003/2010, (EU) št. 1005/2010, (EU) št. 1008/2010, (EU) št. 1009/2010, (EU) št. 19/2011, (EU) št. 109/2011, (EU) št. 458/2011, (EU) št. 65/2012, (EU) št. 130/2012, (EU) št. 347/2012, (EU) št. 351/2012, (EU) št. 1230/2012 in (EU) 2015/166 (UL L 325, 16.12.2019, str. 1);
19.
Uredba (EU) 2019/2144 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o zahtjevima za homologaciju tipa za motorna vozila i njihove prikolice te za sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice namijenjene za takva vozila, u pogledu njihove opće sigurnosti te zaštite osoba u vozilima i nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu, o izmjeni Uredbe (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 78/2009, (EZ) br. 79/2009 i (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća i uredbi Komisije (EZ) br. 631/2009, (EU) br. 406/2010, (EU) br. 672/2010, (EU) br. 1003/2010, (EU) br. 1005/2010, (EU) br. 1008/2010, (EU) br. 1009/2010, (EU) br. 19/2011, (EU) br. 109/2011, (EU) br. 458/2011, (EU) br. 65/2012, (EU) br. 130/2012, (EU) br. 347/2012, (EU) br. 351/2012, (EU) br. 1230/2012 i (EU) 2015/166 (SL L 325, 16.12.2019., str. 1.);
20.
Uredba (EU) 2018/1139 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 4. julija 2018 o skupnih pravilih na področju civilnega letalstva in ustanovitvi Agencije Evropske unije za varnost v letalstvu ter spremembi uredb (ES) št. 2111/2005, (ES) št. 1008/2008, (EU) št. 996/2010, (EU) št. 376/2014 ter direktiv 2014/30/EU in 2014/53/EU Evropskega parlamenta in Sveta ter razveljavitvi uredb (ES) št. 552/2004 in (ES) št. 216/2008 Evropskega parlamenta in Sveta ter Uredbe Sveta (EGS) št. 3922/91 (UL L 212, 22.8.2018, str. 1), kolikor gre za oblikovanje, proizvodnjo in dajanje na trg zrakoplovov iz člena 2(1), točki (a) in (b), navedene uredbe, kar zadeva brezpilotne zrakoplove in njihove motorje, propelerje, dele in opremo za njihovo daljinsko upravljanje.
20.
Uredba (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2018. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa i izmjeni uredbi (EZ) br. 2111/2005, (EZ) br. 1008/2008, (EU) br. 996/2010, (EU) br. 376/2014 i direktiva 2014/30/EU i 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 552/2004 i (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91 (SL L 212, 22.8.2018., str. 1.), kada je riječ o projektiranju, proizvodnji i stavljanju na tržište zrakoplova iz članka 2. stavka 1. točaka (a) i (b), u vezi s bespilotnim zrakoplovima i njihovim motorima, propelerima, dijelovima i opremi za daljinsko upravljanje tim zrakoplovima.
PRILOGA II
PRILOG II.
Seznam kaznivih dejanj iz člena 5(1), prvi pododstavek, točka (h)(iii)
Popis kaznenih djela iz članka 5. stavka 1. prvog podstavka točke (h) podtočke iii.
Kazniva dejanja iz člena 5(1), prvi pododstavek, točka (h)(iii):
Kaznena djela iz članka 5. stavka 1. prvog podstavka točke (h) podtočke iii.:
terorizem,
terorizam,
trgovina z ljudmi,
trgovina ljudima,
spolno izkoriščanje otrok in otroška pornografija,
seksualno iskorištavanje djece i dječja pornografija,
nedovoljena trgovina s prepovedanimi drogami ali psihotropnimi snovmi,
nezakonita trgovina opojnim drogama ili psihotropnim tvarima,
nedovoljena trgovina z orožjem, strelivom ali eksplozivi,
nezakonita trgovina oružjem, streljivom ili eksplozivima,
umor, huda telesna poškodba,
ubojstvo, teška tjelesna ozljeda,
nedovoljena trgovina s človeškimi organi ali tkivi,
nezakonita trgovina ljudskim organima ili tkivom,
nedovoljena trgovina z jedrskimi ali radioaktivnimi snovmi,
nezakonita trgovina nuklearnim ili radioaktivnim materijalima,
ugrabitev, protipraven odvzem prostosti ali zajetje talcev,
otmica, protupravno oduzimanje slobode ili uzimanje talaca,
kazniva dejanja v pristojnosti Mednarodnega kazenskega sodišča,
kaznena djela iz nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda,
nezakonit zaseg zrakoplova ali plovila,
protupravno oduzimanje zrakoplova ili brodova,
posilstvo,
silovanje,
okoljska kriminaliteta,
kazneno djelo protiv okoliša,
organiziran ali oborožen rop,
organizirana ili oružana pljačka,
sabotaža,
sabotaža,
sodelovanje v hudodelski združbi, ki je vpletena v eno ali več zgoraj navedenih kaznivih dejanj.
sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji uključenoj u jednoj od navedenih kaznenih djela ili više njih.
PRILOGA III
PRILOG III.
Visokotvegani sistemi UI iz člena 6(2)
Visokorizični UI sustavi iz članka 6. stavka 2.
Visokotvegani sistemi UI na podlagi člena 6(2) so sistemi UI, navedeni na seznamu za katero koli od naslednjih področij:
Visokorizični UI sustavi u skladu s člankom 6. stavkom 2. jesu UI sustavi u bilo kojem od sljedećih područja:
1.
biometrika, kolikor je njena uporaba dovoljena na podlagi ustreznega prava Unije ali nacionalnega prava:
1.
Biometrija, ako je njezino korištenje dopušteno na temelju relevantnog prava Unije ili nacionalnog prava:
(a)
sistemi za biometrično identifikacijo na daljavo.
(a)
sustavi za daljinsku biometrijsku identifikaciju.
To ne vključuje sistemov UI za biometrično preverjanje, katerih edini namen je potrditi, da je določena fizična oseba res ta, za katero se predstavlja;
To ne uključuje UI sustave namijenjene za biometrijsku provjeru čija je jedina svrha potvrditi da je određena fizička osoba doista ona osoba kojom se predstavlja;
(b)
sistemi UI za biometrično kategorizacijo glede na občutljive ali zaščitene lastnosti ali značilnosti na podlagi sklepanja na te lastnosti ali značilnosti;
(b)
UI sustavi namijenjeni za biometrijsku kategorizaciju, u skladu s osjetljivim ili zaštićenim atributima ili karakteristikama na temelju zaključivanja o tim atributima ili značajkama;
(c)
sistemi UI za prepoznavanje čustev;
(c)
UI sustavi namijenjeni za prepoznavanje emocija.
2.
kritična infrastruktura: sistemi UI za uporabo kot varnostne komponente pri upravljanju in delovanju kritične digitalne infrastrukture, cestnega prometa ali pri oskrbi z vodo, plinom, ogrevanjem ali električno energijo;
2.
Kritična infrastruktura: UI sustavi namijenjeni za korištenje kao sigurnosne komponente za upravljanje kritičnom digitalnom infrastrukturom, cestovnim prometom ili opskrbom vodom, plinom, grijanjem ili električnom energijom te za njihov rad.
3.
izobraževanje in poklicno usposabljanje:
3.
Obrazovanje i strukovno osposobljavanje:
(a)
sistemi UI za določanje dostopa ali sprejema ali za razvrščanje fizičnih oseb v izobraževalne ustanove in ustanove za poklicno usposabljanje na vseh ravneh;
(a)
UI sustavi namijenjeni za odlučivanje o pristupu ili upisu ili za razvrstavanje fizičkih osoba u ustanove ili programe za obrazovanje i strukovno osposobljavanje na svim razinama;
(b)
sistemi UI za evalvacijo učnih izidov, tudi kadar se ti izidi uporabljajo za usmerjanje učnega procesa fizičnih oseb v izobraževalnih ustanovah in ustanovah za poklicno usposabljanje na vseh ravneh;
(b)
UI sustavi namijenjeni za evaluaciju ishoda učenja, među ostalim kad se ti ishodi upotrebljavaju za usmjeravanje procesa učenja fizičkih osoba u ustanovama za obrazovanje i strukovno osposobljavanje na svim razinama;
(c)
sistemi UI za ocenjevanje ustrezne ravni izobrazbe, ki jo bo posameznik prejel ali do katere bo lahko dostopal v okviru ali znotraj izobraževalnih ustanov in ustanov za poklicno usposabljanje na vseh ravneh;
(c)
UI sustavi namijenjeni za upotrebu u svrhu procjene odgovarajuće razine obrazovanja koju će pojedinci primiti ili kojoj će moći pristupiti, u kontekstu ili unutar ustanova za obrazovanje i strukovno osposobljavanje na svim razinama;
(d)
sistemi UI za spremljanje in ugotavljanje prepovedanega vedenja učencev in študentov med opravljanjem preizkusov znanja v okviru ali znotraj izobraževalnih ustanov in ustanov za poklicno usposabljanje na vseh ravneh;
(d)
UI sustavi namijenjeni za praćenje i otkrivanje zabranjenog postupanja učenika tijekom testiranja u kontekstu ili unutar ustanova za obrazovanje i strukovno osposobljavanje na svim razinama.
4.
zaposlovanje, upravljanje delavcev in dostop do samozaposlitve:
4.
Zapošljavanje, kadrovsko upravljanje i pristup samozapošljavanju:
(a)
sistemi UI za zaposlovanje ali izbor fizičnih oseb, zlasti za ciljno oglaševanje delovnih mest, analizo in filtriranje prijav za zaposlitev ter ocenjevanje kandidatov;
(a)
UI sustavi namijenjeni za zapošljavanje ili odabir fizičkih osoba, posebno za postavljanje ciljanih oglasa za posao, za analizu i filtriranje prijava za posao te za evaluaciju kandidata;
(b)
sistemi UI za odločanje o pogojih delovnih razmerij, napredovanju ali prenehanju delovnih pogodbenih razmerij, dodeljevanju nalog na podlagi vedenja posameznika oziroma osebnostnih lastnosti ali značilnosti ter spremljanju in ocenjevanju uspešnosti in vedenja oseb v takih razmerjih;
(b)
UI sustavi namijenjeni za donošenje odluka koje utječu na uvjete radnog odnosa, promaknuće ili otkazivanje radnih ugovornih odnosa, za dodjelu zadataka na osnovi individualnog ponašanja ili osobnih obilježja odnosno karakteristika te za praćenje i evaluaciju učinkovitosti i ponašanja osoba u takvim odnosima.
5.
uživanje bistvenih zasebnih in javnih storitev in ugodnosti ter dostop do njih:
5.
Pristup osnovnim privatnim uslugama te osnovnim javnim uslugama i naknadama i njihovo korištenje:
(a)
sistemi UI, ki naj bi jih uporabljali javni organi ali naj bi se uporabljali v njihovem imenu za ocenjevanje upravičenosti fizičnih oseb do bistvenih ugodnosti in storitev javne pomoči, vključno z zdravstvenimi storitvami, ter za dodelitev, zmanjšanje, preklic ali povračilo takih ugodnosti in storitev;
(a)
UI sustavi namijenjeni za korištenje od strane tijela javne vlasti ili u njihovo ime za evaluaciju prihvatljivosti fizičkih osoba za osnovne naknade i usluge javne pomoći, uključujući zdravstvene usluge, te za dodjeljivanje, smanjenje, ukidanje ili povrat takvih naknada i usluga;
(b)
sistemi UI za ocenjevanje kreditne sposobnosti fizičnih oseb ali določanje njihove kreditne ocene, razen sistemov UI, ki se uporabljajo za odkrivanje finančnih goljufij;
(b)
UI sustavi namijenjeni za evaluaciju kreditne sposobnosti fizičkih osoba ili utvrđivanje njihova kreditnog rejtinga, uz iznimku UI sustava koji se upotrebljavaju za otkrivanje financijskih prijevara;
(c)
sistemi UI za oceno tveganja in oblikovanje cen v zvezi s fizičnimi osebami v primeru življenjskega in zdravstvenega zavarovanja;
(c)
UI sustavi namijenjeni za procjenu rizika i određivanje cijena u odnosu na fizičke osobe u slučaju životnog i zdravstvenog osiguranja;
(d)
sistemi UI za ocenjevanje in razvrščanje nujnih klicev fizičnih oseb ali za napotitev služb za ukrepanje ob nesrečah, vključno s policijo, gasilci in medicinsko pomočjo, ali določanje prednosti pri njihovi napotitvi, ter sistemi za nujno zdravstveno triažo pacientov;
(d)
UI sustavi namijenjeni za evaluaciju i klasifikaciju hitnih poziva fizičkih osoba ili za dispečiranje ili određivanje prioriteta pri dispečiranju hitnih službi, uključujući policiju, vatrogasce i medicinsku pomoć, kao i sustave za trijažu pacijenata u pružanju hitne skrbi.
6.
preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj, kolikor je njihova uporaba dovoljena na podlagi zadevnega prava Unije ali nacionalnega prava:
6.
Kazneni progon, ako je njihovo korištenje dopušteno na temelju relevantnog prava Unije ili nacionalnog prava:
(a)
sistemi UI, ki naj bi jih uporabljali organi za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj ali naj bi se uporabljali v njihovem imenu oziroma naj bi jih uporabljali institucije, organi, uradi in agencije Unije v podporo organom za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj ali v njihovem imenu za oceno tveganja, da fizična oseba postane žrtev kaznivih dejanj;
(a)
UI sustavi namijenjeni za korištenje od strane tijela kaznenog progona ili u njihovo ime ili od strane institucija, tijela, ureda ili agencija Unije za potporu tijelima kaznenog progona ili u njihovo ime za procjenu rizika fizičke osobe da postane žrtva kaznenih djela;
(b)
sistemi UI, ki naj bi jih kot poligrafe ali podobna orodja uporabljali organi za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj ali naj bi se uporabljali v njihovem imenu oziroma naj bi jih uporabljali institucije, organi, uradi in agencije Unije v podporo organom za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj;
(b)
UI sustavi namijenjeni za upotrebu od strane tijela kaznenog progona ili u njihovo ime ili od strane institucija, tijela, ureda ili agencija Unije za potporu tijelima kaznenog progona kao poligrafi ili slični alati;
(c)
sistemi UI, ki naj bi jih uporabljali organi za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj ali naj bi se uporabljali v njihovem imenu oziroma naj bi jih uporabljali institucije, organi, uradi in agencije Unije v podporo organom za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj za ocenjevanje zanesljivosti dokazov med preiskavo ali pregonom kaznivih dejanj;
(c)
UI sustavi namijenjeni za korištenje od strane tijela kaznenog progona ili u njihovo ime ili od strane institucija, tijela, ureda ili agencija Unije za potporu tijelima kaznenog progona za evaluaciju pouzdanosti dokaza tijekom istrage ili progona kaznenih djela;
(d)
sistemi UI, ki naj bi jih uporabljali organi za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj ali naj bi se uporabljali v njihovem imenu oziroma naj bi jih uporabljali institucije, organi, uradi in agencije Unije v podporo organom za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj za oceno tveganja, ali bi fizična oseba storila ali ponovila kaznivo dejanje, ne samo na podlagi oblikovanja profilov fizičnih oseb iz člena 3(4) Direktive (EU) 2016/680, ali za oceno osebnostnih lastnosti in značilnosti ali preteklega kriminalnega ravnanja fizičnih oseb ali skupin;
(d)
UI sustavi namijenjeni za korištenje od strane tijela kaznenog progona ili u njihovo ime ili od strane institucija, tijela, ureda ili agencija Unije za potporu tijelima kaznenog progona za procjenu rizika fizičke osobe do počini ili ponovno počini kazneno djelo ne samo na osnovi izrade profila fizičkih osoba kako je navedeno u članku 3. točki 4. Direktive (EU) 2016/680 ili za procjenu osobina i karakteristika ili prethodnog kriminalnog ponašanja fizičkih osoba ili skupina;
(e)
sistemi UI, ki naj bi jih uporabljali organi za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj ali naj bi se uporabljali v njihovem imenu oziroma naj bi jih uporabljali institucije, organi, uradi in agencije Unije v podporo organom za preprečevanje, odkrivanje in preiskovanje kaznivih dejanj za oblikovanje profilov fizičnih oseb iz člena 3(4) Direktive (EU) 2016/680;
(e)
UI sustavi namijenjeni za korištenje od strane tijela kaznenog progona ili u njihovo ime ili od strane institucija, tijela, ureda ili agencija Unije za potporu tijelima kaznenog progona za izradu profila fizičkih osoba kako je navedeno u članku 3. točki 4. Direktive (EU) 2016/680 tijekom otkrivanja, istrage ili progona kaznenih djela.
7.
migracije, azil in upravljanje nadzora meje, kolikor je njihova uporaba dovoljena na podlagi zadevnega prava Unije ali nacionalnega prava:
7.
Migracije, azil i upravljanje nadzorom državne granice, ako je njihovo korištenje dopušteno na temelju relevantnog prava Unije ili nacionalnog prava:
(a)
sistemi UI, ki naj bi jih uporabljali pristojni javni organi ali naj bi se uporabljali v njihovem imenu oziroma naj bi jih uporabljali institucije, organi, uradi in agencije Unije kot poligrafe ali podobna orodja;
(a)
UI sustavi namijenjeni za korištenje od strane nadležnih tijela javne vlasti ili u njihovo ime ili od strane institucija, tijela, ureda ili agencija Unije kao poligrafi ili slični alati;
(b)
sistemi UI, ki naj bi jih uporabljali pristojni javni organi ali naj bi se uporabljali v njihovem imenu oziroma naj bi jih uporabljali institucije, organi, uradi in agencije Unije za oceno tveganja, vključno z varnostnim tveganjem, tveganjem nedovoljenih migracij ali zdravstvenim tveganjem, ki ga predstavlja fizična oseba, ki namerava vstopiti ali je vstopila na ozemlje države članice;
(b)
UI sustavi namijenjeni za korištenje od strane nadležnih tijela javne vlasti ili u njihovo ime ili od strane institucija, tijela, ureda ili agencija Unije za procjenu rizika, uključujući rizik za sigurnost, rizik od nezakonitih migracija ili rizik za zdravlje, koji predstavlja fizička osoba koja namjerava ući ili je ušla na državno područje države članice;
(c)
sistemi UI, ki naj bi jih uporabljali pristojni javni organi ali naj bi se uporabljali v njihovem imenu oziroma naj bi jih uporabljali institucije, organi, uradi in agencije Unije za pomoč pristojnim javnim organom pri preučitvi prošenj za azil, vizume in dovoljenja za prebivanje ter s tem povezanih pritožb glede upravičenosti fizičnih oseb, ki so zaprosile za status, vključno s pripadajočimi ocenami zanesljivosti dokazov;
(c)
UI sustavi namijenjeni za korištenje od strane nadležnih tijela javne vlasti ili u njihovo ime ili od strane institucija, tijela, ureda ili agencija Unije za pomoć nadležnim tijelima javne vlasti u razmatranju zahtjeva za azil, viza ili boravišnih dozvola i povezanih pritužbi u pogledu prihvatljivosti fizičkih osoba koje podnose zahtjev za određeni status, uključujući povezane procjene pouzdanosti dokaza;
(d)
sistemi UI, ki naj bi jih uporabljali pristojni javni organi ali naj bi se uporabljali v njihovem imenu oziroma naj bi jih uporabljali institucije, organi, uradi in agencije Unije, v okviru migracij, azila in upravljanja nadzora meja za namene odkrivanja, prepoznavanja ali identifikacije fizičnih oseb, z izjemo preverjanja potnih listin;
(d)
UI sustavi namijenjeni za korištenje od strane nadležnih tijela javne vlasti ili u njihovo ime ili od strane institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, u kontekstu migracija, azila ili upravljanja nadzorom državne granice, u svrhu otkrivanja, prepoznavanja ili identifikacije fizičkih osoba, uz iznimku provjere putnih isprava.
8.
pravosodje in demokratični procesi:
8.
Sudovanje i demokratski procesi:
(a)
sistemi UI, ki naj bi jih uporabljal sodni organ ali naj bi se uporabljali v njegovem imenu za pomoč sodnemu organu pri raziskovanju in razlagi dejstev in prava ter pri uporabi prava za konkreten sklop dejstev ali ki naj bi se uporabljali na podoben način pri alternativnem reševanju sporov;
(a)
UI sustavi namijenjeni za korištenje od strane pravosudnih tijela ili u njihovo ime za pomoć pravosudnom tijelu u istraživanju i tumačenju činjenica i prava te primjeni prava na konkretan skup činjenica ili za upotrebu na sličan način u alternativnom rješavanju sporova;
(b)
sistemi UI za vplivanje na izid volitev ali referenduma ali na volilno vedenje fizičnih oseb pri glasovanju na volitvah ali referendumih. To ne vključuje sistemov UI, katerih izhodnim podatkom fizične osebe niso neposredno izpostavljene, kot so orodja, ki se uporabljajo za organizacijo, optimizacijo ali strukturiranje političnih kampanj z upravnega in logističnega vidika.
(b)
UI sustavi namijenjeni za utjecanje na ishod izbora ili referenduma ili na ponašanje fizičkih osoba pri glasovanju na izborima ili referendumima. To ne uključuje UI sustave čijim izlaznim podacima fizičke osobe nisu izravno izložene, kao što su alati koji se upotrebljavaju za organizaciju, optimizaciju i strukturiranje političkih kampanja s administrativnog ili logističkog stajališta.
PRILOGA IV
PRILOG IV.
Tehnična dokumentacija iz člena 11(1)
Tehnička dokumentacija iz članka 11. stavka 1.
Tehnična dokumentacija iz člena 11(1) vsebuje vsaj naslednje informacije, kot velja za zadevni sistem UI:
Tehnička dokumentacija iz članka 11. stavka 1. sadržava barem sljedeće informacije, ovisno o tome što je primjenjivo na dotični UI sustav:
1.
splošni opis sistema UI, vključno z:
1.
opći opis UI sustava, uključujući:
(a)
njegovim predvidenim namenom, imenom ponudnika in različico sistema, ki odraža njegovo razmerje do prejšnjih različic;
(a)
njegovu namjenu, ime dobavljača i verziju sustava koja odražava njegovu povezanost s prethodnim verzijama;
(b)
opisom, na kakšen način je sistem UI v interakciji s strojno ali programsko opremo, vključno z drugimi sistemi UI, ki niso del samega sistema UI, ali na kakšen način bi se lahko uporabljal za takšno interakcijo, kadar je ustrezno;
(b)
način na koji je UI sustav u interakciji s hardverom ili softverom, među ostalim s drugim UI sustavima koji nisu dio samog UI sustava, ili način na koji se može upotrijebiti za takvu interakciju, ako je primjenjivo;
(c)
različicami ustrezne programske opreme ali strojne programske opreme in morebitnimi zahtevami v zvezi s posodobitvami različice;
(c)
verzije relevantnog softvera ili ugrađenog softvera i sve zahtjeve povezane s ažuriranjem verzija;
(d)
opisom vseh oblik, v katerih je sistem UI dan na trg ali v uporabo, kot so programski paketi, vgrajeni v strojno opremo, prenosi ali API;
(d)
opis svih oblika u kojima se UI sustav stavlja na tržište ili u upotrebu, kao što su softverski paketi ugrađeni u hardver, preuzimanja ili aplikacijska programska sučelja;
(e)
opisom strojne opreme, na kateri naj bi sistem UI deloval;
(e)
opis hardvera na kojem bi UI sustav trebao raditi;
(f)
kadar je sistem UI sestavni del proizvodov, fotografijami ali ilustracijami, ki prikazujejo zunanje značilnosti, oznake in notranjo razporeditev teh proizvodov;
(f)
ako je UI sustav komponenta proizvoda, fotografije ili ilustracije koje prikazuju vanjske značajke, oznake i unutarnju strukturu tih proizvoda;
(g)
osnovnim opisom uporabniškega vmesnika, ki se zagotovi uvajalcu;
(g)
osnovni opis korisničkog sučelja koje se pruža subjektu koji uvodi sustav;
(h)
navodili za uvajalca za uporabo in, kadar je ustrezno, osnovnim opisom uporabniškega vmesnika, ki se zagotovi uvajalcu;
(h)
upute za korištenje namijenjene subjektu koji uvodi sustav i osnovni opis korisničkog sučelja koje se pruža subjektu koji uvod sustav, ako je primjenjivo;
2.
podroben opis elementov sistema UI in postopka za njegov razvoj, vključno z:
2.
detaljan opis elemenata UI sustava i postupka njegova razvoja, uključujući:
(a)
metodami in ukrepi, izvedenimi za razvoj sistema UI, po potrebi vključno z uporabo prednaučenih sistemov ali orodij, ki so jih zagotovile tretje osebe, in načinom, kako jih je ponudnik uporabil, integriral ali spremenil;
(a)
metode i korake provedene u razvoju UI sustava, uključujući, ako je to relevantno, upotrebu prethodno treniranih sustava ili alata trećih strana i način na koji ih je dobavljač upotrijebio, integrirao ili izmijenio;
(b)
specifikacijami zasnove sistema, in sicer splošno logiko sistema UI in algoritmov; ključnimi odločitvami glede zasnove sistema, vključno z utemeljitvijo in predpostavkami, tudi glede oseb ali skupin oseb, za katere naj bi se sistem uporabljal; glavnimi izbirami razvrstitve; informacijami o tem, kaj naj bi sistem optimiziral in kako pomembni so različni parametri; opisom pričakovanih izhodnih podatkov sistema in njihovo kakovostjo; odločitvami o morebitnih kompromisih glede tehničnih rešitev, sprejetih za izpolnitev zahtev iz poglavja III, oddelek 2;
(b)
specifikacije dizajna sustava, odnosno opću logiku UI sustava i algoritama; najvažnije odabire u pogledu dizajna, uključujući obrazloženja i pretpostavke, među ostalim u vezi s osobama ili skupinama osoba u vezi s kojima se sustav namjerava upotrebljavati; glavne klasifikacijske odabire; informacije o tome što bi sustav svojim dizajnom trebao optimizirati i relevantnost različitih parametara; opis očekivanih izlaznih podataka sustava i njihove kvalitete; odluke o eventualnim kompromisima u pogledu tehničkih rješenja donesenima radi ispunjavanja zahtjeva iz poglavlja III. odjeljka 2.;
(c)
opisom arhitekture sistema, ki pojasnjuje, kako se sestavni deli programske opreme medsebojno nadgrajujejo ali navezujejo in kako so vključeni v celotno obdelavo; računalniškimi viri, uporabljenimi za razvoj, učenje, testiranje in validacijo sistema UI;
(c)
opis arhitekture sustava u kojem se objašnjava kako se softverske komponente međusobno nadopunjuju ili potpomažu te kako su integrirane u cjelokupnu obradu; računalne resurse upotrijebljene za razvoj, treniranje, testiranje i validaciju UI sustava;
(d)
po potrebi zahtevami glede podatkov v zvezi s podatkovnimi listi, ki opisujejo metodologije in tehnike učenja ter uporabljene nabore učnih podatkov, vključno s splošnim opisom teh naborov podatkov, informacijami o njihovem izvoru, obsegu in glavnih značilnostih; načinom, kako so bili podatki pridobljeni in izbrani; postopki označevanja (npr. za nadzorovano učenje), metodologijami čiščenja podatkov (npr. odkrivanje osamelcev);
(d)
ako je to relevantno, zahtjeve u pogledu podataka u smislu tablica s opisom metodologija i tehnika treniranja te upotrijebljenih skupova podataka za treniranje, uključujući opći opis tih skupova podataka i informacije o njihovu podrijetlu, sadržaju i glavnim karakteristikama; način na koji su podaci dobiveni i odabrani; postupke označivanja (npr. za nadzirano učenje), metodologije čišćenja podataka (npr. otkrivanje netipičnih vrijednosti);
(e)
oceno potrebnih ukrepov za človeški nadzor v skladu s členom 14, vključno z oceno tehničnih ukrepov, ki jih uvajalci potrebujejo za lažjo razlago izhodnih podatkov sistemov UI, v skladu s členom 13(3), točka (d);
(e)
procjenu mjera ljudskog nadzora potrebnih u skladu s člankom 14., uključujući procjenu tehničkih mjera potrebnih kako bi se subjektima koji uvode sustav olakšalo tumačenje izlaznih podataka UI sustava, u skladu s člankom 13. stavkom 3. točkom (d);
(f)
kadar je ustrezno, podrobnim opisom vnaprej določenih sprememb sistema UI in njegove zmogljivosti skupaj z vsemi ustreznimi informacijami v zvezi s tehničnimi rešitvami, sprejetimi za zagotovitev stalne skladnosti sistema UI z ustreznimi zahtevami iz poglavja III, oddelek 2;
(f)
ako je primjenjivo, detaljan opis unaprijed određenih promjena UI sustava i njegove učinkovitosti, zajedno sa svim relevantnim informacijama o tehničkim rješenjima primijenjenima radi osiguravanja kontinuirane usklađenosti UI sustava s relevantnim zahtjevima iz poglavlja III. odjeljka 2.;
(g)
uporabljenimi postopki validacije in testiranja, vključno z informacijami o uporabljenih validacijskih in testnih podatkih ter njihovih glavnih značilnostih; metrikami, uporabljenimi za merjenje točnosti, robustnosti in skladnosti z drugimi ustreznimi zahtevami iz poglavja III, oddelek 2, pa tudi za merjenje potencialno diskriminatornih vplivov; dnevniki testiranj in vsemi poročili o testiranjih z datumi in podpisi odgovornih oseb, tudi v zvezi z vnaprej določenimi spremembami iz točke (f);
(g)
primijenjene postupke validacije i testiranja, uključujući informacije o podacima upotrijebljenima za validaciju i testiranje te njihovim glavnim karakteristikama; parametre upotrijebljene za mjerenje točnosti, otpornosti i usklađenosti s drugim relevantnim zahtjevima iz poglavlja III. odjeljka 2., kao i potencijalne diskriminirajuće učinke; evidenciju događaja tijekom testiranja i sva izvješća o testiranju s datumom i potpisom odgovornih osoba, među ostalim u vezi s unaprijed određenim promjenama iz točke (f);
(h)
sprejetimi ukrepi za kibernetsko varnost;
(h)
uspostavljene mjere u području kibernetičke sigurnosti;
3.
podrobne informacije o spremljanju, delovanju in nadzoru sistema UI, zlasti glede: njegovih kapacitet in omejitev zmogljivosti, vključno s stopnjami točnosti za določene osebe ali skupine oseb, za katere naj bi se sistem uporabljal, in splošno pričakovano stopnjo točnosti glede na predvideni namen; predvidljivih nenamernih rezultatov in virov tveganj za zdravje in varnost, temeljne pravice in diskriminacijo glede na predvideni namen sistema UI; potrebnih ukrepov za človeški nadzor v skladu s členom 14, vključno s sprejetimi tehničnimi ukrepi, ki uvajalcem omogočajo lažjo razlago izhodnih podatkov sistemov UI; specifikacij o vhodnih podatkih, če je to primerno;
3.
detaljne informacije o praćenju, funkcioniranju i kontroli UI sustava, posebno u pogledu sljedećeg: njegovih sposobnosti i ograničenja u radu, uključujući stupnjeve točnosti za konkretne osobe ili skupine osoba na kojima se sustav namjerava upotrebljavati te ukupnu očekivanu razinu točnosti u odnosu na namjenu sustava; predvidljivih neplaniranih ishoda i izvora rizika za zdravlje i sigurnost, temeljna prava i u pogledu diskriminacije s obzirom na namjenu UI sustava; mjera ljudskog nadzora potrebnih u skladu s člankom 14., uključujući tehničke mjere uspostavljene kako bi se subjektima koji uvode sustav olakšalo tumačenje izlaznih podataka UI sustava; specifikacije ulaznih podataka, prema potrebi;
4.
opis ustreznosti metrik zmogljivosti za posamezni sistem UI;
4.
opis primjerenosti parametara učinkovitosti za određeni UI sustav;
5.
podroben opis sistema obvladovanja tveganja v skladu s členom 9;
5.
detaljan opis sustava upravljanja rizikom u skladu s člankom 9.;
6.
opis pomembnih sprememb sistema, ki jih je v njegovem življenjskem ciklu naredil ponudnik;
6.
opis svih relevantnih promjena koje je dobavljač unio u sustav tijekom njegova životnog ciklusa;
7.
seznam harmoniziranih standardov, ki so bili delno ali v celoti uporabljeni in katerih sklici so bili objavljeni v Uradnem listu Evropske unije; kadar taki harmonizirani standardi niso bili uporabljeni, podroben opis rešitev, sprejetih za izpolnitev zahtev iz poglavja III, oddelek 2, vključno s seznamom drugih uporabljenih ustreznih standardov in tehničnih specifikacij;
7.
popis u cijelosti ili djelomično primijenjenih usklađenih normi na koje su objavljena upućivanja u Službenom listu Europske unije; ako nisu primijenjene takve usklađene norme, detaljan opis rješenja koja su primijenjenima radi ispunjavanja zahtjeva iz poglavlja III. odjeljka 2., uključujući popis drugih primijenjenih relevantnih normi i tehničkih specifikacija;
8.
izvod EU izjave o skladnosti iz člena 47;
8.
primjerak EU izjave o sukladnosti iz članka 47.;
9.
podroben opis vzpostavljenega sistema za ocenjevanje zmogljivosti sistema UI v obdobju po dajanju na trg v skladu s členom 72, vključno z načrtom spremljanja po dajanju na trg iz člena 72(3).
9.
detaljan opis sustava uspostavljenog za evaluaciju učinkovitosti UI sustava u fazi nakon stavljanja na tržište u skladu s člankom 72., uključujući plan praćenja nakon stavljanja na tržište iz članka 72. stavka 3.
PRILOGA V
PRILOG V.
EU izjava o skladnosti
EU izjava o sukladnosti
EU izjava o skladnosti iz člena 47 vsebuje vse naslednje podatke:
EU izjava o sukladnosti iz članka 47. sadržava sve sljedeće informacije:
1.
ime in vrsto sistema UI ter morebitne dodatne nedvoumne navedbe, ki omogočajo identifikacijo in sledljivost sistema UI;
1.
ime i vrstu UI sustava te sve dodatne nedvosmislene referentne oznake koje omogućuju identifikaciju i sljedivost UI sustava;
2.
ime in naslov ponudnika ali, kadar je ustrezno, njegovega pooblaščenega zastopnika;
2.
ime i adresu dobavljača ili, kada je to primjenjivo, njegova ovlaštenog zastupnika;
3.
izjavo, da je za izdajo EU izjave o skladnosti iz člena 47 odgovoren izključno ponudnik;
3.
izjavu da je za izdavanje EU izjave o sukladnosti iz članka 47. odgovoran isključivo dobavljač;
4.
izjavo, da je sistem UI v skladu s to uredbo in po potrebi z drugimi določbami ustreznega prava Unije, ki določa izdajanje EU izjave o skladnosti iz člena 47;
4.
izjavu da je UI sustav sukladan s ovom Uredbom i, ako je primjenjivo, sa svim drugim relevantnim pravom Unije kojim je predviđeno izdavanje EU izjave o sukladnosti iz članka 47.;
5.
kadar sistem UI vključuje obdelavo osebnih podatkov, izjavo, da je sistem UI skladen z uredbama (EU) 2016/679 in (EU) 2018/1725 ter Direktivo (EU) 2016/680;
5.
ako UI sustav obuhvaća obradu osobnih podataka, izjavu da je taj UI sustav usklađen s uredbama (EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725 te Direktivom (EU) 2016/680;
6.
sklice na morebitne uporabljene ustrezne harmonizirane standarde ali druge skupne specifikacije, v zvezi s katerimi je navedena skladnost;
6.
upućivanja na sve primijenjene relevantne usklađene norme ili druge zajedničke specifikacije u odnosu na koje se izjavljuje sukladnost;
7.
kadar je ustrezno, ime in identifikacijsko številko priglašenega organa, opis postopka ugotavljanja skladnosti in identifikacijo izdanega certifikata;
7.
ako je primjenjivo, ime i identifikacijski broj prijavljenog tijela, opis provedenog postupka ocjenjivanja sukladnosti te identifikacijsku oznaku izdane potvrde;
8.
kraj in datum izdaje izjave, ime in funkcijo podpisnika ter navedbo, za koga ali v imenu koga ta oseba podpisuje izjavo, in podpis.
8.
mjesto i datum izdavanja izjave, ime i funkciju osobe koja ju je potpisala, uključujući navod za koga ili u čije ime je potpisana, te potpis.
PRILOGA VI
PRILOG VI.
Postopek ugotavljanja skladnosti na podlagi notranjega nadzora
Postupak ocjenjivanja sukladnosti na temelju unutarnje kontrole
1.
1.
Postopek ugotavljanja skladnosti na podlagi notranjega nadzora je postopek ugotavljanja skladnosti, ki temelji na točkah 2, 3 in 4.
Postupak ocjenjivanja sukladnosti na temelju unutarnje kontrole postupak je ocjenjivanja sukladnosti na temelju točaka 2., 3. i 4.
2.
2.
Ponudnik preveri, ali je vzpostavljeni sistem upravljanja kakovosti usklajen z zahtevami iz člena 17.
Dobavljač provjerava je li uvedeni sustav upravljanja kvalitetom usklađen sa zahtjevima iz članka 17.
3.
3.
Ponudnik preuči informacije iz tehnične dokumentacije, da bi ocenil skladnost sistema UI z ustreznimi bistvenimi zahtevami iz poglavja III, oddelek 2.
Dobavljač pregledava informacije iz tehničke dokumentacije kako bi ocijenio usklađenost UI sustava s relevantnim temeljnim zahtjevima iz poglavlja III. odjeljka 2.
4.
4.
Ponudnik tudi preveri, ali sta postopek zasnove in razvoja sistema UI ter njegovo spremljanje po dajanju na trg iz člena 72 skladna s tehnično dokumentacijo.
Osim toga, dobavljač provjerava jesu li postupak dizajniranja i razvoja UI sustava te njegovo praćenje nakon stavljanja na tržište iz članka 72. u skladu s tehničkom dokumentacijom.
PRILOGA VII
PRILOG VII.
Skladnost na podlagi ocene sistema upravljanja kakovosti in ocene tehnične dokumentacije
Sukladnost na temelju ocjenjivanja sustava upravljanja kvalitetom i ocjenjivanja tehničke dokumentacije
1. Uvod
1. Uvod
Skladnost na podlagi ocene sistema upravljanja kakovosti in ocene tehnične dokumentacije se ugotovi s postopkom ugotavljanja skladnosti, ki temelji na točkah 2 do 5.
Sukladnost na temelju ocjenjivanja sustava upravljanja kvalitetom i ocjenjivanja tehničke dokumentacije postupak je ocjenjivanja sukladnosti na temelju točaka od 2. do 5.
2. Pregled
2. Pregled
Odobreni sistem upravljanja kakovosti za načrtovanje, razvoj in testiranje sistemov UI na podlagi člena 17 se preuči v skladu s točko 3 in je predmet nadzora, kot je določeno v točki 5. Tehnična dokumentacija sistema UI se preuči v skladu s točko 4.
Odobreni sustav upravljanja kvalitetom za dizajniranje, razvoj i testiranje UI sustavâ na temelju članka 17. ispituje se u skladu s točkom 3. i podliježe nadzoru kako je utvrđeno u točki 5. Tehnička dokumentacija UI sustava pregledava se u skladu s točkom 4.
3. Sistem upravljanja kakovosti
3. Sustav upravljanja kvalitetom
3.1.
Zahtevek ponudnika vključuje:
3.1.
Zahtjev dobavljača sadržava:
(a)
ime in naslov ponudnika in, če je zahtevek vložil pooblaščeni zastopnik, tudi njegovo ime in naslov;
(a)
ime i adresu dobavljača te, ako je zahtjev podnio ovlašteni zastupnik, i njegovo ime te adresu;
(b)
seznam sistemov UI, zajetih v istem sistemu upravljanja kakovosti;
(b)
popis UI sustava obuhvaćenih istim sustavom upravljanja kvalitetom;
(c)
tehnično dokumentacijo za vse sisteme UI, zajete v istem sistemu upravljanja kakovosti;
(c)
tehničku dokumentaciju za svaki UI sustav obuhvaćen istim sustavom upravljanja kvalitetom;
(d)
dokumentacijo v zvezi s sistemom upravljanja kakovosti, ki zajema vse vidike iz člena 17;
(d)
dokumentaciju o sustavu upravljanja kvalitetom koja obuhvaća sve aspekte navedene u članku 17.;
(e)
opis postopkov, ki so vzpostavljeni za ohranjanje ustreznosti in učinkovitosti sistema upravljanja kakovosti;
(e)
opis uspostavljenih postupaka kojima se osigurava da sustav upravljanja kvalitetom ostane adekvatan i djelotvoran;
(f)
pisno izjavo, da isti zahtevek ni bil vložen pri nobenem drugem priglašenem organu.
(f)
pisanu izjavu da isti zahtjev nije podnesen nijednom drugom prijavljenom tijelu.
3.2.
Priglašeni organ oceni sistem upravljanja kakovosti, da ugotovi, ali izpolnjuje zahteve iz člena 17.
3.2.
Prijavljeno tijelo ocjenjuje sustav upravljanja kvalitetom i utvrđuje udovoljava li on zahtjevima iz članka 17.
Odločitev se uradno sporoči ponudniku ali njegovemu pooblaščenemu zastopniku.
O toj se odluci obavješćuje dobavljač ili njegov ovlašteni zastupnik.
Obvestilo vsebuje ugotovitve ocenjevanja sistema upravljanja kakovosti in obrazloženo odločitev o oceni.
Ta obavijest sadržava zaključke ocjenjivanja sustava upravljanja kvalitetom i obrazloženu odluku o ocjeni.
3.3.
Ponudnik še naprej izvaja in vzdržuje odobreni sistem upravljanja kakovosti, da ostane ustrezen in učinkovit.
3.3.
Dobavljač nastavlja primjenjivati i održavati odobreni sustav upravljanja kvalitetom tako da ostane adekvatan i učinkovit.
3.4.
Ponudnik obvesti priglašeni organ o vseh načrtovanih spremembah odobrenega sistema upravljanja kakovosti ali seznama sistemov UI, zajetih v njem.
3.4.
Dobavljač obavješćuje prijavljeno tijelo o svakoj planiranoj promjeni odobrenog sustava upravljanja kvalitetom ili popisa UI sustava koji su njime obuhvaćeni.
Priglašeni organ pregleda predlagane spremembe in presodi, ali spremenjeni sistem upravljanja kakovosti še naprej izpolnjuje zahteve iz točke 3.2 oziroma ali je potrebna ponovna ocena.
Prijavljeno tijelo pregledava predložene promjene i donosi odluku o tome ispunjava li izmijenjeni sustav upravljanja kvalitetom i dalje zahtjeve iz točke 3.2. ili je potrebno ponovno ocjenjivanje.
Priglašeni organ ponudnika uradno obvesti o svoji odločitvi. Obvestilo vsebuje ugotovitve pregleda sprememb in obrazloženo odločitev o oceni.
Prijavljeno tijelo obavješćuje dobavljača o svojoj odluci. Ta obavijest sadržava zaključke pregleda promjena i obrazloženu odluku o ocjeni.
4. Pregled tehnične dokumentacije
4. Kontrola tehničke dokumentacije
4.1.
Ponudnik poleg zahtevka iz točke 3 pri priglašenem organu, ki ga izbere sam, vloži zahtevek za oceno tehnične dokumentacije v zvezi s sistemom UI, ki ga namerava dati na trg ali v uporabo in ki je zajet v sistemu upravljanja kakovosti iz točke 3.
4.1.
Uz zahtjev iz točke 3. dobavljač podnosi prijavljenom tijelu koje je sâm odabrao zahtjev za ocjenjivanje tehničke dokumentacije UI sustava koji dobavljač namjerava staviti na tržište ili u upotrebu i koji je obuhvaćen sustavom upravljanja kvalitetom iz točke 3.
4.2.
Zahtevek vključuje:
4.2.
Taj zahtjev sadržava:
(a)
ime in naslov ponudnika;
(a)
ime i adresu dobavljača;
(b)
pisno izjavo, da enak zahtevek ni bil predložen nobenemu drugemu priglašenemu organu;
(b)
pisanu izjavu da isti zahtjev nije podnesen nijednom drugom prijavljenom tijelu;
(c)
tehnično dokumentacijo iz Priloge IV.
(c)
tehničku dokumentaciju iz Priloga IV.
4.3.
Priglašeni organ pregleda tehnično dokumentacijo. Kadar je primerno in omejeno na to, kar je potrebno za izpolnjevanje njegovih nalog, se priglašenemu organu omogoči neomejen dostop do uporabljenih naborov učnih, validacijskih in testnih podatkov, tudi, kadar je ustrezno in ob uporabi ustreznih varoval, prek API ali z drugimi ustreznimi tehničnimi sredstvi in orodji, ki omogočajo dostop na daljavo.
4.3.
Prijavljeno tijelo pregledava tu tehničku dokumentaciju. Ako je to relevantno i ograničeno na ono što je potrebno za ispunjavanje njegovih zadaća, prijavljenom tijelu odobrava se puni pristup upotrijebljenim skupovima podataka za treniranje, validaciju i testiranje, među ostalim, prema potrebi i podložno sigurnosnim zaštitnim mjerama, putem aplikacijskih programskih sučelja ili drugih relevantnih tehničkih sredstava i alata koji omogućuju daljinski pristup.
4.4.
Pri pregledu tehnične dokumentacije lahko priglašeni organ zahteva, da ponudnik predloži dodatna dokazila ali izvede dodatna testiranja, da se omogoči ustrezna ocena skladnosti sistema UI z zahtevami iz poglavja III, oddelek 2. Kadar priglašeni organ ni zadovoljen s testiranji, ki jih je opravil ponudnik, neposredno sam opravi ustrezna testiranja, če je to primerno.
4.4.
Pri pregledu tehničke dokumentacije prijavljeno tijelo može zatražiti da dobavljač dostavi dodatne dokaze ili provede dodatna testiranja kako bi se omogućilo pravilno ocjenjivanje sukladnosti UI sustava sa zahtjevima utvrđenima u poglavlju III. odjeljku 2. Ako prijavljeno tijelo nije zadovoljno testiranjima koja je proveo dobavljač, ono prema potrebi samo izravno provodi adekvatna testiranja.
4.5.
Potem ko so bili izkoriščeni in so se izkazali za nezadostne vsi drugi razumni načini preverjanja skladnosti, se priglašenemu organu na obrazloženo zahtevo dovoli tudi dostop do učnih in naučenih modelov sistema UI, vključno z njegovimi relevantnimi parametri, kadar je to potrebno za oceno skladnosti visokotveganega sistema UI z zahtevami iz naslova III, poglavje 2. Za tak dostop se uporablja veljavno pravo Unije in nacionalno pravo o intelektualni lastnini in poslovnih skrivnostih.
4.5.
Ako je to potrebno za ocjenjivanje sukladnosti visokorizičnog UI sustava sa zahtjevima utvrđenima u poglavlju III. odjeljku 2., nakon što su svi drugi razumni načini provjere sukladnosti iscrpljeni ili su se pokazali nedostatnima, i na obrazložen zahtjev, prijavljenom tijelu također se odobrava pristup modelima za treniranje i istreniranim modelima UI sustava, uključujući njegove relevantne parametre. Na taj pristup primjenjuje se postojeće pravo Unije u području zaštite intelektualnog vlasništva i poslovnih tajni.
4.6.
Odločitev priglašenega organa se uradno sporoči ponudniku ali njegovemu pooblaščenemu zastopniku. Obvestilo vsebuje ugotovitve ocenjevanja tehnične dokumentacije in obrazloženo odločitev o oceni.
4.6.
O odluci prijavljenog tijela obavješćuje se dobavljač ili njegov ovlašteni zastupnik. Ta obavijest sadržava zaključke ocjenjivanja tehničke dokumentacije i obrazloženu odluku o ocjeni.
Kadar je sistem UI skladen z zahtevami iz poglavja III, oddelek 2, priglašeni organ izda certifikat Unije o oceni tehnične dokumentacije. V certifikatu so navedeni ime in naslov ponudnika, ugotovitve pregleda, morebitni pogoji za njegovo veljavnost in podatki, potrebni za identifikacijo sistema UI.
Ako je UI sustav sukladan sa zahtjevima iz poglavlja III. odjeljka 2., prijavljeno tijelo izdaje potvrdu Unije o ocjenjivanju tehničke dokumentacije. Ta potvrda sadržava ime i adresu dobavljača, zaključke pregleda, uvjete valjanosti potvrde (ako postoje) i podatke potrebne za identifikaciju dotičnog UI sustava.
V certifikatu in njegovih prilogah so navedene vse potrebne informacije za oceno skladnosti sistema UI in, kadar je ustrezno, nadzor sistema UI med uporabo.
Potvrda i njezini prilozi sadržavaju sve relevantne informacije potrebne za omogućivanje evaluacije sukladnosti UI sustava i, prema potrebi, za kontrolu UI sustava tijekom korištenja.
Kadar sistem UI ni skladen z zahtevami iz poglavja III, oddelek 2, priglašeni organ zavrne izdajo certifikata Unije o oceni tehnične dokumentacije ter o tem obvesti vlagatelja in svojo zavrnitev podrobno utemelji.
Ako UI sustav nije sukladan sa zahtjevima iz poglavlja III. odjeljka 2., prijavljeno tijelo odbija izdati potvrdu Unije o ocjenjivanju tehničke dokumentacije te o tome obavješćuje podnositelja zahtjeva, uz detaljno obrazloženje odbijanja.
Kadar sistem UI ne izpolnjuje zahtev glede podatkov, uporabljenih za njegovo učenje, bo pred zahtevkom za novo ugotavljanje skladnosti potrebno ponovno učenje sistema UI. V tem primeru obrazložena odločitev priglašenega organa o oceni, s katero zavrne izdajo certifikata Unije o oceni tehnične dokumentacije, vsebuje specifične premisleke glede kakovosti podatkov, uporabljenih za učenje sistema UI, zlasti glede razlogov za neskladnost.
Ako UI sustav ne ispunjava zahtjev u pogledu podataka upotrijebljenih za njegovo treniranje, prije podnošenja zahtjeva za novo ocjenjivanje sukladnosti bit će potrebno ponovno treniranje dotičnog UI sustava. U tom slučaju obrazložena odluka prijavljenog tijela o odbijanju izdavanja potvrde Unije o ocjenjivanju tehničke dokumentacije sadržava konkretne argumente o kvaliteti podataka upotrijebljenih za treniranje UI sustava, a posebno o razlozima za utvrđivanje neusklađenosti.
4.7.
Vsako spremembo sistema UI, ki bi lahko vplivala na njegovo skladnost z zahtevami ali predvidenim namenom, oceni priglašeni organ, ki je izdal certifikat Unije o oceni tehnične dokumentacije. Ponudnik obvesti ta priglašeni organ o svoji nameri, da bo uvedel katero koli od navedenih sprememb, obvesti pa ga tudi, če drugače izve za uvedbo takih sprememb. Priglašeni organ oceni načrtovane spremembe in odloči, ali je zaradi njih potrebno novo ugotavljanje skladnosti v skladu s členom 43(4) oziroma ali bi zadostovala dopolnitev certifikata Unije o oceni tehnične dokumentacije. V slednjem primeru priglašeni organ oceni spremembe, uradno obvesti ponudnika o svoji odločitvi in mu, kadar so spremembe odobrene, izda dopolnilo certifikata Unije o oceni tehnične dokumentacije.
4.7.
Svaku promjenu UI sustava koja bi mogla utjecati na usklađenost UI sustava sa zahtjevima ili na njegovu namjenu ocjenjuje prijavljeno tijelo koje je izdalo potvrdu Unije o ocjenjivanju tehničke dokumentacije. Dobavljač obavješćuje to prijavljeno tijelo o svojoj namjeri da uvede neku od navedenih promjena ili ako na neki drugi način sazna za pojavu takvih promjena. Prijavljeno tijelo ocjenjuje planirane promjene i odlučuje je li zbog njih potrebno novo ocjenjivanje sukladnosti u skladu s člankom 43. stavkom 4. ili se za njih može izdati dodatak potvrdi Unije o ocjenjivanju tehničke dokumentacije. U potonjem slučaju prijavljeno tijelo ocjenjuje promjene, obavješćuje dobavljača o svojoj odluci te, ako promjene odobri, dobavljaču izdaje dodatak potvrdi Unije o ocjenjivanju tehničke dokumentacije.
5. Nadzor odobrenega sistema upravljanja kakovosti
5. Nadzor nad odobrenim sustavom upravljanja kvalitetom
5.1.
Namen nadzora, ki ga izvaja priglašeni organ iz točke 3, je zagotoviti, da ponudnik ustrezno izpolnjuje pogoje odobrenega sistema upravljanja kakovosti.
5.1.
Svrha je nadzora koji provodi prijavljeno tijelo iz točke 3. osigurati da dobavljač ispunjava uvjete odobrenog sustava upravljanja kvalitetom.
5.2.
Za namene ocene ponudnik priglašenemu organu omogoči dostop do prostorov, v katerih potekajo zasnova, razvoj in testiranje sistemov UI. Poleg tega mu posreduje vse potrebne informacije.
5.2.
Za potrebe ocjenjivanja dobavljač prijavljenom tijelu omogućuje pristup prostorima u kojima se odvijaju dizajniranje, razvoj i testiranje UI sustava. Osim toga, dobavljač prijavljenom tijelu daje sve potrebne informacije.
5.3.
Priglašeni organ opravlja redne revizije, s čimer zagotovi, da ponudnik vzdržuje in izvaja sistem upravljanja kakovosti, poročila o teh revizijah pa predloži ponudniku. V okviru teh revizij lahko priglašeni organ izvede dodatna testiranja sistemov UI, za katere je bil izdan certifikat Unije o oceni tehnične dokumentacije.
5.3.
Prijavljeno tijelo provodi periodične revizije kako bi potvrdilo da dobavljač provodi i primjenjuje sustav upravljanja kvalitetom te dobavljaču dostavlja izvješće o reviziji. U okviru tih revizija prijavljeno tijelo može provesti dodatna testiranja UI sustava za koje je izdana potvrda Unije o ocjenjivanju tehničke dokumentacije.
PRILOGA VIII
PRILOG VIII.
Informacije, ki se predložijo ob registraciji visokotveganih sistemov UI v skladu s členom 49
Informacije koje se moraju dostaviti pri registraciji visokorizičnih UI sustava u skladu s člankom 49.
Oddelek A – Informacije, ki jih predložijo ponudniki visokotveganih sistemov UI v skladu s členom 49(1)
Odjeljak A – Informacije koje moraju dostaviti dobavljači visokorizičnih UI sustava u skladu s člankom 49. stavkom 1.
V zvezi z visokotveganimi sistemi UI, ki se registrirajo v skladu s členom 49(1), se predložijo in nato posodabljajo naslednje informacije:
Za visokorizične UI sustave koji se moraju registrirati u skladu s člankom 49. stavkom 1. dostavljaju se, a nakon toga ažuriraju, sljedeće informacije:
1.
ime, naslov in kontaktni podatki ponudnika;
1.
ime, adresa i kontaktni podaci dobavljača;
2.
kadar informacije predloži druga oseba v imenu ponudnika: ime, naslov in kontaktni podatki te osebe;
2.
ako informacije dostavlja druga osoba u ime dobavljača, ime, adresa i kontaktni podaci te osobe;
3.
ime, naslov in kontaktni podatki pooblaščenega zastopnika, kadar je ustrezno;
3.
ime, adresa i kontaktni podaci ovlaštenog zastupnika, ako je primjenjivo;
4.
trgovsko ime sistema UI ter morebitne dodatne nedvoumne navedbe, ki omogočajo identifikacijo in sledljivost sistema UI;
4.
trgovačko ime UI sustava i sve dodatne nedvosmislene referentne oznake koje omogućuju identifikaciju i sljedivost UI sustava;
5.
opis predvidenega namena sistema UI ter komponent in funkcij, podprtih s tem sistemom UI;
5.
opis namjene UI sustava te komponenti i funkcija koje podržava taj UI sustav;
6.
kratek in jedrnat opis informacij, ki jih uporablja sistem (podatki, vhodni podatki), in logike delovanja sistema;
6.
osnovni i sažet opis informacija koje sustav upotrebljava (podaci, ulazne vrijednosti) i njegova logika funkcioniranja;
7.
status sistema UI (na trgu ali v uporabi; ni več na trgu/v uporabi, odpoklican);
7.
status UI sustava (stavljen na tržište ili u upotrebi; više nije stavljen na tržište / u upotrebi, opozvan);
8.
vrsta, številka in datum izteka veljavnosti certifikata, ki ga je izdal priglašeni organ, ter ime ali identifikacijska številka tega priglašenega organa, kadar je ustrezno;
8.
vrsta, broj i datum isteka potvrde koju je izdalo prijavljeno tijelo te ime ili identifikacijski broj tog prijavljenog tijela, ako je primjenjivo;
9.
skeniran izvod certifikata iz točke 8, kadar je ustrezno;
9.
skenirani primjerak potvrde iz točke 8., ako je primjenjivo;
10.
imena vse držav članic, v katerih je bil sistem UI dan na trg ali v uporabo oziroma je bila omogočena njegova dostopnost v Uniji;
10.
imena država članica u kojima je UI sustav stavljen na tržište, u upotrebu ili na raspolaganje u Uniji;
11.
izvod EU izjave o skladnosti iz člena 47;
11.
primjerak EU izjave o sukladnosti iz članka 47.;
12.
elektronska navodila za uporabo; te informacije se ne predložijo za visokotvegane sisteme UI na področjih preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj ali migracij, azila in upravljanja nadzora meje iz Priloge III, točke 1, 6 in 7;
12.
upute za korištenje u elektroničkom formatu; te se informacije ne dostavljaju za visokorizične UI sustave u području kaznenog progona ili migracija, azila i upravljanja nadzorom državne granice iz Priloga III. točaka 1., 6. i 7.;
13.
URL za dodatne informacije (neobvezno).
13.
URL adresa za dodatne informacije (nije obvezno).
Oddelek B – Informacije, ki jih predložijo ponudniki visokotveganih sistemov UI v skladu s členom 49(2)
Odjeljak B – Informacije koje moraju dostaviti dobavljači visokorizičnih UI sustava u skladu s člankom 49. stavkom 2.
V zvezi z visokotveganimi sistemi UI, ki se registrirajo v skladu s členom 49(2), se predložijo in nato posodabljajo naslednje informacije:
Za UI sustave koji se moraju registrirati u skladu s člankom 49. stavkom 2. dostavljaju se, a nakon toga ažuriraju, sljedeće informacije:
1.
ime, naslov in kontaktni podatki ponudnika;
1.
ime, adresa i kontaktni podaci dobavljača;
2.
kadar informacije predloži druga oseba v imenu ponudnika: ime, naslov in kontaktni podatki te osebe;
2.
ako informacije dostavlja druga osoba u ime dobavljača, ime, adresa i kontaktni podaci te osobe;
3.
ime, naslov in kontaktni podatki pooblaščenega zastopnika, kadar je ustrezno;
3.
ime, adresa i kontaktni podaci ovlaštenog zastupnika, ako je primjenjivo;
4.
trgovsko ime sistema UI ter morebitne dodatne nedvoumne navedbe, ki omogočajo identifikacijo in sledljivost sistema UI;
4.
trgovačko ime UI sustava i sve dodatne nedvosmislene referentne oznake koje omogućuju identifikaciju i sljedivost UI sustava;
5.
opis predvidenega namena sistema UI;
5.
opis namjene UI sustava;
6.
pogoj ali pogoji iz člena 6(3), na podlagi katerih sistem UI ne šteje za visokotvegani;
6.
uvjet ili uvjeti iz članka 6. stavka 3. na temelju kojih se UI sustav ne smatra visokorizičnim;
7.
kratek povzetek razlogov, na podlagi katerih sistem UI pri uporabi postopka iz člena 6(3) ne šteje za visokotvegan;
7.
kratak sažetak obrazloženja zašto se UI sustav ne smatra visokorizičnim pri primjeni postupka iz članka 6. stavka 3.;
8.
status sistema UI (na trgu ali v uporabi; ni več na trgu/v uporabi, odpoklican);
8.
status UI sustava (stavljen na tržište ili u upotrebi; više nije stavljen na tržište / u upotrebi, opozvan);
9.
imena vseh držav članic, v katerih je bil sistem UI dan na trg ali v uporabo oziroma je bila omogočena njegova dostopnost v Uniji.
9.
imena država članica u kojima je UI sustav stavljen na tržište, u upotrebu ili na raspolaganje u Uniji.
Oddelek C – Informacije, ki jih predložijo uvajalci visokotveganih sistemov UI v skladu s členom 49(3)
Odjeljak C – Informacije koje moraju dostaviti subjekti koji uvode visokorizične UI sustave u skladu s člankom 49. stavkom 3.
V zvezi z visokotveganimi sistemi UI, ki se registrirajo v skladu s členom 49(3), se predložijo in nato posodabljajo naslednje informacije:
Za visokorizične UI sustave koji se moraju registrirati u skladu s člankom 49. stavkom 3. dostavljaju se, a nakon toga ažuriraju, sljedeće informacije:
1.
ime, naslov in kontaktni podatki uvajalca;
1.
ime, adresa i kontaktni podaci subjekta koji uvodi sustav;
2.
ime, naslov in kontaktni podatki osebe, ki posreduje informacije v imenu uvajalca;
2.
ime, adresa i kontaktni podaci osobe koja dostavlja informacije u ime subjekta koji uvodi sustav;
3.
URL naslov vnosa sistema UI v podatkovno zbirko EU, za katerega poskrbi njegov ponudnik;
3.
URL adresa unosa UI sustava u bazu podataka EU-a od strane njegova dobavljača;
4.
povzetek ugotovitev ocene učinka v zvezi s temeljnimi pravicami, ki se opravi v skladu s členom 27;
4.
sažetak nalaza procjene učinka na temeljna prava provedene u skladu s člankom 27.;
5.
kadar je ustrezno, povzetek ocene učinka v zvezi z varstvom podatkov, izvedene v skladu s členom 35 Uredbe (EU) 2016/679 ali členom 27 Direktive (EU) 2016/680, kot je določeno v členu 26(8) te uredbe.
5.
sažetak procjene učinka na zaštitu podataka provedene u skladu s člankom 35. Uredbe (EU) 2016/679 ili člankom 27. Direktive (EU) 2016/680 kako je navedeno u članku 26. stavku 8. ove Uredbe, ako je primjenjivo.
PRILOGA IX
PRILOG IX.
Informacije, ki se predložijo ob registraciji visokotveganih sistemov UI v zvezi s testiranjem v realnih razmerah v skladu s členom 60
Informacije koje se moraju dostaviti pri registraciji visokorizičnih UI sustava iz priloga III. u vezi s testiranjem u stvarnim uvjetima u skladu s člankom 60.
V zvezi s testiranjem v realnih razmerah, ki se registrira v skladu s členom 60, se predložijo in nato posodabljajo naslednje informacije:
U vezi s testiranjem u stvarnim uvjetima koje se mora registrirati u skladu s člankom 60. dostavljaju se, a nakon toga ažuriraju, sljedeće informacije:
1.
vseevropska enotna identifikacijska številka testiranja v realnih razmerah;
1.
jedinstveni identifikacijski broj na razini Unije za testiranje u stvarnim uvjetima;
2.
ime in kontaktni podatki ponudnika ali potencialnega ponudnika in uvajalcev, ki sodelujejo pri testiranju v realnih razmerah;
2.
ime i kontaktni podaci dobavljača ili potencijalnog dobavljača i subjekata koji uvode sustav koji sudjeluju u testiranju u stvarnim uvjetima;
3.
kratek opis sistema UI, njegov predvideni namen in druge informacije, potrebne za identifikacijo sistema;
3.
kratak opis UI sustava i njegove namjene te druge informacije potrebne za identifikaciju sustava;
4.
povzetek glavnih značilnosti načrta za testiranje v realnih razmerah;
4.
sažetak glavnih karakteristika plana testiranja u stvarnim uvjetima;
5.
informacije o začasni ali dokončni ustavitvi testiranja v realnih razmerah.
5.
informacije o suspenziji ili obustavi testiranja u stvarnim uvjetima.
PRILOGA X
PRILOG X.
Zakonodajni akti Unije o obsežnih informacijskih sistemih s področja svobode, varnosti in pravice
Zakonodavni akti Unije o opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde
1. Schengenski informacijski sistem
1. Schengenski informacijski sustav
(a)
Uredba (EU) 2018/1860 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 28. novembra 2018 o uporabi schengenskega informacijskega sistema za vračanje nezakonito prebivajočih državljanov tretjih držav (UL L 312, 7.12.2018, str. 1);
(a)
Uredba (EU) 2018/1860 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenoga 2018. o upotrebi Schengenskog informacijskog sustava za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 312, 7.12.2018., str. 1.);
(b)
Uredba (EU) 2018/1861 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 28. novembra 2018 o vzpostavitvi, delovanju in uporabi schengenskega informacijskega sistema (SIS) na področju mejnih kontrol, o spremembi Konvencije o izvajanju Schengenskega sporazuma ter o spremembi in razveljavitvi Uredbe (ES) št. 1987/2006 (UL L 312, 7.12.2018, str. 14);
(b)
Uredba (EU) 2018/1861 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenoga 2018. o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području granične kontrole i o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma te o izmjeni i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1987/2006 (SL L 312, 7.12.2018., str. 14.);
(c)
Uredba (EU) 2018/1862 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 28. novembra 2018 o vzpostavitvi, delovanju in uporabi schengenskega informacijskega sistema (SIS) na področju policijskega sodelovanja in pravosodnega sodelovanja v kazenskih zadevah, o spremembi in razveljavitvi Sklepa Sveta 2007/533/PNZ ter o razveljavitvi Uredbe (ES) št. 1986/2006 Evropskega parlamenta in Sveta in Sklepa Komisije 2010/261/EU (UL L 312, 7.12.2018, str. 56).
(c)
Uredba (EU) 2018/1862 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenoga 2018. o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2007/533/PUP i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1986/2006 Europskog parlamenta i Vijeća i Odluke Komisije 2010/261/EU (SL L 312, 7.12.2018., str. 56.).
2. Vizumski informacijski sistem
2. Vizni informacijski sustav
(a)
Uredba (EU) 2021/1133 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 7. julija 2021 o spremembi uredb (EU) št. 603/2013, (EU) 2016/794, (EU) 2018/1862, (EU) 2019/816 in (EU) 2019/818 v zvezi z določitvijo pogojev za dostop do drugih informacijskih sistemov EU za namene Vizumskega informacijskega sistema (UL L 248, 13.7.2021, str. 1).
(a)
Uredba (EU) 2021/1133 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2021. o izmjeni uredaba (EU) br. 603/2013, (EU) 2016/794, (EU) 2018/1862, (EU) 2019/816 i (EU) 2019/818 u pogledu utvrđivanja uvjeta za pristup drugim informacijskim sustavima EU-a za potrebe viznog informacijskog sustava (SL L 248, 13.7.2021., str. 1.);
(b)
Uredba (EU) 2021/1134 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 7. julija 2021 o spremembi uredb (ES) št. 767/2008, (ES) št. 810/2009, (EU) 2016/399, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240, (EU) 2018/1860, (EU) 2018/1861, (EU) 2019/817 in (EU) 2019/1896 Evropskega parlamenta in Sveta ter razveljavitvi Odločbe Sveta 2004/512/ES in Sklepa Sveta 2008/633/PNZ zaradi reforme Vizumskega informacijskega sistema (UL L 248, 13.7.2021, str. 11).
(b)
Uredba (EU) 2021/1134 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2021. o izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EZ) br. 810/2009, (EU) 2016/399, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240, (EU) 2018/1860, (EU) 2018/1861, (EU) 2019/817 i (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2004/512/EZ i 2008/633/PUP u svrhu reforme viznog informacijskog sustava (SL L 248, 13.7.2021., str. 11.).
3. Eurodac
3. Eurodac
Uredba (EU) 2024/1358 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 14. maja 2024 o vzpostavitvi sistema Eurodac za primerjavo biometričnih podatkov zaradi učinkovite uporabe Uredbe (EU) 2024/1315 [uredba o upravljanju azila in migracij], Uredbe (EU) 2024/1350 [uredba o preselitvi] in Direktive 2001/55/ES [Direktiva o začasni zaščiti] za ugotavljanje istovetnosti nezakonito prebivajočih državljanov tretjih držav ali oseb brez državljanstva ter o zahtevah za primerjavo s podatki iz sistema Eurodac, ki jih vložijo organi kazenskega pregona držav članic in Europol za namene kazenskega pregona, ter o spremembi uredb (EU) 2018/1240 in (EU) 2019/818 ter razveljavitvi Uredbe (EU) št. 603/2013 Evropskega parlamenta in Sveta (UL L, 2024/1358, 22.5.2024, ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1358/oj).
Uredba (EU) 2024/1358 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o uspostavi sustava „Eurodac” za usporedbu biometrijskih podataka radi djelotvorne primjene uredaba (EU) 2024/1315 i (EU) 2024/1350 Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Vijeća 2001/55/EZ te radi utvrđivanja identiteta državljana treće zemlje i osoba bez državljanstva s nezakonitim boravkom i o zahtjevima tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica i Europola za usporedbu s podacima iz Eurodaca u svrhu izvršavanja zakonodavstva, o izmjeni uredaba (EU) 2018/1240 i (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 603/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L, 2024/1358, 22.5.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1358/oj) .
4. Sistem vstopa/izstopa
4. Sustav ulaska/izlaska
Uredba (EU) 2017/2226 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 30. novembra 2017 o vzpostavitvi sistema vstopa/izstopa (SVI) za evidentiranje podatkov o vstopu in izstopu ter podatkov o zavrnitvi vstopa državljanov tretjih držav pri prehajanju zunanjih meja držav članic in določitvi pogojev za dostop do SVI zaradi preprečevanja, odkrivanja in preiskovanja kaznivih dejanj ter o spremembi Konvencije o izvajanju Schengenskega sporazuma in uredb (ES) št. 767/2008 ter (EU) št. 1077/2011 (UL L 327, 9.12.2017, str. 20).
Uredba (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2017. o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o odbijanju ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica i određivanju uvjeta za pristup EES-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva te o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma i uredbi (EZ) br. 767/2008 i (EU) br. 1077/2011 (SL L 327, 9.12.2017., str. 20.).
5. Evropski sistem za potovalne informacije in odobritve
5. Europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja
(a)
Uredba (EU) 2018/1240 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 12. septembra 2018 o vzpostavitvi Evropskega sistema za potovalne informacije in odobritve (ETIAS) ter spremembi uredb (EU) št. 1077/2011, (EU) št. 515/2014, (EU) 2016/399, (EU) 2016/1624 in (EU) 2017/2226 (UL L 236, 19.9.2018, str. 1);
(a)
Uredba (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. rujna 2018. o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) i izmjeni uredaba (EU) br. 1077/2011, (EU) br. 515/2014, (EU) 2016/399, (EU) 2016/1624 i (EU) 2017/2226 (SL L 236, 19.9.2018., str. 1.);
(b)
Uredba (EU) 2018/1241 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 12. septembra 2018 o spremembi Uredbe (EU) 2016/794 za namene vzpostavitve Evropskega sistema za potovalne informacije in odobritve (ETIAS) (UL L 236, 19.9.2018, str. 72).
(b)
Uredba (EU) 2018/1241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. rujna 2018. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/794 u svrhu uspostave europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) (SL L 236, 19.9.2018., str. 72.).
6. Evropski informacijski sistem kazenskih evidenc za državljane tretjih držav in osebe brez državljanstva
6. Europski informacijski sustav kaznene evidencije za državljane trećih zemalja i osobe bez državljanstva
Uredba (EU) 2019/816 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 17. aprila 2019 o vzpostavitvi centraliziranega sistema za določitev držav članic, ki imajo informacije o obsodbah državljanov tretjih držav in oseb brez državljanstva (sistem ECRIS-TCN), z namenom dopolnitve evropskega informacijskega sistema kazenskih evidenc ter o spremembi Uredbe (EU) 2018/1726 (UL L 135, 22.5.2019, str. 1).
Uredba (EU) 2019/816 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (sustav ECRIS-TCN) za dopunu Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije te o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1726 (SL L 135, 22.5.2019., str. 1.).
7. Interoperabilnost
7. Interoperabilnost
(a)
Uredba (EU) 2019/817 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 20. maja 2019 o vzpostavitvi okvira za interoperabilnost informacijskih sistemov EU na področju meja in vizumov ter spremembi uredb (ES) št. 767/2008, (EU) 2016/399, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240, (EU) 2018/1726 in (EU) 2018/1861 Evropskega parlamenta in Sveta ter Odločbe Sveta 2004/512/ES in Sklepa Sveta 2008/633/PNZ (UL L 135, 22.5.2019, str. 27);
(a)
Uredba (EU) 2019/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području granica i viza i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2016/399, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240, (EU) 2018/1726 i (EU) 2018/1861 Europskog parlamenta i Vijeća te odluka Vijeća 2004/512/EZ i 2008/633/PUP (SL L 135, 22.5.2019., str. 27.);
(b)
Uredba (EU) 2019/818 Evropskega parlamenta in Sveta z dne 20. maja 2019 o vzpostavitvi okvira za interoperabilnost informacijskih sistemov EU na področju policijskega in pravosodnega sodelovanja, azila ter migracij in spremembi uredb (EU) 2018/1726, (EU) 2018/1862 ter (EU) 2019/816 (UL L 135, 22.5.2019, str. 85).
(b)
Uredba (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području policijske i pravosudne suradnje, azila i migracija i izmjeni uredaba (EU) 2018/1726, (EU) 2018/1862 i (EU) 2019/816 (SL L 135, 22.5.2019., str. 85.).
PRILOGA XI
PRILOG XI.
Tehnična dokumentacija iz člena 53(1), točka (a) – tehnična dokumentacija za ponudnike modelov UI za splošne namene
Tehnička dokumentacija iz članka 53. stavka 1. točke (a) – tehnička dokumentacija za dobavljače UI modela opće namjene
Oddelek 1
Odjeljak 1.
Informacije, ki jih predložijo vsi ponudniki modelov UI za splošne namene
Informacije koje moraju dostaviti svi dobavljači UI modelâ opće namjene
Tehnična dokumentacija iz člena 53(1), točka (a), vsebuje vsaj naslednje informacije, odvisno od velikosti in profila tveganja modela:
Tehnička dokumentacija iz članka 53. stavka 1. točke (a) sadržava barem sljedeće informacije, ovisno o veličini i profilu rizika modela:
1.
splošni opis modela UI za splošne namene, vključno z:
1.
Opći opis UI modela opće namjene, uključujući:
(a)
nalogami, ki naj bi jih model opravljal, ter vrsto in naravo sistemov UI, v katere se lahko vključi;
(a)
zadaće koje bi model trebao obavljati te vrstu i prirodu UI sustava u koje se može integrirati;
(b)
veljavnimi politikami glede sprejemljive uporabe;
(b)
primjenjive politike u pogledu prihvatljivog korištenja;
(c)
datumom, na katerega je bil objavljen, in metodami distribucije;
(c)
datum stavljanja na tržište i metode distribucije;
(d)
arhitekturo in številom parametrov;
d)
arhitekturu i broj parametara;
(e)
načinom (npr. besedilo, slika) ter obliko vhodnih in izhodnih podatkov;
(e)
modalitet (npr. tekst, slika) i format ulaznih i izlaznih podataka;
(f)
licenco;
(f)
licenciju.
2.
podrobni opis elementov modela iz točke 1 in ustrezne informacije o postopku razvoja, vključno z naslednjimi elementi:
2.
Detaljan opis elemenata modela iz točke 1. i relevantne informacije o postupku njegova razvoja, uključujući sljedeće elemente:
(a)
tehničnimi sredstvi (npr. navodila za uporabo, infrastruktura, orodja), potrebnimi za vključitev modela UI za splošne namene v sisteme UI;
(a)
tehnička sredstva (npr. upute za korištenje, infrastruktura, alati) potrebna za integraciju UI modela opće namjene u UI sustave;
(b)
specifikacijami zasnove modela in postopkom učenja, vključno z metodologijami in tehnikami učenja, ključnimi odločitvami glede zasnove, tudi utemeljitev in predpostavke; informacijami o tem, kaj naj bi model optimiziral in kako pomembni so različni parametri, kot je ustrezno;
(b)
specifikacije dizajna modela i postupka treniranja, uključujući metodologije i tehnike treniranja, najvažnije odabire u pogledu dizajna, uključujući obrazloženja i pretpostavke; informacije o tome što bi model svojim dizajnom trebao optimizirati i relevantnost različitih parametara, ako je primjenjivo;
(c)
informacijami o podatkih, uporabljenih za učenje, testiranje in validacijo, kadar je primerno, vključno z vrsto in izvorom podatkov ter metodologijami urejanja (npr. čiščenje, filtriranje itd.), številom podatkovnih točk, njihovim obsegom in glavnimi značilnostmi; načinom pridobitve in izbire podatkov ter po potrebi vsemi drugimi ukrepi za odkrivanje neprimernosti virov podatkov in metod za zaznavanje prepoznavnih pristranskosti;
(c)
informacije o podacima upotrijebljenima za treniranje, testiranje i validaciju, ako je primjenjivo, uključujući vrstu i podrijetlo podataka i metodologije skrbi o podacima (npr. čišćenje, filtriranje itd.), količinu podataka, njihov opseg i glavne karakteristike; način na koji su podaci dobiveni i odabrani, kao i sve druge mjere za otkrivanje neprimjerenosti izvora podataka i metode za otkrivanje utvrdivih pristranosti, ako je primjenjivo;
(d)
računalniškimi viri, ki se uporabljajo za učenje modela (npr. število operacij s plavajočo vejico), čas učenja in druge pomembne podrobnosti v zvezi z učenjem;
(d)
računalne resurse upotrijebljene za treniranje modela (npr. broj matematičkih operacija nad s brojevima s pomičnim zarezom), vrijeme treniranja i druge relevantne pojedinosti povezane s treniranjem;
(e)
znano ali ocenjeno energetsko porabo modela.
(e)
poznatu ili procijenjenu potrošnju energije modela.
Kadar energetska poraba modela iz točke (e) ni znana, lahko energetska poraba temelji na informacijah o uporabljenih računalniških virih.
Kad je riječ o točki (e), ako je potrošnja energije modela nepoznata, potrošnja energije može se temeljiti na informacijama o upotrijebljenim računalnim resursima.
Oddelek 2
Odjeljak 2.
Dodatne informacije, ki jih predložijo ponudniki modelov UI za splošne namene s sistemskim tveganjem
Dodatne informacije koje moraju dostaviti dobavljači UI modela opće namjene sa sistemskim rizikom
1.
podrobni opis strategij ocenjevanja, vključno z rezultati ocenjevanja, na podlagi razpoložljivih javnih protokolov in orodij za ocenjevanje ali drugih metodologij za ocenjevanje. Strategije ocenjevanja vključujejo merila za ocenjevanje, metrike in metodologijo za opredelitev omejitev;
1.
Detaljan opis strategija evaluacije, uključujući rezultate evaluacije, na temelju dostupnih javnih evaluacijskih protokola i alata ili drugih metodologija evaluacije. Strategije evaluacije uključuju evaluacijske kriterije, parametre i metodologiju za utvrđivanje ograničenja.
2.
kadar je ustrezno, podrobni opis ukrepov, sprejetih za izvajanje notranjega in/ali zunanjega preskušanja po načelu kontradiktornosti (npr. etični heking) in prilagoditve modela, vključno z uskladitvami in izpopolnitvami;
2.
Ako je primjenjivo, detaljan opis mjera uspostavljenih u svrhu provedbe unutarnjeg i/ili vanjskog neprijateljskog testiranja (npr. penetracijsko testiranje) i prilagodaba modela, uključujući usklađivanje i doradu.
3.
kadar je ustrezno, podrobni opis arhitekture sistema, ki pojasnjuje, kako se sestavni deli programske opreme medsebojno nadgrajujejo ali navezujejo in kako so vključeni v celotno obdelavo.
3.
Ako je primjenjivo, detaljan opis arhitekture sustava koji objašnjava kako se softverske komponente međusobno nadopunjuju ili potpomažu te kako su integrirane u cjelokupnu obradu.
PRILOGA XII
PRILOG XII.
Informacije o preglednosti iz člena 53(1), točka (b) – tehnična dokumentacija, ki jo ponudniki modelov UI za splošne namene dajo na razpolago ponudnikom nižje v verigi, ki model vključijo v svoj sistem UI
Informacije o transparentnosti iz članka 53. stavka 1. točke (b) – tehnička dokumentacija koju dobavljači UI modela opće namjene stavljaju na raspolaganje dobavljačima niže u lancu koji integriraju model u svoj UI sustav
Informacije iz člena 53(1), točka (b), vsebujejo vsaj naslednje:
Informacije iz članka 53. stavka 1. točke (b) sadržavaju barem sljedeće elemente:
1.
splošni opis modela UI za splošne namene, vključno z:
1.
opći opis UI modela opće namjene, uključujući:
(a)
nalogami, ki naj bi jih model opravljal, ter vrsto in naravo sistemov UI, v katere se lahko vključi;
(a)
zadaće koje bi model trebao obavljati te vrstu i prirodu UI sustava u koje se može integrirati;
(b)
veljavnimi politikami glede sprejemljive uporabe;
(b)
primjenjive politike u pogledu prihvatljivog korištenja;
(c)
datumom, na katerega je bil objavljen, in metodami distribucije;
(c)
datum stavljanja na tržište i metode distribucije;
(d)
opisom, na kakšen način je model v interakciji s strojno ali programsko opremo, ki ni del samega modela, ali na kakšen način bi se lahko uporabljal za takšno interakcijo, kadar je ustrezno;
(d)
način na koji je model u interakciji s hardverom ili softverom koji nije dio samog modela ili na koji se može upotrijebiti za takvu interakciju, ako je primjenjivo;
(e)
različicami ustrezne programske opreme, povezane z uporabo modela UI za splošne namene, kadar je to ustrezno;
(e)
verzije relevantnog softvera povezanog s korištenjem UI modela opće namjene, ako je primjenjivo;
(f)
arhitekturo in številom parametrov;
(f)
arhitekturu i broj parametara;
(g)
načinom (npr. besedilo, slika) ter obliko vhodnih in izhodnih podatkov;
(g)
modalitet (npr. tekst, slika) i format ulaznih i izlaznih podataka;
(h)
licenco za model;
(h)
licenciju za model;
2.
opis elementov modela in postopka za njegov razvoj, vključno s:
2.
opis elemenata UI modela i postupka njegova razvoja, uključujući:
(a)
tehničnimi sredstvi (npr. navodila za uporabo, infrastruktura, orodja), potrebnimi za vključitev modela UI za splošne namene v sisteme UI;
(a)
tehnička sredstva (npr. upute za korištenje, infrastruktura, alati) potrebna za integraciju UI modela opće namjene u UI sustave;
(b)
načinom (npr. besedilo, slika itd.) ter obliko vhodnih in izhodnih podatkov, pa tudi njihovo največjo velikostjo (npr. dolžina vsebinskega okna itd.);
(b)
modalitet (npr. tekst, slika itd.) i format ulaznih i izlaznih podataka te njihova maksimalna veličina (npr. veličina kontekstualnog prozora itd.);
(c)
informacijami o podatkih, uporabljenih za učenje, testiranje in validacijo, kadar je primerno, vključno z vrsto in izvorom podatkov ter metodologijami urejanja.
(c)
informacije o podacima upotrijebljenima za treniranje, testiranje i validaciju, ako je primjenjivo, uključujući vrstu i podrijetlo podataka i metodologije skrbi o podacima.
PRILOGA XIII
PRILOG XIII.
Merila za označitev modelov UI za splošne namene s sistemskim tveganjem iz člena 51
Kriteriji za određivanje UI modela opće namjene sa sistemskim rizikom iz članka 51.
Pri ugotavljanju, ali ima model UI za splošne namene zmogljivosti ali vpliv, enakovredne tistim iz člena 51(1), točka (a), Komisija upošteva naslednja merila:
Kako bi utvrdila ima li određeni UI model opće namjene sposobnosti ili učinak jednakovrijedne onima iz članka 51. stavka 1. točke (a), Komisija uzima u obzir sljedeće kriterije:
(a)
število parametrov modela;
(a)
broj parametara modela;
(b)
kakovost ali velikost nabora podatkov, merjeno na primer z žetoni;
(b)
kvalitetu ili veličinu skupa podataka, primjerice mjereno tokenima;
(c)
količino izračuna, uporabljeno za učenje modela, merjeno z operacijami s plavajočo vejico ali izraženo s kombinacijo drugih spremenljivk, kot so ocenjeni stroški učenja, predvideni čas, potreben za učenje, ali ocenjena poraba energije za učenje;
(c)
količinu računanja upotrijebljenu za treniranje modela, izmjerenu u matematičkim operacijama nad brojevima s pomičnim zarezom ili izraženu kombinacijom drugih varijabli kao što su procijenjeni troškovi treniranja, procijenjeno vrijeme potrebno za treniranje ili procijenjena potrošnja energije za treniranje;
(d)
vhodne in izhodne načine modela, kot so besedilo v besedilo (veliki jezikovni modeli), besedilo v podobo, večmodalnost in najsodobnejši pragovi za določanje zmogljivosti z visoko učinkovitostjo za vsak način, ter posebna vrsta vhodnih in izhodnih podatkov (npr. biološka zaporedja);
(d)
ulazne i izlazne modalitete modela, kao što su pretvaranje teksta u tekst (veliki jezični modeli), pretvaranje teksta u sliku, multimodalnost i najnoviji pragovi za utvrđivanje sposobnosti visokog učinka za svaki modalitet, kao i specifičnu vrstu ulaznih i izlaznih podataka (npr. biološke sekvence);
(e)
merila uspešnosti in ocenjevanja zmogljivosti modela, vključno z upoštevanjem števila nalog brez dodatnega učenja, prilagodljivostjo za učenje novih, različnih nalog, njegovo stopnjo avtonomije in nadgradljivosti ter orodji, do katerih ima dostop;
(e)
referentne vrijednosti i evaluacije sposobnosti modela, što uključuje uzimanje u obzir broja zadaća bez dodatnog treniranja, prilagodljivost za učenje novih, različitih zadaća, njegovu razinu autonomije i skalabilnosti, alate kojima ima pristup;
(f)
ali ima velik vpliv na notranji trg zaradi svojega dosega, na katerega se domneva, ko je bil dan na voljo vsaj 10 000 registriranim poslovnim uporabnikom s sedežem v Uniji;
(f)
ima li model zbog svojeg dosega znatan utjecaj na unutarnje tržište, što se pretpostavlja ako je stavljen na raspolaganje najmanje 10 000 registriranih poslovnih korisnika s poslovnim nastanom u Uniji;
(g)
število registriranih končnih uporabnikov.
(g)
broj registriranih krajnjih korisnika.
ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1689/oj
ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1689/oj
ISSN 1977-0804 (electronic edition)
ISSN 1977-0847 (electronic edition)